E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

28.06.2016|08:00-23:59 U susret Vidovdanu – danu posvećenom svakom stradalom vojniku i braniocu Srpske nacije!


Danas na 28.06.2016 – Vidovdan sve se jasno vidi kao i uvek! Ko iskreno brani i voli Srpski narod a ko je lažni rodoljub i branitelj odnosno materijalista i za pare je spreman sve da radi!

Greska u natpisu Lazaru Hrebeljanovicu- nedostojni srbi

Pronadjite grešku u natpisu na spomenik Knezu Lazaru Hrebeljanoviću u Kosovskoj Mitrovici! Kad neko ne uči AZBUKU piše ćirilično….

Eto, na Vidovdan Srpski narod je mnogo puta stradao od vajkada i kad postoji!

Vidovdan se posebno vezuje da stradanje Srba na Kosovu Polju pod vođstvom Knaza Lazara Hrebeljanovića! Na Vidovdan obično su Srbi dobijali najžešće napade i udarce u I, II svetskom ratu, u ratovima pri raspadanju Jugoslavije …

Kada se pogleda današnji dan po delima koja činimo možemo se stideti i sramiti jer nas DUHOVNO Šiptari poniziše zajedno sa Međunarodnom zajednicom!

Oni koji ne vode računa o DUHOVNIM vrednostima već samo o materijalnim novčanim plaćanjima pokušavajući da se DODOVORE I POKAŽU KAO NEKAKVE PATRIOTE ČINEĆI BRUKU I SRAMOTU!

Radi se o tome da danas u Kosovskoj Mitrovici pokušavamo da „postavimo“ BISTU KNEZU LAZARU, čiju su osnovu i izradu finasirali upravo iz Prištine i sa njihovim sredstvima, radnom snagom koja je iskoristila tender , mi SRBI treba da se ohrabrujemo i mislimo o odbrani!

Čim je ta ideja kreirana u Prištini ima potpunu logiku! Verovatno da TRG METOHIJA gde se u ISTORIJSKOM POSTOJANJU ZNA IZ I svetskog rata ko je tu vešan i ubijan, treba da se postepeno preimenuje u TRG KNEZA LAZARA, logično brisanje istorije!

Još je gore što je takva NASILNA IDEJA OD BEZOBRAZNIH ŠIPTARSKIH POSLUŠNIKA IZ REDOVA SRBA I REALIZOVANA!

Sredstva koja se ubiraju kao CARINA NA KOSOVSKOJ GRANICI, DAJU SE ŠIPTARSKIM OZBILJNIM I SUMNJIVIM FIRMAMA STROGO POVERLJIVIM PARTIJSKIM SRBIMA! Sva sredstva su totalno usmerena da SRBI I AKO SU ZAVRŠILI NEKE ŠKOLE I IMAJU NEKA ZNANJA ZA BILO KOJI RAD, NIKAKO NE DOBIJU POSLOVE JER SU PAMETNI SRBI SMETNJA LJUBITELJIMA KOSVSKE DRŽAVE! Već da Srpske firme iz centralne Srbije mogu da preskoče i razvijaju život na KiM, to je naučna fantastika!

Žalosno je to da se manipuliše BEZOBZIRNO sa Srbima koji žive na KiM! Žalosno je i to kada pogledamo Beograd, nezasit i gladan kada nam dođu predstavnici zemalja koje ne podržavaju separatizam Šiptara na KiM, onda alavi predstavnici Beograda i Srbije pokušavaju da kažu: “ Dobra je naša saradnja sa vama, ali mi moramo da unapredjujemo ekonomske veze i razmenu“!

Šta je, Beograđani, koristite što ste PREDALI KOSOVO I METOHIJU DA to unovčite od onih koji dolaze da Vas podsete da ste IZDALI BUDUĆNOST SRBIJE NA KIM!

To su Vam rekli i Kinezi i Kubanci i svi ostali koji iskreno i istrajno su branili princip poštovanja država u formatu u kojem postoje! Sve to je od Vas „BEOGRAĐANA“ I VLASTODRŽACA BILO JE OČEKIVANO I OČIGLEDNO, e zato smo i na ovom nivou posštovanja u svetu!

Važno je to da vi kao sebični, gradite SAMO BEOGRAD, a za ostatak Srbije ŠTA KOME OTMETE PA GA MALO IZMANIPULIŠETE I OPELJEŠITE…Tužno je to Vaše vaspitanje i vaša kultura odnosno ne-poštovanje Srbije! A tek da ste se iskreno i svtarno uključili u rešavanje problema na KiM, očigledno niste! Niste kršili i sprečavali Srpske izdajnike i štetočine Srpskoj državi, već ste preko KiM-a prali silne količine novca pod izgovorom slanja pomoći… Kao odgovorna vlast trebali ste da krčite KOROV, A NE DA GA POSPEŠUJETE I PODRŽAVATE!

Zašto nas još vređate i za VIDOVDAN!

 

10.03.2016 |08:00 -23:59| Ujedinjeno svi na Srbe…Čak i tamo gde su Srbi ubijeni uništavaju svaki trag postojanja…


Uvedena vanredna situacija na teritoriji cele Srbije

10. 03. 2016, 18:20 -> 20:38
Vlada Srbije je, na predlog Republičkog štaba za vanredne situacije, proglasila vanrednu situaciju na teritoriji Republike Srbije. Pripadnici Vojske pomažu policiji u zaštiti granica.

Odluka je doneta kao preventivna mera kojom će se olakšati i ubrzati delovanje svih organa Republike Srbije u zaštiti života i bezbednosti građana i stvari, kao i otklanjanju posledica poplava, saopšteno je iz Vlade.

Izjava Nebojše Stefanovića

Vlada Srbije će svakodnevno imati sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, kontinuirano pratiti situaciju na terenu i o tome obaveštavati građane, navodi se u saopštenju Kancelarije Vlade Srbije za saradnju s medijima.

Sveukupnu situaciju otežava i migrantska kriza, pa će policiji u zaštiti granica, u danima koji su pred nama, pomagati i Vojska Srbije.

Vlada Srbije apeluje na sve građane da poštuju odluke Vlade i učine sve kako bi se sprečile veće posledice tokom kritičnog kišnog perioda koji nas očekuje do utorka.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović rekao je za RTS da u narednih 48 sati može doći do većih padavina i pozvao građane da se odazovu pozivima za evakuaciju ukoliko to bude bilo potrebno.

Ministar Nebojša Stefanović ističe da je na terenu više od 1.000 pripadnika policije i dodaje da će ih biti upućeno dvostruko više u oblasti gde se očekuje izlivanje reka.

„Preventivne mere su dobrodošle, pratimo iz sata u sat porast vodotokova u celoj Srbiji“, rekao je Stefanović posle vanredne sednice Vlade.

Ističe da ne može da kaže do kada bi vanredna situacija mogla da potraje i da se dodatne padavine očekuju za vikend.

Zapaljena srpska kuća u Orahovcu

Kuća Tome Baljoševića, Srbina koji je kidnapovan pa ubijen jula 1998. godine, zapaljena je, rekli su Tanjugu Srbi iz tog grada u Metohiji.

Kuća je zapaljena dok je trajala poseta zamenika premijera u Vladi Kosova Branimira Stojanovića Orahovcu, odnosno za vreme sastanka koji je održan sa meštanima Orahovca i Velike Hoče. Požar su primetile komšije i pozvale vatrogasce.

Došli su i pripadnici kosovske policije.

U požaru je izgorela jedna soba, pošto su na sredini te prostorije podmetači zapalili gomilu novina.

Kuća Tome Baljoševića se graniči sa kućom u kojoj živi predsednik Privremenog organa opštine Orahovac Golub Kujundžić, pa je prava sreća što se požar nije raširio i zahvatio njegovu kuću.

Kuća Baljoševića je inače napuštena, a njeni vlasnici i ukućani su prilikom napada Oslobodilačke vojske Kosova na Orahovac jula 1998. godine kidnapovani – Toma i njegov sin Saša, supruga Slavka, snaha Snežana i jednogodišnji unuk Ninoslav.

Dve žene sa detetom su oslobođene iz logora OVK posle 12 dana, a Toma i Saša su pronađeni mrtvi. Sahranjeni su na grobu Lešće u Beogradu.

U kući ne živi niko od 1999. godine.

Đurić: Priznanje nezavisnosti Kosova ostaće „nedosanjani san“ separatista

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić poručio je da će priznanje jednostrano proglašene kosovske nezavisnosti od strane Srbije „ostati nedosanjani san prištinskih separatista“.

Povodom izjava pokrajinskih zvaničnika, uključujući i novoizabranog kosovskog predsednika Hašima Tačija, Đurić je istakao da Beograd i Srbija žele istinski dobre i stabilne odnose sa Prištinom i svim Albancima u regionu, ali ne na temelju velikodržavnih prištinskih maštarija, već na osnovu zajedničkog rada na sprovođenju sporazuma i praktičnih dogovora koji su korisni za građane.

Marko Đurić (arhivska fotografija)

Marko Đurić (arhivska fotografija)

„I u državama koje su bile sponzori neuspele secesije dela teritorije Srbije danas se o takozvanoj državnosti naše južne pokrajine sve više govori kao o neostvarivom državotvornom projektu, rasadniku organizovanog kriminala, regionalnoj bezbednosnoj pretnji i zoni neizlečive političke i socijalne nestabilnosti,“ naveo je Đurić u saopštenju.

Pokrajinsko rukovodstvo bi, zato, kako je ukazao, svoju energiju, umesto na parole, trebalo da troši na rešavanje ekonomskih i socijalnih problema žitelja Kosova i Metohije, koji su predugo bili žrtve političkih oportunista i demagoga.

„Srbija i srpski narod ne govore jezikom ultimatuma i pretnji, već jezikom razuma i saradnje i zato su i istorija i budućnost danas na našoj strani, a u toj budućnosti ima mesta i za Srbe i za Albance, i sve druge koji žele da uživaju u miru i prosperitetu naše zajedničke države,“ zaključio je Đurić.

Tači je u intervjuu bečkim dnevnicima Standard i Prese ocenio da će priznanje Kosova od strane Srbije uslediti paralelno sa procesom evropskih integracija Beograda.

Ahmeti: Hram da ostane kao Miloševićev trag

Nedovršena crkva Hrista Spasa u Prištini ne bi trebalo da se sruši, već da posluži kao dokaz onoga šta je Milošević želeo da uradi, kaže Špend Ahmeti.

Hram Hrista Spasa 

Kako prenosi Koha ditore, gradonačelnik Prištine je to kazao odgovarajući na pitanje da li ovu crkvu treba srušiti ili ne.

“Mislim da ne bi trebalo da se ruši. Mislim da treba da bude otvorena za javnost i da posluži kao lekcija mladim studentima kako je dragi Milošević ostavio tragove u dvorištu Univerziteta i šta je želeo da uradi,“ rekao je Ahmeti.

Ahmeti je napomenuo da nije dostavljena dokumentacija za legalizaciju ovog hrama i da time „srpska strana ne želi da prizna državu Kosovo.

„Nisu dostavili dokumenta državi Kosovo, oni ne žele da nas priznaju kao državu,“ dodao je Ahmeti, navodeći i da se odluke o legalizaciji donose „po nivoima“, te da „gradonačelnik odlučuje na prvom i drugom nivou“, a da zatim, „na drugim nivoima odluke donosi ministarstvo.“

Crkva Hrista Spasa našla se u fokusu kosovskih medija još početkom prošle godine. Od tada polemiše da li bi ovaj hram trebalo da se sruši, ili ne, jer je, kako tvrdi većina kosovskih Albanaca, on je nezakonito izgrađen.

Eparhija Raško-prizrenska je tada saopštila da poseduje detaljnu dokumentaciju sa dozvolama i izvodima iz katastra da je vlasnik zemljišta i nedovršenog objekta, a da je dokumentacija u vezi sa gradnjom hrama i vlasništvom nad zemljištem na vreme dostavljena i svim međunarodnim institucijama na Kosovu.

„Svaki nasrtaj na ovaj hram biće otvoren napad na Srpsku pravoslavnu crkvu, čija su prava jasno regulisana,“ naglasili su tada iz eparhije.

Hram Hrista spasa čija je gradnja započeta 1990. godine i prekinuta 1998. godine zbog izbijanja rata na Kosovu, više je puta bio izložen napadima i pokušajima miniranja, u jednom trenutku je korišćen i kao javni toalet, a kosovska umetnica – Nora Istrefi, napravila je i spot u ovom hramu, u providnoj odeći, uz igrače koji su na golom telu imali ispisane reči na engleskom „Ne poziraj“ i „Ne budi stidljiv“.

Zidovi Hrista Spasa su, međutim, tokom prošle godine poslužili i kao bedemi za alipiniste.

Haradinaj: Opozicija će ostati ujedinjena

Lider AZBK Ramuš Haradinaj poručio je da su današnje akcije opozicionih poslanika rezultat nesmotrenog i protivustavnog ponašanja kosovske vlade.

Haradinaj je istakao da će opozicione stranke ostati ujedinjene i neće dozvoliti da „šaka ljudi odlučuje o kolektivnoj sudbini“.

„Dva sporazuma kojima je prekršen kosovski ustav i koji potkopavaju suverenitet i teritorijalni integritet zemlje neće biti odobreni“, napisao je Haradinaj na svom nalogu na Fejsbuku, prenosi prištinska televizija Klan Kosova.

On je istakao da će opozicione stranke biti ujedinjene u svojim nastojanjima, kao i da podrška vladavini prava i borbi protiv korupcije sve više raste.

Opozicija je i danas blokirala rad parlamenta aktiviranjem dva suzavca i polovanjem premijera Ise Mustafe.

“Srbija neće priznati Kosovo ni po cenu EU”

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je u Moskvi da Srbija nikada neće priznati Kosovo, čak i ako ne bi mogla da uđe u EU.
Tomislav Nikolić

„Srbija vodi pregovore sa EU i sa Prištinom i trudi se da svi ljudi na Kosovu žive bolje, i u tome nas podržava Rusija. Nikada nećemo priznati nezavisnost Kosova, čak i ako ne budemo mogli da uđemo u EU“, rekao je Nikolić u intervjuu Rusija 24, odgovarajući na pitanje da li ulazak Srbije u EU označava odbacivanje mogućnosti povratka Kosova.

Prema njegovim rečima, većina stanovništva podržava ulazak u EU.

Naveo je da je narod „razuman“ i da želi da očuva veze sa Rusijom i istovremeno bolji život u okviru EU.

„Pritom, nikada nećemo priznati nezavisnost Kosova i Metohije. U sukobu Rusije i EU, stradaju i Rusija i EU i Srbija. EU hoće da nas privuče na svoju stranu, ali mi se ne damo, saradjujemo i sa Rusijom i sa EU, i kada nam stave uslov počinjemo da sumnjamo da nam žele dobro.“

Nikolić je izrazio nadu da će sporovi između EU i Rusije uskoro biti rešeni.

21.10.2015 | 08:00 – 23:55 -„NO Kosovo in UNESCO“ kao i u svakoj neozbiljnoj državi tako i kod nas „UOČI BOŽIĆA PRASE GOJIMO“- „Srpski“ pregovarači u Briselu uspešno OTVORILI KOSOVU PUT U MEĐUNARODNE INSTITUCIJE, A POD IZGOVOROM – „NISMO ZNALI?…Svi naši lažni prijatelji podržavaju TERORISTIČKE AKTIVNOSTI ŠIPTARA“


Ko je kako glasao u savetu Uneska?

Na Izvršnom savetu Uneska za albansku inicijativu glasalo je 27 zemalja, među kojima su i Crna gora i Makedonija. Protiv je bilo 14, isto koliko i uzdržanih.

IZVOR: B92 SREDA, 21.10.2015. | 18:47

Foto: printscreen
Foto: printscreen

Podsećamo, izvršni savet Uneska je iza zatvorenih vrata doneo odluku da Generalnoj konferenciji predloži prijem Kosova u tu organizaciju.

Kako je saopštio ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, “za“ su glasali: Avganistan, Albanija, Austrija, Belize, Velika Britanija, Gabon, Gambija, Gvineja, Dominikanska Republika, El Salvador, Estonija, Italija, Kuvajt, Makedonija, Nemačka, Pakistan, Sent Kits i Nevis, SAD, Tajland, Togo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Francuska, Holandija, Crna Gora, Češka, Čad i Švedska.

Teroristicki vandali

Ove zemlje nam se deklarišu KAO PRIJATELJSKE, ali očigledno baš su neprijateljske prema Srbima kada poržavaju rušenje Srbije i svega Srpskog na kosovu i Metohiji!

Kosovo Albanians destroyed Serbian cemetery in when expelled Serbs from Kosovo

 

Protiv su bili: Argentina, Angola, Brazil, Ekvador, Etiopija, Indija, Kina, Kuba, Maroko, Meksiko, Namibija, Nigerija, Rusija i Španija. Ovim zemljama je ministar Dačić izrazio veliku zahvalnost.

Crkva u Petricu OVK minirala i uništila

Uzdržano je bilo 14 zemalja: Alžir, Bangladeš, Egipat, Indonezija, Japan, Južna Koreja, Mauricijus, Malavi, Mozambik, Mali, Nepal, Papua Nova Gvineja, Trinidad i Tobago i Uganda.

Albanian terrorism in Kosovo

Van sale su bili Tunis, Turkmenistan i Ukrajina.

Ministar unutrašnjih poslova je dodao da se od početka znalo da nam „odnos broja zemalja ne ide naruku“, ali je naglasio da je pet zemalja bilo uzdržano iako su priznale Kosovo (Japan, Južna Koreja, Malavi, Egipat i Papua Nova Gvineja).

Destroyed the monastery of Devic in front of the Albanian vandals

Osim toga, Dačić je na vanrednoj konferenciji za medije izjavio i da je rezultat u Parizu bolji nego što su svi očekivali.

Na pitanje da prokomentariše odluku Podgorice i Skoplja da glasaju „za“, Dačič kaže da „naravno da smo razočarani njihovim stavom, ali nismo iznenađeni“.

Beauty and active living Serbian monastery of Decani which Serbia put on the list of UNESCO beauty

Ivršni savet Uneska podržao prijem Kosova u tu organizaciju

Većinom glasova Izvršnog saveta Kosovo predloženo za prijem u Unesko. Za glasalo 27 članova tog tela, 14 protiv, a 14 je bilo uzdržano. Predstavnici Rusije i Kube, uz podršku Indonezije, pokušali da odlože izjašnjavanje. Konačnu reč o prijemu Kosova daje Generalna konferencija Uneska u novembru.

16.40 – Izvršni savet Uneska, većinom glasova, predložio prijem Kosova u tu organizaciju.

16.30 – Nastavljena sednica Izvršnog saveta Uneska.

15.50 – Predstavnici Rusije i Kube, uz podršku Indonezije, zatražili su odlaganje sednice, ali je predsedik Izvršnog saveta taj zahtev odbio, navodeći da je inicijativa zakasnela. Predstavnik Kube potom zatražio pauzu, jer je prema njegovom mišljenju, prekršena procedura, saznaje RTS.

Kosovo je na sednici Izvršnog saveta Uneska predstavljeno bez simbola, a u zgradi Uneska nalazi se i kosovski šef diplomatije Hašim Tači, koji je ušao na sednicu, ali ubrzo i napustio salu, javlja izveštač RTS-a.

Izveštaj Milice Jevtić

Ambasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković očekuje da se kroz tačku koja se odnosi na Kosovo brzo prođe jer Izvršni savet traži najjednostavniji put da se prevaziđe „jedna očigledno konfliktna situacija“.

Izvršni savet ima 58 članica, od kojih su 32 priznale Kosovo, a dvadesetak od tih zemalja podržalo je i albanski zahtev za prijem Kosova u Unesko. Srbiju podržavaju Rusija, Kina, Kuba, Argentina, Španija i Brazil.

Ukoliko predlog preporuke o prijemu Kosova u Unesko dobije većinu glasova, konačnu odluku donosi Generalna konferencija Uneska, koja zaseda od 3. do 18. novembra.

Generalnu konferenciju čine predstavnici 195 zemalja članica. Svaka zemlja članica ima jedan glas, a za donošenje odluke potrebna je dvotrećinska većina.

U očekivanju odluke (foaje ispred sale gde se održava sednica)

U očekivanju odluke (foaje ispred sale gde se održava sednica)

Studenti protiv prijema KiM u Unesko

U znak protesta protiv mogućeg prijema Kosova i Metohije u Unesko, studenti Pravnog fakulteta zajedno sa studentima drugih fakulteta okupili su se ispred zgrade te visokoškolske ustanove u Beogradu. Protesti i na Kosovu, u porti manastira Gračanica i u Kosovskoj Mitrovici.

Student Stanko Debeljaković rekao je novinarima da studenti žele da na miran i dostojanstven način iskažu svoj stav i pokažu šta misle o mogućem prijemu KiM u tu organizaciju Ujedinjenih nacija, prenosi Tanjug.

Protest studenata ispred Pravnog fakulteta

Protest studenata ispred Pravnog fakulteta

Ispred Hrama Svetog Save u 12.44 održan je centralni deo protesta posle koga je usledila šetnja do Crkve Svetog Marka.

Debeljaković je naglasio da naša kultura i tradicija počivaju na Kosovu i da nisu saglasni da oni koji su se na neprimeren i grub način ophodili prema njoj sad treba da je čuvaju, i to kroz Unesko.

Okupljeni su nosili srpske zastave, kao i transparente kojima su poručili da se protive prijemu KiM u tu organizaciju.

Podsetivši da se na Kosovu i Metohiji nalaze zadužbine Nemanjića, student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Igor Golubović istakao je da studenti neće prihvatiti „šta god se oni dogovorili ili potpisali“ na plenarnoj sednici Izvršnog saveta Uneska.

„Koliko god bude trajala borba, nećemo se odreći onog što je naše. Tuđe nam ne treba, mi samo branimo svoje. Jedan narod određuje njegova kultura, a ako neko pokuša da uništi našu kulturu, mi ćemo je braniti“, poručio je on.

Takođe, skupovima u porti manastira Gračanica i u Kosovskoj Mitrovici, građani i studenti su u 12.44 izrazili protest pod motom „Ne Kosovu u Unesko“, javlja dopisnik RTS-a.

Na pločniku isped crkve u Gračanici, koja je pod zaštitom Uneska kao ugroženi crkveni objekat, postavljene su fotografije srušenih i oštećenih pravoslavnih hramova, fresaka, ikona, grobalja i spomen-obeležja. Učesnici skupa su zapaliti 175 sveća za isto toliko srušenih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji.

Protest studenata u Kosovskoj Mitrovici

Protest studenata u Kosovskoj Mitrovici

Na trgu u severnom delu Mitrovice u blizini glavnog ibarskog mosta studenti Prištinskog univerziteta su poručili da se protive nameri da kosovske institucije svojataju srpsku i pravoslavnu kulturnu baštinu na Kosovu i Metohiji.

I u centru Novog Sada danas je održan protest protiv prijema Kosova u Unesko, a koji je organizovalo udruženje „Mlada srpska snaga“.

Nekoliko desetina mladih okupilo se kod Spomenika Svetozaru Miletiću, gde su razvili transparent na kome je pisalo „Ko je kriv“, uz spisak srpskih manastira i crkava koje su uništene ili oštećene na Kosovu i Metohiji, prenosi Tanjug.

Oni su se na Trgu zadržali oko 30 minuta, a okupljenima su se obratila dvojica članova udruženja „Mlada srpska snaga“.

Potpredsednik tog udruženja Stefan Pekić rekao je novinarima da se u isto vreme slični protesti protiv prijema Kosova u Unesko održavaju u Banjaluci, Beogradu i Kosovskoj Mitrovici i da mladi na taj način izražavaju svoje nezadovoljstvo činjenicom da se uopšte glasa o članstvu Kosova u toj međunarodnoj instituciji.

„Unesko je najveća međunarodna kulturna institucija i smatramo da Kosovo ne treba da bude njen član, jer će to ugroziti kulturno-istorijske spomenike na Kosovu koji pripadaju Srbiji“, rekao je Pekić.

Protest u Novom Sadu

Protest u Novom Sadu

Na plenarnoj sednici Izvršnog saveta Uneska trebalo bi danas da se glasa o predlogu Albanije i grupe država za prijem Kosova u tu organizaciju, a Srbija je pozvala članice Uneska da taj zahtev odbiju i odbace.

Ukoliko predlog bude usvojen, onda će o prijemu Kosova odlučivati Generalna konferencija Uneska, gde se odlučuje dvotrećinskom većinom između 195 država članica od kojih je 111 priznalo Kosovo, a 84 nije.

Đurić: Velike i moćne države pogazile pravo i pravdu

Odluka da se predlog za prijem Kosova u Unesko uputi Generalnoj konferenciji te organizacije je odluka velikih i moćnih država kojom je pogaženo i međunarodno pravo i pravda, poručio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

Marko Đurić je u izjavi Tanjugu poručio da Srbija neće odustati od diplomatske borbe.

Izjava Marka Đurića

„Biće u narednim danima nastavljena diplomatska borba, jer bitka za sprečavanje članstva Kosova u Unesko, koliko god bila teška, još nije gotova“, podvukao je Đurić.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju naglasio je da se bilo kakvim glasanjem i podizanjem ruku ne mogu i neće prekrajati istorija, niti promenjen identitet i istorijsko sećanje našeg naroda.

„Kao rezultat ovog glasanja naše carske lavre, naši manastiri i sve ostale naše svetinje na Kosovu i Metohiji neće biti manje srpske. A narod, naša živa svetinja na KiM, zajedno sa monaštvom i sveštenstvom naše Srpske pravoslavne crkve, nastaviće da čuva naše svetinje, kao što je to učinjeno tokom svih vekova do sada“, zaključio je Đurić.

Izvršni savet Unesko preporučio je, većinom glasova, Generalnoj konferenciji Uneska prijem Kosova u tu organizaciju.

Kosovo dalo pisane garancije za imovinu SPC

Kosovski zvaničnici su dali Unesku pisane garancije da ni na koji način, u bilo kojoj formi ili obliku neće menjati titulara imovine SPC koja je ustavna kategorija Kosova.Vlada Kosova

Imenovanje spomenika upisanih na Uneskovu listu menjaće se samo uz konsultacije sa SPC, izjavio je zamenik šefa kosovske diplomatije Petrit Seljimi, uoči zasedanja Izvršnog saveta UNESKO.

