14.10.2015 |08:00 -23:55 Da li se to naši pregovarači prave naivni kada su pošli na pregovore sa Šiptarima-Teroristima! Oni nama unište sve a mi njima damo sve, to je bila ta politika ŠATL varijante! Ubace nam razbijače sistema, unište sve i sada ponovo postave te iste razbijače da bi se manipulisalo drugačijom metodom…


Deset spornih tačaka u Nacrtu platforme

U Nacrtu pregovaračke platforme za poglavlje 35, nalazi se deset tačaka koje Srbija vidi kao stvaranje prostora za indirektno priznanje Kosova, nezavisno od dijaloga Beograda i Prištine.

Srbija ima brojne primedbe na Nacrt platforme o zajedničkoj pregovaračkoj platformi za poglavlje 35, a najvažnije, u koje je Tanjug imao uvid, jesu sledeće:

1) U Nacrtu nema standardnog dela koji se odnosi na usklađivanje sadržaja sa zajedničkim pravilima i propisima EU, što inače sadrže platforme za sva ostala poglavlja.

2) Govori se o “Napretku u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom (umesto sa Prištinom…).

3) Zahteva se prestanak finansiranja srpskih struktura, uključujući privremene opštinske organe, čime bi bez posla ostalo oko 5.000 ljudi, a dovelo bi i do narušavanja autoriteta države Srbije na Kosovu i Metohiji.

4) Uspostavljanje kosovskog pravnog poretka na severu Kosova, bez preciziranja da je to izvodljivo tek nakon formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO).

5) Podnošenje kvartalnih izveštaja Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova i Ministarstvu pravde Kosova o isplatama penzija penzionisanim pripadnicima MUP-a i radnika u pravosuđu, što izlazi iz okvira Briselskog sporazuma i za šta u srpskom zakonodavstvu nema osnova.

6) Donošenje posebnog zakona o sedištima i teritorijalnoj jurisdikciji sudova i tužilaštava u Srbiji, što bi bilo suprotno Ustavu i postojećim zakonima.

7) Prihvatanje kosovskih pečata i zaglavlja u službenoj korespondenciji, što je problematično zbog termina “Republika Kosovo” na tim obeležjima.

8) Rešavanje problema upravljanja nad Hidrocentralom „Gazivode“, bez naglašavanja da se o tome prethodno mora postići saglasnost obe strane.

9) Omogućavanje državljanima trećih država prelazak sa Kosova u Srbiju, što je neprihvatljivo zbog termina “treća država”, čime se implicira da je KiM država.

10) Primedbe srpske strane na prethodni Nacrt izveštaja o skriningu za poglavlje 35 nisu ozbiljno razmatrane niti uvažene.

Tih deset tačaka Srbija vidi kao stvaranje prostora za indirektno priznanje Kosova, nezavisno od dijaloga Beograda i Prišštine.

Posle ošštrih reakcija iz Beograda, u Briselu tvrde da u platformi nema ničega što izlazi iz okvira briselskog dijaloga.

Diplomata iz članice EU koji je ipak žželeo da ostane anoniman kažže da tokom diskusije o platformi, koja je na ambasadorskom nivou održana prošle nedelje, nije bilo ničega što bi odudaralo od stavova koji su se i ranije čuli u Savetu.

„Bila je to neformalna diskusija, prva od mnogih koje će uslediti“, rekao je taj diplomata zaTanjug.

Tanjugov izvor kaže da je na pomenutom sastanku Nemačka predložila da se u platformu uključi stavka u kojoj se naglašava da od napretka u poglavlju 35 treba da zavisi napredak u ukupnom procesu evropskih integracija Srbije, sa čim su se složile Velika Britanija i Hrvatska.

„To nije ništa novo, jer je već objavljeno u zaključcima Evropskog saveta od 16. decembra 2014“, naveo je on i dodao da su se tokom diskusije čuli i stavovi da je, upravo s obzirom na to da je reč o ranije usvojenom tekstu, nepotrebno ugrađivati ga u zajedničku platformu.

„U konačan tekst rezolucije ući će samo ono što prihvate sve zemlje članice, a mnoge smatraju da mišljenje Srbije, kao zainteresovane strane, takođe treba uzeti u obzir“, kaže taj diplomata.

U Evropskom savetu su iznenađeni žestokim reakcijama Srbije na Nacrt platforme.

Funkcioner Saveta koji je takođe tražio da ostane anoniman kaže da ni formulacija o tome da se proces normalizacije vodi između Srbije i Kosova (umesto između Beograda i Prištine, na čemu insistira Srbija) nije nova u zvaničnim dokumentima Saveta.

