Nenad Golijanin – plaćenik da ćuti za rad svoje fotelje – „Licemerno bi bilo da sam glasao protiv Kosova“
Utorak 25. oktobar 2016, 21:42 | Izvor: B92/Beta
Dosadašnji predsednik Odbojkaškog saveza Srbije Nenad Golijanin kaže da bi bilo licemerno da je glasao protiv prijema Kosova u Svetsku odbojkašku federaciju.
„Bilo bi strašno licemerno sa moje strane da sam glasao protiv, ostalo bi to zapisano, a da sam istovremeno pre jedno dva meseca poslao reprezentaciju u Bugarsku, na isto takmičenje sa decom iz takozvane Republike Kosovo. To je dvoličnost i bežim od tog populizma, jer imam svoj stav i integritet. Niko ne može da utiče na mene da drugačije razmišljam“, rekao je Golijanin u obraćanju delegatima Skupštine OSS.
Golijanin je smenjen sa mesta predsednika OSS odlukom 43 od 47 delegata, a došlo je i do incidenta.
On je bio u centru pažnje kada je bio uzdržan na Kongresu FIVB prilikom glasanja za prijem Kosova u organizaciju.
Govoreći pre glasanja o njegovoj smeni sa mesta prvog čoveka srpske odbojke, Golijanin je kazao da je tu funkciju zaslužio kroz 50 godina dug rad.
„To je moj interes, moja ljubav i tu dužnost sam sa velikom čašću prihvatio, zagrlio taj posao kao nikad nijedan drugi i vodio savez onim putem kojim smo ga 25 godina vodili Aleksandar Boričić, Slobodan Milošević i ja“, kazao je Golijanin i dodao da je OSS došao na vrh i postao parametar za vrednovanje stvari u životu.
Prema njegovim rečima, odbojka je postala „ne samo avangarda sporta već i avangarda društva“.
Golijanin je ponovio šta je rekao delegatima na Kongresu FIVB, kada se odlučivalo o sportu i naveo da nije prekršio statut OSS.
„Ja sam iz Srbije i mi Srbi nikada u duši i srcu nećemo priznati Republiku Kosovo. Ali, isto sam zadužen i odgovoran za srpsku odbojku i da je predstavljam na pravi način kao sportista. Odluku sam doneo sam, ne treba mi nikakvo mišljenje za to, i nisam prekršio statut OSS, jer je to moje disckreciono pravo kao predsednika. Dobio sam podršku svih za hrabrost i pošten odnos prema funkciji i sportu“, kazao je Golijanin.
On je naveo da je tek posle nekoliko dana od Kongresa objavljeno da je bio uzdržan, da je „bačena neka iskra“ i da je krenula lavina koju je bilo teško zaustaviti.
„Lavina iz ne znam kog izvora. Ali, populizam je zavladao u našoj sredini. Populizam je disciplina kratkih vremenskih rastojanja. To je nešto što nama ništa dobro nije donelo u skoroj prošlosti. Populizam je kratkovid, možda nekome donosi neke poene, ali ne vidi daleko i ne vidi kuda ovaj naš sport treba da ide. Sećam se mnogih turbulencija kroz koje smo prolazili i uvek sam bio prvi koji nije dao da se udari na OSS i zato smo došli tu gde jesmo“, kazao je Golijanin.
Kako je rekao, razmišljanja su mu podeljena jer ga niko lično nije prozivao osim „žute štampe“ i „nekih ljudi sa dna koje ne vidi kao prijatelje“, što se sve prenelo na organizaciju.
Golijanin je rekao da smatra da je uradio „nikad časniji čin“.
„U mom srcu nema mesta za mržnju i osvetu, već samo za ljubav, radost i zadovoljstvo. Sport je najčasnije zanimanje koje postoji, izadješ na crtu, s druge strane ti je protivnik i želja ti je da pobediš i da se raduješ pobedi, a da čestitaš ako izgubiš. Ništa časnije nema od sporta. Pitanje je samo ko kakve koristi ima od sporta. Moj interes je ljubav prema odbojci, ne radim ni za kakve pare, ne pripadam nikakvoj interesnoj grupi. Kako god sa ovog sastanka da izadjemo, ja sam i dalje čovek odbojke, moji principi koji me pokreću u životu će ostati isti. Želja mi je da savez i dalje bude avangarda našeg društva, da li sa mnom ili bez mene“, rekao je Golijanin.
Kosovo punopravni član Svetske karate federacije
Utorak 25. oktobar 2016, 21:59|Izvor: KoSSev||
Foto: Fejsbuk stranica Fadilja Arifija
Karate savez Kosova postao je danas član Svetske karate federacije. Kosovski savez primljen je u punopravno članstvo u ovu svetsku organizaciju na Kongresu održanom u Lincu, u Austriji, potvrdio je predsednik kosovskog karate saveza, Fadilj Arifi.