Te pisane garancije su mnoge zemlje pozdravile. Mi nemamo problem sa crkvama i džamijama, jer smo progresivna sekularna zemlja, rekao je Seljimi za Danas.

SPC, kako je Danasu nezvanično rečeno u visokim crkvenim krugovima, insistira da međunarodne garancije budu deo briselskog dogovora između Beograda i Prištine, uz posredovanje EU.

Seljimi očekuje da će većina država podržati ulazak Kosova u UNESKO.

Srbija vodi veoma negativnu kampanju, nazivajući Kosovare varvarima i koristeći duboko onespokojavajuće poruke, ali ne mogu da verujem da će više od 20 zemalja glasati protiv Kosova, rekao je Seljimi i dodao da su mnogi ambasadori nezadovoljni negativnim pristupom Srbije.

Seljimi ističe da bi eventualna preporuka Izvršnog saveta bila „jasan znak da UNESKO ne želi da izoluje Kosovo i da veruje da će se mir na Balkanu ojačati našim uključivanjem, a ne isključivanjem“.

On smatra da Priština, iako kopira palestinski model za učlanjenje u UNESKO, neće na članstvo čekati 22 godine, jer „Kosovo nema nikakve veze sa palestinskim teritorijama – drugačiji su kontekst, istorija i argumenti – kao kad bi se poredile jabuke i pomorandže“.

Izvršni savet UNESCO-a predložio prijem Kosova; Tači: Ogroman korak napred

21.10.2015, 15:07|Izvor: KoSSev

16:50 – Izvršni savet UNESCO-a predložio prijem Kosova u ovu organizaciju; Tači: Ogroman korak napred 

Izvršni savet UNESCO-a je predložio da Kosovo postane član ove UN-ove organizacije o čemu će konačno odlučivati Generalna skupština UNESCO-a na svojoj sednici početkom novembra.

„Izvršni savet UNESCO-a upravo je preporučio članstvo Republike Kosovo u UNESCO. 27 za, 14 protiv, 14 uzdržanih. Samo 25% glasova protiv!“ napisao je kosovski ministar spoljnih poslova, Hašim Tači, na svom Twitter nalogu. 

On je na svom Fejsbuk profilu, takođe, potvrdio preporuku Izvršnog saveta, dodajući da je pozitivna odluka ovog saveta „ogroman korak napred za Kosovo“.

16.30 – Sednica Izvršnog saveta UNESCO-a nastavljena

Sednica Izvršnog saveta UNESCO-a je upravo nastavljena, prenosi RTS.

16:20 – Dva zahteva za članstvo Kosova u UNESCO – glasanje ili odlaganje glasanja 

Sednica Izvršnog saveta UNESCO-a na kojoj bi trebalo da se odluči o članstvu Kosova u ovu UN-ovu organizaciju je trenutno na pauzi, a razmatraju se dva zahteva – da se glasa o zahtevu Kosova, ili da glasanje bude odloženo, navodi zamenik kosovskog ministarstva spoljnih poslova, Petrit Seljimi.

„Izvršni savet UNESCO-a pauzira. Mediji izveštajavaju da postoje dva različita zahteva – za glasanje o pitanju i odlaganje glasanja za Kosovo u UNESCO,“ naveo je Seljimi na svom Twitter nalogu.

Kako prenosi RTS, predstavnici Rusije i Kube su zatražili odlaganje sednice, što je i odbijeno, a predstavnik Kube je zatim i zatražio pauzu, jer je prema njegovom mišljenju, „prekršena procedura“.

15:07 – Pred zasedanje Izvršnog saveta UNESCO-a: Predat tekst dopisa peticije, potpisi kasne

Oko 14 sati, predat je dopis sa tekstom peticije „NO Kosovo in UNESCO“ generalnoj direktorki UNESCO-a Irini Bokovoj u Parizu, a sat vremena pred zasedanje Izvršnog saveta ove organizacije na kojem se očekuje odluka o tome da li će ovaj savet preporučiti Generalnoj skupštini da primi Kosovo u UNESCO. Istovremeno, potpisi peticije nisu bili predati, jer se oni i dalje prikupljaju. Elektronsko potpisivanje peticije, pokrenuto pre nekoliko dana, sat vremena pre zasedanja, za rezultat ima oko 80.000 elektronskih potpisa. Sajt je u međuvremenu postao nedostupan, usled, kako se pretpostavlja, velikog broja posetilaca koji žure da do početka ove sednice, prikupe 100.000 potpisa koliko je navedeno kao cilj na početku njenog pokretanja. Trenutno nije moguće proveriti tačan broj potpisa.

„Pre 10 minuta, u Parizu smo dopis u vezi naše ‪#‎NoKosovoUnesco‬ peticije predali direktno generalnom direktoru Uneska Irini Bokovoj, potpise šaljemo čim skupimo još manje od 20,000 potpisa! Sad je šansa, podelite sa svima, POTPIŠITE ODMAH!“ napisao je na svom Fejsbuk profilu srpski režiser i civilni aktivista Boris Malagurski.

U ovim trenucima počinje zasedanje Izvršnog Saveta UNESCO-a na kojem će se glasati o zahtevu za učlanjenje Kosova u ovu organizaciju UN-a. Ukoliko bi Izvršni savet danas izglasao zahtev o učlanjenju Kosova, onda bi početkom novembra Generalna skupština UNESCO-a glasala o konačnom članstvu. Podsetimo, pre nedelju dana je Izvršni savet UNESCO-a usvojio konačni dnevni red na kojem se nalazi i članstvo Kosova, dok je zahtev Kosova potpisalo 47 država članica UNESCO-a.

“Kosovo u Unesku opasnost za našu baštinu”

Iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić kaže za B92 da bi prijem Kosova u Unesko bio veoma opasan za našu kulturnu baštinu.Otac Sava Janjić

„To predstavlja vrlo opasnu situaciju u kojoj budućnost naše baštine, našeg entiteta i svega onoga što imamo dolazi pod veliki znak pitanja“, kaže otac Sava Janjić.

On dodaje da je veoma zabrinut pre svega zato što kosovska vlada prema rečima zamenika ministra spoljnih poslova Petrita Selimija odbija svaki razgovor u briselskom dijalogu, što je Srbija i tražila želeći da se o svim pitanjima, pa i o pitanjima kulturne baštine razgovara uz otvoren dijalog.

Iguman Sava Janjić kaže da tvrdnje Albanaca da su Visoki Dečani deo nijihove baštine, odnosno da su manastir gradili Albnaci, u službi politike, populizma i ne pokazuju dobru volju.

„Videli smo da nedavni predlozi zakona za kulturnu baštinu i strategija za kulturnu baštinu koje su sastavljali kosovski Albanci bez međunarodnih predstavnika su povučeni upravo zbog diskriminatornog karaktera, zbog toga što celokupnu kulturnu imovinu na KiM pretvara u vlasništvo Vlade Kosova“.

On dodaje da u manastiru postoje brojni dokazi koji pobijaju takve albanske tvrdnje.

„U manastiru Visoki Dečani ima toliko dokumenata, istorijskih podataka, da mogu da se napišu tomovi knjiga, više nego o celokupnoj istoriji albanskog naroda. Imamo kolekciju osmanskih rukopisa i fermana koja je najveća na Kosovu. Ja mislim da nijedna džamina nema toliku kolekciju fermana koji upravo od 1506. godine u vreme sultan Bajazita Drugoga garantuju manastiru prava, zaštitu, zemlju.“

Prema njegovim rečima, šta god bila odluka po pitanju zahteva da Kosovo dobije članstvo u Unesku, sve crkve će ostati srpske pravoslavne crkve.

„Da li će dobiti ili neće, mi to ne možemo da znamo. Ali jedna stvar jeste da će naše crkve ostati srpske pravoslavne crkve bez obzira šta se desilo. Ali one neće biti poligon za političku promociju onih koji žele da oduzmu naš identite, našu slobodu, naša prava. I dok smo mi u tim svetinjama, tamo će se ulaziti i tamo će se moći fotografisati samo sa našom dozvolom i samo uz našu saglasnost. U protivnom, nadam se da neću upotrebiti silu.“

Iguman manastira Visoki Dečani kaže i da saradnja sa kosovskim institucijama trenutno ne postoji.

„Mi smo već prekinuli saradnju sa kosvokim institucijam i mi sa njima možemo razgovarati jedino nakon razgovora u Briselu. Na njima je da pokažu da li hoće da ulaskom u Unesko budu okupatori hrišćanskih svetinja na KiM, takvi se pokažu pred svetom, ili jednsotavno da pokažu da Kosovo ide ka jednoj civilizovanijoj kulturnoj budućnosti. Kako su krenuli, nisam sasvim uveren da će moći da uvere ljude u Evropi da pokušajima okupacije objekata SPC, menjanjem njihovog identite, da mog da zadobiju simpatije za ulazak u budućnosti u neku drugu organizaciju.“

Iguman Sava Janjić navodi i da se bratstvo manastira suočava sa stalnim pretnjama i verbalnim uvredama.

„Omladina više ne viče UČK, nego ’Alahu akbar’. To je žalosno. Manastir se suočavao s tim vekovima, mi ćemo tu ostati. Ono što sam čuo od najviših predstavnika NATO-a jeste da će zaštita manastira biti dodatno pojačana. Ako Albanci hoće da uđu u sukob sa NATO, neka izvole, ali mislim da im to neće biti na korist.“

Mandić: CG će možda podržati Kosovo u Unesku

Jedan pod lidera crnogorske opozicije Andrija Mandić izjavio je danas za Radio S da postoje naznake da će Crna Gora podržati zahtev za prijem Kosova u Unesko, optužujući crnogorskog premijera Mila Đukanovića da stalno šteti interesima Srbije.

Andrija Mandić

Kad god mu se ukazala prilika da uradi nešto protiv Srbije, on je to uradio. Od rušenja zajedničke države, priznavanja Kosova, a sada postoje najave da će podržati članstvo Kosova u Unesku, rekao je Mandić.

Mandić je rekao da je Đukanović gradio svoj politički imidž kao vodeći protivnik Srbije.

Izvršni odbor Uneska danas raspravlja o članstvu Kosova u toj organizaciji, a Crna Gora je jedna od 58 članica tog odbora.

Crna Gora nije podržala inicijativu da se raspravlja o članstvu Kosova.

07.10. 2015 – 08:00 -23:55 I danas nemir i strah za Srbe zbog napada na naš INTEGRITET, od strane Šiptara i POŠIPTARENIH SRBA koji sve daju za šaku Šiptarskih para…


Žalosna je slika života Srbinu na Kosovu i Metohiji!

Opasnosti mu prete sa mnogo strana. Šiptari predvode koaliciju međunarodnih predstavnika na KiM zajedno sa POŠIPTARENIM SRBIMA koji su se prodali za pare i Vlade Srbije koja bi daljinski da „pregovara u ime Srba sa KiM“, sve do trenutka dok dobro ne završi trgovinu za rad nekakvog puta u EU… Beograd je svojom manipulativnom politikom preko nove partije Srpske Napredne Stranke – SNS i Srpske Liste, prevario SVE Srbe ( mada smo u prvim koracima njihovog ponašanja i sagledavanjem svih tih pumpadžija, narko dilera, švarcera, izdajnika i prevaranata koje okupi Beograd) znali šta nas čeka! Beograd, očigledno ne RADI NIŠTA, osim što uzdiše i daje saopštenja! Na terenu je vidljiva sledeća slika:

Ne postoji nikakav razvoj i rad na unapređenju života osim što se može videti rad INTEGRATORA U ŠIPTARSKE INSTITUCIJE! Omladina je ostavljena da bezciljno luta dok ne zaluta u Šiptarske Institucije… Postojeće Srpske institucije se direktno iz Beograda pod komandom liste Srpsak i Srpske Napredne (Nazadne – Švercersko derivatske) Stranke devalviraju i uništavaju izborom nesposobnih i neprihvatljivih pojedinaca bez intelektualnog kapaciteta do jedino partijsko poslušničkog odnosa prema svojim narko-gazdama (Prištine i Beograda) iz lokala i Beograda.

Slična slika vidljiva je i po Srbiji.

Ljudi su se zatvorili u svoje SITNE DUŠE I TU TAVORE, ZBOG STRAHA KOJI JE POSEJAN!

Kako se odbraniti od ove siline ŠLJAMA KOJI NAS JE ZATRPAO ???

Da li će se osvestiti i otrezniti Srbi da grade svoju kuću i svoje mesto na pravi i zdrav način?

Kako izbeći konflikt?

ROSU uhapsila 15 radnika Nacionalnog parka na Brezovici

07.10. 2015, 14:25 Izvor: KoSSev|

Foto: Štrpce/Blic

Specijalne jedinice Kosovske policije (ROSU) uhapsile su danas petnaest Srba – radnika Nacionalnog parka „Šara“ na Brezovici, potvrđeno je za KoSSev u Kancelariji za Kosovo i Metohiju. KoSSev nije uspeo da dobije potvrdu Kosovske policije, jer je portparol ove policije, Baki Keljani, odbio više upućenih poziva. 

„Specijalne jedinice Kosovske policije uhapsile su danas 15 srpskih radnika Nacionalnog parka ‘Šara’ na Brezovici,“ navode u Kancelariji za KiM i dodaju da je među uhapšenima i direktor Šare, te da se svi uhapšeni nalaze u pritvoru u Uroševcu.

Direktor Kancelarije za KiM, Marko Đurić, koji se nalazi u Briselu, ovim povodom je, kako navodi Tanjug, održao vanrednu konferenciju za novinare, ocenivši da se radi o „gaženju Briselskog sporazuma i provokaciji uperenoj protiv cele Srbije.

„Sada je vreme da podvučemo crtu, da donesemo pravi politički sud o tome u kom pravcu ide briselski dijalog i da analiziramo da li je to što nam se nameće zaista normalizacija odnosa sa Prištinom ili nametanje njihovog stava o statusu,“ dodao je Đurić .

Đurić je i najavio da će od premijera Srbije, Aleksandra Vučića, zatražiti da zakaže hitnu sednicu Vlade.

KoSSev je kontaktirao i gradonačelnika Štrpca, Bratislava Nikolića, koji se, međutim, nije javljao na više poziva koje smo mu uputili.

Đurić: Kosovska policija uhapsila Srbe zaposlene na Brezovici

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je da su specijalne snage kosovske policije uhapsile sve radnike srpske nacionalnosti zaposlene u Nacionalnom parku „Šara“ na Brezovici ocenivši da je reč o gaženju Briselskog sporazuma i provokaciji uperenoj protiv cele Srbije.

Marko Đurić je novinarima u Briselu rekao da je uhapšeno 15 radnika, zajedno sa direktorkom Nacionalnog parka Šara, prenosi Tanjug.

Kosovska policija: Srbi uhapšeni zbog krađe šume

Kosovska policija privela je 15 osoba, većinom srpske nacionalnosti, sa teritorije Nacionalnog parka Šara, zbog sumnje da su zloupotrebili ekonomska ovlašćenja i uništavali šumu, izjavio je portparol Kosovske policije Baki Keljani.

Keljani je rekao za agenciju Beta da policija ispituje privedene osobe i da će više informacija dati kasnije.

Uhašeni radnici nalaze se u pritvoru u Uroševcu, a Đurić je tim povodom održao vanrednu konferenciju za novinare u Briselu i najavio kako će od premijera Aleksandra Vučića zatražiti sazivanje hitne sednice Vlade.

„Jutros, nešto posle deset časova, do zuba naoružana jedinica kosovske policije ROSU upala je u nacionalni park Šara na Brezovici i uhapsila sve radnike koje su tamo zatekli“, rekao je Đurić.

Ocenjuje da je reč o grubom napadu na osnovna prava kosovskih Srba, gaženju svega što je dosad dogovoreno u briselskom dijalogu i provokaciji usmerenoj prema celoj Srbiji.

Šef kancelarije za KiM napominje da je ova akcija povezana sa pokušajem Kosova da se učlani u Unesko i da je na delu pokušaj da se Srbiji nametne nasilno prihvatanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova.

„Srbija ne sme da ćuti i neće ćutati pred nastojanjem da joj se otme kulturna baština i pred gaženjem osnovnih prava našeg naroda na KiM“, podvukao je Đurić i dodao da je nezadovoljstvo Beograda preneo i predstavnicima EU.

Navodi kako ima informacije da postoji pokušaj da se u pregovaračku platformu za otvaranje poglavlja 35, koja se trenutno priprema u Briselu, ugrade odredbe kojima se unapred određuje ishod briselskog dijaloga i nametne stav Prištine o statusu Kosova.

„Mi smatramo da Evropska unija treba da zadrži objektivnost i neutralnost u vezi sa statusom“, naglasio je Đurić i dodao da očekuje da se Vlada na vanrednoj sednici jasno odredi kako prema hapšenju Srba na Brezovici, tako i prema nastojanjima Kosova da uđe u Unesko.

„Sada je vreme da podvučemo crtu i da donesemo pravi politički sud o tome u kom pravcu ide briselski dijalog i da analiziramo da li je to što nam se nameće zaista normalizacija odnosa sa Prištinom ili nametanje njihovog stava o statusu“, naglasio je Đurić.

Delegacije Beograda i Prištine u Briselu o primeni sporazuma i nastavku dijaloga

07.10.2015, 11:10Izvor: KoSSev

Delegacije Beograda i Priština sastaće se danas u Briselu gde će do petka razgovarati o primeni postignutih sporazuma, o temama koje će biti otvorene u nastavku dijaloga, ali i o sastanku srpskog i kosovskog premijera, Aleksandra Vučića i Ise Mustafe, najavljenog za iduću nedelju. Delegaciju Beograda predstavljaće direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, saopšteno je iz ove kancelarije. Iz kancelarije kosovskog premijera do objavljivanja ove vesti nije potvrđeno da će se sastanci održati. 

„Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, boraviće od danas do petka u Briselu, gde će sa zvaničnicima Evropske unije i predstavnicima Prištine razgovarati o primeni dogovora postignutih u dosadašnjem toku dijaloga Beograda i Prištine i temama koje će biti otvorene u nastavku procesa,“ stoji se u saopštenju Kancelarije za KiM.

Iz Kancelarije navode da će jedna od tema biti i „predstojeći sastanak Predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića i pokrajinskog premijera Ise Mustafe, koji je zakazan za 13. oktobar.“

Prethodna runda tehničkog dijaloga između delegacije Beograda i Prištine održana je prošle nedelje, 27. i 28. septembra, kada je i postignut sporazum o uzajamnom priznavanju diploma.

Tahiri: Zajednica neće biti formirana bez prestanka rada paralelnih struktura

07.10.2015, 12:30|Izvor: Gazeta Express

Izvor: Gazeta Express (tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Asocijacija većinski srpskih opština neće biti formirana bez prestanka rada srpskih paralelnih struktura na Kosovu. Tako je rekla ministarka za dijalog Edita Tahiri za kanal „Tribuna“. Prema njenim rečima, ova dva procesa će se razvijati paralelno, jer je ovo pitanje takođe dogovoreno u Briselu.

„Pre formiranja Asocijacije moraju biti proverljivo suzbijene ilegalne strukture Srbije na Kosovu, zatim će se ova dva procesa razvijati paralelno,“ rekla je Tahiri.

Sporazum o Asocijaciji srpskih opština, pre nego što bude odobren od strane Vlade, biće poslat Ustavnom sudu kako bi se potvrdila njegova ustavnost, za koji je ministarka Tahiri izrazila uverenje da će Ustavni sud dati pozitivno mišljenje.

Tahiri je rekla i da će se Asocijacija formirati nakon što Statut bude izrađen i kada se strane budu složile o njemu.

U sporazumu o formiranju Asocijacije navodi se da Statut treba da se odobri u roku od četiri meseca, ili najkasnije do 25. decembra. Međutim, zvaničnici Vlade kažu da će se ovo teško završiti do tada.

Zamenik ministra za lokalnu samoupravu, Bajram Gecaj, rekao je za Tribunu da se prethodno radilo na zahtevu koji će biti podnesen Ustavnom sudu.

Nije govorio o ovom pitanju, jer, prema njemu, to rade stručnjaci.

Koha: Marić ne može da obavlja dve funkcije

Vlada Kosova ne želi da Ljubomir Marić bude na dve pozicije, na čelu ministarstva administracije i lokalne samouprave i Upravljačkog tima za ZSO, piše “Koha ditore”.
Ljubomir Marić 

Kako saznaje ovaj list, u vladi u Prištini smatru da postoji sukob interesa, jer Upravljački tim razvija direktnu komunikaciju sa vladom preko Ministarstva lokalne samouprave koje vodi Marić.

Prema sporazumu između Beograda i Prištine, Upravljačka grupa je zadužena za izradu statuta Zajednice, koji bi trebalo da bude usvojen najkasnije 25. decembra.

Marić, ovakve tvrdnje nije komentisao. List je poslao nekoliko pitanja njegovom kabinetu, ali odgovor nije pristigao tokom dana.

Bajram Gecaj, zamenik ministra za lokalnu upravu, izjavio je da bi upravljački tim trebalo da uključi gradonačelnike iz opština sa srpskom većinom ne uključujući opštine na severu Kosova, dok ministar Marić ne treba da bude deo tog tima.

„Predviđeno je da upravljački tim sarađuje sa Vladom, i ova saradnja bi trebalo da ide preko Ministarstva, dakle, to bi bio sukob interesa ako bi ministar za lokalnu samoupravravu bio šef tima. Moramo da razgovaramo o ovom pitanju „, rekao je Gecaj za “Kohu”.

Ministarka za dijalog Edita Tahiri izjavila je za ovaj list da se o ovom pitanju ne treba raspravljati ni sa kim jer ministar Marić više nije deo Upravljačkog tima. „Od trenutka kada je imenovan na mesto ministra, Marić nije deo tog tima“, rekla je Tahiri.

S druge strane, Vlada Srbije smatra da strukturu Upravljačkog tima ne treba menjati, jer je, prema njihovom mišljenju, ovaj tim uradio dobar posao od svog osnivanja, pre dve godine.

Delavi i Fic: Ili izbori ili vizna liberalizacija

Ukoliko se kosovski političari odluče za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora Priština treba da zaboravi na viznu liberalizaciju, poručile su strane diplomate.

Vlada Kosova

Ambasadori SAD i Nemačke u Prištini Greg Delavi i Angelika Fic smatraju da je neprihvatljiva ideja o održavanju vanrednih parlamentarnih izbora radi prevazilaženja trenutne političe krize, piše prištinski Zeri.

Oni kažu da, ukoliko se bude išlo na vanredne izbore, Kosovo neće dobiti liberalizaciju viznog režima.

„U demokratiji, partija ili partije koje čine koaliciju većine određuju politike. U suštini oni koji neprihvataju politike koalicije na vlasti treba glasačima da objašnjavaju svoju poziciju kako bi dobili što više glasova na narednim izborima, koji su planirani 2018.“, rekao je američki ambasador Greg Delavi.

Nemačka ambasadorka Fic je rekla da je zabrinuta zbog najave o odrzavanju vanrednih parlamentarnih izbora jer, kao je rekla, ako se to desi Kosovo treba da zaboravi na viznu liberalizaciju.

Izvršni savet Uneska ubrzo o Kosovu?

U Parizu danas počinje 197. zasedanje Izvršnog saveta Uneska koje će trajati do 22. oktobra. Prema preliminarnoj agendi na dnevnom redu bi mogao da se nađe i zahtev Kosova za članstvo koji je u ime Prištine podnela Albanija, piše Danas.Unesko 

Zasedanje počinje sednicom Biroa Izvršnog saveta Uneska koji će razmatrati preliminarni dnevni red, ali će odluka o konačnim temama za raspravu biti doneta na prvoj plenarnoj sednici 12. oktobra, piše Danas.

Da bi se zahtev Kosova našao na dnevnom redu potrebna je većina glasova Izvršnog saveta.

„Srbija će se usprotiviti stavljanju kosovskog zahteva na dnevni red, kao i članstvu Kosova u Uneskou“, rekao je nedavno minstar spoljnih poslova Ivica Dačić.

On je rekao da su 32 zemlje od 58 članica Izvršnog saveta priznale Kosovo, a 26 nisu.

Stav Beograda je da o tom zahtevu ne treba razgovarati dok se o tome ne bude reči u Briselu, jer smo se na samom početku dogovorili da to bude jedna od tema dijaloga, rekao je Dačić.

Priština navodno namerava da iskoristi mogućnost koja postoji u Ustavu Uneska da do članstva dođe preko odluke Generalne konferencije (predstavnici država-članica), a na preporuku Izvršnog saveta.

Za preporuku je potrebna prosta većina Izvršnog saveta, a za odluku o prijemu dvotrećinska vecina prisutnih članica Generalne konferencije.

Ukoliko Priština dobije preporuku za Srbiju ne bi bilo dobro da veliki broj članica Generalne konferencije bude uzdržan jer se broje samo glasovi „za“ i „protiv“, što bi Kosovu moglo da omogući da do većine dođe sa relativno malim brojem glasova.

Zasedanje Generalne konferencije održava se do 3. do 18. oktobra.

Unesko broji 195 punopravnih i 8 pridruženih država članica, a Izvršni savet 58 članova (koje bira Generalna konferencija).

Dačić je rekao da formalno-pravno Kosovo nema pravo da bude članica Uneska, jer Ujedinjene nacije nisu dale takav predlog, dodajući i da su one odbile da podrže takav predlog Kosova.

„Suštinski, Kosovo ne ispunjava sve preduslove da može da postane članica Uneska zato što su objekti koji su pod svetskom kulturnom zaštitom, zaštitom Uneska na Kosovu, proglašeni da su u opasnosti i to od onih koji žele da budu članovi Uneska“, rekao je Dačić.

Sve institucije Srbije angažovale su se u diplomatskoj ofanzivi da se spreči prijem Kosova u Unesko, od predsednika Srbije, vlade, Ministarstva spoljnih poslova do Srpske akademije nauka i umetnosti i Srpske pravoslavne crkve.

