Kosovski odbojkaški savez primljen u Balkansku federaciju
Nedelja 22. januar 2017, 08:00|Izvor: KoSSev
Odbojkaški savez Kosova (OSK) primljen je u subotu u Balkansku odbojkašku federaciju (BOF). Nakon učlanjenja u Svetsku odbojkašku federaciju (FIVB), evropsku i balkansku „zatvoren je proces pristupanja u međunarodnoj areni“ – poručili su iz kosovskog saveza.
„Tokom generalne sednice održane u Sarajevu, OSK je automatski primljen u Balkansku odbojkašku federaciju, čime je njen 11. član. Prigovor, koji je imala jedino Srbija, nije uzet u obzir i Skupština je automatski glasala u korist pitanja za Kosovo,“ stoji u saopštenju saveza za Kosova.
Pročitajte još: |
OSK je primljen u Svetsku odbojkašku federaciju (FIVB) tokom kongresa u Buenos Ajresu, oktobra 2016. godine, a time je ovaj savez automatski postao član i Evropske federacije.
Za razliku od pristupanja OSK-a Balkanskoj federaciji, predstavnik Odbojkaškog saveza Srbije, tadašnji predsednik ovog saveza – Nenad Golijanin – bio je uzdržan tokom glasanja za učlanjenje kosovskog saveza u svetsku federaciju, zbog čega je, kako su beogradski mediji tada preneli – i smenjen.
U Brisel idu i Nikolić i Vučić
Nedelja 22. januar 2017, 13:22|Izvor: B92/KoSSev|
Foto: Tanjug
Predsednik Srbije, Tomislav Nikolić, zajedno sa premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem, predvodiće delegaciju Beograda u utorak u Briselu, u razgovorima sa Prištinom. Predsednik Nikolić je u Briselu bio i 2013. godine. Za sada nema detalja o tome o kojim će se temama konkretno razgovarati, kao i o tome ko će predstavljati prištinsku stranu. Premijer Srbije očekuje da će Albanci, takođe, dovesti svoje najviše političke predstavnike. Namera je da u Briselu razgovaramo o miru, poručio je on. Razgovori na najvišem političkom nivou zakazani su posle najnovijih tenzija na relaciji Beograd-Priština, a nakon boravka specijalnih jedinica Kosovske policije na Severu Kosova, kako bi sprečile dolazak voza iz Beograda u Kosovsku Mitrovicu – koje su, prema nepodeljenoj oceni svih strana – najviše od kada je započeo briselski dijalog.
Da se ne ponovi dovođenje borbenog oruđa i oružja
„Nadam se da će biti dovoljno razuma i racionalnog pristupa da se ne ponovi dovođenje borbenog oruđa i oružja na prostore naseljene Srbima kako bi se pokazivala sila,“ kazao je Vučić na konferenciji za medije u Beogradu.
Razgovori nimalo laki, pozicije potpuno udaljene
Veruje i da će razgovori biti uspešni, te i da će Beograd uložiti „mnogo truda i rada da bi obezbedio ekonomski sigurnu budućnost za građane u Srbiji“.
„Ti razgovori neće biti nimalo jednostavni, ni laki, jer su naše pozicije potpuno udaljene. Oni polaze s pozicije da je Kosovo nezavisna država, a mi da je Kosovo sastavni deo teritorije Srbije, ali ono što mora da bude zaključak svih nas je da ne bi trebalo da bude upotrebe oružja, a ovog puta su to učinili Albanci,“ kazao je, takođe.
Nikolić: Poštovanje sporazuma uslov za mir
Želimo mir i nećemo ga prvi ugroziti, poručio je predsednik Srbije, Tomislav Nikolić, nakon najave da će, zajedno sa Premijerom, predvoditi delegaciju Beograda u razgovorima sa Prištinom. „Albancima ćemo otvoreno reći da je poštovanje sporazuma uslov za mir, a predstavnicima EU da imaju obavezu da preduprede, a ako to nije moguće, onda zaustave svaku akciju koja direktno ugrožava mir i bezbednost svih stanovnika Kosova i Metohije,“ rekao je Nikolić za Sputnjik. |
Albanci i da su iskoristili indijanske trikove nisu mogli ni da čuju voz
Vučić se posebno osvrnuo i na medijske natpise o vozu.