„Bez i jednog glasa protiv, Kosovo je primljeno u punopravno članstvo u Svetsku karate federaciju,“ napisao je on na svom Fejsbuk profilu.
Na zvaničnoj internet stranici Svetske karate federacije saopšteno je da je na Kongresu u Lincu u punopravno članstvo primljeno pet novih „nacionalnih saveza“. Imena tih saveza, nisu, međutim, saopštena.
Nedavno je, takođe, Odbojkaški savez Kosova (OSK) primljen u Svetsku odbojkašku federaciju (FIVB) tokom Svetskog kongresa u Buenos Ajresu. Doskorašnji predsednik Odbojaškog saveza Srbije, Nenad Golijanin bio je uzdržan tokom glasanja za prijem Kosova.
Kosovo je od početka ove, ali i tokom prethodne godine – postalo član većine međunarodnih sportskih saveza, a u međuvremenu i fudbalske svetske federacije – FIFA-e i evropske – UEFA-e, kao i Međunarodnog olimpijskog komiteta. O tome čitajte u našoj podstranici – Lobiranje kosovske diplomatije.
Kosovo punopravni član Svetske karate federacije
Utorak 25. oktobar 2016, 21:59|Izvor: KoSSev|
Foto: Fejsbuk stranica Fadilja Arifija
Karate savez Kosova postao je danas član Svetske karate federacije. Kosovski savez primljen je u punopravno članstvo u ovu svetsku organizaciju na Kongresu održanom u Lincu, u Austriji, potvrdio je predsednik kosovskog karate saveza, Fadilj Arifi.
„Bez i jednog glasa protiv, Kosovo je primljeno u punopravno članstvo u Svetsku karate federaciju,“ napisao je on na svom Fejsbuk profilu.
Na zvaničnoj internet stranici Svetske karate federacije saopšteno je da je na Kongresu u Lincu u punopravno članstvo primljeno pet novih „nacionalnih saveza“. Imena tih saveza, nisu, međutim, saopštena.
Nedavno je, takođe, Odbojkaški savez Kosova (OSK) primljen u Svetsku odbojkašku federaciju (FIVB) tokom Svetskog kongresa u Buenos Ajresu. Doskorašnji predsednik Odbojaškog saveza Srbije, Nenad Golijanin bio je uzdržan tokom glasanja za prijem Kosova.
Kosovo je od početka ove, ali i tokom prethodne godine – postalo član većine međunarodnih sportskih saveza, a u međuvremenu i fudbalske svetske federacije – FIFA-e i evropske – UEFA-e, kao i Međunarodnog olimpijskog komiteta. O tome čitajte u našoj podstranici – Lobiranje kosovske diplomatije.
Ovih 13 stvari će Srbija morati da ispuni u dijalogu sa Kosovom, a većina je KOST U GRLU
Utorak 25. oktobar 2016, 10:01|Izvor: Blic|
KoSSev se temom obaveza Srbije u poglavlju 35 bavio prošle godine, o čemu podsećamo čitaoce da mogu čitaju na sledećim linkovima:
Poglavlje 35 (DOKUMENT): Šta EU očekuje od Srbije za Kosovo a kako to Srbija komentariše!
Kompletan dokument na engleskom jeziku možete pronaći na ovom linku.
Dijalog između Beograda i Prištine, ma šta ko govorio, određuje svaki dalji napredak Srbije na evropskom putu. Od toga zavisi otvaranje pregovaračkih poglavlja, ali i konačan ishod evrointegracija, tim pre što je poglavlje 35 o Kosovu i Metohiji prvo koje je otvoreno i poslednje koje će biti zatvoreno u ovom procesu.
Najteže zadatke u poglavlju 35 Srbija neće morati da ispuni danas, ali činjenica je da je to obaveza koju ni jednog trenutka ne sme da „smetne s uma“.
Utoliko više jer je ispunjavanje uslova vezanih za Kosovo konstantan „kamen u cipeli“ Srbiji, budući da od toga zavisi i da li će do kraja ove godine biti otvoreno još neko od poglavlja za koje smo spremni, a koje je zapravo uslovljeno Poglavljem 35.
Činjenica je i da dijalog svakim danom biva sve komplikovaniji i teži, čemu u prilog govori i to da poslednje dve runde nisu rezultirale nikakvim dogovorom. Zapelo je upravo kod najtežeg pitanja – imovine Srbije na Kosovu. Ovo je lista tehničkih zahteva koji proizilaze iz Poglavlja 35, a koje se Srbija obavezala da ispuni. Većina do danas nije ispunjena, a mnogi ostaju velika kost u grlu Srbije.