Vučić Ciprasu: Ne glasajte za Kosovo u UNESCO

07.10. 2015, 12:11 Izvor: B92

Foto: Tanjug

Predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Vlade Grčke Aleksisom Ciprasom.

“U dugom i sadržajnom razgovoru dvojica premijera razmenili su mišljenja o migrantskoj krizi saglasivši se da je neophodno da češće usaglašavaju politiku po tom pitanju. Tema razgovora bila je i unapređenje ekonomske saradnje“, navodi se u saopštenju Kancelarije za saradnju sa medijima.

Predsednici dveju vlada razgovarali su i o svim regionalnim pitanjima, posebno o Kosovu i Metohiji. Premijer Vučić zamolio je premijera Ciprasa da Grčka ne glasa za prijem Kosova u UNESKO.

“Tokom telefonskog razgovora Vučić i Cipras saglasili su se da je prijateljstvo Srbije i Grčke nešto na čemu će se bazirati budući ekonomski i politički odnosi dveju zemalja. Premijer Vučić pozvao je grčkog kolegu da poseti Beograd. Dogovoreno je da poseta bude realizovana u narednih tri do četiri meseca“, dodaje se u saopštenju.

30.09.2015 |08:00 -23:55 Dok se Srbi „kolju međusobno“ za valast i tuđe pare pripremajući se za izbore, Šiptari ostvariše sve svoje zacrtano a svi Srpski BORSCI za šaku dolara prodadoše NAROD I ŽIVOT NA KIM! Tako bi se opisao današnji dan…


Protestna nota UN-u zbog Kosova

Srpska misija u UN u dogovoru sa Ivicom Dačićem uputiće protestnu notu UN zbog prisustva predstavnika Kosova na skupu o borbi protiv terorizma, javlja RTS.

Skup o borbi protiv terorizma organizovale su SAD.

U Ujedinjenim nacijama ističu da je to privatan sastanak koji su SAD organizovale i da je zbog toga Kosovo bilo tretirano kao nezavisna država.

Srpska misija u UN u dogovoru sa ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem uputila je protestnu notu Ujedinjenim nacijama.

Mnogi su primetili da je skup obezbeđivala američka tajna policija, a ne policija Ujedinjenih nacija, što je takođe neuobičajeno, piše RTS.

Izaslanik Rusije u UN Vitalij Čurkin, žalio se na prisustvo predstavnika Kosova na skupu o borbi protiv terorizma, koji su organizovale SAD.

Ban i Nikolić: Stradanje srpske baštine bio bi zločin

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i generalni sekretar UN Ban Kimun složili su se da bi stradanje srpske kulturne baštine na Kosovu i Metohiji bio zločin i da se to ne sme dozvoliti.

Tomislav Nikolić i Ba Ki Mun 

Nikolić je zatražio podršku kako bi se sprečio prijem Kosova u Unesko i srpska baština zaštitila.

“Očekujemo podršku svih onih koji postupaju po savesti, da bi srpska kulturna baština, koja je i svetska ujedno, ostala zaštićena”, rekao je Nikolić tokom susreta sa generalnim sekretarom UN u Njujorku, saopštila je Služba za saradnju s medijima predsednika, preneo je Tanjug.

Ban Kimun se složio sa predsednikom Nikolićem da bi stradanje kulturne baštine na Kosovu i Metohiji bio užasan zločin i da se to ne sme dozvoliti.

Nikolić je Banu predočio dokumente zbog kojih se Srbija protivi prijemu Kosova u Unesko i poklonio mu knjigu “Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije-istorijske i duhovne postojbine srpskog naroda”, i dva autentična filma o nekažnjenom uništavanju te baštine.

Nikolić je razgovarao i sa Irenom Bokovom, generalnim direktorom UNESKO-a, i zatražio da UNESKO odlučivanje o nadležnosti nad kulturnom baštinom na KiM prenese na pregovore u Briselu, zato što je evidentno da Albanci “separatno preuzimaju nadležnosti institucija na KiM mimo pregovora, direktno u tim organizacijama, navodi se u saopštenju.

Kozarev: O statusu i imovini SPC u Briselu

Beograd želi da se pitanje statusa SPC i njene imovine na Kosovu rešava u okviru briselskog dijaloga, kazao je zamenik direktora Kancelarije za KiM Dušan Kozarev na Samitu Oebsa u Varšavi.Kozarev u Varšavi

Kozarev je danas zatražio da se međunarodna zajednica aktivnije uključi u rešavanje pitanja statusa Srpske pravoslavne crkve i njene imovine na Kosovu.

„Na Kosovu i Metohiji srpsko religijsko nasleđe je suštinski deo nacionalnog identiteta. Srpske pravoslavne crkve i manastiri na Kosovu i Metohiji su dokaz drevnosti srpske državnosti, dokaz patnje i opstanka srpskog naroda, i Srbi su veoma vezani za njih“, poručio je Kozarev na panelu „Borba protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije“.

Iznoseći argumente protiv prijema Kosova u Unesko, Kozarev je podsetio na kontinuiranu istoriju napada na srpske svetinje na Kosovu, istakavši da su se na udaru našli i spomenici pod zaštitom Uneskoa, kao što su Bogorodica Ljeviška u Prizrenu i manastir Visoki Dečani, koji je u nekoliko navrata granatiran, a zgrade u manastirskom kompleksu su naružene grafitima „ISIS“, „Kalifat dolazi“, „OVK“ i „Albanska nacionalna armija“.

„Nakon dolaska međunarodnih snaga 1999. godine 141 crkva i manastir SPC su potpuno uništeni ili teško oštećeni. Samo tokom martovskog nasilja 2004. godine je oštećeno ili uništeno 35 sakralnih objekata SPC“, rekao je Kozarev.

Kozarev je učesnicima konferencije predočio da je samo u prvih šest meseci ove godine zabeleženo devet ispisivanja grafita „OVK“ i „ISIS“, pljačkaških upada u crkve, skrnavljenja pravoslavnih grobalja i drugih incidenata.

NATO: Vojska Kosova je njihova unutrašnja stvar

Ne odlučuje NATO o strukturi, mandatu i misiji Kosovskih bezbednosnih snaga, to je unutrašnja stvar lokalnih kosovskih institucija, nezvanično je rečeno listu Danas u NATO-u.Tod Čapman, Hašim Tači i Bekim Čolaku 

Povodom tvrdnje kosovskog Ministarstva spoljnih poslova da je Priština “dobila saglasnost NATO-a za uspostavljanje oružanih snaga” u koje treba da se transformiše sadašnja KBS, u toj vojnoj alijansi kažu da trenutno podržavaju razvoj KBS u okviru njihove izvorne misije i mandata, kroz Tim NATO-a za vezu i savetovanje.

“Ukoliko mandat i misijaovih snaga evoluira, Severnoatlantski savet će morati da razmotri nivo angažovanja NATO”, prenosi Danas.

Na sajtu kosovskog Ministarstva spoljnih poslova ranije je objavljena izjava šefa diplomatije Hašima Tačija iz Njujorka, prema kojoj je Kosovo dobilo saglasnost NATO za formiranje oružanih snaga Kosova i da je za to sada potrebna saglasnost kosovskog parlamenta.

“Kosovo je spremno da uspostavi oružane snage Kosova, dobilo je saglasnost NATO-a u tom pogledu, i to sada zahteva saglasnost Skupštine Kosova”, rekao je Tači u Njujorku, nakon razgovara sa glavnim zamenikom pomoćnika državnog sekretara Biroa za političke i vojne poslove Stejt departmenta Todom Čepmenom.

Šef kosovske diplomatije i potrpedsednik vlade u Prištini izjavio je i da su uspostavljanje oružanih snaga Kosova, pristupanje Partnerstvu za mir i iniciranje političkog dijaloga sa NATO-om prioriteti Kosova u oblasti bezbednosti.

Uklanjanje „Parka mira“ počinje 15. oktobra?

Gradonačelnik Južne Mitrovice Agim Bahtiri rekao je za Radio Slobodna Evropa da će uklanjanje Parka mira na mitrovačkom glavnom mostu i revitalizacija mosta preko Ibra početi 15. oktobra.

„Radovi na će početi 15. oktobra i trajaće do juna sledeće godine. Most će biti potpuno revitalizovan, a biće napravljene i dve obilaznice, na severu i jugu. Kasnije će sa obe strane biti napravljena i igrališta za decu. Radovi će biti završeni do juna sledeće godine. Time će biti omogućeno slobodno kretanje za pešake, bicikliste i sva motorna vozila“, rekao je Bahtiri, a prenose prištinski mediji.

On je naglasio da su o početku sprovođenja projekta obaveštene sve strukture obe opštine, severnog i južnog dela Mitrovice.

Sa druge strane, predsednik Severne Mitrovice Goran Rakić nije bio spreman da potvrdi da li su opštinske strukture obaveštene o datumu početka sprovođenja projekta obnove mosta.

Predsednica Skupštine opštine Severna Mitrovica Ksenija Božović je za Radio Slobodna Evropa rekla da, osim činjenice da je postignut sporazum, institucija kojom ona rukovodi još uvek nije dobila nikakvu informaciju u vezi toga.

„Sutra je 1. oktobar, a mi u skupštini o tome nismo zvanično razgovarali. To ipak ne znači da nas predsednik opštine neće obavestiti kada se vrati sa službenog puta. Ali da li će biti diskusije u vezi toga, ne znam jer za sada ta tema nije stavljena na dnevni red“, rekla je Božović.

Šefica Administrativne kancelarije kosovske vlade na severu Adrijana Hodžić je, takođe, za Radio Slobodna Evropa rekla da nije videla nikakve naznake priprema za početak radova.

„Danas sam prelazila preko mosta i nisam primetila da se bilo šta dešava“, rekla je ona.

Ipak, Bahtiri je rekao da će radovi na uklanjanju Parka mira početi u određenom roku.

„Tender je raspisan i pobedila je jedna kompanija. Ona će početi sa radovima i odgovaraće direktno Savetu Evrope koji je na sebe preuzeo uklanjanje Parka mira“, naglasio je Bahtiri.

On je dodao da će istovremeno biti uklonjene i još dve barikade koje se nalaze u severnom delu Mitrovice, u „Bošnjačkoj mahali“ i Suvodolu koje su, kako je rekao, postavili Albanci.

Park mira postavljen je 18. juna 2014. godine, samo nekoliko sati posle uklanjanja trogodišnje barikade od peska i kamenja.

Uklanjanje Parka mira na centralnom mostu preko Ibra koji spaja severni i južni deo Mitrovice, kao i slobodi kretanja preko ovog mosta dogovoreno  je 25. avgusta u Briselu kada su srpski i kosovski premijeri Aleksandar Vučić i Isa  Mustafa nakon višečasovnih razgovora potpisali četiri sporazuma, među kojima je i sporazum o mitrovačkom mostu.

Prema tom sporazumu, kako je tada objasnio Vučić, „ulica Kralja Petra biće pretvorena u pešačku zonu i u tu se ulicu neće ulaziti kamionima“.

Đurić: Izbor Stojanovića tačka na podele

Izbor Branimira Stojanovića za novog koordinatora Srpske liste mora da znači i tačku na podele među srpskim predstavnicima na Kosovu i Metohiji, izjavio je danas direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.Marko Đurić

Đurić je, posle sastanka sa Stojanovićem i koordinatorom Upravljačkog tima za uspostavljanje Zajednice srpskih opština Ljubomirom Marićem, rekao da Srpska lista ima podršku Vlade Srbije i da su očekivanja od te liste velika, kao što su i očekivanja građana na KiM.

„Pred njima je nesumnjivo ozbiljan rad na jačanju naše zajednice, tamo gde je ona najugroženija, u srpskim sredinama i enklavama“, rekao je Đurić.

On je naveo da je predstavnicima Srpske liste poručio da mogu da računaju na podršku Srbije i izvestio ih je o razgovorima u Briselu.

„Posle izjave (izvestioca EP za Srbiju) Dejvida Mekalistera da do 25. decembra treba da bude usaglašen Statut ZSO i mi i Priština i posrednici u razgovoru imamo jasno zacrtan rok i cilj“, rekao je Đurić.

On je poručio da Vlada Srbije očekuje veliki rad i odgovornost predstavnika Srpske liste na terenu.

Stojanović je novinarima nakon sastanka rekao da Srpsku listu čeka veliki posao koji mora timski da se radi, kako bi se nadoknadilo vreme izgubljeno u određenim nesuglasicama.

Stojanović kaže da je važno da se stabilizuje situacija unutar Srpske liste, kako bi se nastavio rad u interesu građana, navodeći važnost nastavka sprovođenja Briselskog sporazuma i forimiranje ZSO.

„Ljudi svakako očekuju mnogo do nas, čeka nas veliki posao. Bez podrske Vlade Srbije ne bismo mogli da očekujemo velike rezultate“, rekao je Stojanović.

Kako je naveo, sigurno je da naredni period neće biti politički stabilan jer ima puno turbulencija i neslaganja u Prištini ali naša je obaveza da kroz taj period prođemo smireno, stabilni i bez posledica.

Marić je rekao da je važna poruka da je rok za izradu Statuta ZSO 25. decemar i da je ona upućena onima koji kasne u tom poslu.

Marić navodi da se srpska strana vrlo ozbiljno posvetila tom poslu i pripremama za forimiranje ZSO.

„Nas prioritet je ZSO, bez nje nema budućnosti“, rekao je Marić.

Simić: Većina srpskih poslanika podržava Jablanovića

Šef poslaničkog kluba Srpske liste Slavko Simić kaže da unutar te liste nije izvšena nikakva promena i da Branimir Stojanović nije izabran za koordinatora. Kaže i da većina srpskih poslanika podržava Jablanovića.Slavko Simić

„Ova vest je dezinformacija“, kaže Simić i dodaje da ona podriva jedinistvo unutar Srpske liste.

„Ona je neistinita, bez obzira iz kog izvora dolazi. Poslanicki klub je jedinstven i najveć broj poslanika podržava predsednika Srpske liste gospodina Aleksandra Jablanovića“, tvrdi Simić i pisanoj izjavi za medije.

Šef poslaničkog kluba Srpske liste u Skupštini Kosova poziva Kancelariju za KiM da prestane da se bavi odnosima unutar ove liste, jer su, kako kaže, ti odnosi političke prirode.

„Većina navoda koji su predmet obračuna u medijima su izmišljeni što je lako proverljivo.Mi nastavljamo posao za koji smo dobili mandat naroda i taj posao nastavljamo sa našim predsednikom Srpske liste gosodinom Aleksandrom Jablanovićem“, stoji u izjavi Slavka Simića.

Srbi u kosovskom parlamentu imaju deset poslanika.

Sednica SAP KiM: Jakšić predložio peticiju za referendum „KiM ili EU“; Jović pozvao na jedinstvo opozicije i proteste

30.09. 2015, 16:00|Izvor: KoSSev

Jedinstvo opozicije i protesti jedini su način da se promeni politička situacija. Idemo pred Kancelariju za Kosovo i Metohiju da upitamo šta je to 5:0, da upitamo gradonačelnike da li su Albanci, ili „Kosovari“. Pritisak, ne nasilje, najbolji je način za borbu protiv nezavisnog Kosova – poručio je danas Nebojša Jović na sednici opozicione Skupštine Autonomne pokrajine Kosova i Metohije. A nekadašnji visoki funkcioner Demokratske stranke Srbije sa Severa Kosova i nekadašnji najuticajniji lider kosovskih Srba, Marko Jakšić, predložio je pokretanje peticije za referendum kojim bi se građani Srbije izjasnili da li su za Evropsku uniju, ili za Kosovo i Metohiju, kao i peticiju za raspisivanje izbora na Severu KiM-a. On je, takođe, zatražio i „trajno nastanjivanje patrijarha u Pećku Patrijaršiju“. Ova sednica je održana istog dana kada i sednice kosovskih opština sa Severa na kojima su usvojeni opštinski budžeti za 2016. Od 68 prisutnih odbornika, njih 66 na ovoj opozicionoj skupštini usvojilo je devet zaključaka. Jedan od zaključaka je da ovi odbornici od predsednice Narodne Skupštine Srbije zahtevaju da „odmah i bez odlaganja“ raspiše lokalne izbore za četiri opštine na Severu KiM-a, u kojima „funkcionišu privremeni organi mimo svih zakonskih propisa“. U protivnom, rukovodstvo Skupštine AP KiM pronaći će, kako navode, zakonski osnov da raspišu lokalne i pokrajinske izbore po zakonima Republike Srbije. Predlog Jakšića o peticiji za referendum se, međutim, nije našao u zaključcima sednice. 

„Stanija proziva Soraju“

Jović se danas osvrnuo i na još uvek aktuelnu raspravu predsednika Srpske, Aleksandra Jablanovića, i nekih od ostalih članova ove liste.

„Čitam skoro Srpska lista proziva Jablanovića da je na svoju ruku uzeo velike pare na štetu srpskog naroda. Proziva Stanija Soraju,“ rekao je on.

„Nađimo jedan datum, nađimo jedan dogovor, jedan dan i neka bude bar 50 ljudi. Idemo pred Kancelariju za Kosovo i Metohiju –gospodo šta ste to vi potpisali? Da pitamo Đurića kakva je to sigurnost ako njemu zavrću uši, ako su Vulinu zavrtali uši, nisu im dali da pređu administrativni prelaz. Kako onda to misliš nas da zaštitiš?“ rekao je Jović na današnjoj sednici SAP KIM.

Gradonačelnici da objasne da li su „Kosovari“

On je zatim podsetio na nedavnu izjavu direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marka Đurića, kojeg je nazvao čovekom „čudnog izgleda i još čudnijih reči“, da je Srbija na poslednjem dijalogu pobedila sa 5:0, ističući da bi Đurića trebalo posetiti i upitati „šta je to 5:0“, a istovremeno i kosovske gradonačelnike na Severu, kako bi objasnili „da li su Albanci, ili Kosovari“:

„Hajde da odemo kod Marka Đurića, ne da poštujemo njega kao instituciju, nego da pitamo – majstore šta je to pet nula? Hajde da čujemo sad. Da prisustvuje na konferenciji za štampu i da nam pruži odgovore šta se radi. Hajde da izvršimo pritisak, ne fizički, ne nasiljem. Da pitamo tog Rakića, Jablanovića, nadam se i Vulovića i Jankovića – hajde recite nam gospodo, sa kim razgovaramo? Da li ste prihvatanjem albanskih ličnih karata, učešćem u albanskim institucijama postali Albanci, ili Kosovari?„.

Jović je istakao i da je vršenje pritiska na kosovske gradonačelnike i kosovske opštinske odbornike „najlakši način da se branimo od nezavisnog Kosova“.

Na ulici se ne ratuje saopštenjima

Jović je bio kritičan i prema načinu rada same ove, sada već, opozicione organizacije:

„Kad se brani država, kad se brani narod, ne ratuje se saopštenjima. Saopštenjima se ratuje u parlamentarnim demokratijama, pa onda kažete, ovo ne valja, ovde smo se ogradili…Ne, ovde se radi o ulici. Da smo ’99. ratovali saopštenjima, danas bismo bili po obodima planina, livadama i ne znam gde već,“ dodao je on, istakavši i da je vršenje pritiska na Ustavni sud Srbije, takođe jedan od načina otpora.

On je, međutim, dodao i da nije za referendum koji je predložen danas na sednici, jer, kako kaže, „vlast ima sve medije u rukama“, „manipulatore“ i „silu“ i istakao:

„Kada se pojavi jedna složna, ujedinjena opozicija, uz blagoslov Božiji, ta opozicija dobija i ruši sve pred sobom. A ako se ne ujedini, mislim da nećemo moći nešto mnogo da postignemo,“ rekao je on i istakao da nije za nasilje, ali i da nije „za poštovanje zakona nezavisnog Kosova“, te da je „narod ogorčen“ i da „čeka da se neko pojavi“ ko bi bio „okosnica“ kojoj bi se priključili.

Jakšić za peticije, Patrijarha u Pećkoj Patrijaršiji; oštro kritikovao Premijera

Sa druge strane, jedan od ključnih predloga dr Marka Jakšića bio je organizovanje peticije za organizovanje referenduma u Srbiji kako bi se građani izjasnili da li su za EU, ili KiM.

Usvojeni zaključci SAP  KiM 

„Ono što mi danas možemo da radimo, sem toga da ostajemo, da se sakupljamo, da saborujemo, jeste da jednostavno pokrenemo inicijativu da sakupimo 100.000 potpisa da napravimo timove sa jednom idejom i da se izađe na referendum. Odnesemo potpise skupštini Srbije. Da zatražimo referendum sa samo jednim pitanjem – da li je Srbija za KiM, ili za EU? Ako narod Srbije kaže da hoće svesno da se odrekne KiM-a, da im je draža EU, mi ne možemo ništa protiv toga, ali moramo da pokušamo da se organizujemo da sakupimo 100.000 potpisa da to uđe u skupštinsku proceduru, da dođe do referenduma i neka se građani Srbije izjasne“, rekao je on.

Drugi njegov predlog i jedan od zaključaka sednice bio je da se Patrijarh nastani u Pećkoj Patrijaršiji, za kojeg je podsetio, kako je rekao, da je pozvao građane sa KiM-a da izađu na kosovske izbore.

„Drugi naš zahtev je da pozovemo Patrijarha da se stalno nastani u Pećkoj Patrijaršiji. Mi ono što vidimo i znamo da se Crkva nije pretrgla u odbrani državnih srpskih i nacionalnih interesa na ovom prostoru,“ rekao je Jakšić i dodao: „Stalno nastanjivanje srpskog Patrijarha i egzarha u Peći, jednostavno znači i šalje se poruka da Srbija neće da se odrekne KiM-a.“

On je dodao i da je ono što „možemo svi da uradimo“ jeste da na sledećim izborima SNS dobije „što manje glasova“ na Severu.

„Ako ništa drugo, da makar u ove četiri opštine da ne pobedi SNS i time se šalje poruka da se Srbi sa KiM-a ne slažu sa izdajničkom politikom Aleksandra Vučića,“ rekao je on i dodao:

„Moramo da ostanemo dosledni i istrajni u našoj političkoj borbi. Ne smemo da učestvujemo u institucijama separatističke tvorevine zvane države Kosovo, ne smemo da legalizujemo i legitimizujemo tu vlast i bilo kakvi njihovi izbori da sutra budu ne treba i ne smemo da učestvujemo. Neka se jednostavno vidi da danas na KiM-u postoji srpski narod, postoji njegov legitimni predstavnici koji su birani po zakonima države Srbije da damo svoj glas protiv.“

Jakšić je predložio i peticiju kojom bi se organizovali izbori u četiri opštine na Severu.

„I na kraju da organizujemo peticiju koju bismo morali pre svega ovde na Severu KiM-a da sakupimo i podnesemo u Skupštinu Srbije i da zatražimo od predsednika Skupštine Srbije da raspiše izbore za četiri opštine. Oni su to dužni po Ustavu, po zakonu.“

EU i zapad vole Srbiju jer se odrekla KiM-a

Jakšić se tokom svog obraćanja osvrnuo i na komentar premijera Srbije, Aleksandra Vučića, da je Srbija cenjena zemlja, rekavši:

„Ne vole zemlje EU i zemlje zapada Srbiju ovakvu kakvu je, nego samo zato što se odrekla KiM-a, samo zato da bi mogla da opravda jedno bombardovanje, ili da tako kažem gaženje svog međunarodnog prava. I to je razlog zašto se Srbija kao bolje ceni.“

On je istakao i da vlast „šamara, tuče i bije političke protivnike“, da je „ugušila slobodu medija“, a da „što se EU tiče i zapada je muk“, te da Premijeru „odobravaju sve“, dokle „god predaje KiM“, nazvavši ga istovremeno „tiraninom i diktatorom“.

Podsetimo, organizovanje Skupštine Autonomne Pokrajine Kosovo počelo je donošenjem Deklaracije o osnivanju Zajednice opština Autonomne pokrajine Kosovo, 28. juna 2008, a što je tada objavljeno i u Službenom glasniku Srbije, tokom bivše vlade Borisa Tadića. U međuvremenu je, početkom 2013. godine, donešena odluka da se Zajednica opština konstituiše u više telo – Skupštinu Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija. Ona je formirana 4. jula, nakon više odlaganja usled pritiska vladajućih partija SNS-e i SPS-e. Ova organizacija je uskoro ostala bez zvanične podrške vladajućih stranaka SPS-a i SNS-a, ali su u njoj do danas ostali, sada već bivši članovi ovih partija, a koji se nisu slagali sa politikom svojih partija.

Čekajući detalje sporazuma o međusobnom priznavanju diploma: Posebno koristan za Albance iz „Preševske doline“

30.09. 2015, 0:47|Izvor: KoSSev

Pregovarački timovi Beograda i Prištine postigli su juče sporazum o uzajamnom priznavanju i nostrifikaciji diploma, saopštila je sinoć kosovska vlada, koja je naglasila da je ovaj sporazum postignut između  „dve države – Kosova i Srbije“. Sporazum sada obuhvata gotovo sve nivoe obrazovanja – od diploma srednjih škola, strukovnih, takozvani bečlor i master stepen, kao i diplome doktorskih studija. Kosovska vlada je posebno istakla korisnost ovog sporazuma za studente iz, kako u Prištini kažu – „Preševske doline“, poklonivši tokom razgovora u Briselu i veću pažnju zahtevu za albanske đake u južnoj Srbiji da koriste knjige štampane u Prištini. Priština zahteva da Srbija u roku od pet meseci prizna i 400 diploma koje do sada nije priznavala, kako tvrde u kosovskoj vladi. Iako nisu saopšteni detalji, pretpostavlja se da su to upravo diplome mahom sa prištinskog univerziteta. Nisu međutim izneti detalji kakva sudbina čeka diplome se prištinskog (srpskog) univerziteta u Kosovskoj Mitrovici koje Priština do sada nije priznavala. Sa druge strane, iz srpske delegacije za sada je stigla samo jedna rečenica i to od direktora Kancelarije za KiM, Marka Đurića, koji je juče i prekjuče u Briselu predvodio tim iz Beograda – da je prištinska strana prihvatila uzajamno priznavanje i nostrifikaciju svih diploma, ne iznoseći druge detalje, kao ni to da li je postignut novi sporazum, kako je navela kosovska strana, ili se radi o dopuni sporazuma o uzajamnom priznanju diploma postignutom u Briselu još sredinom 2011, odnosno početkom 2012. godine, a za koji su se obe strane do sada međusobno optuživale da ne primenjuju sporazum.