„Svi su govorili i pravili priču o vozu, i strani i domaći mediji, a važno mi je da to ljudi u Srbiji znaju, jer mi ne možemo da utičemo na vladine medije zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova. Dakle, Albanci nisu videli voz, a da su iskoristili i indijanske trikove i stavili uvo na prugu, nisu mogli ni da čuju voz. Voz je bio zaustavljen 50 kilometara od mesta gde su ga oni čekali. I ako se stavim u njihove cipele, oni su mogli da kažu – nama se ne sviđa kakav je voz, ali zašto su onda četiri sata kasnije doveli oružane jedinice koje su svi videli?“ – upitao je Vučić.
Kosovo je Srbija nije provokacija; prethodno u Beograd donešena zastave „Velike Albanije“
Na primedbe da je to što je na vozu pisalo „Kosovo je Srbija“ provokacija, Vučić je rekao da u tome ne vidi provokaciju, a podsetio je da je zastava „Velike Albanije“ donešena u Beograd i da je „tada rečeno – što smo se toliko nasekirali zbog toga„.
Premijer je dodao da „mi nismo zbog toga iznosili oružje, ali oni jesu 17 oklopnih vozila i specijalne jedinice čisto etnički sastavljene od Albanaca“.
„Kada im to kažete, oni kažu – bravo što si sačuvao mir,“ dodao je Vučić, ali i naglasio da mnogi političari „pričaju gluposti“ u vezi sa sporazumom iz Brisela.
On je još jednom ponovio da u Briselskom sporazumu „jasno piše“ da u regionu Sever mogu biti jedinice srazmerne sastavu stanovništva, a kako kaže, oni su poslali jedinicu sastavljenu isključivo od Albanaca.
Mati Haritina: Najviše brine što Srbi svoja imanja prodaju
Nedelja 22. januar 2017, 13:00|Izvor: Novosti|
Foto: Mati Haritina
Najžalije nam je što o velikim praznicima i liturgijama ovde dođe svega po nekoliko vernika. Uglavnom su to povratnici iz okolnih mesta, Sige i Brestovika, budu tu i ljudi iz Beograda i drugih gradova iz centralne Srbije i Crne Gore, ali to je malo. Sve je manje i poseta naših ljudi iz inostranstva – ovim rečima mati Haritina, vršilac dužnosti igumanije Pećke patrijaršije, objašnjava šta najviše nedostaje sestrinstvu svetinje koja u podnožju Rugovske klisure i Prokletija kraj Pećke Bistrice, opstaje kao stožer pravoslavlja. Sa moštima 14 srpskih patrijarha koji su upokojeni u ovoj svetinji i tri crkve u svom sastavu, Patrijaršija je od svog postanka u 13. veku bila sedište srpskih patrijarha i arhiepiskopa.
„Obaveza je, ne samo sestrinstva, već i čitavog naroda, da sačuvaju ovaj spomenik naše vere i trajanja srpskog duhovnog bića,“ kaže mati Haritina
Dolaze li vam predstavnici međunarodne zajednice, kako oni gledaju na situaciju u kojoj se nalazi svetinja?
Nažalost, u samoj Peći ima svega nekoliko naših ljudi, dok nam je najbliže nastanjeno mesto Goraždevac. Iako su u okolnom Belom Polju sagrađene desetine kuća za povratnike, vratilo se svega nekoliko starijih ljudi. Nas mnogo više brine to što su Srbi počeli da otuđuju svoju imovinu, jer time gubimo nadu i u povratak raseljenih. Eto, što je najgore, prodali su imanje na gotovo samom ulazu u svetinju. I to je obeshrabrujuće. Mi sa predstavnicima međunarodne zajednice koji nas posećuju uglavnom ističemo neophodnost povratka raseljenih i stvaranje uslova za opstanak. Jer, kako da se vrate Srbi ako im stalno uništavaju i pljačkaju imovinu, što se često dešava u povratničkim sredinama. Smatramo da je to nešto čemu se mora stati na put, ako je i samoj međunarodnoj zajednici stalo do stvarnog boljitka na ovim prostorima, pošto su Albanci verovatno mislili da će uspeti da proteraju sve Srbe i da ostanu da gazduju na Kosmetu.
Kako opstaje sestrinstvo, kako se izdržavate i da li se osećate bezbednim?