Ako pogledate bilo koje zaključke Evropskog saveta o Srbiji u poslednje dve godine, naći ćete da se tamo govori o procesu normalizacije između Srbije i Kosova, koje je redovno označeno zvezdicom, kao što je dogovoreno“, rekao je on.

Đurić: Ne traži se formalno priznanje Kosova, ali…

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić izjavio je za RTS da je tačno da se nemačkim amandmanom za pregovaračku platformu za poglavlje 35 formalno ne traži priznanje nezavisnosti Kosova, ali da bi taj amandman uveo Srbiju u tzv. turski scenario. Srbiji bi bilo omogućeno da otvori poglavlja 35, 32, 23, 24, a onda dok ne sprovede sve nemoguće elemente ne bi mogla da otvara dalja poglavlja i to bi bilo suštinsko uslovljavanje Srbije, objasnio je Đurić.

„Zahvalni smo ambasadoru Ditmanu što je razjasnio poziciju Nemačke kada je u pitanju pristupanje Srbije EU. Tačno je da se od Srbije ne traži de jure priznanje, ali ako vam se traži da ukinete sve privremene organe, sve opštine na KiM a da o tome nijedna reč nije izgovorena na pregovorima, ako vam traže da predate Gazivode, da u zakonu o sedištima sudova izbrišete KiM kao deo nadležnosti sudova, šta je onda to, da li je to eksplicitan ili implicitan zahtev?“, upitao je Đurić.

Intervju Marka Đurića za RTS

Visković: Tražiće od nas da prihvatimo mere koje indirektno priznaju Kosovo

Profesor FPN-a Ivo Visković rekao je u emisiji „Oko“ da se od Srbije neće tražiti da formalno prizna Kosovo, ali će da nas teraju da prihvatamo mere koje će na indirektan način da potvrde da je Kosovo država, da ima status države, da ima pune ingerencije, da nema odstupanja ni na severu i da sve mora da se uklopi u kosovski sistem.

U prilog tome dodao je da se, između ostalog, traži i da naša ministarstva – Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova – podnose kvartalni izveštaj kosovskim vlastima.

„Srbiji je stalo da normalizuje odnose sa Prištinom i da gradi budućnost odnosa sa EU, da ide putem evrointegracija, ali mi imamo odgovornost prema istini, odgovornost da građanima kažemo istinu šta se od Srbije traži“, naveo je Đurić.

Prema njegovim rečima, odluku o daljim koracima doneće predsednik Vlade Aleksandar Vučić nakon konsultacija sa svim najvišim zvaničnicima u zemlji.

„Mi razgovaramo sa svim članicama EU, trudimo se da se naš glas što više čuje, postavljamo pitanja gde je razgovarano i kada da se ukinu srpski organi na KiM, da se prekine sa finansiranjem srpskih institucija, da se predaju Gazivode, da srpska ministarstva podnose kvartalne izveštaje kosovskim institucijama“, kaže Đurić.

Kako navodi, nema odgovora, ali Srbija i dalje razgovara sa članicama EU zašto je to našlo mesto u nacrtu platforme.

On ističe i da je dijalog Beograda i Prištine diskreditivan pokušajem da se, mimo dogovora, Kosovu omogući članstvo u Unesku, dok se istovremeno odlaže formiranje Zajednice srpskih opština.

Đurić je objasnio da bi nemački amandman uveo evropske integracije Srbije u ono što nazivamo tzv. turskim scenarijom.

„Srbiji bi bilo omogućeno da otvori poglavlja 35, 32, 23 i 24 eventualno, a onda sve dok ne sprovedemo sve ove nemoguće elemente ne bismo mogli da dalje otvaramo poglavlja i to bi bilo suštinsko uslovljavanje Srbije“, rekao je Đurić.

„Dakle ne de jure, u pravu su oni koji kažu da se de jure ne traži priznanje, ali građani sami mogu da zaključe“, istako je Đurić.

Na konstataciju da je nemački ambasador u Srbiji Aksel Ditman rekao da nema novih uslova kako bi se otvorila pregovaračka poglavlja, Đurić je samo upitao gde je i kada razgovarano o stvarima o kojima se sada govori u nacrtu platforme.

„Ja samo pitam gde i kada je razgovarano o ovim stvarima koje se traže u nacrtu platforme, neka neko kaže kada, dan i sat, sa kim je to razgovarano ili papir na kome su se strane to dogovorile. Tako nešto ne postoji“, objasnio je Đurić.