Priznavanje srpskih državnih diploma – „privremeno prelazna mera“ za „potpunu integraciju“ srpskog državnog univerziteta u kosovski sistem

Jedna od ranijih „inicijativa“ kosovske vlade za priznavanje srpskih diploma bila je u vidu usvajanje dokumenta o „Postupku prijavljivanja za radna mesta u institucijama Republike Kosovo za članove manjinskih zajednica koje imaju diplome izdate od strane Univerziteta u Severnoj Mitrovici“.

Iako su neki kosovski mediji tada javili da će kosovska vlada priznati diplome srpskog državnog prištinskog univerziteta u Kosovskoj Mitrovici, za samu kosovsku vladu, to je, međutim, samo „privremeno-prelazna mera za integraciju kojom će se diplome, koje su dobili građani Republike Kosovo, učiniti važećim, u svrhu prijavljivanja za posao u javnim institucijama, a u očekivanju potpune integracije Univerziteta u Severnoj Mitrovici u okviru kosovskog pravnog okvira.“

Cilj ovog dokumenta za kosovsku vladu jeste integracija Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici u kosovski sistem visokog obrazovanja.

„Ovim sporazumom strane su se obavezale na uzajamno priznavanje diploma i poštovanje procedura i rokova po odgovarajućim zakonima svake zemlje. Ovaj sporazum obuhvata sve univerzitetske nivoe (Bachelor, Master i doktorske), diplome srednje škole, stručno obrazovanje, kao i peti nivo kvalifikacija pod Evropskim okvirom kvalifikacija,“ naglasila je kosovska vlada u saopštenju izdatom nakon dvodnevnih susreta u Briselu.

Kosovska vlada je dodala da će se proces priznavanja diploma odgovarajućih obrazovnih institucija nastaviti kroz sertifikaciju od strane Evropske asocijacije univerziteta (EUA), koje će, kako iz Prištine naglašavaju, priznati „relevantne zemlje“ i to po pitanjima i potrebama tržišta rada, ili za dalje studije, u zavisnosti od interesovanja kandidata, ne saopštivši pritom dalje detalje o kakvim „odgovarajućim obrazovnim institucijama“ se radi, te koje su to „relevantne zemlje“.

„Ovaj sporazum stavlja tačku na period neuspeha priznavanja univerzitetskih diploma od strane Srbije i zahteva u roku od pet meseci da se priznaju diplome koje su sertifikovane od strane EUA – preko 400 sertifikovanih diploma, koje Srbija do sada nije priznala,“ ističe se u saopštenju.

Sporazum koristan za albansko stanovništvo u „Preševskoj dolini“

Za prištinsku stranu, ovaj sporazum o uzajamnom priznavanju diploma će posebno pomoći albanskom stanovništvu u južnoj Srbiji, odnosno, kako je u saopštenju kosovske vlade nazvan ovaj deo – „Preševskoj dolini“, a koje uglavnom studira u obrazovnim institucijama na Kosovu.

Oni „treba da se vrate i služe u svojim zemljama kako bi pomogli u razvoju albanske zajednice u Dolini i društvu u celini,“ istakla je dalje kosovska vlada, dodajući:

„Vlada Kosova je uvek bila zabrinuta i stalno je izveštavala o preprekama koje se nameću albanskom stanovništvu Srbije u Preševskoj dolini u tom pogledu.“

Na sastanku u Briselu su ministarka Edita Tahiri, koja je predvodila kosovsku delegaciju i kosovski ministar obrazovanja, nauke i tehnologije, Arsim Bajrami, pokrenuli i pitanje distribucije udžbenika za „Preševsku dolinu“ i zatražili pomoć od EU da „pošiljka“ kosovskog ministarstva obrazovanja bude „puštena i poslata studentima“. Saopšteno je i da se srpska strana obavezala da u roku od dva dana da odgovor na ovo pitanje, dok je kosovska delegacija „potvrdila primenu reciprociteta po ovom pitanju,“ takođe ne saopštavajući dalje detalje, ali se pretpostavlja da se radi o srpskim udžbenicima koji stižu na KiM.

Mehanizam nadgledanja procesa primene sporazuma koji je juče postignut sastoji se od tri strane, istakla je Priština – Kosova, EU i Srbije, a postoji i obaveza izveštavanja, procene i gde je potrebno – poboljšanja procesa primene sporazuma.

Kosovsku delegaciju, pored Tahirijeve i Bajramija, činili su još Ćemajlj Marmulakaj, Hisen Bitići i Arjeta Redžaj. Na srpskoj strani ni ovaj podatak nije saopšten.

Uredba o priznavanju diploma neustavna; odluka Ustavnog suda na snazi tek posle 6 meseci, zatim usvojena nova uredba 

Nakon sporazuma o priznavanju diploma 2011, odnosno 2012. godine, usvojena je i Uredba o posebnom načinu priznavanja visokoškolskih isprava i vrednovanja studijskih programa univerziteta sa teritorije KiM, koji ne obavljaju delatnost po propisima Republike Srbije.

Ustavni sud Srbije je, međutim, utvrdio početkom maja prošle godine da je ova Uredba neustavna. Objavljivanje ove odluke suda u Službenom glasniku kasnilo je šest meseci, te je ona stupila na snagu početkom novembra iste godine.

Dve nedelje kasnije, srpska vlada je usvojila novu Uredbu o posebnom načinu priznavanja diploma kosovskih univerziteta, koja se odnosi na ove univerzitete, a koji rade u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Tako je novom uredbom usvojena i nova procedura za priznavanje diploma kosovskih univerziteta, te na taj način prevaziđen problem priznavanja ovih diploma zbog neustavnosti prethodne uredbe.

Đurić u jednoj rečenici: Priština prihvatila uzajamno priznavanje i nostrifikaciju svih diploma

Za to vreme direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, koji je predvodio srpsku delegaciju na razgovorima u Briselu, rekao je sinoć novinarima da je prištinska strana prihvatila uzajamno priznavanje i nostrifikaciju svih diploma.

KoSSev je sinoć uputio i pitanja ovoj Kancelariji u vezi sa dodatnim pojašnjenjima na sporazum o uzajamnom priznavanju diploma, uključujući i pitanje da li se radi o novom sporazumu, ili doradi već postojećeg sporazuma o prihvatanju univerzitetskih diploma postignutom između Beograda i Prištine u Briselu još 2011, odnosno 2012. godine, na koja još uvek nismo dobili odgovor.

Sporazum o diplomama postignut još 2011-2012

Prema ovom sporazumu od četiri tačke, beogradska i prištinska delegacija su se i tada dogovorile da „zamole“ Evropsku univerzitetsku asocijaciju da overi univerzitetske diplome koje izdaju univerziteti „svake od strana“ kako bi je druga koristila u svrhu nastavka obrazovanja i/ili zapošljavanja u javnom sektoru, te da će „nakon verifikacije da su univerzitetske diplome izdate od strane ovlašćenih institucija u skladu s evropskom najboljom praksom, Komitet evropskih akademskih stručnjaka, koji je osnovala Evropska univerzitetska asocijacija, izvršiti sertifikaciju“. EU se tada obavezala da će „uložiti sve napore“ kako bi obezbedila primenu tih sporazuma.

SPARK: 374 kosovske diplome priznate, 13 srpske

U međuvremenu su se dve strane optuživale da ne primenjuju ovaj sporazum. Srpska strana je sa terena optuživala kosovsku, kao i organizaciju SPARK, koja je preuzela obavezu da koordiniše procesom priznavanja univerzitetskih diploma, u saradnji sa Evropskom univerzitetskom asocijacijom – da se revnost u radu ogleda samo u priznavanju diploma albanskih studenata, dok se kod pokušaja nostrifikacije diploma srpskih studenata sa KiM-a u Srbiji odugovlačilo i postavljale brojne birokratske prepreke. Prema dostupnim podacima od letos iz ove organizacije, od 433 podneta zahteva NVO SPARK, 387 je rešeno i to tako da od ukupnog broja rešenih slučajeva, 374 tzv. sertifikata je izdato podnosiocima sa kosovskim diplomama, a samo 13 sertifikata podnosiocima koji su imali srpske diplome. Sam proces je bio koncipiran kao projekat i kada je završeno finansiranje od strane EU, prekinut je njihov rad.

Priština: Albanci iz „Preševske doline“ ne mogu da se zaposle u Srbiji; iz srpskih škola na KiM-u nepostojeći kadar za Prištinu i inostranstvo

Priština se, sa druge strane, žali da se Albanci sa juga Srbije koji se mahom školuju na univerzitetu u Prištini ne mogu zapošljavati u Srbiji, jer im se ne priznaje diploma. Istovremeno, đaci i studenti koji se školuju po srpskom obrazovnom programu na Kosovu i Metohiji, nepostojeći su obrazovni kadar za Prištinu koja ne priznaje institucije Republike Srbije, odnosno naziva ih paralelnim, ali i često za institucije u drugim državama. Ove institucije u zahtevu kosovskom ministarstvu obrazovanja za proveru validnosti diplome dobijaju odgovor da ona nije odgovarajuća, odnosno da srpski univerzitet nije legalan na Kosovu, ili da jednostavno ne postoji. KoSSev nezvanično saznaje iz više izvora da je naročito u poslednje vreme u inostranstvu upadljivo odbijanje priznavanja, ili mogućnosti za nostrifikaciju diploma sa prištinskog (srpskog) univerziteta u Kosovskoj Mitrovici.

Upravo neizvesnost da li će im i gde diploma biti priznata je jedan od razloga što se sve više mladih sa Severa Kosova odlučuje da upiše studije na nekom od univerziteta u centralnoj Srbiji, dok je univerzitet u Kosovskoj Mitrovici i dalje veoma aktuelan za mlade Srbe iz sredina južno od Ibra, kao i za studente iz gradova sa juga Srbije. Za sada, nakon najnovijeg dogovora o uzajamnom priznanju diploma, još uvek nema neposrednog odgovora dve strane – kakva je konačna sudbina diploma sa prištinskog univerziteta izmeštenog u Kosovskoj Mitrovici.

službenica iz odeljenja za finansije, Katica Radomirović, pred odbornicima razložila stavke predloga ovog budžeta, isti je jednoglasno usvojen uz glasove i albanskih odbornika. Veći deo današnje sednice, ipak, obeležila je rasprava po zahtevu odbornika Dejana Veselinovića, a odnosi se nedavni događaj ispred opštine u Zubinom Potoku kada je vlasnik  građevinske firme „Građevinar Zupče“, Vladimir Veselinović, inače sin ovog odbornika, navodno napadnut i tom prilikom mu je, kako on tvrdi i kako je naveo u prijavi i kosovskoj policiji, oteta tenderska dokumentacija, koju je planirao da preda na konkurs koji je raspisala ta opština. Tokom sednice, pomenuti je i portal KoSSev o čemu možete čitati u posebnoj VESTI. Poslušajte i skraćeni tonski snimak toka sednice 

Odbornik Veselinović je raspravu započeo, rekavši da ovo nije prvi put da njegovog sina „napadaju zbog tendera“, te da je jedan od dvojice napadača, tvrdi, poznat još od prvog slučaja verbalnog napada koji se, po Veselinovićevim rečima, dogodio pre prošlonedeljnog incidenta.

SMS sa Hilandara

Dragiša Jovanović je tokom sednice i pročitao navodni SMS koji mu je, kako je rekao, poslao gradonačelnik opštine Zubin Potok, Stevan Vulović:

„Taj gospodin, prevarant, moraće svoje izrečene izmišljotine da iznese pred nadležne institucije. Svima pozdrav sa Hilandara. Želim vam uspešan rad. Pročitaj poruku na Skupštini. Ja sam to pročitao. To je poruka od gradonačelnika,“ rekao je Jovanović.


Jovanović: Veselinović „obmanuo javnost i Skupštinu“ i „upecao se u zamku“; „Puj pik ne može“ 

Jovanović je istakao i da je Veselinović dao izjavu za KoSSev da je „podneo papire na svoju firmu“, da je tako „obmanuo javnost i Skupštinu“ i da će svoje optužbe morati da dokaže na sudu.

„Definitivno smatram da si ovde otišao pet koraka daleko i da nisi svestan koliko si slagao u ovome i to ćeš morati da dokažeš. Ako bude tačno ovo, neka odgovara svako, neka odgovara – od gradonačelnika, od komandira, od mene, od svakoga ko god je učestvovao. Neka odgovara Nemanja. Možda je Nemanja bio logistika. Možda je Pavić bio logistika, možda smo svi mi bili logistika po tebi. Ti si sve nas video dole ispred opštine i svi smo skočili na tvoga sina. Kako te bre nije sramota da lažeš? Kako te nije sramota da lažeš? Dao si izjavu gospođici, ili nebitno šta je u kojem svojstvu, da si došao da predaš papire na svoju firmu. Pa kad si se uhvatio u laž, sami u svoju laž kad si se uhvatio, ti si sutra, a ne da si zamka, to si se samo uhvatio da bi se ispravio. Sutra rekao ne, nisam ja na svoju firmu. Zašto si u novine dao da si na tvoju firmu doneo papire? Znači, slagao si. Obmanuo si njih, obmanuo si javnost, obmanuo si Skupštinu. Na tvoju firmu nisi ni podigao dokumenta. I kad si se upecao u zamku, ti si onda shvatio – e jel mogu sutra puj pik ne važi se. Ne može Dejane Veselinoviću. To ćeš morati da dokažeš na sudu,“ rekao je Jovanović.

„Samo jedan tender za malog“

Odbornik Dejan Veselinović je objasnio i deo pozadine slučaja navodnog napada na njegovog sina:

„Rekao sam mu (gradonačelnik, prim.red.), dece mi moje, evo ga Biške ovde, dajte mi samo jedan tender malom pošto je to prvi posao, sledeće godine, ako ne bude u centru Prištine jedna mala ulica, nema veze kolika, na početku ima da bude tabla ‘Građevinar Zupče’ da je radio i nikad više neću ovde da dođem da konkurišem,“ objasnio je Veselinović.

„Prvo lice je dobar prijatelj i saradnik gradonačelnika, a drugo lice nije uspelo da prepozna. Oni su mom sinu rekli da se vrati nazad i da ne može ovde da  predaje tendere. On se vratio nazad i slučaj je prijavljen Kosovskoj policiji. Naravno da su tenderi i tada bili razlog,“ rekao je Veselinović.

On je na današnjoj sednici tvrdio i da je njegova porodica navodno „trpela pritiske“, optuživši odbornika Dragišu Jovanovića i gradonačelnika Stevana Vulovića da su mu navodno pretili, iznoseći i detalje samog incidenta pred opštinskom zgradom, kojem je navodno predsedavajući SO Nemanja Jakšić, bio svedok. Po Veselinovićevim rečima, policija, čija je patrola zbog bezbednosti odbornika – uvek prisutna ispred opštine, tog trenutka nije bila tu.

Jakšić je demantovao navode da je video incident, izražavajući i žaljenje ukoliko se on i dogodio.

„Meni je žao ako su se dešavale ovakve stvari, bilo na centru, ili ispred opštine. Ja se nadam da se ovakve stvari neće dešavati i da će institucije koje se bave ovim stvarima, rešiti ovaj problem. Pomenuto je da sam ja organizator ovog incidenta, međutim, ja sam posle toga došao, nisam očevidac i nemam ništa posebno da kažem.“

Zamenik komandira policije u Zubinom Potoku je sa druge strane rekao da je policija pravovremeno reagovala:

„Slučaj koji se desio 21. septembra ispred zgrade Skupštine opštine u Zubinom Potoku – mogu reći da je policija odmah reagovala. Mi smo uzeli izjave od očevidaca i građana. Mi i dalje radimo na ovom slučaju, a što se tiče konstatacije da policija toga dana nije bila na licu mesta po rečima Veselinovića, ja bih samo hteo da vas upoznam da po naređenju generalnog direktora, Nenada Đurića, policija Zubinog Potoka poslala je na ispomoć jedinice u severnu policijsku stanicu. Tako da je sedam policijskih službenika bilo na dužnosti u severnoj stanici, jer je tamo bio u toku slučaj rekonstrukcije slučaja Olivera Ivanovića i Dragoljuba Delibašića.“

Današnjoj sednici u Zubinom Potoku nije prisustvovao sam gradonačelnik, kao ni ostali gradonačelnici u drugim opštinama na Severu Kosova. Sednici su prisustvovali i predstavnici kosovskog ministarstva za administraciju lokalne uprave, te međunarodnih organizacija na Kosovu.


Pročitajte još: 

PR predstavnik: KoSSev „žestoko narušio ugled“ opštine Zubin Potok jer je objavio „ime gradonačelnika“ umesto „inicijala“

SO Severna Mitrovica: Usvojen izmenjen predlog budžeta od 10,6 miliona evra

30.09. 2015, 18:55|Izvor: KoSSev

Izmenjen predlog budžeta opštine Severna Mitrovica za 2016. godinu u iznosu od 10.654.622 evra usvojen je na današnjoj osamnaestoj redovnoj sednici SO Severna Mitrovica. Predlog budžeta koje je kosovsko ministarstvo finansija, prethodno uputilo opštini Severna Mitrovica u iznosu od 4.970.832 evra ocenjen je kao „nerealan“ i „neprihvatljiv“. Današnjoj sednici nije prisustvovao gradonačelnik Severne Mitrovice, Goran Rakić, koji je, kako je rečeno na sednici – na „službenom putu“. Umesto njega, „izvestilac o tački razmatranje i usvajanje nacrta budžeta“ bio je zamenik gradonačelnika, koji je ujedno i predsednik Privremenog organa opštine Kosovska Mitrovica, Aleksandar Spirić.

Predsedavajuća SO Severna Mitrovica, Ksenija Božović, rekla je na današnjoj sednici da Priština od prošle godine „nameće broj stanovnika od 12.326“ i ovu brojku uzima kao osnovni parametar za izradu budžeta.

„Priština nam još uvek, i od prošle godine, nameće broj stanovnika od 12.326 i to im je osnovni parametar za izradu našeg budžeta. Prošle godine smo izgubili grdno vreme sa njima da bi došli do cifre od 20.000 da im bude parametar. Kad smo im predlagali da im parametar bude birački spisak kad smo izlazili na izbore – ni to nisu prihvatili, i ove godine se opet vraćamo na cifru od 12.326,“ rekla je Božović.

Gradonačelnici severnih opština na Hilandaru

Tokom današnjih sednica SO o budžetu za 2016., u opštinama na Severu Kosova, niko od četiri gradonačelnika nije bio prisutan, a na marginama ovih sednica je izneta nezvanična informacija da se oni nalaze na Hilandaru, dok je u Zubinom Potoku i tokom same sednice pročitana navodna SMS poruka gradonačelnika Stevana Vulovića sa posrednom informacijom da je i on na Hilandaru.

Nakon što je zamenik gradonačelnika, Aleksandar Spirić, predstavio izmenjeni predlog budžeta SO Severna Mitrovica, koji je razmatran na juče održanom Odboru za politiku i finansije – odbornici su imali priliku da daju svoje komentare na predloge i moguće izmene u predlogu budžeta.

Na današnjoj sednici usvojen je i predlog odbornika Građanske inicijative „Srbija demokratija pravda“, Milana Kosovca, da se novac od 100.000 evra, predviđen za robe i usluge za obrazovanje i nauku, „podeli procentualno prema potrebama – osnovnom, srednjem, predškolskom obrazovanju“.

Nakon izlaganja odbornika, predlog budžeta usvojen je sa 12 glasova za i 4 protiv. Protiv usvajanja budžeta glasali su odbornici iz albanske zajednice, a jedan od odbornika iz redova Demokratske partije Kosova, Baškim Cimilji, rekao je da su predstavnici njegove zajednice odlučili da glasaju protiv, jer predlog budžeta opštinske administracije Severna Mitrovica „nije u skladu“ sa budžetom donetim od Ministarstva za finansije iz Prištine. Predstavnik bošnjačke zajednice, Nedžmedin Ugljanin, bio je uzdržan tokom današnjeg glasanja.

Podsetimo, budžet za 2015. godinu je iznosio 6.624.622 evra, dok je predlog budžeta Ministarstva finansija za 2016. godinu umanjen za 1.653.730 evra i iznosi 4.970.832 evra. „Najveći rez“, kako je prethodno, tokom javne rasprave prekjuče rekao gradonačelnik Rakić, napravljen je u kategoriji plata i kapitalnih investicija.

Na današnjoj sednici bilo je prisutno 17 od ukupno 19 odbornika. I ovoj sednici prisustvovali su predstavnici kosovskog ministarstva za administraciju i lokalnu samoupravu, kao i predstavnici međunarodnih organizacija.

Spirić: Predlog budžeta Ministarstva finansija nerealan i neprihvatljiv; verujemo da će Priština prihvatiti ovaj budžet

Zamenik gradonačelnika i predsednik Privremenog organa Kosovska Mitrovica, Aleksandar Spirić, je u obraćanju novinarima, nakon završetka sednice, rekao da je budžet u iznosu od 4.970.832 evra nezadovoljavajući i dodao:

„Budžet koji je prvobitno po ‘okružnici’ nametnut nama od 4.970.832 evra bio je nerealan i neprihvatljiv, sa tim novcem svakako nećemo moći da radimo na rešavanju ekonomske problematike sa kojom se suočavaju građani Kosovske Mitrovice, a tu su i razvojni projekti bez kojih u 2016. godini nećemo moći.“

On je, takođe, rekao da su sagledali i saslušali potrebe građana i na osnovu toga „jasno definisali sve programe i projekte koje će realizovati u 2016. godini“, istovremeno izrazio uverenje da će Priština prihvatiti predlog budžeta.

„Verujemo da će Priština prihvatiti ovaj budžet koji je najrealniji i on je zapravo ispod nekog minimuma za implementaciju, imajući u vidu da su mnogi projekti pred nama i da je ključni problem koji moramo da rešimo velika stopa nezaposlenosti, kao i poboljšanje položaja mladih,“ zaključio je Spirić.

28.09.2015 |08:00 -23:00 Beograd postavilo ŠLJAM OD SRPSKIH PREDSTAVNIKA da bi se on po sve pitao sve potpisao i predao i kosovski sistem, a sada trebaju mu PISMENI SRBI DA IM OPRAVDAJU podpisanog FRANKENŠTAJNA !!!


Janjić: Ne dozvoliti nikom da ugrozi ZSO

Predsednik stranke Aktivna Srbija Dušan Janjić ocenio je danas da deo političara okupljenih oko Srpske liste, pogotovo na severu Kosova, želi da osujeti konstituisanje Zajednice srpskih opština i poručuje da Beograd to ne bi smeo da dozvoli.

Sigurno je da je Briselski sporazum doveo do izuzetno promenjenih okolnosti na Kosovu, kaže Janjić za Tanjug i ističe da pre svega misli na promenjene okolnosti za Srbe.

ZSO je institucija koja može biti vrlo efikasna, pod uslovom da su u njoj zastupljeni i da Srbe predstavljaju najkvalitetniji ljudi, navodi Janjić.

“Međutim, jedan deo političkog establišmenta dole, okupljenog oko Srpske liste, pogotovo na severu, ne želi da dozvoli potpuno konstituisanje ZSO, jer bi to značilo uvođenje ne samo političara na funkcije, nego i predstavnika privrede, društva i ostalo”, kaže Janjić i ističe da Srbija ne sme da dozvoli da bilo ko osujeti puno konstituisanje ZSO, jer bi ta institucija bila samo propuštena šansa.

On primećuje da to ne znači da će ZSO biti ugrožena najnovijim sukobima unutar Srpske liste, gde je, tvrdi, vrlo jasno da su se članovi drugih stranaka okrenuli protiv Jablanovića i poslanika sa severa Kosova.

„ZSO nije ugrožena, ali od toga kako će se rešiti odnosi unutar Srpske liste zavisi kada će i kakav statut biti donet i ko će upravljati tom zajednicom. Za sada pretenzije da upravlja tom zajednicom ima Dragan Jablanović, predsednik opštine Leposavić, a to je čigledno neprihvatljivo za većinu drugih srpskih lidera“, konstatuje Janjić.

On ukazuje i na problem vlade u Prištini, koja treba da obezbedi većinu za zakon o vojsci i tu je, kad je reč o Srbima, potrebno šest glasova.

„Oni pokušavaju, neću reći Isa Mustafa, neću čak reći ni Hašim Tači, ali ću reći da ima pokušaja i sa srpske strane da se tim povodom pocepa srpska poslanička grupa, čime bi se smanjio uticaj Beograda na to pitanje. Beograd opravdano želi da se pita, jer je to vojska povezana sa raspuštanjem civilne zaštite, a povezano je i sa budućim odnosima Srbije i NATO“, navodi Janjić i tvrdi da je to ozbiljno pitanje da bi Beograd mogao da dozvoli da bude isključn.

S druge strane, napominje, to pitanje nije na agendi Briselskog sporazuma.

’’Kosovo ne nagraditi članstvom u Unesku’’

Srbija vodi diplomatsku borbu kako akti namernog, sistematskog i vandalskog uništavanja kulturne i istorijske baštine na Kosovu i Metohiji ne bi bili nagrađeni članstvom Kosova u Unesku, rekao je u Njujorku prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.Ivica Dacic u Gračanici

On je juče, u obraćanju na skupu na visokom nivou „Očuvanje kulturnog nasleđa – imperativ za čovečanstvo“, ukazao da se svaki vandalizam prema spomenicima kulture ni na koji način ne može tolerisati, ali da teroristi, podstaknuti verskim fanatizmom, za mete biraju svetski priznata dela izuzetne vrednosti spomeničkog nasleđa i uništavaju ih.

„Srbija se sa ovakvim aktima vandalizma suočava još od 1999. godine na delu svoje teritorije koja je, u skladu sa Rezolucijom 1244, pod upravom Ujedinjenih nacija“, istakao je on, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

Kako je podsetio, na prostoru KiM su 236 crkava, manastira i drugih objekata u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, kao i kulturno istorijskih spomenika, bili mete napada.