Iskreno rečeno, do sada nam je najviše pomogao italijanski KFOR. Iako su zbog situacije u njihovoj zemlji koja je u poslednje vreme pogođena zemljotresima i oni u težoj materijalnoj situaciji, ipak i dalje dolaze i pomažu koliko mogu. Pomaže nam i naša država Srbija, vernici, dobrotvori… Pomažu nam i naši studenti iz Beograda, Mitrovice. Ali, nismo mi gladni ni žedni, samo smo željni vernika, tužni smo što nema našeg naroda.
Rekli ste da je sve manje poseta onih koji žele da obiđu ovu svetinju koja se nalazi na listi UNESCO-a. Ko vas zapravo posećuje?
Povremeno, po nekoliko puta mesečno dođu nam vernici iz Beograda i drugih srpskih gradova, što je slučaj i sa vernicima iz Crne Gore, odakle nas posećuje najviše mladih. Zahvaljujući mitropolitu Amfilohiju, kao i vladiki Joanikiju, dolaze nam iz svih krajeva Crne Gore, iako i oni imaju problema sa svojim narodom… Ipak, ima pametnih ljudi koji ne mešaju politiku i veru i oni znaju vrednost ove svetinje.
Sa koliko imovine raspolaže manastir i imate li mogućnosti za obradu imanja?
Manastir kao istorijski spomenik Srbije, raspolaže sa oko 60 hektara imanja, od kojeg je polovina pod šumom. Budući da je ta imovina udaljena po deset, petnaest kilometara od svetinje, uglavnom je pod korovom, tako da obrađujemo svega nekoliko hektara u krugu manastira, gde radimo baštu a imamo i svoj ribnjak.
Retko izlazimo
„Ne možemo da se požalimo na policiju koja stražari na ulazu u svetinju. Imamo dobru saradnju sa njima, i ako imamo primedbe odmah reagujemo. Ali, mi retko izlazimo, samo kada moramo da platimo račune. A, to kako se Albanci ophode prema nama, zavisi od političke situacije. U poslednje vreme ima i mnogo Albanki obučenih kao mi, njihovih ‘kaluđerica’, pa nas možda i ne razlikuju,“ dodaje u šali mati Haritina i objašnjava da namirnice uglavnom nabavljaju u centralnoj Srbiji. |
Poznato je da je ovde dugo službovao upokojeni patrijarh Pavle. Šta vas najviše podseća na njega?
Šta nas ne podseća? Njega su činile sve same vrline – skromnost, pobožnost, rad. Sve ono što je činio dajući primer svima. Recimo, njegovu sobu nikada nismo imali potrebe da čistimo, da namestimo krevet u kojem mislimo da nije ni spavao jer se gotovo po čitavu noć molio za srpski narod… Zanimljivo je da bi i kada završi sa službom nastavio da radi, popravljao bi kadionice, brave, cipele… Jednom smo mu očistili cipele i nikada ih više nije ostavljao ispred vrata.
U manastirskom dvorištu, odmah ispred crkve, nalazi se i najstarije zaštićeno stablo Srbije šam-dud, koji je zasadio srpski arhiepiskop Sava Drugi, sin Stefana Prvovenčanog.
Zaštićeno stablo crnog duda starije više od sedam vekova, koje je po povratku iz Jerusalima zasadio Sava drugi, i dalje se razvija i raste. I danas veliki broj ljudi dolazi ovde da potraže lek. Pokazalo se da lišće duda najviše koriste oboleli od šećerne bolesti koji ga kuvaju kao čaj. Ljudi nam posle dolaze i zahvaljuju se na izlečenju, a onome koji ima vere, čaj pomaže i u drugim bolestima. Međutim, nedavno smo imali problem zbog navoda jednog našeg čoveka iz Peći koji je za neke beogradske medije izjavio kako ovo stablo propada, a što je izazvalo dolazak mnogobrojnih albanskih i inostranih novinara. Zbog toga su došli u proveru i stručnjaci iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji su ustanovili da stoletni dud nije ugrožen, a mi smo gospodinu koji nam je svojom nesmotrenom i zlonamernom izjavom naškodio, saopštili da u našoj svetinji više nije dobrodošao.
Mladi najbrojniji
Patrijarha Pavla su po vašim rečima činile samo vrline, ali sada su, ponavljate, na „ceni“ drskost, osionost, sujetnost?