On je istakao da Srbija ni sa kim ne želi da se svađa niti da polemiše, nego da radi na budućnosti regiona.

„Ali, ne tražite od Srbije da radi protiv svojih interesa“, istakao je Đurić i ponovio da Srbija nedvosmisleno govori da o tim stvarima nije bilo reči.

“Teški razgovori u Briselu”

U Briselu je sinoć, posle dva i po sata, završen sastanak premijera Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Ise Mustafe sa šeficom evropske diplomatije Federikom Mogerini, a ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao je da su razgovori bili teški.Mustafa, Mogerini, Vučić 

Kako je rekao, saglasnost je jedino postignuta oko toga da se primeni sve što je dogovoreno Briselskim sporazumom.

Ne iznoseći više detalja sa sastanka, Dačić je novinarima po završetku rekao da je na sastanku bilo reči i o drugim temama, poput članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, ali da nije postignut nikakav dogovor.

„Razgovori su bili veoma teški i jedino oko čega postoji saglasnost je da mora da se implementira sve što je do sad dogovoreno i Srbija očekuje da će se to desiti. Situacija je veoma kompleksna, a Srbija insistira na poverenju u dijalogu, statusnoj neutralnosti dijaloga i toga ćemo se držati i u narednom periodu“, rekao je Dačić.

Dačić je rekao i da je premijer Vučić imao veoma teške razgovore o temama o kojima je bilo reči i uoči sastanka i dodao da će o tim temama, kao što je i pitanje poglavlja 35, govoriti premijer, koji će javnosti saopštiti stavove i njegove procene, kao i najave kako će se Srbija ponašati u narednim nedeljama i mesecima.

„Srbija je kredibilan partner, i sa naše strane se ne dovodi u pitanje sve što smo potpisali i obećali – Srbija će ispuniti. I Priština se obavezala da će ispuniti sve što je dogovoreno“, rekao je Dačić.

Tokom neformalnog sastanka u Briselu, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je za RTS da postoji novi amandman na predlog platforme za pregovaračko Poglavlje 35 kojim se dodatno pogoršavaju uslovi za evrointegracije Srbije i vrši pritisak da se Srbija natera da direktno ili indirektno prizna nezavisnost Kosova.

On je rekao da premijer veoma ozbiljno razmišlja o tome na koji način posmatrati budućnost procesa dijaloga, političkog života u zemlji, možda i same vlade.

Amandmanom, koji je predložila Nemačka, a podržale Velika Britanija i Hrvatska, vrši se dodatni pritisak na Srbiju u pokušaju da se Srbija natera da direktno ili indirektno prizna nezavisnost Kosova, precizirao je Đurić.

Tači: Srpski predstavnici frustrirani

I zamenik premijera Kosova Hašim Tači je nakon radne večere sa delegacijom Srbije u Briselu  kazao da je taj susret bio težak.Hašim Tači (Foto Kim arhiva)

Tači je za srpske predstavnike rekao da su frustrirani i da misle da je „ceo svet protiv njih“.

Kazao je da je na sastanku bilo reči o primeni sporazuma.

„Na sastancima nastavljamo sa primenom do sada postignutih sporazuma,“ rekao je Tači za Klan Kosova.

Po njegovim rečima,  razgovaralo se i o nastavku dijaloga i procesu integracije.

„Sastanak nije bio lak. U ovoj konfrontaciji, postoji frustracija srpskih predstavnika koji nastoje da proces vrate unazad, naročito usled frustracije zbog veće međunarodne podrške za članstvo u UNESKO kome se Srbija protivi,“ rekao je Tači.

Seljimi gađan jajima

Aktivisti pokreta Samoopredeljenje gađali su jutros jajima zamenika ministra inostranih poslova Kosova, Petrita Seljmija.Petrit Seljimi 

Incident se dogodio u dvorištu Vlade Kosova, a Seljimi je više puta pogođen jajima u glavu.

Portal „Indeksonline“ saznaje da je Seljmi u tom trenutku ulazio u zgradu Vlade.

Iz Samoopredeljenja su u međuvremenu potvrdili da su napad na Seljimija izveli aktivisti ovog pokreta.

„Ova akcija je samo nastavak sprečavanja rada vladinih službenika, sve do ukidanja sporazuma sa Srbijom“, rekao je za Kosovo pres portparol Samoopredeljenja Frašer Krasnići.

Krsnići je kazao da je napad izvršen zbog toga što je, kako je rekao, Seljimi prijatelj sa srpskim ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem.