„Od njih čak 61 ima status spomenika kulture, a 18 su od izuzetnog značaja za državu Srbiju“, naglasio je šef srpske diplomatije, navodeći da su na KiM uništena 174 verska objekta, 33 kulturno-istorijska spomenika, te pokradeno više od 10.000 ikona, crkveno-umetničkih i bogoslužbenih predmeta.

Posebno je zabrinjavajuće, ukazao je Dačić, to što se po zaštićenim spomenicima kulture ispisuju grafiti u slavu Islamske države i budućeg kalifata, i to u momentu kada međunarodna zajednica ulaže tolike napore na suprotstavljanju ovom zlu.

„Upravo polazeći od primarne uloge Uneska, kao organizacije čiji je cilj i svrha promocija i zaštita kulturnog nasleđa čovečanstva, Srbija vodi diplomatsku borbu kako akti namernog, sistematskog i vandalskog uništavanja kulturne i istorijske baštine na KiM ne bi bili nagrađeni članstvom Kosova u Unesku“, poručio je Dačić.

Oštre osude napada ekstremista na svetski priznata dela izuzetne vrednosti, koje dolaze od strane međunarodne javnosti, Saveta bezbednosti UN, Uneska, kao i brojnih stručnih i naučnih institucija, imaju jednu poruku – „Očuvanje kulturnog nasleđa je imperativ za čovečanstvo“, dodao je on.

„Ujedinjeni u ovoj misiji, svi zajedno moramo delovati svim raspoloživim sredstvima, u cilju podizanja svesti o značaju kulturne baštine za svakog pojedinačnog čoveka i za čovečanstvo, kroz obrazovanje, kulturu, nauku, komunikacije kako bismo sačuvali nasleđe za buduće generacije“, zaključio je šef srpske diplomatije.

Dačić je deo delegacije Srbije, predvođene predsednikom Tomislavom Nikolićem, koja učestvuje na generalnoj debati  70. jubilarnog zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku i pratećim skupovima.

Srbiji predstoji teška diplomatska bitka u Unesku

Šef srpske diplomatije je učestvovao sinoć na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica Uneska, a u izjavi za RTS on je rekao da je ministre upoznao sa teškom situacijom u kojoj se nalazi srpsko kulturno nasleđe na Kosovu.

„Posebno sam istakao opasnost u kojoj se nalazi naše kulturno nasleđe na KiM, izneo činjenično stanje, istakao da se na Kosovu nalaze četiri objekta pod zaštitom Uneska. Naravno, osim tog fizičkog uništenja, istakao sam i činjenicu da su na gotovo svima njima ispisani grafiti Islamske države protiv koje se danas bori čitav svet“, rekao je Dačić.

Srpski šef diplomatije priznao je da predstoji teška diplomatska bitka da se spreči prijem Kosova u Unesko.

„Većina zemalja shvata koliko je složena ova tema, međutim, njihove države su donele odluku o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, tako da ćemo voditi tešku borbu u Izvršnom savetu i na Generalnoj konferenciji Uneska koji su predviđeni u oktobru i novembru ove godine“, dodao je on.

Srbija ukazuje na to da je stavljanje ove teme na dnevni red pre nego što smo o tome raspravljali u dijalogu koji se vodi u Briselu kontraproduktivno i da bi predstvaljalo dalju teškoću u našem daljem dijalogu, rekao je ministar.

Dačić ističe da se čini sve što je moguće da se ukaže na štetnost takve odluke i politizaciju Uneska.

„Da li ćemo uspeti? Ponekad nije važno da li ste u pravu, već kakve su brojke. Trenutno nisu na našoj strani ali ukazujemo na to da je ovde reč o specifičnom prilazu verskom i kulturnom nasleđu, njegovom uništenju i da nema nikakve razlike da li to čini ID ili bilo ko drugi, pa tako i na KiM“, rekao je Dačić.

Dačić će u utorak i sredu u svojstvu izaslanika premijera Aleksandra Vučića prisustvovati sastancima posvećenim mirovnim operacijama u svetu i borbi protiv terorizma koje organizuje predsednik SAD Barak Obama.

SNF: Srpska radi na formiranju vojske Kosova

Predstavnici liste „Srpska“ već duže vreme rade na formiranju vojske Kosova, navodi Srpski nacionalni forum (SNF).Sa sastanka SNF-a u Gračanici 

U saopštenju SNF-a dostavljenom redakciji RTV Kim ističe se da je formiranje vojske Kosova “kruna na građevini koja se zove Republika Kosovo”. Dalje se navodi da “SNF nije mogao da poveruje da među Srbima na Kosovu može da se nađe iko ko bi glasao za tako riskantan potez, koji direktno utiče na pogoršanje bezbednosti Republike Srbije”.

“Nakon nastupa predsednika liste Srpska, gospodina Aleksandra Jablanovića, danas je više nego jasno, da predstavnici liste Srpska koji participiraju u vlasti Kosova zdušno rade već duže vremena na formiranju vojske Kosova. S obzirom da je ranije upravo Aleksandar Jablanović apostrofiran kao neko ko „lobira“ za vojsku Kosova, sada je jasno da neko iz liste Srpska sigurno radi na formiranju te vojske”, ističe se u saopštenju članova SNF-a.

Srpski nacionalni forum ovim povodom traži hitno reagovanje vlade Republike Srbije, a pre svega Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

“Uz to gospodin Đurić je dužan da našem narodu pojasni, da li je Dalibor Jevtić prešao iz SLS u SNS da bi formirao vojsku Kosova, jer kao jedan od 3.000 „Tačijevih Srba“ to nije mogao?”.

Članovi SNF-a takođe pitaju i ministra odbrane Republike Srbije Bratislava Gašića „da li je svestan da bi eventualno formirana vojska Kosova, odmah postala član NATO, i da bi po SOFA sporazumu mogla slobodno da paradira Srbijom, Preševom na primer“.

Danas i sutra nastavak razgovora u Briselu: Beograd i Priština ponovo različito o dnevnom redu

27.09. 2015, 11:45Izvor: KoSSev|

28.09.2015 – 09:30 > Kancelarija za KiM: Razgovori i o statusu SPC-a, kulturnoj baštini i imovini na KiM-u i avioliniji BG-PR

Iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju je jutros potvrđeno da se danas nastavlja dijalog Beograda i Prištine u Briselu, te da će se direktor ove Kancelarije, Marko Đurić, sastati sa „zvaničnicima Evropske unije“ kako bi razgovarali o „primeni dogovora postignutih u dosadašnjem dijalogu Beograda i Prištine“. Za razliku od jučerašnjeg saopštenja iz Kancelarije kosovskog premijera u kojem je naglašeno da će se u Briselu dva dana razgovarati o univerzitetskim diplomama, slobodi kretanja, katastru i oficirima za vezu​, iz Beograda navode da se danas razgovara o statusu SPC-a, kulturnoj baštini i imovini na KiM-u i otvaranju avio-linije BG-PR. Takođe, dok kosovska strana navodi da je fokus kosovske delegacije „procena stanja u primeni nekih sporazuma čija je primena zastala i moguća rešenja“, te da srpska strana stvara probleme i usporava primenu sporazuma, iz Beograda se pominje samo da će se razgovarati o primeni dosadašnjih sporazuma.

„Takođe, razgovaraće se i o temama za nastavak dijaloga, među koje će Beograd uvrstiti pitanja statusa Srpske pravoslavne crkve, srpske kulturne baštine i imovine na Kosovu i Metohiji, kao i otvaranje aviolinije Beograd – Priština,“ dodaje se u saopštenju.

Đurić i Tahiri na panelu o dijalogu BG-PR; Đurić i na sastancima sa ambasadorima EU

Kako se dalje navodi iz Kancelarije za KiM, Đurić će danas u 19 časova, uz kosovsku ministarku za dijalog, Editu Tahiri i izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, Dejvida Mekalistera, u prostorijama Fondacije Konrad Adenauer u Briselu, učestvovati na panel-diskusiji posvećenoj dijalogu Beograda i Prištine, na skupu koji organizuje ova Fondacija na temu „Beograd – Priština – Brisel: stabilizacija kroz dijalog“.

On će se i tokom sutrašnjeg dana sastati sa ambasadorima više evropskih zemalja pri EU, koje će „upoznati sa tokom dijaloga Beograda i Prištine i aktuelnom situacijom u južnoj srpskoj pokrajini.“

Nedelja, 27. septembar 2015, 11:45 > U Briselu sutra i prekosutra o univerzitetskim diplomama, slobodi kretanja, katastru i oficirima za vezu​

U Briselu se sutra očekuje nastavak razgovora između Beograda i Prištine, uz posredstvo EU, potvrdila je Kancelarija kosovskog premijera. Kosovska delegacije na čelu sa ministarkom za dijalog Editom Tahiri putuje danas u Brisel. Razgovori traju 28. i 29.

Mustafa u Njujorku lobira za članstvo Kosova u UNESCO i priznanje državnosti

Za to vreme kosovski premjer Isa Mustafa, koji se već nalazi u Njujorku, gde je otputovao na poziv američkog predsednika Baraka Obame kako bi u utorak prisustvovao globalnom samitu lidera u borbi protiv ISIS-a i ekstremizma, sastaje se sa više svetskih lidera iz više desetina zemalja i iz nekih od vodećih međunarodnih i regionalnih organizacija, tražeći „konkretnu podršku za dalje jačanje međunarodnog subjektiviteta Kosova i članstvo Kosova u UNESCO“. Posebna pažnja poklonjena je sastancima sa onim zemljama koje još uvek nisu priznale Kosovo kao državu. Mustafa će prisustvovati i svetskoj konferenciji „Klintnova globalna inicijativa“, a sastanku 29. septembra prisustvuju i Hašim Tači i Skender Hiseni.

Fokus kosovske delegacije u „narednoj rundi pregovora“ je „procena stanja u primeni nekih sporazuma čija je primena zastala i moguća rešenja“, saopšteno je iz ove kancelarije. Glavne teme, navodi prištinska strana – su sloboda kretanja, sporazum o međusobnom priznavanju univerzitetskih diploma, povratak katastarskih dokumenata i funkcionisanje kancelarije za vezu. Kosovska strana optužuje srpsku da stvara probleme i usporava primenu sporazuma:

„Na ovim sastancima, Vlada Republike Kosovo predstaviće svoje stavove o problemima nastalim od strane Srbije u sprovođenju sporazuma i zahtevaće ubrzanje i punu primenu i kvalitet tih sporazuma, ističući ulogu Evropske unije kao veoma važnu za konsolidaciju i napredak ovog procesa.“

Kada se bude razgovaralo o univerzitetskim diplomama, sastanku će prisustvovati ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju, Arsim Bajrami.

Iz kancelarije potvrđuju i da će „za svaku od tema o kojima će biti reči, javnost biti obaveštena o toku i rezultatima pregovora.“

Sa srpske strane još uvek nema potvrde o nastavku pregovora, osim vesti koju su neki od srpskih medija javili, takođe na osnovu informacija iz saopštenja kancelarije kosovskog premijera.

Krajem avgusta, premijer Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Isa Mustafa su potpisali sporazume o formiranju Zajednice srpskih opština, energetici, telekomunikacijama i mitrovičkom mostu.

Sporne doktorske diplome

 28. 09. 2015, 15:09Izvor: Večernje novosti

Foto:Večernje novosti

(Tekst je izvorno preuzet)

Deo profesora Medicinskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici optužuje dekana. Zapošljavanje uprkos zabrani i primanje studenata sa neakreditovanog fakulteta, samo su neke od optužbi.

PRIJEM 42 radnika u vreme zabrane zapošljavanja, preuzimanje studenata sa neakreditovanog i ugašenog medicinskog fakulteta U.S. Medical School i priznavanje ispita koje su navodno položili kada je taj privatni fakultet već bio u stečaju – samo su neki od “grehova” koje deo profesora Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici pripisuje dekanu prof. dr Radetu Grbiću. O zloupotrebama za koje ga terete obavestili su sve nadležne – od inspektora, preko rektora do Ministarstva prosvete.

Reagovala je prosvetna inspekcija, a Ministarstvo prosvete je podnelo prekršajnu prijavu zbog upisa 23 brucoša preko broja utvrđenog dozvolom za rad. Rektor prof. dr Srećko Milačić odbio je da potpiše nekoliko spornih diploma. Prva na toj listi je diploma lekarke koja se sa U.S. Medical School prebacila na fakultet u Kosovskoj Mitrovici, gde je okončala studije, pa joj je diploma poništena, a posle joj ponovo dodeljena titula doktora medicine.

– Upoznat sam sa tim slučajem i zaista je reč o presedanu. Studentkinja je diplomirala jula 2014, da bi joj juna ove godine bila poništena diploma, a u avgustu joj je opet omogućeno da stekne zvanje – kaže prof. dr Milačić za “Novosti”. – Odbio sam da potpišem sporne diplome studenata koji su sa tog neakreditovanog privatnog fakulteta primljeni na naš univerzitet. To je i stav Senata univerziteta. Bio sam protiv tog primanja, smatrajući da treba da se sačeka mišljenje Zajednice medicinskih fakulteta. Koliko znam, Medicinski fakultet u Beogradu nije primio nikoga sa ovog neakreditovanog fakulteta.

Osim prijema 35 akademaca sa neakreditovanog fakulteta, nezadovoljni profesori ukazuju da je, na primer, dekan omogućio da bude upisan kandidat koji je bio 174. na listi, a nije primljen 81. na spisku.

– Zbog mnogih nepravilnosti u radu dekana Grbića, pokrenuli smo krivični postupak protiv njega, ali i parnicu zbog neprimanja zdravstvenog dela plate koji od 2012. godine nisu primala 43 nastavnika. Očekujemo da dobijemo proces, a šteta će biti višemilionska – pojašnjavaju nezadovoljni radnici. – Dekan je za vreme svog mandata primio 42 radnika, bez konkursa i saglasnosti Ministarstva, kršeći zabranu zapošljavanja.

Grupa profesora ističe i da su prvi dopis nadležnima prosledili još 24. decembra prošle godine, posle, kako kažu, više bezuspešnih pokušaja da se razjasne sa dekanom. Inspekcija je bila i sačinila izveštaj u kome je zabeležen niz propusta.

Kada je inspekcija utvrdila nepravilnosti, navode, dekan je selektivno poništavao ocene i diplome. U njihovom izveštaju navedeno je, između ostalog, da je upisano 30 odsto studenata preko dozvoljene kvote za prošlu školsku godinu.

Uprkos mejlovima i pozivima, dekan Grbić nije želeo da komentariše nepravilnosti u radu koje su utvrđene, kao i one na koje se sumnja.

INSPEKTORI NAŠLI PROPUSTE

PROSVETNA inspekcija otkrila je više nepravilnosti u radu ovog fakulteta i naložila njihovo otklanjanje. Utvrdili su neusklađenost akata fakulteta, propuste u vođenju evidencije i priznavanja ispita sa drugih fakulteta, kao i prekomeran upis studenata.

– Dekan je 20. jula obavestio Ministarstvo da je postupljeno po naloženim merama – rečeno je “Novostima” u Ministarstvu prosvete. – Zbog upisa 23 studenta preko broja utvrđenog dozvolom za rad, podneta je prekršajna prijava.

Pacoli je Gugl izgubio za 100.000 dolara

27. 09.2015, 22:56Izvor: Koha. net

Izvor: Koha.net (Tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Poznati albanski biznismen Bedžet Pacoli prisetio se vremena kada je odbio da investira u ideju koju je nekolicina mladih ljudi imala tada – da osnuju kompaniju koja je danas najuspešnija u svetu.

On je na Fejsbuku otkrio da su ga osnivači Gugla 1997. godine molili da investira u njihovu ideju, ali da je on to odbio.

„Danas poznati američki pretraživač ‘Google’ puni 17 godina. Ja, kao i milioni ostalih ljudi, dnevni sam korisnik ovog tehnološkog otkrića. Ali sa vama ovde po prvi put želim da podelim priču koja je povezana sa kompanijom ‘Google’. Osnivači ove kompanije su 1997. godine došli u moju kancelariju u Luganu, Švajcarskoj i preklinjali me da investiran u njihovu ideju, ali s obzirom na to da u to vreme nisam znao o tom polju rada (u to vreme nepoznatom meni), odbio sam ih. Međutim, nadam se da će sada mladi Albanci izmisliti nešto poput toga i ja ću to svakako podržati,“ napisao je Pacoli, ne otkrivajući o kojoj sumi se radilo, a koju su mladi ljudi od njega tada zahtevali, prenosi Koha.net.

Ono što nije uradio Pacoli, učinio je Endi Bektolšajm iz Nemačke. On je uložio 100.000 dolara u Gugl i to je bila najisplativija investicija. Njegovu investiciju od 1998. do 2000. godine, prestižni časopis „Forbs“ procenio je na 1,7 milijardi dolara vrednosti.

17.06.2015 |08:00 – 23:55 Po fiskalnom savetu Srbije svi Srbi koji žive i rade na KiM jesu FIKTIVNI TROŠAK! Svi koji nam spremaju zapršku danas u ovom članku!


 Po fiskalnom savetu Srbije svi Srbi koji \ive i rade na KiM jesu FIKTIVNI TROŠAK! Može se zaključiti iz današnje izjave ako je malo bolje poslušate u originalu!

„U 2015. nema privrednog rasta“

Fiskalni savet ocenio je da je stanje u budžetu Srbije nešto bolje od plana, ali da reforme kasne, te nema prostora za fiskalno popuštanje.

IZVOR: BETA, TANJUG SREDA, 17.06.2015. | 14:50

Foto: Tanjug, arhiva
Foto: Tanjug, arhiva

Kako su naveli članovi Saveta, nema mesta za povećanje plata u javnom sektoru i penzija.

Na konferenciji za novinare Fiskalnog saveta je rečeno da bi odstupanje od smanjenja plata i penzija vratilo budžetski deficit na stari nivo.

Procena Fiskalnog saveta je da će deficit „bez popuštanja fiskalne discipline“ u 2015. iznositi pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). 

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović je rekao da bez trogodišnje fiskalne konsolidacije, koja se zasniva na smanjenju plata i penzija, nije moguće trajno ozdravljenje javnih finansija u Srbiji, jer je neizvesno da će po drugim osnovama biti postignute uštede u budžetu.

„Velika je neizvesnost da li će biti sprovedene reforme javnih preduzeća, završena privatizacija i racionalizovana javna uprava smanjenjem broja zaposlenih„, rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, čak i minimalno povećanje plata i penzija u 2015. godini ne bi bio dobar potez vlasti jer od toga zaposleni u javnom sektoru i penzioneri ne bi bolje živeli, a budžet i država bi bili na gubitku.

Petrović je kazao da Fiskalni savet još nije razgovarao sa premijerom Aleksandrom Vučićem, koji nagoveštava mogućnost da plate i penzije budu povećane, o efektima takve mere i odstupanja od budžetske štednje.

Petrović je ukazao da je loš potez vlasti i to što je do 1. avgusta odloženo poskupljenje struje, za 12 odsto, iako je dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom bio da struja poskupi od 1. aprila ove godine za 15 odsto.

„Ni sa poskupljenjem od 12 odsto struja neće imati ekonomsku cenu, što znači da je neizbežno poskupljenje i narednih godina. Socijalna politika ne može da se vodi preko cene struje, čime se dodatno podstiče neracionalno trošenje tog ograničenog resursa“, istakao je Petrović.

Komentarišući procene predstavnika Vlade da bi Srbija ove godine mogla da ima pozitivan privredni rast, Petrović je kazao da rast može biti baziran samo na osnovu porasta neto izvoza i investicija, što se još ne dešava.

„Fiskalni savet zadržava procenu da će u 2015. godini Srbija imati pad BDP od 0,5 odsto. Izuzetno povoljna poljoprivredna sezona mogla bi da podigne BDP iznad nula odsto, a neuspešna da ga obori ispod minus 0,5 odsto. Investucije u prvom kvartalu su imale rast od 4,4 odsto, ali je neizvesno šta će se dešavati do kraja godine, a neto izvoz je opao“, rekao je Petrović.

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov je ukazao da je reforma Poreske uprave neophodna za efikasnije suzbijanje sive ekonomije i trajno povećanje javnih prihoda. Procena saveta je, kako je rekao, da bi na taj način budžetski prihodi mogli godišnje da se uvećaju za 300 do 350 miliona evra.

„Za ostvarenje fiskalnih planova u 2016. godini mora u 2015. da bude otpušteno 9.000 zaposlenih u javnom sektoru i to će biti test za Vladu. Međutim, još nema preciznih planova kako i u kojim rokovima će to biti učinjeno„, kazao je Altiparmakov.

Prema rečima člana Fiskalnog saveta Vladimira Vučkovića, nereformisana javna i državna preduzeća su najopasniji rizik za uspešno sprovođenje fiskalne konsolidacije.

„Državna preduzeća i dalje mnogo koštaju jer se ukupno za aktiviranje garancija i za subvencije godišnje troši 700 miliona evra, što je 2,1 odsto BDP. Za Srbijagas je dato milijardu evra kroz garancije i subvencije, a EPS duguje milijardu evra, koje vraća iz svojih sredstava“, rekao je Vučković.

On je dodao da su procene da je u EPS-u višak od pet do deset hiljada ljudu, a Fiskalni savet smatra da oni koji će dobiti otkaz treba da dobiju otpemnine koliko i zaposleni u javnom sektoru, 200 evra po godini straža, kao i u Železnicama Srbija, gde je višak oko trećina od 17.000 radnika.

Ivanović: Priština traži našu integraciju

Direktor Zdravstvenog centra u Kosovskoj Mitrovici Milan Ivanović optužio je danas prištinske institucije da preko odluke o nabavci lekova ucenjuju zdravstvene ustanove koje su u sistemu Srbije kako bi ih primorale da se integrišu u kosovski sistem.Zdravstveni centar u Kosovskoj Mitrovici (Foto ZC)

Ivanović je odluku kosovskih institucija da od 1. juna bez licenciranja u kosovski sistem zdravstvene ustanove iz sistema Srbije ne mogu da se snabdevaju lekovima ocenio kao ultimatum odbacivši pri tome svaku mogućnost integracije u kosovski zdravstveni sistem.

On je podsetio da je do 31.maja postojala mogućnost da se na osnovu privremenih  dozvola  dobiju  lekovi i sanitetski materijal i da je od 1. juna  od strane kosovskih institucija “zavedena praktično potpuna blokada”.

“Mi smo ustanova u okviru zdravstvenog sistema drzave Srbije i integracija u njihov sistem, odnosno ustavno pravni poredak bi značila  priznanje nezavisnog Kosova što je za nas apsolutno neprihvatljivo i što mi po bilo koju cenu ne možemo da prihvatimo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, sada je jedina mogućnost  za snabdevanje lekovima humanitarna isporuka preko jedine licencirane  firme na prostoru KiM – “Farmalogist connect”.

Ivanović je rekao i da je, i u tom slučju potrebno da se ta licencirana organizacija obrati Prištini i dobije potrebnu dozvolu.

On je naveo i da se ne dozvoljava ni registracija firmama koje imaju iskustvo i stručnost za taj posao, “već se traži isključivo formiranje novih firmi i njihova integracija, odnosno licenciranje u kosovski  sistem”.

Ivanović je rekao i da ne zna zašto međunarodna zajednica nije reagovala, a najavio je i da će “povodom  situacije koja preti da preraste u humanitarnu krizu” uputiti  pismo Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, Međunarodnom komitetu Crvenog krsta i polumeseca i Lekarima bez granica.

lvanović je istakao i da uprkos teškoćama bolnica uspeva da funkcioniše i da je “snabdevenost lekovima u ovim uslovima i sa ovim problemima relativno zadovoljavajuća”.

Hardinaj pred sudom u Ljubljani

 

Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj, koji je popodne uhapšen na ljubljanskom aerodromu po srpskoj poternici biće izveden pred Sud u 18 sati, javio je portal Koha.net.Ramuš Haradinaj (Foto arhiva Kim)

Haradinaj je za TV Klan Kosova ranije negirao da je uhapšen, već je rekao da je samo priveden po, inače, kako tvrdi, nevažećoj srpskoj poternici iz 2006. godine.

Haradinaj je za agenciju KosovaPres rekao da je razočaran u slovenačke vlasti i uporedio ih sa, kako se navodi, vlastima Srbije.

“Na svim aerodromima je ova poternica uklonjena osim na ovom u Ljubljani. Tokom puta sam prošao nekoliko aerodroma i nisam imao problema.  Ali, ovi (Slovenci) su isti kao i oni (Srbi), njihova braća”, rekao je Haradinaj.

Lider ABK će, navodi agencija, ostati na aerodromu u Ljubljani još nekoliko časova dok ne bude završena kompletna procedura.

Haradinaj je dodao da je sada propustio avion i da očekuje sledeći da bi se što pre vratio u Prištinu.

Haradinaj je, kako je javila prištinska Koha Ditore, uhapšen popodne na aerodromu u Ljubljani po povratku iz Berlina, a na osnovu poternice koju je izdala Srbija 2006. godine.

ABK je zatražila hitno oslobađanje Haradinaja i smatra da je reč o namernoj akciji.

Haradinaj pušten iz pritvora, ali ostaje u Sloveniji

Okružni sud u Kranju doneo je odluku da lidera Alijense za budućnost Kosova Ramuša Hardinaja pusti na slobodu, ali da on ne sme da napušta Sloveniju dok ne bude izvršena provera poternice.Ramuš Haradinaj (Foto B92)

Kako saznaje N1, njemu je slovenački sud oduzeo pasoš i suđenje se nastavlja sutra u 10 časova.

Ranije danas, on je uhapšen na aerodromu u Ljubljani po poternici koju je izdao Interpol Beograd 8. oktobra 2004. godine.

Vučitrn: Gradonačelniku prećeno kalašnjikovim

Gradonačelniku Vučitrna Bajramu Muljakiju jutros je na putu ka poslu jedna osoba vozilom preprečila put i uperila u njega kalašnjikov (AK-47), javili su prištinski mediji.Bajram Muljaku (Foto top-channel.tv)

Muljaku je rekao da je jutros oko osam sati Muhamet Mrnica vozilom preprečio put službenom vozilu u kom se nalazio zajedno sa suprugom u dvojicom unuka i “uperio” u njega kalašnjikov preteći mu ubistvom.