Mene ohrabruje to što ne samo u naš manastir od vernika dolaze najviše mladi, nego što mlade uglavnom viđam i po drugim manastirima i crkvama. Nadam se da će se naš narod okrenuti Bogu, jer su naši stari mnogo više pretrpeli i istrajavali, borili se na svim mestima da sačuvaju veru, porodicu. Ali, nažalost, danas se pusta droga proširila, uzima maha, što je strašno i teško. Imamo prilike takve da viđamo, dolaze ovde i odmah se vidi da nemaju mira.
Vozači ne mogu da produže registracije na „KS“
Petak 20. januar 2017, 15:45|Izvor: Radio Kim|
|Iako je u okviru briselskog dijaloga dogovoren produžetak upotrebe „KS“ tablica za vozila na Kosovu, vozači više od dva meseca nisu u mogućnosti da produže te statusno neutralne tablice. U Registracionim centrima od vozača zahtevaju da svoja vozila preregistruju na „RKS“ tablice i time dodatno plate još 30 evra. Vozači su zbog toga nezadovoljni i traže od pregovarača iz Beograda i Prištine objašnjenje zašto su prevareni.
„Ja sam razočaran odavno, još kada su počeli ti pregovori između Beograda i Prištine. To sa tablicama je na štetu Srba,“ kaže meštanin Gračanice.
„To je loša odluka da ne mogu da produže registraciju. Nije mi jasno zbog čega ne mogu?“ – pita se jedan od građana.
„Ma uzimaju od naroda dodatnih 30 evra. Razočaran sam, sve plaćamo dodatno,“ kaže drugi.
Članovi Savetodavnog veća koje funkcioniše u okviru Kancelarije predsednika Kosova, Darko Dimitrijević i Živojin Ćirković, slažu se da ova uredba nije u interesu građana, te da se njome ograničava sloboda kretanja.
„Narod trpi. Ja sam rekao da ljudi imaju problem sa tim i nisu u mogućnosti da produže svoje registarske tablice, često podležu proverama pa ostanu bez registracije auta čime je automatski onemogućena sloboda kretanja, pogotovo ljudi koji žive u izolovanim sredinama,“ kaže Darko Dimitrijević.
„Treba sve to normalno staviti u funkciju kako bi građani bili zadovoljni. Ne da štitimo interese određenih firmi, osiguravajućih kuća koje treba da imaju profit od istih tih građana. Dajte jednu normalnu odluku koja će biti u interesu građana kako bi se olakšao prelaz preko graničnih prelaza i Srbima i Albancima. Mi tražimo suživot, ako želimo suživot dajmo da to bude normalno,“ poručuje Živojin Ćirković.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova nemaju jasnu poruku za vozače na Kosovu. Ipak, zamenik ministra unutrašnjih poslova, Milan Radojević, je, za RTV Kim, kazao da se nada da će novonastali problem oko registracije vozila biti rešen.
„Dogovorom iz Brisela koji je postignut u oktobru mesecu Vlada Kosova je u obavezi da produži važenje ‘KS’ tablica za još pet godina, tako da se očekuje da u narednom period. Vlada Kosova usvoji novu Uredbu koja će produžiti važenje ‘KS’ tablica na još dodatnih pet godina,“ kazao je Radojević.
Sredinom septembra postignut je dogovor o sprovođenju sporazuma o slobodi kretanja iz 2011. koji, između ostalog, predviđa i produžetak važenja „KS“ tablica na još pet godina.
Prizren: Branimir Gligorijević pušten da se brani sa slobode
Subota 21. januar 2017, 13:28|Izvor: RTK2
Branimir Gligorijević povratnik iz sela Novake u bilizini Prizrena pušten je juče da se brani sa slobode, saznaje RTK2.
Gligorijević je zbog nošenja maskirne jakne sa simbolima Vojske Srbije optužen za lažno predstavljanje. On će morati jednom nedeljno da se javlja lokalnoj policijskoj stanici u Prizrenu, bez prava napuštanja Kosova.
Branimir Gligorijević se sinoć vratio svojoj porodici u Novakama, gde živi sa roditeljima, suprugom i dvoje dece, potvrđeno je za RTK2.
Povezan članak: Prizren: Srbinu jednomesečni pritvor zbog maskirne jakne i kombinezona