Opozicija najavljuje nastavak blokade skupštine

Predsedništvo Skupštine Kosova utvrdiće danas dnevni red sutrašnje sednice, a predstavnici opozicije najavljuju da će ponovo onemogućiti skupštinsko zasedanje.

Zvaničnici pokreta Samoopredeljenje, Inicijative za Kosovo i Alijanse za budućnost Kosova istakli su da će njihovi poslanici nastaviti blokadu Skupštine Kosova sve dok vlada ne povuče potpise sa sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom.

Sa druge strane, šef poslaničke grupe Demokratske partije Kosova Adem Grabovci je rekao da će Skupština u četvrtak nastaviti normlano da ostvaruje svoju zakonodavnu aktivnost.

Poslanici opozicije izazvali su prošle nedelje incident u kosovskom parlamentu nakon što je poslanik Samoopredeljenja Aljbin Kurti aktivirao suzavac u sali.

Kurti je to uradio u nameri da onemogući rad skupštine, tražeći da se povuku potpisi sa briselskih sporazuma i onog o demarkaciji granica sa Crnom Gorom.

Nakon incidenta dve poslanice prevezene su u Urgentni centar.

Bahtiri poručio: Ne igrajte se vatrom, barikade uklonite sutra

14.10.2015, 10:48

Reagujući na najave da Park mira neće biti uklonjen sutra  – gradonačelnik Južne Mitrovice, Agim Bahtiri, upozorio je danas domaće i međunarodne predstavnike „da se ne igraju vatrom“ i da „barikade na mostu uklone sutra“, prenosi portal Veriu.info.

„Pozivam lokalne i međunarodne predstavnike da se ne igraju vatrom, već da barikade na mostu uklone sutra, kao što je to predviđeno sporazumom postignutim u Briselu. U suprotnom, podržaću opoziciju u njihovom nastojanju da se ponište četiri postignuta sporazuma u Briselu,“ rekao je Bahtiri za portal Veriu.info.

Bahtirijeva izjava usledila je nakon što je gradonačelnik Severne Mitrovice, Goran Rakić, potvrdio juče da Park mira neće u četvrtak biti uklonjen, te da most može da se zatvori, ali da Park mira može da se ukloni samo onda kada obe strane – opštine Severna i Južna Mitrovica, budu saglasne i potpišu Memorandum o zajedničkom razumevanju, čiji je rok za potpisivanje istekao 10. oktobra. Ovaj sporazum, međutim, nije potpisan zato što, kako Rakić tvrdi, nacrt teksta ovog memoranduma, oko kojeg je postojala ranija načelna saglasnost, u međuvremenu je promenjen sa kosovske strane, a sa čim se sada ne slažu Srbi. Iz Bahtirijeve kancelarije su, međutim, naveli da „nema promena teksta sporazuma koji je potpisan u Briselu“, ne odgovorivši na pitanje u vezi sa nacrtom sporazuma o razumevanju o kojem je govorio Rakić.

Među glavnim zaključcima Radne grupe za slobodu kretanja od 25. avgusta u Briselu, koje je prethodno objavila Kancelarija za Kosovo i Metohiju su zatvaranje mosta 15. oktobra, njegova revitalizacija do leta 2016. i pretvaranje glavne mitrovičke ulice Kralja Petra u pešačku zonu. Međutim, u ovim zaključcima se navodi i da će opštine Južna i Severna Mitrovica do 10. oktobra rešiti pitanje mapa administrativnih linija katastarskih oblasti u Suvom Dolu i Brđanima.



Podsetimo, Bahtiri je sličnu poruku javnosti uputio i juna prošle godine, kada je i dao ultimatum da sе ukloni „Park mira“ na glavnom mostu. Istog dana je zakazan protest građana Južne Mitrovice pod nazivom „Ili vi, ili mi“, koji se održao sutradan, a zbog, kako su kosovski mediji preneli, „destruktivnih akcija Srba.“ Međutim, iako najavljene kao mirne, demonstracije su bile nasilne, te su tokom njih povređena 2 novinara, 13 pripadnika Kosovske policije, 10 građana, uhapšeno je 5 osoba, a zapaljeno 4 vozila, od kojih su dva vozila EULEX-a, jedno vozilo UN-a i jedno vozilo kosovske policije. Tada je i odlazeći kosovski ministar unutrašnjih poslova, Bajram Redžepi, direktno okrivio gradonačelnika Južne Mitrovice za eskalaciju nasilja.