“Mrnica mi je rekao da me neće ubiti pošto su deca samnom”, izjavio je Muljaku.

Gradonačelnik Vučitrna navodi da to nije prva pretnja od te osobe koja mu je, kako je kazao, tražila da ostvari obećanje koje je navodno ranije dao i pripretio će mu ubiti decu ako slučaj prijavi policiji.

Mrnica je tvrdio da mu je Muljaku obećao mesto menadžera za civilni registar pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kosova, što Muljaku negira.

Slučaj je za prištinske medije potvrdio i portparol Regionalne policije za Mitrovicu, Avni Zahiri koji je rekao da su povodom tog slučaja uhapšene dve osobe i da je oduzeto vatreno oružje.

Muljaku je već treći mandat gradonačelnik Vučitrna kao kandidiat Demokratske partije Kosova Hašima Tačija.

24.03.2015 |08:00-23:00 Danas je dan kada je NATO pre 16 godina nepravedno i podmuklo napao Srpski narod, braneći nepravdu!


Jahjaga: „Bombardovanje izraz humanizma naprednog sveta“

24.03. 2015, 18:08 Izvor: KoSSev

Bombardovanje srpskih vojnih i policijskih objekata je bilo najhumanije delovanje u istoriji NATO-a, a šesnaestogodišnjica bombardovanja obeležava povratak nade građana Kosova u novi život, dok građani Kosova izražavaju „večno priznanje“ SAD-u, zemljama članicama Evropske unije i NATO-a. „Međunarodna solidarnost“, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je „humanizma naprednog sveta“ i njegovog „posvećenja poštovanju vrednosti demokratije“, poručila je kosovska predsednica, Atifete Jahjaga, u saopštenju povodom šesnaest godina od NATO bombardovanja.

„Vazdušni napadi NATO-a na srpske vojne i policijske objekte su izvedeni radi zaštite mira, sprečavanja genocida, nasilnog proterivanja naroda i razaranja života i imovine građana Kosova. Ovi napadi su bili najhumanije delovanje u istoriji severno-atlantske Alijanse, kao jednog snažnog opredeljenja demokratskog sveta protiv agresivnih politika i radi zaštite civilnog stanovništva,“ navodi se u saopštenju iz kabineta kosovske predsednice u kojem se dodaje:

„U obeležavanju šesnaeste godišnjice vazdušnih napada NATO-a, obeležava se povratak nade za građane Kosova za jedan novi život, koji izražavaju večno priznanje SAD-a, zemljama članicama Evropske unije i NATO-u, koje su se posvećeno angažovale za odbranu građanskih vrednosti i omogućili da Kosovo danas bude jedna zemlja slobodnih i ravnopravnih građana.“

Jahjaga je NATO bombardovanje SRJ Jugoslavije, međutim, nazvala i dokazom međunarodne solidarnosti i izrazom „humanizma naprednog sveta“.

„Međunarodna solidarnost, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je humanizma naprednog sveta i njegovog posvećenja, poštovanju vrednosti demokratije, postajući  nada mira i bezbednosti, za jedan miran i siguran život, za napredak i razvoj svih naroda i države,“ navela je Jahjaga u svojoj pisanoj izjavi.

Ona je istakla i da Kosovo šesnaest godina od bombardovanja dokazuje da je „dobar primer izgradnje ravnopravnog društva,“ bez razlika, uz „poštovanje kulturne i verske različitosti i izgradnje na ravnopravnoj osnovi i demokratiji“, dodajući da je Kosovo „država koja je dokaz zajedničkog uspeha građana i domaćih institucija sa međunarodnom zajednicom“ i koja predstavlja „važan faktor mira, stabilnosti, dobrosusedstva“, te međunarodno priznata država sa „jasnim ciljem članstva u EU, UN i NATO“.

Kusari Ljilja: 24. Mart – Dan nove nade za Kosovo

24.03. 2015, 12:24 Izvor: KoSSev

Gradonačelnica opštine Đakovica, Mimoza Kusari-Ljilja je rano jutros na svom Fejsbuk profilu postavila status kojim je obeležila 16 godina od NATO bombardovanja sa sadržajem u kojem izražava zahvalnost saveznicima Kosova – SAD-u i NATO paktu, istovremeno podsećajući svoje sugrađane na obavezu izgradnje „svoje zemlje“, ali i na to da su Đakovčani bili „meta zločina“ srpskog „neprijatelja“. Poruku prenosimo u celini.

Dragi stanovnici opštine Đakovica,

Proleće nas uvek podseća na slavne periode koji naš kao narod uvek čini posebnim. Tako ostaje još od marta 1999, naročito za stanovnike opštine Đakovica, koji su, osim entuzijazma usled spašavanja vazdušnim udarima NATO-a, postali meta zločina koje je pripremao neprijatelj.

Međutim, uprkos ranama koje čak i danas ostaju otvorene u Đakovici, 24. mart predstavlja novi dan nade za Kosovo, koji se, zahvaljujući SAD-u, NATO-u i zemljama EU, pamti kao početak nove epohe.

Angažovanje sa novim razvojnim mogućnostima uvek će nas činiti dostojnim sećanja na mučenike i civilne žrtve rata, pošto će nas to pripremiti za zajedničku odgovornost prema obavezama u ispunjavanju slobode, kako bismo radili za dobrobit svih građana.

Između suza i zahvalnosti koje suze nose sa sobom, zajedničko mnogim porodicama u našoj opštini koje su izgubile svoje voljene je, međutim, i ovaj osećaj koji nas čini jačim da više brinemo o budućnosti naše zemlje.

Z A Š T O: Devojčica koja je volela muziku

24. 03.2015, 1:58 Izvor: KoSSev

Foto: Internet

Gornje Polimlje na samom severu Crne Gore stočarski je kraj, bogat šumom i vodom. Plahovit Lim, kao i sve reke u Crnoj Gori, usekao je duboko svoje korito, a sa obe strane reke uzdižu se venci planina koje  se naslanjaju jedna na drugu – Čakor, Djevojački krš, Vaganica, Planinica, Sjekirica sa desne, Visitor sa Tatarijom, Goleš i Zeletin sa leve strane Lima. I tu malo Murino, mnogi bi rekli zabit. Ništa ne leti nad njim do orlovi. Baš u tu zabit je početkom aprila 1999, novinar i urednik tzv. složenih emisija – kako su se tada nazivali visoko pozicionirani urednici TV “Priština” – Branko Brudar, odlučio da od ratnog vihora koji je zahvatio Kosovo i Metohiju sakrije svoje ćerke Juliju i Teodoru i njihove sestre od tetke – Ivanu i Oliveru. Sve se slilo u malu, kako su je zapadni mediji nazivali „problematičnu pokrajinu“ na jugu Srbije – avioni, projektili, bombe NATO pakta, vojska, policija, UČK, paramilitarci, izbeglice…Branko je mobilisan još na početku rata i poslat na granicu ka Makedoniji, supruga u radnoj obavezi rat je provela u pošti u Prištini. Julija i Olivera su jednog dana otišle niz seoski put Murina da kupe šećer za kolač koji im je mesila baka. Ubio ih je bombarder kojem je na komandnoj tabli seoska prodavnica pod Čakorom bila vojna meta. U prodavnici troje dece. Ukupno šestoro mrtvih.

Murino je malo mesto na severu Crne Gore, na oko devet kilometara od Plava, na raskrsnici kojom se prolazilo kada se nekada starim putem išlo na more, preko planine Čakor, pa se potom Prokletijama spuštalo prema Crnoj Gori. U Murinu je živela porodica Brankove supruge, a njihova deca su tamo provodila raspuste i bilo je to mesto za koje je Branko mislio da je idealno da decu sakrije od ratnog ludila koje je zahvatilo Kosovo i Metohiju.

“Prvo smo svi bili u Prištini, a onda sam ja insistirao da ih sklonim u Murino, baš zbog tih čestih bombardovanja Prištine, mogućih napada…teroristi haraju gradom…U Prištini smo boravili po podrumima i onda sam ja rekao porodici, kad već imamo mogućnost da odemo, da decu prebacimo tamo – moje dve ćerkice, desetogodišnju Juliju i sedmogodišnju Teodoru i njihove dve sestre od tetke – Ivanu i Oliveru.

U to vreme nije bilo lako putovati. NATO je svakodnevno bombardovao mostove i putnu infrastrukturu, zaposleni su imali radnu obavezu, uveden je policijski čas i kontrole na putevima su bile stalne. Branko je na samom početku bombardovanja mobilisan i poslat na tromeđu Crne Gore, Srbije i Makedonije, u selo Rence, prema Dragašu, dok je njegova tadašnja supruga imala radnu obavezu kao službenik pošte koje su tada bile posebno važne zbog potrebe održavanja komunikacionih sistema.

Kada se Branku i njegovom kolegi desetak dana od početka bombardovanja ukazala mogućnost da kolima tadašnje TV Priština svoju decu prebace na bezbedniju teritoriju, iskoristili su tu prvu, možda, mislili su – i jedinu priliku i decu odvezli do granice sa Crnom Gorom, gde su ih sačekali rođaci i uzeli decu.


Pročitajte još:

24.03.1999. – 24.03.2014.


Nisam mogao posle rata da komuniciram sa strancima

Branko je sa nekoliko kolega 2002. godine pokrenuo pitanje razvoja sadašnje televizije Most u Kosovskoj Mitrovici, na kojoj je ostao do 2010. godine, kada je, po sopstvenom priznanju, dobio otkaz među 170 radnika koliko je tada planirano da dobije otkaz i uzme socijalni program. Branko ne radi već pet godina. U međuvremenu, tužio je svoju matičnu kuću, dobio presudu, rešio formalno-pravni status, čeka primenu sudske odluke, ali je i izgubio volju da se ikada više bavi novinarstvom.

Prisećajući se svog rada na zvečanskoj televiziji posle rata, Branko kaže da je imao problem da komunicira sa međunarodnim predstavnicima koji su često svraćali u televiziju.

“Nisam mogao normalno sa njima da razgovaram. Sa pojedinima sam mogao, ali to je zavisilo od čoveka do čoveka, kako bi se ko postavio kada bi dolazio kod nas na televiziju. Posebno nisam mogao sa onim drčnijim, arogantnim. Nalazio sam se u takvim situacijama u kojima bih jednostavo ustao i otišao.”

Bombardovanje je neopravdan zločin

„Mogu da razumem da se vojske međusobno tuku, ali ne i da gađaju civile i da ubijaju decu.

Branko je bio siguran da je decu sklonio na bezbedno mesto.

„Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom“​

„Jesam, imao sam jako lep osećaj, mislio sam – sad može da se desi šta god, neće biti nikakvog problema. Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom. Ja sam spokojan otišao na položaj, na sasvim drugi kraj zemlje.“

Julija, Teodora, Olivera i Ivana su se bezbrižno igrale mesec dana, kao i sva deca iz kraja. Bio je to još jedan raspust, premda neuobičajen i neplaniran.

“Bio je 30. april. Bio sam na položaju. Drugari iz jedinice su na radiju čuli da je bombardovano Murino. Šta tamo imaju da gađaju? Ničeg za njih tamo nije bilo; ničeg važnog što bi moglo da privuče bombe NATO-a. To je tako beznačajno mesto.”

Branko je noć proveo uz radio, jedinu vezu sa spoljnim svetom koju je imao. Bio je i dalje čudno spokojan. Njegova deca su bezbedna i na sigurnom.

“Sve sam mislio da je to lažna vest, u to vreme se pisalo svašta.”

Dva dana kasnije do položaja na kojem se nalazio stigle su kolege sa televizije. Novinari su se u to vreme jedini i mogli probijati gotovo pustim, porušenim, kontrolisanim i ujedno nebezbednim putevima.

“Bilo je oko 10 sati, 1. maj. Oni su već došli na mesto gde sam ja bio. Jedan kolega je došao džipom i vozačem…tad’ sam dobio potvrdu vesti.“

Poginuli su njegova starija ćerka – desetogodišnja Julija…i njena sestra od tetke, 13-godišnja Olivera…i još jedan 13-godišnji dečak…i još troje ljudi.

Supruga je vest o smrti ćerke dobila pre Branka i ranije stigla u Murino, a Branko nakon dva dana.

„Išle su da kupe šećer. Baka im je pravila kolač“

“U Murinu, na raskrsnici i kod mosta, ima neka prodavnica. One su krenule nešto da kupe, da poslušaju babu. Sve četiri su krenule. Rekli su mi da je desetak minuta nakon što su se spustile do prodavnice, jedna bomba pala ispred mosta na oko kilometar. Meštani su to protumačili kao da ovi iz vazduha koji gađaju hoće da upozore. Ali, sledeća bomba je pala direktno na prodavnicu. Julija i Olivera su u tom trenutku bile u prodavnici. Poginule su na licu mesta i sa njima, 13-godišnji Miroslav Knežević. 30. aprila u 16 časova.”

Ostale dve devojčice su se spasile samo prstom sudbine, kaskajući za sestrama na oko stotinak metara dalje od njih. Zadobile su na čudan način samo ogrebotine, ali i veliku traumu, koju su roditelji kasnije lečili uz stručnu pomoć psihologa.


U napadu na seosku prodavnicu i mostić u Murinu, stradalo je ukupno šestoro ljudi, od njih – troje dece. Desetak dana kasnije NATO je ‘dokrajčio’ most, onako kako je ‘dokrajčio’ i prodavnicu, tog puta bez žrtava. Poginuli su: Julija Brudar (devet godina), Olivera Maksimovic (12), Miroslav Knežević (13), Vukić Vuletić (47), Milka Kocanović (63) i Manojlo Komatina (67). 


Branko govori da su decu jedva sahranili. Tela su bila raskomadana i razasuta na sve strane.

“Delove njihovih tela pokupili su stručnjaci koji su radili uviđaj. Na Internetu postoji slika,” čuju se u glasu ovog čoveka istovremeno praznina i težina poraza – ono što više nikada ne može da bude isto.

Kakvo je sećanje na Juliju? Kakva je bila devojčica?

“Volela je muziku. Bila je jako muzikalna. Bila je nasmejana devojčica, ne govorim zato što je više nema, nego zato što je takva bila … Ona i Teodora su podelile… Julija je imala moj lik, a karakter moje supruge – mirna, staložena. Teodora je povukla majčin lik, a moj karakter – malo je eksplozivna, brza. Julija je bila fina devojčica. Uveliko je išla u školu, ostajala je i sama kući. Ja sam tada mnogo vremena provodio na terenu, po Kosovu, a pre toga u Hrvatskoj, pa u Bosni i Hercegovini, a ona je bila poslušna, redovno je pisala domaći, bila dobar đak i bila je jako muzikalna.”

Šta je želela da postane kad poraste?

“Pričali smo. Ona je kao i svako dete lutala. Počela je sa baletom, pa je došla čak do veterinara, te dečje priče. Ja sam tada u to vreme slabo bio kući, jer se puno radilo po terenu.”

Šta je radila poslednjeg dana svog života?

“Kao i svakog dana kako su vreme provodile u Murinu. Kako su mi posle pričali, naše devojčice su se u kraju bogatom prirodom, punom zelenila, igrale i tog dana normalno. Igrale su se i baka je htela nečim da ih počasti, da napravi neki kolač, a okolo ima i dosta rođaka i svi se igraju, te su odlučile da odu do seoske prodavnice i kupe šećer, ili već neki sastojak za kolač. I onda su zamolile baku da ih pusti, govorile su joj, ‘pa hajde da odemo’, baka njima, ‘nemojte, imamo dovoljno’, one su navaljivale, ‘hajde da odemo malo od kuće, van dvorišta’. Htele su valjda da se lepše osećaju i onda su krenule i tako – bilo je to.”

Branko je jak muškarac. Trudi se da seče rečenice dužim pauzama i sakrije stegnutost i suvoću grla. Prošao je u svojoj karijeri i životu dosta toga. Dok razgovaramo o Juliji, a mala Una vozi rolere, rasplakao se. Ne želi da ostane u suzama. Vraća se kratkim rečenicama.

“Teško. Teško. Teško je to opisati. Sve je jako teško rečima opisati. Ja se i ne sećam, iskren da budem. Možda desetak dana nakon toga, slabo se čega sećam. Slabo se čega sećam. Ja sam posle toga odlazio i za Prištinu, ali teško je to opisati. To je praznina jedna velika. To je strašno nešto. Evo, koliko je prošlo, a kako kažu, meni kao da je juče bilo.”

Una je treća Brankova ćerka, prva iz drugog braka. Rodila se skoro dvadeset godina posle Julijine smrti. Ona je Branka vratila u život. Branko joj priča o Juliji, sestri koju nikada neće moći da upozna. Una ima sedam godina, Julija bi danas imala 26. Una Juliju vidi najviše na fotografijama koje se čuvaju kod Brankovih roditelja.

“Pričam joj, ali ona još uvek ne shvata. Par puta me je pitala za Juliju, zato što su kod mojih roditelja Julijine fotografije. Ja joj onda objasnim – to je jedna tvoja seka, pričaće ti tata o njoj. Ali, to što se Una rodila, mislim da me je to vratilo u život i da tako kažem – u neku normalu. Posvetio sam se njoj, njenom odrastanju i onda nekako lakše podnosim sve.

„Svejedno mi je gde sam bio; cela godina, svaka godina je ista“

Posle sahrane ćerke Julije ’99, porodica Brudar se vratila svojim ratnim obavezama. Branku su izašli u susret i nisu ga slali na isti položaj, već u drugu jedinicu u kojoj su uglavnom bili novinari. Po sopstvenom priznanju, uprkos razumevanju kolega, bilo mu je svejedno gde je bio.

“Da li sam bio u Prištini, na granici, ili gde god već – u drugoj jedinici, bilo mi je svejedno…”

Porodica se po okončanju bombardovanja ponovo okupila u svom stanu u Prištini, na Sunčanom bregu. Bez Julije.

Iz Prištine i sa Kosova i Metohije odlaze vojska i policija, a stotine hiljade albanskih izbeglica ulazi u pokrajinu, Srbi se izlažu javnom linču i proteruju.

“Živeli smo na Sunčanom bregu, ali je tamo bilo nemoguće više živeti. Odlazim u Beograd, gde mi se nalazila rodbina. Nije mi Beograd najsrećniji izbor, ali ni na koga nisam imao da se oslonim osim da odem tamo. Tu smo došli, tako sam tu i ostao, evo do danas.”

O čemu razmišljate svakog 24. marta, 30. aprila?

“Meni je cela godina ista. Cela godina, svaka godina je ista, nema tu posebnog dana. Tada se samo intenzivinije sećaš svega i tada idemo u Murino, jer su nam deca sahranjena tamo. Sahranili smo ih privremeno u Murinu, a ostale su nam tamo. Kada je godišnjica, kada su zadušnice, idemo. Obilazimo i kad osetimo potrebu.”

Brankova mlađa ćerka Teodora, koja je 30. aprila ’99, za sestrom kaskala seoskim putem, danas je dvadesetrogodišnja majka dečačića. Sestre se seća, ali o tome, priznaje Branko, priča uglavnom sa majkom.

“Ja ne mogu. I ovako činim veliki napor da govorim o tome”,  još jednom mu podrhtava glas.

Branka ostavljamo sa Unom u Beogradu da nastavi da posmatra ćerku dok raste i vozi rolere. A Juliju, Oliveru i Miroslava, pored humki u Murinu i sećanja njihovim najmilijih, uneli smo u priču o stradaloj deci 1999. Z A Š T O?

Priča o pogibiji male Julije Brudar blokirana na Fejsbuku; inbox KoSSeva zakrčen porukama o etničkoj Albaniji

 24.03. 2015, 20:09 Izvor: KoSSev

Link vesti o stradanju devojčice Julije Brudar tokom bombardovanja 1999. godine trenutno je nedostupan za bilo kakvo deljenje na društvenoj mreži Fejsbuk, kao i za komentarisanje, jer je ova društvena mreža iz bezbednosnih razloga večeras blokirala bilo kakvu mogućnost ‘šerovanja’ ove vesti, a na osnovu prijava više anonimnih korisnika da link sadrži „too many scraps“, te da ga je Fejsbuk blokirao kao nebezbedan za korišćenje. Istovremeno, u inbox našeg portala na ovoj društvenoj mreži stižu uzastopne poruke sa fotografijama na kojima se promoviše tzv. Etnička Albanija. Poruke stižu i dok objavljujemo ovu vest.

U ovim trenucima redakcija našeg portala se hitno obraća Fejsbuk timu da se problem reši što pre i link učini dostupnim. U međuvremenu, KoSSev je postavio nov link sa ovom vešću koja je danas imala ogroman broj pregleda i deljenja preko svih društvenih mreža, te molimo čitaoce da priču o maloj Juliji Brudar dele preko novog linka –http://kossev.info/strana/arhiva/z_a_s_t_o_devojcica_koja_je_volela_muziku/4283

„Uvek razmišljajte o realnosti Albanaca i njihovoj istoriji, ne pričajte prazne priče i ne pravite lažne priče i lažnu istoriju o prirodnoj i autohtonoj zemlji Albanaca, jer je ona nezavisna od 28. novembra 1912. Hvala na saradnji!!!“ jedna je od poruka koju je KoSSev, takođe, dobio od profila „Ethnic Albania“.

Čitaoce podsećamo da je priča o desetogodišnjoj Juliji Brudar svedočanstvo o njenoj smrti, koju je našem portalu dao Julijin otac, Branko Brudar, te da ova priča u sebi, osim ličnog iskustva, ne sadrži bilo kakvu analizu, odnosno neposredno tumačenje istorijskih procesa.

Ovo su neke od fotografija Fejsbuk profila „Etnička Albanija“ koje neprestano stižu u naš inboks:

Kosovska vlada duboko zahvaljuje SAD-u i NATO; Stojanović: Proći će još mnogo vremena, mislićemo i dalje drugačije

24.03. 2015, 13:14

Foto: kosovska vlada

Kosovo se „duboko zahvaljuje“ zemljama članicama NATO-a, jer 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode „naše zemlje“, saopštio je kosovski premijer Isa Mustafa na današnjoj sednici kosovske vlade. Za ovu vladu je podsećanje na 24. mart dan 1999, dan kada je NATO započeo bombardovao „vojnih, policijskih i paravojnih ciljeva, kako bi zaštitio civile i građane Republike Kosovo“. Njegov zamenik, Branimir Stojanović, koji nije učestvovao na današnjoj sednici ima suprotan stav u vezi sa značajem 24. marta, 16 godina od bombardovanja.

„Želeo bih da danas, posle 16 godina, u ime Vlade Republike Kosovo, u ime naroda Kosova, iskažemo veliku i duboku zahvalnost zemljama članicama NATO-a. Dan 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode naše zemlje; 16 godina kasnije, Kosovo doživljavamo kao slobodnu, suverenu i nezavisnu državu, čiji je cilj da se integriše u Evropsku uniju. Želim da se zahvalim Sjedinjenim američkim državama i drugim saveznicima naše zemlje, koje su dale veliki doprinos u zaštiti civila i zaštiti građana Republike Kosovo, kao i podršku i pomoć za našu slobodu i nezavisnost,“ rekao je premijer Mustafa na današnjoj redovnoj sednici vlade.

Sednica je održana bez srpskih predstavnika. Zamenik kosovskog premijera, Branimir Stojanović, u izjavi za KoSSev, navodi da srpska strana, očekivano, ima drugačije viđenje značaja 24. marta, te da, niti on, niti ostali članovi liste „Srpska“, ne dele stav sa današnje sednice kosovske vlade.

„Mi sasvim suprotno vidimo taj datum i proći će mnogo vremena, a naši pogledi na ta dešavanja i te godine razlikovaće se i dalje. Za nas je to početak velikog stradanja. Mi gledamo na to drugačije – kao na bolno i tragično vreme. Istovremeno gledajući u budućnost, na nama je i obaveza da stradanje srpskog naroda nikada ne zaboravimo,“ rekao je Stojanović za KoSSev.

On nije imao informaciju u vezi sa mogućnošću da li i kada bi se mogao očekivati povratak srpskih predstavnika u kosovsku vladu, a takođe je i potvrdio da sutra neće učestvovati niko od srpskih predstavnika sa Kosova i Metohije bilo kakvim aktivnostima u vezi sa ministarskim skupom u Prištini, čiji je pokrovitelj Evropska unija, a na kojem se očekuje dolazak i predsedavajućeg OEBS-a, srpskog ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, te ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorane Mihajlović.

Johanes Han danas na Kosovu

Evropski komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han dolazi danas u dvodnevnu posetu Kosovu.Johanes Han 

Han će se, kako je saopšteno iz Kancelarija EU u Prištini, danas sastati sa političkim liderima u Prištini.

Evropski komesar će sutra, 25. marta prisustvovati svečanosti povodom otvaranja kompleksa Palate pravde, čiju su izgradnju finansirali Evropska unija i Vlada Kosova.

Ove sedmice Kosovo će posetiti i visoka predstavnica Evropske unija za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini.

Mogerinijeva će se 26. marta sastati sa najvišim kosovskim zvaničnicima, kao i sa predstavnicima opozicije i zajednica.

„Vizni režim za Kosovo, sramota EU“

Premijer Albanije Edi Rama oštro je osudio EU zbog izostanka liberalizacije viza za Kosovo, rekavši da je to sramota za EU i Evropu, piše dnevnik Koha ditore.Edi Rama 

Kako prenosi list, kosovski premijer Isa Mustafa je nakon jučerašnje zajedničke sednice u Tirani vlade Albanije i kosovske vlade, izjavio da je za Kosovo izuzetno značajno da se postigne sporazum o viznoj liberalizaciji.

„Tim sporazumom otkloniće se stanje izolacije i ojačaće osećaj evropskog identiteta i pripadnosti. To su naši izazovi“, izjavio je Mustafa.

Nakon zajedničke sednice potpisano je 5 sporazuma, 4 memoranduma, 2 protokola i jedna zajednička izjava o pograničnim slobodnim zonama, podseća list.

Isa Mustafa je tim povodom rekao da će „sporazumi između dve vlade konsolidovati jedan nepovratni proces ujedinjenja svih snaga u pravcu zajedničkog cilja – nacionalnog ujedinjenja preko Evropske Unije“, prenosi Koha ditore.

Dačić i Mihajlovićeva sutra u Prištini

Šef diplomatije Ivica Dačić i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović sutra će u Prištini učestvovati na skupu o Zapadnom Balkanu, potvrđeno je agenciji Beta u Beogradu.Zorana Mihajlović i Ivica Dačić 

Kosovo će biti domaćin ministarske konferencije zemalja zapadnog Balkana, “Western Balkans’ 6”, na kojoj će se raspravljati o konkretnim ekonomskim projektima od regionalnog karaktera, s posebnim naglaskom na ulaganja u infrastrukturu, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Kosova.

Skupu, koji će biti održan po „gimnih formuli“, prisustvovaće ministri spoljnih poslova i infrastrukture zemalja regiona, kao i evropski komesar za susedstvo i proširenje Johanes Han, dok će se Evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc obratiti video-porukom.

Ova konferencija se organizuje nakon konferencije zemalja zapadnog Balkana u Berlinu, pod pokroviteljstvom nemačke kancelarke  Angele Merkel, u cilju promovisanja ekonomske saradnje između zemalja regiona“, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.

Dan nakon održavanja ovog skupa, u Prištinu dolazi visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Federika Mogerini koja će potom u petak doći u Beograd.

U Kosovskoj Mitrovici služen pomen stradalima u bombardovanju

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.Hram Svetog Dimitrija

Parastosu su, osim građana, prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovsko-mitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.
“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke“, poručio je Rakić.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Protestna šetnja u Kosovskoj Mitrovici

U okviru obeležavanja 16 godina od NATO bombardovanja, u Kosovskoj Mitrovici održana je protestna šetnja.

Sa protesta u Mitrovici 

Šetnju je organizovala Skupština AP Kosova i Metohije, koju zvanični Beograd ne priznaje, a učesnici su nosili srpske zastave i transparente s porukama: „Kosovo je Srbija“, „Srbija, Rusija, ne treba nam Unija“, „Hoću Moskvu neću Brisel“…

Na tribini organizovanoj tim povodom predstavnici „patriotskog bloka“ kritikovali su Briselski sporazum, vladu u Beogradu, premijera i predsednika Srbije, tvrdeći da je sadašnja vlast formirana na izdaji i kršenju svih predizbornih obećanja i da rasprodaje sve što je ostalo da se rasproda u Srbiji, te da je direktan saučesnik u stvaranju nezavisnog Kosova.

„Da bismo pamtili NATO bombardovanje, odbranili KiM i duhovni i nacionalni identitet i sačuvali preostale prirodne i privredne resurse jedino resenje je pad aktuelne vlasti u Srbiji“, poručili su učesnici tribine najavljujući kao cilj patriotskog bloka u 2015. pad vlade Aleksandra Vučića i vanredne parlamentarni izbori.

Predsednica Demokratske stranke Srbije Sanda Rašković Ivić izjavila je da je Briselski sporazum veleizdaja te da je prvi put u svojoj istoriji srpski narod glasao za izdajnike, a premijera je kritikovala zbog angažovanja Tonija Blera kao savetnika vlade, ali i zbog sporazuma sa NATO.

U protestnu šetnju krenulo se od glavnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, a ona je završena kod nekadašnje zgrade SUP-a koja je uništena u bombardovanju 1999, a na čijem mestu je sada zgrada Filozofskog fakulteta, gde je zatim održana javna tribina.

Na tribini su, osim Rašković Ivić, govorili potpredsednik Sabora srpskog jedinstva Zoran Zečević, politički analitičar Đorđe Vukadinović, potpredsednik SRS Zoran Krasić, član pokreta Dveri Boško Obradović.

Gnjilane, srpski đaci izbačeni iz autobusa i ostavljeni na putu

Dva autobusa „Kolašin prevoza“ koja su prevozila srpske đake zaustavljena su oko 13.30 u Gnjilanu i isključena iz saobraćaja, a učenici ostavljeni na putu.

„Apsolutno je neprihvatljivo ovo što se danas dogodilo. Đacima je i onako ugrožena sloboda kretanja, a na ovaj način narušeno je njihovo pravo na bezbednost i na obrazovanje“, rekla je Tanjugu Slađana Marković Stojanović, pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije.

Autobusi su zaustavljeni na kružnom putu u Gnjilanu i tom prilikom sa njih su skinute registarske tablice, a iz autobusa su izbačeni učenici.

Đaci su ostavljeni na kružnom putu da se sami snalaze do kuća, koje su im udaljene i po više desetina kilometara.

Inspekcija je vozačima autobusa uručila rešenja o isključenju na albanskom jeziku.

Regionalni portparol kosovske policije Ismet Hašani izjavio je Tanjugu da vozači ova dva autobusa nisu imali urednu dokumentaciju za prevoz putnika.

Hašani je dodao da policija nije napisala prijave već da su to uradili predstavnici inspekcije kosovskog Ministarstva infrastrukture i saobraćaja, a da je policija samo asistirala.

Marković Stojanović je isterivanje učenika iz autobusa i ostavljanje na putu nazvala skandaloznim, i dodala da će Kancelarija za Kosovo i Metohiju od kosovske policije zatražiti odgovor za takvo postupanje i uložiti protest.

Stojanovićeva je rekla da je vozačima autobusa uručeno samo rešenje o isključenju iz saobraćaja koje je bilo ispisano na albanskom jeziku.

Autobusi „Kolašin prevoza“ svakodnevno su prevozili osnovce i srednjoškolce srpske nacionalnosti od kuće do škole i nazad.

„Ne tražite od nas da zaboravimo“

Centralna državna ceremonija povodom obeležavanja 16. godišnjice od početka NATO bombardovanja održana je ispred zgrade bivšeg generalštaba Vojske u Beogradu.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Ceremonija je simbolično počela u 19.58 sati intoniranjem himne „Bože pravde“, uz simuliranje zvuka sirena, reflektorima su pokazivana mesta koja su bombardovana, a okupljeni građani su palili sveće.

Nakon toga je minutom ćutanja odata pošta žrtavama bombardovanja.

U umetničkoj formi glumci i narator podsetili su zatim na svih 78 dana bombardovanja sećajući se najtragičnijih događaja i žrtava.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je Beograđanima što su se u velikom broju okupili ispred zgrade bivšeg generalštaba, poručujući da Srbija neće zaboraviti 24. mart 1999. godine. Vučić je istakao da je Srbija naučila lekciju, izvukla pouke i da će nastaviti da se bori za normalan i dostojanstven život građana.

„Nećemo sukobe ni sa kim, ni sa NATO-om, ali ljubomorno čuvamo svoju vojnu neutralnost“, rekao je Vučić.

Premijer je rekao da Srbija nije neprijatelj sa onima koji su nas ubijali, jer je to jedini mogući put.

On je rekao da Srbija hoće u Evropu ponosna i čistog obraza, ali da ne da joj bilo ko ruši dobre odnose sa Rusijom i sa prijateljima na istoku.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna, u kojoj živi narod koji je nemoguće pokoriti. Izvukli smo lekcije i borićemo se za normalan i dostojanstven život kakav imaju svi civilizovani narodi u Evropi“, rekao je Vučić.

Dodao je da Srbija zaslužuje da se za nju živi i da danas zna samo za jednu borbu, borbu za život.

„Taj život, to je naša pobeda, pristojna i uređena zemlja, svaka fabrika koju napravimo, naša je pobeda, svaki Srbin koji može mirno da radi na KIM naša je pobeda, Srbija u Evropi, naša je pobeda. Hoćemo u Evropu uzdignuta čela, čista obraza, mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna“, poručio je premijer i dodao: „Takva zemlja može sve, da pamti, ali i da pobedi, samo ne tražite od nas da zaboravimo“.

Naveo je da je 24. mart prvi od 78 dana koji Srbija nikada neće zaboraviti te da Srbija, u ime svih nastradalih, pamti svaku bombu, geler i smrt, besmisao, sirene, glas Avrama Izraela, „tomahavke“, ruševine, bombe, mostove, avione…

„Mi pamtimo, a svi ostali treba da zapamte – dugačko je naše srpsko pamćenje i nećemo nikada zaboraviti. Ni za jedan od tih 78 dana, ni za jednu žrtvu, ni za jednu tugu nema zaborava“, rekao je Vučić.

Podsetivši da je na Srbiju krenulo 19 zemalja, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, premijer je rekao da danas neće pričati o pravdi i nepravdi, ni o pokušaju otimanja naše teritorije, jer se to zna, „znamo mi a znaju i oni koji su to uradili, kao i da smo stajali uspravno i bez straha“.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Neću o tome, jer nije na nama da danas bilo kome sudimo, dosta nam je isterivanja bilo čega“, rekao je Vučić dodajući da ni srpska politika nije bila bezgrešna, niti je ovaj rat bio prvi u istoriji.

Nabrajajući da neće biti zaboravljena ni Grdelica, ni Niš, RTS, mostovi, Milica Rakić, niti jedan stradali građanin Srbije, i da ni za jednu žrtvu nema zaborava, poručio je:

„Srbija danas moli, ja danas molim – oprostite svojoj zemlji, vi koji ste joj dali sve. Oprostite ratove, pogrešne odluke, pogrešne saveze koje je stvarala, svaku podelu, oprostite zbog sebe, zbog nas, jer drugu zemlju nemamo, samo Srbiju“, rekao je Vučić.

Srbija će svaku kaznu prihvatiti i ja ću to i sam učiniti, jer nemam veću dužnost od borbe za sopstvenu zemlju, naveo je premijer i zaključio:

„Mi ne vičemo, nećemo ni politički da se delimo, danas se sećamo žrtava dostojanstveno i ozbiljno“.

Danas se navršava 16 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama iz različitih izvora, poginulo između 1.200 i 4.000 ljudi.

Nikolić: Zar je takva sila trebalo da udari na Srbiju

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić položio je venac na Spomenik žrtvama NATO agresije u Aleksincu i poručio da uvek opraštamo, ali da nikad ne smemo da zaboravimo.

On je naveo i da je Srbija braneći sebe branila pravo i pravdu, međunarodne zakone i institucije.

„Šesnaest godina je prošlo od kako su prve NATO bombe pale na naše gradove i sela, u njima na škole, bolnice, fabrike, televiziju i kasarne, čak i na ambasadu Narodne Republike Kine, izvan njih na naše njive, aerodrome, mostove i pruge. Kada im se učinilo da to nije dovoljno, gađali su naše kuće i u kućama naše najveće blago – našu decu“ rekao je Nikolić.

„Braneći svoju teritorijalnu celovitost, branili smo međunarodni princip celovitosti svake suverene zemlje na svetu, branili smo pravo i pravdu, međunarodne zakone, povelje, institucije pred kojima bi trebalo da smo svi jednaki“ istakao je Nikolić.

On je podvukao da smo i tada upozoravali da presedan nad Srbijom otvara Pandorinu kutiju sa strašnim posledicama po međunarodnu zajednicu.

„Usamljen i tragičan, glas Srbije izgubio se u kakofoniji silnika koji su razarali samo biće međunarodnog ustrojstva, najpre rečima i odlukama silnika, a onda i bombama. Posledice oholih odluka od pre šesnaest godina danas oseća i sa njima živi čitav svet“ dodao je.

Nikolić je naveo da se Srbija seća svoje nesreće, pamti svoje sugrađane, broji nevine žrtve i radi i da se, opet, kao i čitavog 20. veka, podiže iz pepela.

„Kad pomenemo njihovu prošlost, kažu da je važna samo lepša budućnost. Kad pomenemo našu budućnost, kažu da je ne zaslužujemo zbog prošlosti.Nama nije dozvoljeno da za svoju decu gradimo lepšu budućnost sve dok se, kako kažu, ne suočimo sa svojom prošlošću i odlukama koje smo donosili. Dok se ne izvinimo za sve što su nam učinili“ rekao je Nikolić.

Pa dobro, nastavio je predsednik, ako ova pravila suočavanja važe za Srbiju, da li je to opet iz posebne knjige, da li ona važe samo za nas.

„Neka nam makar pokažu tu knjigu pravila po kojoj su pre šesnaest godina podigli avione i danima bacali po našoj zemlji bombe od kojih i danas oboljevaju naša deca. Bombe koje su posejale razdor po celoj planeti“ rekao je Nikolić.

Srbija pamti i obeležava te dane, čuva sećanje na svoje nevine žrtve, svrstavajući ih uz svete velikomučenike. Oni koji se nisu izvinili, koji se nisu suočili sa posledicama svojih pogubnih odluka i dela, koje ni jedan sud nije pozvao na odgovornost za smrtonosne „kolateralne greške“, ne zaslužuju sećanje ni oprost.

Kada budu, ili, ako ikada budu izgovorili reči izvinjenja i zatražili oprost od nas, čuće reči koje su nam uvek govorili patrijarsi dok su se klanjali senima mrtvih na stratištima: da uvek opraštamo ali da nikad ne smemo da zaboravimo, rekao je predsednik.

Kako je rekao, nove generacije, neopterećene predrasudama prema Srbiji, mogu da učine dela koja bi pomogla da porodice stradalih osete smirenje.

Predsednik Srbije je precizirao da je Aleksinac bombardovan u više navrata, čak šest puta bio kolateralna greška, a 5. aprila, u 21.35, trinaestog dana od početka agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, pogodili su centar grada, ubili 11 i ranili 50 građana i među njima celu porodicu Milić: oca Dragomira, majku Dragicu i ćerku Snežanu.

„Kažu da je meta bila kasarna nadomak grada i da su zbog tehničke greške malo promašili. Kako da promaše toliko da metu prepoznaju u dečjem parku, šetalištu i trgu koji čine centar Aleksinca“ rekao je Nikolić.

Kako je dodao, naredbodavci, izvršioci, pomagači – svi su još uvek živi, „neki od njih i sada bombarduju, a Srbija oplakuje, obeležava, otima od zaborava i traži samo pristojno ljudsko izvinjenje od silnika koji su jednu zemlju u evropi bombardovali pred kraj dvadesetog veka“.

„Zar je takva sila, 19 u nepravdi udruženih država, trebalo da udari na Srbiju, a među njima i one zemlje koje se ponose svojom tradicijom pravde i prava, ljudskih sloboda i demokratije, slobodarskih ideja. Da li je njihova tradicija istinita ili lažna. Iz kakve tradicije se izrodio ovakav čin“ upitao je Nikolić.

On je podvukao da Srbija i danas poštuje i veruje u istinske značajne civilizacijske vrednosti i da je pre 16 godina poraz doživeo njihov lažni oblik.

„Još možda i da ih zamolimo da nam oproste greh što se nadamo da će jednog dana, meseca, godine, neko u njihovo ime zatražiti oprost i uputiti izvinjenje porodicama za ubijene civile, za decu, za sve naše postradale građane koje su hladno nazvali kolateralnom greškom“ upozorio je Nikolić.

Kako je naveo greška jeste, ali ne kolateralna, „već njihova istorijska i neljudska“.

Na spomeniku koji je podigao narod Srbije 1. novembra 1999. godine ispisana su imena 24 osobe koje su stradale u NATO bombardovanju.

Pored Nikolića, u delegaciji je bio i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković.

Venac je položila i delegacija Skupštine opštine Aleksinac.

Spomenik se nalazi ispred stambene zgrade koja je izgrađena za ljude kojima su porušene kuće tokom NATO bombardovanja.

Parastos za stradale na Kosovu

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.

Parastosu su pored građana prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovskomitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.

“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke,”- poručio je Rakić.

I u drugim opštinama na severu Kosova na sličan način se obeležava godišnjica NATO bombardovanja Srbije.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Stefanović odao poštu poginulim pripadnicima MUP-a

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović odao je danas poštu poginulim pripadnicima MUP-a tokom bombardovanja 1999. godine, porukom da njihova hrabrost i žrtva ne smeju nikada biti zaboravljeni.

„Kada god je bilo teško, srpski policajci bili su prvi na liniji odbrane zemlje i građana. Uvek su bili nepokolebljivi i neustrašivi, mareći više za tuđe živote nego za sopstvene“, rekao je Stefanović koji je položio venac na spomen ploču poginulim pripadnicima MUP-a u Kneza Miloša.

Uz napomenu da je obaveza svih da čuvaju sećanja i uspomene na te hrabre ljude, Stefanović je poručio da oni nikada nisu odustajali i napuštali svoju dužnost, a da je obaveza države da bude snažna podrška za njihove porodice.

„Bili su sinonim za hrabrost, sigurnost i odlučnost. Danas odajemo poštu svim žrtvama pripadnicima MUP-a, a posebno se sećamo žrtava 167 policajaca koji su živote dali u martu, aprilu, maju i junu“, rekao je Stefanović.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali položio je danas venac na spomen obeležje poginulim vojnicima Gardijske brigade Vojske Srbije i pacijentima KBC Dragiša Mišović koji su stradali bombardovanju.

Vence su položili i predstavnici Gardijske brigade, KBC Dragiša Mišović, kao i porodice poginulih gardista i pacijenata.

Mali je nakon polaganja venca rekao da je današnji dan prilika da se setimo svih koji su tragično izgubili živote.

„Na nama je da čuvamo uspomene na sve koji su izgubili živote i da vodimo odgovornu i pametnu politiku koja ne podrazumeva gubitak života nedužnih ljudi“, rekao je Mali novinarima.

Otac jednog od stradalih vojnika i predsednik nevladine orgnaizacije „Porodice nastradalih i unesrećenih“ Branislav Pejčinović rekao je da su rane koje nose i dalje teške i da je akcija „Milosrdni andjeo“ ostavila pakao za sobom.

On je rekao i da treba utvrditi tačan broj ubijenih, ranjenih i onih koji su trajno ostali invalidi zbog NATO bombardovanja što, kako tvrdi, još nije uradjeno.

U raketnom napadu NATO saveza 20. maja 1999. godine 50 minuta posle ponoći poginulo je sedam vojnika i tri pacijenta.

Poginuli su vojnici Gardijske brigade Aleksandar Bajin, Goran Verežan, Predrag Ignjatović, Branimir Krnjajić, Slaviša Miljković, Vojin Pejčinović i Dragan Tankosić i pacijenti Branka Bošković, Zora Brkić i Radosav Novaković.

Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović poklonio se, položio cveće i zapalio sveću na spomen-obeležju „Zašto“ u Tašmajdanskom parku.

Mladenović je novinarima rekao da i posle 16 godina rane i ožiljci još postoje i da se nije i ne sme zaboraviti sve što se dešavalo 1999. godine.

„Bombardovanje zgrade RTS i ubistvo 16 radnika, koji su samo radili svoj posao, je akcija koja je ušla u istoriju kao simbol kako je NATO bombardovao našu zemlju“, rekao je Mladenović povodom godišnjice bombardovanja.

Ne zaboraviti poginule

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Na brdu Štraževica, kraj Rakovice, danas je polaganjem venaca odata počast dvojici pripadnika Vojske Jugoslavije koji su poginuli tokom NATO agresije.

Uz članove porodice i prijatelje vence na spomen obeležje „Glasnik sa Straževice“ položili su ministri spoljnih i unutrašnjih poslova Ivica Dačić i Nebojša Stefanović, kao i predstavnici vojske i policije i gradskih vlasti.

Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve služilo je opelo poginulima – Vlastimiru Lazareviću i Vladimiru Vujoviću, a izveden je i prigodan kulturno – umetnički program kojim je obležena 16. godišnjica od početka NATO bombardovanja.

Posle odavanja počasti poginulima, Dačić je u izjavi novinarima istakao da se danas, kao svake godine sećamo onih koji su dali živote u odbrani naše zemlje i naroda.

On je naglasio i da je važno da iz sećanja izvučemo određene pouke, a „jedna od tih je da nikada ne zaboravimo veličinu žrtve koji su podneli ljudi koji su se tada braniliu zemlju“.

Dačić je naveo i da je, s druge strane, na nama „da učnimo sve da ne prepustimo zaboravu i njihove lične sudbine i porodice i da država pokaže odgovoran odnos prema porodicama poginulih“.

Prema njegovim rečima, „treba učiniti sve što možemo da se rat više nikada ne ponovi“ i da se „trudimo da na druge načine rešavamo i štitimo naše nacionalen interese“.

Dačić je, napomenuvši da je početak NATO bombardovanja „dan koji obično nazivamo da se ne zaboravi i da se više nikada ne ponovi“, istakao da je za kolektivnu istoriju našeg naroda važno da se obeležava taj datum.

„Kao što znate, ovde smo (SPS) bili savake godine… i u vreme kada to pre više od deset godina i nije bilo zvanično obeležavano“, rekao je Dačić.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku je važno da razgovaramo s porodicama poginulih „koji posle 16 godina još nisu uspeli da reše neke svoje životne probleme“.

Stefanović je, posle polaganja venca i odavanja počasti, u Spomen knjugu upisao: „Iskreno poštovanje za heroje, ljude bolje od nas koji su dali svoje živote za svoj narod i svoju Srbiju“.

„Uvek ćemo se sećati njhove žrtve čineći sve da budemo dostojni onog što što su učinili za svoju zemlju“, dodao je ministar unutaršnjih poslova.

Poštu stradalima odao je i predsednik gradske skupštine Nikola Nikodijević koji je istakao da je naša civilizacijska obaveza „da se sa pijatetom sećamo svih koji su dali život u borbi za slobodu države“.

Nikodijević je, u izjavi novinarima, naglasio i da je civilizacijska obaveza da se sećamo i svih nevinih žrtava koje su stradale tokom bombardovanja.

„Naša obaveza je, pre svega, da vodimo računa o porodicama stradalih i o onima koji su u tom ratu ranjeni, ostali invalidi… i da izvučemo pouke i da nam se takve stvari više nikada ne ponove“, rekao je Nikodijević.

Polaganjem venaca i komemoracijom kraj spomenika u Karađorđevom parku u Pirotu , odata je pošta i služen parastos svim stradalima u ratovima od 1990. kao i poginulima u NATO agresiji 1999. godine.

Vence i cveće položili su porodice i rođaci poginulih, predstavnici boračkih udruženja, Udruženja invalida rata, lokalne i okružne vlasti.

U pomenutim ratovima kao i u NATO agresiji poginulo je 26 Piroćanaca, a NATO avioni gađali su ciljeve na territoriji celog Pirotskog okruga – podsetio je prisutne načelnik Pirotskog okruga Dimitrije Vidanović.

Zamenik predsednika Skupštine opštine Milan Petrović je naglasio da poginule ne smemo zaboraviti jer su stradali u odbrani zemlje koja se našla na meti agresora.

Kraljevčani su danas, uz pravoslavni parastos borcima poginulim u ratovima od 1991. do 1999. godine, na Spomen-obeležju u centru Kraljeva, obeležili šesnaestu godišnjicu NATO bombardovanja Srbije.

Članovi porodica, prijatelji, predstavnici Grada Kraljeva, Vojske Srbije, policije i boračkih udruženja, položili su vence kraj spomen ploče sa 86 imena poginulih Kraljevčana, od kojih 77 na Kosovu i Metohiji.

Godišnjica NATO agresije obeležava se i u kasarni “Jovan Kursula” u naselju Jarčujak polaganjem venaca na spomen-obeležje herojima 252. oklopne brigade, kao i u kasarni u Ribnici gde se u spomen-sobi Druge brigade Kopnene vojske čuva sećanje na poginule pripadnike Vojske srbije.

Tokom NATO bombardovanja Kraljevo je na meti vazdušnih napada bilo čak 54 dana u kojima je teže ili lakše povređeno 37 civila, a uništeno je ili oštećeno 1.750 vojnih i civilnih objekata.

Spomenik žrtvama bombardovanja naredne godine

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Država će naredne godine izgraditi spomenik žrtvama bombardovanja 1999. godine, kazao je danas nakon polaganja venaca ispred spomenika deci stradaloj u NATO bombardovanju ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

„Ovo je poslednji put da država Srbija nema gde da položi venac sećanja na svoje pobijene, na sve one koji su u agresiji NATO-a bili brutalno ubijeni. Iduće godine država će podići spomen obeležje, žrtve bar toliko zaslužuju“, kazao je Vulin.

On je zahvalio „Večernjim novostima“ na tome što su podigli spomenik stradaloj deci, jer, kako je naveo, da „nema toga mi (država) danas ne bi imali gde da položimo vence“.

On je kazao da je Jugoslavija bombardovana bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i da se te posledice kršenja međunarodnog prava osećaju u celom svetu.

„Ono što je urađeno pre 16 godina nije moglo da bude urađeno bez posledica. Danas čitav svet gleda gde će se to sve pojaviti ono što je pre 16 godina urađeno našoj zemlji. Danas čitav svet gleda i vidi da kada jednom silujete međunarodno pravo, nikada ne znate gde će se završiti“, kazao je Vulin.

Polaganjem venaca na spomen obeležja na Univerzitetskom trgu u Nišu, odata je danas pošta žrtvama bombardovanja NATO 1999. godine u kojima je poginulo 56 Nišlija, a više od 200 je ranjeno.

Predsednik Skupštine grada Mile Ilić rekao je da Niš treba da čuva sećanje na žrtve NATO bombradovanja i da brine o porodicama stradalih.

Vence su na spomen obeležja položile delegacije grada, Vojske Srbije, policije, Nišavskog upravnog okruga, predstavnici Srpsko-ruskog humanitarnog centra, delegacije boračkih organizacija i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova, kao i rodbina poginulih i prijatelji.

Sirene su se oglasile u Nišu, počev od 24. marta, pa do kraja vazdušnih napada, ukupno 129 puta, a Nišlije su u skloništima provele 52 dana, pet sati i 14 minuta, koliko je grad bio pod vazdušnom opasnošću, što je oko 70 odsto ukupnog vremena.

Niš je gađan iz vazduha 40 puta, 28 puta noću i 12 puta danju. Srušeno je oko 120 objekata, a preko 3.400 stambenih, poslovnih i vojnih objekata je oštećeno.

Na grad je tokom vazdušne kampanje ispaljeno 324 razornih projektila: 161 avio-bomba, 36 kontejnera kasetnih bombi, 71 krstareća raketa i osam grafitnih projektila.

Od kasetnih bombi 7. maja 1999. godine poginulo je 15 Nišlija, a više desetina je ranjeno.

Nastavak suđenja Ivanoviću

Suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba će biti nastavljeno danas u Kosovskoj Mitrovici saslušanjem svedoka tužilaštva Blagoja Miletića i Bedria Istogua.Oliver Ivanovć 

Advokat Olivera Ivanovića Ljubomir Pantović izjavio je Tanjugu da je Miletić predložen od strane tužilaštva obzirom da je spornog dana, 14.aprila 1999.godine, kao istražni sudija bio na licu mesta i izvršio uviđaj.

„On nije očevidac događaja, već čovek koji je izvršio uviđaj I pribeležio šta je video tako da on nema tu šta značajno da kaže apsolutno, nešto što bi dramatično pogoršalo položaj bilo koga , čak ne može ni da poboljša, šta god da priča. I da je svedok odbrane, isti bi bio ishod njegovog svedočenja, tako da nema veze što je svedok tužilaštva“, rekao je Pantović.

Nakon saslušanja svih svedoka u vezi s događajima iz 1999. godine, sudije saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa događajima iz 2000. godine.

Oliver Ivanović optužen je da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, ocu i sinu Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

16.03.2015 |08:00 – 23:55 Javno etničko čišćenje nad Srbima sa Kosova i Metohije dogodilo se 17.03.2004 pred naoružanim međunarodnim braniocima „MIRA NA BALKANU“!


U Prištini parastos stradalima u martovskom pogromu

Parastos stradalima u martovskom pogromu 2004. godine na Kosovu biće služen sutra u crkvi Sv. Nikole u Prištini.Crkva Svetog Nikole u Prištini nakon martovskog pogroma

Sutra se navršava 11 godina od martovskog pogroma, u kome je za dva dana, 17. i 18. marta 2004. poginulo 19 osoba,  900 ljudi pretučeno i teško povređeno, zapaljeno je i oštećeno oko 800 srpskih, romskih i aškalijskih kuća, proterano 4.000 ljudi, srušeno i uništeno 39 srpskih crkava i manastira.

Pomen stradalima u 12 sati služiće sveštenici prištinskog namesništva u crkvi Svetog Nikole, koja je takođe stradala 2004. godine.

„Oživećemo uspomenu na taj nesretni događaj koji se dogodio pre 11 godina. Sama crkva u kojoj će biti služen pomen je stradala 17. marta 2004. godine, sve što je u njoj vredelo je uništeno, a to je crkva koja je stara blizu dva veka“, rekao je prištinski paroh otac Darko Marinković za RTV Kim.

Dolazak na parastos su najavili Dejan Pavićević, oficir za vezu Beograda sa Prištinim, Branimir Stojanović, zamenik premijera Kosova i Vladeta Kostić, gradonačelnik Gračanice.

„Nema hrabrosti da se preuzme odgovornost za pogrom“ (LOGIČNO – jer oni nešto kad pljunu to i ne ližu kao „Srpske“ kukavice koje imaju HRAVROSTI DA UNIŠTE SVOJU BUDUĆNOST… isporučuju svoje najbolje i najsposobnije u međunarodne zatvore i NAMERNO IH ZABORAVE, JER SE GRABE ZA SVOJE FOTELJE PA IM NE TREBA KONKURENCIJA.)

Na Kosovu ne postoji politička volja albanske elite da preuzme odgovornost za pogrom nad Srbima 17. i 18. marta 2004. godine, rekao je za RTV Kim zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović.Braimir Stojanović

„Danas ne postoji politička hrabrost da se preuzme bilo kakva odgovornost koja se tiče srpskog naroda i interesa srpskog naroda. Ne postoji volja u albanskoj politčkoj eliti da se učini nešto što je suštinski dobro za Srbe jer je to problematično za sve one koji bi to trebali da rade. Postoji jedna deklarativna volja, ali se ta volja ne vidi na terenu. To je glavni problem“, rekao je Stojanović.

Dvodnevno martovsko nasilje na Kosovu doprinelo je odlasku srpskog stanovništva i prodaji njihove imovine, rekao je Stojanović i istakao da zbog toga neko mora da snosi odgovornost.

„Moraće da se otvori i ta knjiga ko je zapravo to organizovao i odakle je krenulo. Tražićemo odgovornost za sve te ljude, naša je obaveza da politički istrajemo. Biće i Specijalnog suda koji će odgovoriti na ona pitanja koja danas nisu odgovorena, od trgovine organima do mnogih drugih zločina koji su se desili, tako ćemo doći i do toga da se povede ozbiljna istraga o 17. martu“.

Zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović je rekao da je martovski pogrom iz 2004. godine period koj bi srpsko stanovništvo želelo da zaboravi. Zbog toga, kako je rekao, Srbi moraju biti jaki i sposobni da sami odlučuju šta je za njih važno.

Srpska lista traži poštovanje koalicionog sporazuma

16.03. 2015, 15:11 Izvor: RTK2

Izvor: RTK2 (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)

Predstavnici Srpske liste uslovili su svoj povratak u institucije poštovanjem dogovora o formiranju Zajdenice srpskih opština.

Kako je najavljeno, na tu temu će se razgovarati i na zajedničkoj sednici predsednika opština sa srpskom većinom, koja će biti održana u sredu u Gračanici.

Predsednik “Srpske liste” Aleksandar Jablanović očekuje da albanske partije iz vladajuće koalicije, Demokratski savez Kosova I Demokratska partija Kosova, poštuju koalicioni sporazum. Jablanović za Radio Kosovo 2 program na srpskom jeziku, navodi da je dalje učešće “Srpske liste” u kosovskim institucijama neizvesno ukoliko taj sporazum ostane samo mrtvo slovo na papiru.

“Nama nije cilj samo puko vraćanje u institucije zarad ukrasa, mi hoćemo da se koalicioni sporazum poštuje pre svega u prvom članu koalicionog sporazuma, koji govori o formiranju Zajednice srpskih opština. Ne želimo da ona bude nevladina organizacija, želimo da se pristupi radu formiranja ZSO na ozbiljan način. Ne bežimo od toga da i Albanci budu uključeni u izradi statuta za ZSO i nemojte biti iznenađeni ukoliko se desi da neka opština sa albanskom većinom bude želela da uđe u ZSO”, kaže Jablanović.

Prošle nedelje premijer Kosova Isa Mustafa je izjavio da “Srpska lista” nije postavila uslove za povratak u vladu Kosova, ali i da neće prihvatiti uslovljavanje. S druge strane, predsednik “Srpske liste”, Jablanović kaže da koalicioni sporazum ne predstavlja uslove i napominje da se sporazum mora ispoštovati do kraja.

“Mi smo koalicioni sporazum napravili vođeni interesima ljudi koji su nas birali, kako mi kao Srpska lista, tako i partije kosvskih Albanaca. Ja sam pristalica toga da taj sporazum mora da se doslovce ispoštuje. Ne može da se računa na učešće Srba u kosovskim institucijama dok ne budu ispunjeni uslovi iz koalicionog sporazuma”, dodaje on.

Istovremeno, predsednik opštine Gračanica Vladeta Kostić je za naš program potvrdio da će zajednička sednica svih predsednika opština sa srpskom većinom biti održana u sredu u Domu kulture u Gračanici.

“Pozvani su svi predsednici opština sa srpskom većinom, kao i svi odbornici, ali i drugi predstavnici Srba. Na toj sednici ćemo se međusobno konsultovati u vezi ZSO, ali i o drugim problemima koji muče srpsku zajednicu na Kosovu u ovom trenutku“, kaže Kostić.
On napominje da će prestavnici Vlade Srbije na toj sednici prisustvovati samo kao gosti. Prošle nedelje je u Beogradu održan sastanak između predstavnika “Srpske liste” i premijera Srbije Aleksandra Vucića. Na tom sastanku je, takođe, zaključeno da se predstavnici Srba neće vratiti u kosovske institucije dok se ne ispoštuju elementi iz koalicionog sporazumaza.

GI SDP podržava ‚‚Srpsku listu‚‚ (KSENIJA MOŽE BILO KOGA DA PODRŽAVA I BEZCILJNO DA LUTA DOK JOJ JE OLIVER NAMERNO SKLONJEN I ZATOČEN DA BI SE ZAVRŠILI „POSLOVI DO KRAJA “ SA NESPOSOBNIM SRBIMA, DOBRIM PREVRTAČIMA  ETO ODMAH IZNAD TVOG ČLANKA…)

GI SDP podržala je odluku „Srpske liste“ o povratku u kosovske institucije tek nakon što se ispoštuju dogovori iz koalicionog sporazuma.Ksenija Božović

Potpredsednica građanske inicijative „Sloboda, demokratija, pravda“ (SDP) Ksenija Božović rekala je u izjavi za RTV Kim da podržava ideju o bojkotu jer je došlo do razmimoilaženja stavova prištinskih vlasti i „Srpske liste“.

Prema njenim rečima, srpski predstavnici u kosovskim institucijama moraju biti uključeni u donošenje odluka, kao zastupnici interesa Srba na Kosovu i Metohiji.

„Mi smo osetili mnogo problema, u opštinama na severu su blokirani računi,  a kada se razgovaralo o budžetu za sve opštine sa srpskom zajednicom, niko nije učestvovao u njihovoj izradi to nema nigde u svetu“, rekla je Božovićeva.

Božovićeva je kazala da GI SDP podržava održavanje najavljenog sastanka predstavnika opština sa srpskom većinom na kojoj bi, prema njenim rečima, trebalo jedinstveno da zastupaju svoje stavove.

„Treba što pre sesti i dogovoriti Zajednicu i skupštinu i da predstavnici svih srpskih opština budu jedinstveni u svojim stavovima jer se samo tako možemo izboriti za svoja prava. Samo tako ćemo zaustaviti jednostrane poteze Prištine koja pokušava da nepoštovanjem briselskog sporazuma ugrozi nastavak dijaloga i reševanja onih pitanja koja su od izuzetnog značaja za srpsku zajednicu, a pre svega formiranje ZSO“.

17. mart: „Enklava“, Dejan Stanković sa mladim fudbalerima…

Nastavite sa čitanjem

20.11.2014 |08:00 – 23:55 Terorizam Šiptara i „srpskih političara“ doveo je normalne ljude na KiM u bezizlaznu situaciju!


U Ljevoši obijeno 29 kuća povratnika

Nepoznati počinioci obili su u Ljevoši kod Peći 29 povratničkih kuća, saopštilo je Ministarstvo za zajednice i povratak.

Ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić je izjavio da je novo obijanje kuća u Ljevoši još jedan dokaz da nadležne institucije ne ulažu dovoljno napora da zaštite povratnike.

“Obijanje svih kuća u jednom naselju je čin ravan katasrofi i ukazuje na slabost insitucija koji treba da obezbede sigurnost građanima. Ovakvi incidenti ruše temelje svega onoga što na mukotrpan način gradimo”, kazao je Jevtić u pisanoj izjavi dostavljenoj našoj redakciji.

Jevtić je poručio da će nastaviti da od institucija tražiti da štite povratnike.

„Sigurnost privatne svojine i bezbednost svakog građana, su osnovna ljudska prava kojima težimo kao jedno civilizovano društvo. Ono što se desilo u Ljevoši, apsolutno je dijametralno suprotno našim težnjama”, kazao je Jevtić.

„Srbija mora da prizna Kosovo pre ulaska u EU“

„Pošto Srbija u narednih 5 godina neće ući u EU, svi znaju da bi sad bilo kontraproduktivno da javno kažu da će Srbija morati da prizna Kosovo. Ali, to političarima iz Srbije govore i oni to znaju“, rekao je sinoć na predavanju u Kosovskoj Mitrovici dopisnik Koha Ditore iz Brisela Augustin Paljokaj.Augustin Paljokaj 

„Nijedan srpski političar vam neće reći da Srbija mora priznati Kosovo da bi ušla u EU. Ali, ja nisam sreo nijednog evropskog političara koji privatno to ne kaže. Oni ne žele stvoriti dodatne probleme Evropskoj uniji proširenjem, žele ih rešavati. Imaju već problem Kipra koji ne kontroliše čitavu svoju teritoriju i Brisel ne želi da se to ponovi. Zato su izašli sa formulacijom koja je prilično jasna, ali se može formalno reći kako to ne znači da Srbija mora priznati Kosovo. U pregovaračkom okviru EU sa Srbijom kaže se da se mora postići „sveobuhvatna normalizacija odnosa sa Kosovom“, naveo je Paljokaj.

„Prvi predlog je bio „potpuna normalizacija“, ali su onda Englezi reagovali i rekli da je „potpuna“ prejaka reč, jer unutar EU ima država koje nemaju baš potpuno normalne odnose između sebe. Odnosi između Španije i Velike Britanije nisu potpuno normalni, jer se ne slažu oko Gibraltara. Belgija i Holandija se 180 godina spore oko granice i toga kojoj od država pripada jedno selo na granici koja, faktički, ne postoji“, podsetio je Augustin Paljokaj.

„Sveobuhvatna normalizacija odnosa se mora postići kroz pravno obavezujući dokument. To se sada može interpretirati kao zahtev za priznanjem, a može se reći i da se to ne traži. To je tako iz političkih razloga. Oni kažu da se mora osigurati da članstvo Srbije u EU ne znači da Kosovo tamo ne može nikada ući. Ako Srbija insistira da nikada neće priznati Kosovo, a uđe u EU, Kosovo nikada neće dobiti status kandidata“, rekao je Paljokaj, navodeći da za trenutno stanje postoji još razloga.

„U ovom trenutku, ni 5 država članica EU ne priznaje Kosovo, pa nije ni fer tražiti od Srbije da ga ona prizna. Španija je najglasnija kada je nepriznavanje Kosova u pitanju, donekle se protivi i Kipar, mada Kipar nema nekog uticaja. Ostale tri države, Grčka, Rumunija i Slovačka, vrlo su tihe po ovom pitanju i na razne načine sarađuju sa Kosovom. Španija ima svoje probleme zbog kojih se drži nepriznavanja, a to su Katalonija, Baskija i Gibraltar. Od 5 pomenutih zemlja članica EU, Španija verovatno ima najmanje veza sa Srbijom ili Kosovom, ona svoj stav ne zasniva na ljubavi prema Srbiji“, smatra Paljokaj.

On kaže da Srbija i Kosovo nemaju međusobne tehničke probleme, sve dok se oni posmatraju van političkog konteksta. Govoreći o dijalogu koji u Briselu uz posredstvo EU vode kosovska i srpska delegacija, Paljokaj je rekao da svi učesnici doprinose tome da on bude netransparentan i da su mediji u regionu o svim rundama dijaloga izveštavali mnogo bolje nego što se to, u datim uslovima, moglo očekivati.

„Mi možemo slobodno reći da je cilj EU ne da olakša život srpskim i albanskim građanima, već srpskim i albanskim političarima. Izjave nakon rundi pregovora su vrlo često dijametralno suprotne, a EU ne želi da kaže šta je zapravo dogovoreno. Kroz ceo taj dijalog nas prati netransparentnost. Moram priznati da je srpski ministar Dačić malo pričljiviji i iz njegovih izjava možete dosta toga naslutiti. Iako će vam u Briselu reći da su oni tamo uspeli da spreče treći svetski rat, Dačić je priznao da nisu uspeli da reše ni sudbinu jedne trafo stanice na severu“, kazao je Paljokaj.

„O dijalogu se stvara mit koji se vrlo često ne reflektuje na terenu. Evropska unija podržava pristup po kome svako može izneti sopstveno viđenje dijaloga. Kažu mi u Briselu da kada bi oni rekli svoj stav, da bi jedna od delegacija odustala od razgovora“, naveo je Paljokaj.

Predavanje Augustina Paljokaja na temu „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Republike Srbije, poglavlje 35 – normalizacija odnosa sa Kosovom“ u prostorijama EU Info centra u severnom delu Kosovske Mitrovice organizovano je u okviru Škole evropskih integracija, uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS).

Ko je Augustin Paljokaj

Paljokaj radi kao politički novinar u Briselu od 1998. godine. Dopisnik je prištinskog dnevnog lista Koha Ditore i KTV-a. Dopisnik je i hrvatskog Jutarnjeg lista koji pripada medijskoj grupi WAZ, pa se njegovi članci objavljuju i u Nemačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji. Uglavnom se bavi spoljnom politikom EU i pitanjima bezbednosti, proširenja i odnosa između zemalja EU i jugoistočne Evrope. Radio je dve godine kao asistent na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Dobio je nagradu za novinara godine na Kosovu 2002, a u Hrvatskoj je nagrađen kao najbolji novinar u štampanim medijima 2006. godine.

Za Srpsku listu prihvatljiv savez DSK i DPK

Aleksandar Jablanović rekao je da je za koaliciju srpskih stranaka na Kosovu prihvatljiva sinoć sklopljena koalicija Demokratskog saveza Kosova (DSK) i Demokratske partije Kosova (DPK) kao stožer buduće vlade u Prištini.Aleksandar Jablanović

Prištinski mediji su objavili da će, po dogovoru DSK-DPK koji je postignut uz posredovanje Jahjage i uz prisustvo ambasadorke SAD, vođa DSK Isa Mustafa biti premijer, a predsednik DPK Hašim Tači će 2016. godine postati predsednik Kosova.

Predstavnik Srpske liste Aleksandar Jablanović je rekao za agenciju Beta da još nije razgovarao s predstavnicima DSK i DPK o učešću Srpske liste u Vladi Kosova.

„Očekujem susrete nakon sazivanja nastavka konstitutivne sednice Skupštine Kosova“, dodao je on.

„Za nas je prihvatljiva ova koalicija, odnosno svaka koalicija u kojoj nema pokreta Samoopredeljenje koji zahteva reviziju Briselskog sporazuma. Ali, za nas je važno i da buduća vlast na Kosovu usvoji zahteve Srpske liste koji nisu maksimalistički, ali su neophodni zanormalan razvoj srpske zajednice na Kosovu“, rekao je Jablanović.

Po rečima Jablanovića, uslovi Srpske liste su definisani s Vladom Srbije i ta lista za svoje delovanje imaju podršku srpskog premijera i Vlade Srbije.

„Zbog toga, ukoliko naši uslovi ne budu ispunjeni, nema potrebe da mi budemo u Vladi Kosova. No, za sada imamo uveravanja iz DSK i DPK, kao i predstavnika međunarodnih faktora da će naši uslovi biti ispunjeni“, rekao je Jablanović.

Predstavnik Srpske liste je kazao da je njen prvi uslov da se zaustavi sporna privatizacija koja se obavlja na takav način da „može da ekonomski uništi opstanak Srba na Kosovu“.

„Naš uslov je i formiranje Zajednice srpskih opština jer garantuje razvoj srpske zajednice na specifičan način. Takođe, veoma nam je važan status SPC i njenih objekata, njihova zaštita. Uslov je i povratak Srba na Kosovo, kao i bezbednost ljudi koji sada ovde žive. U to mora da se uključi i budući premijer, jer on mora da garantuje i bezbednost i povratak“, rekao je Jablanović za Agenciju Beta.

Prištinski mediji danas su objavili da će stožer buduće kosovske vlade biti dve najače stranke DPK i DSK. Time je DSK izašla iz opozicione koalicije u kojoj su još bile AZBK, Inicijativa za Kosovo i pokret Samoopredeljenje.

Institucionalna kriza na Kosovu traje od vanrednih parlamentarnih izbora koji su održani 8. juna.

Sever Kosova: Prijava opozicije protiv Dačića

Predstavnici opozicionih stranaka sa severa Kosova najavili su krivičnu prijavu protiv Ivice Dačića zbog potpisivanja Briselskog sporazuma.Kosovska Mitrovica 

Oni su zatražili od Ustavnog suda Srbije da što pre donese odluku o ustavnosti raspuštanja četiri opštine na severu Kosova.

„Tražimo da Ustavni sud Srbije vrši svoju funkciju i odgovori na naše žalbe po kom zakonskom osnovu su organizovana privremena veća (u četiri opštine) i zašto su i dalje na snazi iako im je mandat dva puta istakao“, izjavio je potpredsednik privremene Skupštine KiM Dobrosav Dobrić na konferenciji za novinare u Beogradu.

Tu Skupštinu mahom čine odbornici četiri raspuštene skupštine opštine sa severa Kosova, ali ih Vlada Srbije ne priznaje.

Dobrić je najavio da će na nekoj od sledećih sednica Skupštine KiM biti pokrenuta peticija za podnošenje krivične prijave protiv Dačića zbog, kako je rekao, „nacionalne veleizdaje“ učinjene potpisivanjem Briselskog sporazuma 19. aprila 2013. godine u Briselu. Sporazum je potpisao i kosovski premijer Hašim Tači.

Predstavnici Skupštine KiM zatražili su od predsednice Skupštine Srbije Maje Gojković da raspiše izbore za četiri opštine na severu Kosova.

„Pitamo se koja je njena uloga i zašto ne postupa u skladu sa zakonom“, rekao je Dobrić.

Vlada Srbije podržala je učešće Srba sa severa Kosova na lokalnim izborima koje je organizovala kosovska vlast pa su i četiri opštine na severu Kosova formirane na tim izborima.

Član Predsedništva Skupštine KiM Radenko Nedeljković naveo je da se MUP Srbije u potpunosti povukao sa Kosova i dodao da će to uskoro uraditi i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, kao i Ministarstvo pravde.

Nedeljković, bivši šef Kosovsko-mitrovačkog okruga, ocenio je da na severu Kosova vlada medijska blokada te da je vreme da se čuje  istina da su Srbi na Kosovu „ostavljeni na milost i nemilost albanskim institucijama“.

Zajednica srpskih opština prioritet

Očekujem da će vlada na Kosovu i Metohiji uskoro biti formirana kako bi smo dobili kredibilnog partnera za nastavak dijaloga, a formiranje Zajednice srpskih opština je prioritet, izjavio je Marko Đurić.Marko Đurić 

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju je tokom današnjeg sastanka u Beogradu sa ambasadorom Austrije u Srbiji Johanesom Ajgnerom i njegovim zamenikom Vofgangom Vagnerom naglasio i da je veliki interes Srbije da na Kosovu postoji stabilnost.

Kako se navodi u saopštenju, Đurić je izrazio nadu da će se posle formiranja pokrajinske vlade stvoriti uslovi za nastanak bezbednijeg okruženja, održivog razvoja i boljeg kvaliteta života, ne samo za Srbe, već i za sve ostale građane u Pokrajini.

Đurić i Ajgner razgovarali su o dijalogu Beograda i Prištine, procesu evropskih integracija i podvukli izuzetan značaj pune implementacije Briselskog sporazuma.

„Složili su se da je veoma važno nastaviti sprovođenje dogovora postignutih u okviru Briselskog sporazuma i razgovarali o otvorenim pitanjima, poput energetike i telekomunikacija“, navedeno je u saopštenju Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Mustafa: U koaliciji samo ako dobijemo mesto premijera

Isa Mustafa je od Glavnog odbora stranke ponovo dobio je mandat za sastavljanje vlade, ali i da pregovara sa svim političkim strankama ukljućujući i Demokratsku partiju Kosova.Isa Mustafa (Foto grid.al)

 Posle sednice Glavnog odbora stranke koja je trajala tri sata, Mustafa je rekao da je DSK opredeljen da formira Vladu Kosova zajedno sa strankama članicama postizborne koalicije pod uslovom da dobiju mesto premijera.

„Naš je uslov da dobijemo (premijera) Vlade. Ni sa kim nećemo raspravljati o tome, DSK je spremna da preuzme odgovrnost i da vodi vladu, čak i sa DPK“, rekao je lider Demokratskog saveza Kosova (DSK) Isa Mustafa.

Dodao je da je od Glavnog odbora stranke dobio ovlašćenje da započne razgovore sa svim političkim partijama i istakao da sve to treba da bude u skladu sa odlukom Ustavnog suda i izjavama predsednice Kosova Atifete Jahjaga i međunarodnog faktora.

Prema njegovim rečima, mandat za sastav Vlade Kosova je dobio pre vanrednih parlamentarnih izbora 8. juna i taj mandat mu je ponovo potvrđen na sednici GO stranke.

Lider DSK je izbegao da komentariše izjavu lidera Alijanse za budućnost Kosova (AZBK) Ramuša Haradinaja da postizborni blok više ne postoji.

Ranije Haradinaj je izjavio da je došlo do razlaza postizbornog bloka i da je jedino sigurno da je AZBK u opoziciji.

„Stvar sa ski centrom još nije gotova“

Ponuda francusko-andorsko-kosovskog konzorcijuma ulaganje u ski centar na Brezovici predstavljena je javnosti. Iako na papiru ponuda izgleda dobro, u opštini Štrpce kažu da “stvar sa ski centrom još nije gotova”.Brezovica

Francusko-andorsko-kosovski kozorcijum sačinjen od kompanija „PGI Managment – MDP Consulting“ ponudio je 410 miliona evra za infrastrukturna ulaganja u ovaj ski centar, od čega 165 miliona u prve tri godine.

To podrazumeva izgradnju više od 100 kilometara ski staza, 7 ski liftova, smeštajne kapacitete od 7.000 ležajeva, kao i sadržaje za letni turizam.

Ponudom je predviđeno i preko 3.000 novih radnih mesta, što za one koji bi radili na ski centru, što za radnike na izgradnji infrastrukture.

Kosovski premijer Hašim Tači pre dva dana je na svom fejsbuk profilu napisao da je Vlada Kosova odlučila da prihvati ponudu.

Ipak, u opštni Štrpce kažu da “stvar sa ski centrom još nije gotova”, iako ova ponuda zvuči primamljivo.

Prema izvoru iz opštine, sada konzorcijum koji je podneo ponudu u roku od 90 dana treba da dostavi detaljnije planove ulaganja i dokumentaciju o poreklu novca. Tek nakon toga, međuminstarska radna grupa, formirana za ovaj projekat, doneće odluku da li će francusko-andorski konzorcijum dobiti koncesiju za ski centar.

Nedavno je u emisiji „Dogovor“ na RTV Kim, zamenik gradonačelnika Nikola Krstić rekao da je ski centar od najvećeg interesa za opštinu Štrpce i njene građane i da bi zbog toga odluka međuministarske radne grupe morala da bude prava.

Inače, „PGI Managment – MDP Consulting“ je jedini konzoricijum koji je podneo ponudu za ulaganje u Ski centar na Brezovici, iako je zainteresovanost prvobitno pokazalo još nekoliko kompanija.