1. Zajednica srpskih opština (ZSO)
Predviđeno je da Srbija doprinese nastavku izrade Statuta za ZSO, i u skladu sa zakonima Kosova, kao i da obezbedi transparentnost finansiranja ZSO. Najveći deo Briselskog sporazuma upravo se odnosi na ZSO, međutim Priština skoro da ništa nije uradila kada je u pitanju njeno formiranje. Srbija je formirala i upravljački tim koji bi se bavio ovim problemom, ali su svi rokovi odavno probijeni, čemu je u velikoj meri doprinela i kosovska opozicija, koja je mesecima blokirala kosovski parlament bacanjem suzavaca.
2. Energetika
Srbija se angažuje u normalizaciji odnosa između Operatora prenosnog sistema Kosova (KOSTT) i srpskog preduzeća za prenos električne energije (Elektromreža Srbije, EMS), uključujući i potpisivanje sporazuma o interkonekciji, kao i podržavanjem članstva KOSTT-a u evropskim organizacijama.
Tehnička merila podrazumevaju i da će Srbija osnovati preduzeće za snabdevanje električnom energijom (ElektroSever) na Kosovu, i ispunjava uslove u skladu sa kosovskim propisima za preduzeća kojima treba dati licencu za snabdevanje. Takođe, na Srbiji je rešavanje pitanja uprave elektrane „Gazivode/Ujmani“, koje je imenovala.
Ni u oblasti energetike većih pomaka nema, i velika je bojazan šta će se dogoditi kada na red dođu „Gazivode“. Sa njim će, kao što se dešavalo prethodnih dana sa „Trepčom“, ponovo biti pokrenuto pitanje imovine, jedne od najspornijih stvari za srpsku stranu.
4. Telekomunikacije
Predviđeno je da Srbija osnuje preduzeće za telekomunikacije kao zavisno društvo preduzeća „Telekom Srbija“ i da ispuni uslove da ono dobije licencu za fiksnu telefoniju.
Prema ovom dokumentu, Srbija za Kosovo obezbeđuje trocifren pozivni broj i daje saglasnost u evropskim organizacijama da ga Kosovo dobije, a srpsko preduzeće dobija privremeno ovlašćenje za postojeće poslove mobilnih operatora na Kosovu. Upravo su telekomunikacije oblast koja je u poslednje vreme dovela do ozbiljnog zastoja u pregovorima dve strane, i još je bez rešenja. I u ovom slučaju, problem je imovina, za koju prištinska strana tvrdi da je njena, a srpska tvrdi da neće odustati od svoga.
5. Izbori
Srbija bi trebalo da prestane da finansira i podržava srpske strukture (privremena opštinska veća, zaposlene u opštinama), kako bi se uspostavile i konsolidovale opštinske uprave u skladu sa zakonom Kosova. Takođe, trebalo bi da podstiče opštinske vlasti sa severa Kosova da poštuju kosovsko zakonodavstvo.
Srbija se dobrim delom povukla iz ovih procesa, tako da su na parlamentarnim izborima na Kosovu srpska stranke izašle po tamošnjim pravilima.
5. Policija
U tehničkim merilima piše i da bi, po potrebi, trebalo dostavljati tromesečni izveštaj nadležnim kosovskim vlastima o isplatama penzija bivšim pripadnicima srpske policije, koji su sada u sastavu policije Kosova.
6. Pravosuđe
U ovoj oblasti, Srbija treba da se angažuje u postizanju sporazuma o sudskom i administrativnom osoblju i prostorijama za rad. Takođe, trebalo bi da potvrdi prestanak službe za sve zaposlene u pravosuđu koji treba da budu integrisani, a predviđenio je i da donese posebne propise u pogledu srpskih sudskih institucija na Kosovu kako je predviđeno srpskim Zakonom o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava. Ove stvari se, manje-više rade onako kako je dogovarano.
7. Civilna zaštita
Trebalo bi usvojiti propise o prestanku isplate plata i obezbeđivanja finansijskih sredstava za civilnu zaštitu (CZ) na Kosovu. Do sada, Beograd je predao spisak od 751 člana CZ koji treba da se integrišu u kosovske institucije, a Priština ponudila ukupno 483 radna mesta, s tim što su samo oni koji imaju važeću kosovsku ličnu kartu ili dokaz da su podneli prijavu za dobijanje kosovske lične karte mogli da konkurišu. Ovaj posao je manje-više urađen ili je u toku.
8. Oficiri za vezu
Predviđeno je poštovanje odredbe o razmeni zvaničnih poseta, a obezbeđuje se sva neophodna administrativna podrška (poput plaćanja zakupa zvaničnih prostorija) srpskom oficiru za vezu u Prištini. Takođe, Srbija bi trebalo da se saglasi sa vizuelnim izgledom zvanične prepiske koji, doduše, još nisu utvrđeni (pečati, simboli i zaglavlja). Oficiri za vezu i jedne i druge strane postoje i rade kao što to predviđaju propisi.
9. Carina
Obustavlja se izdavanje dokumentacije ili overavanje pečatima na kojima se nalaze geografski nazivi koji nisu usaglašeni pre tri godine. Srbija bi trebalo da poboljšava kontrolu alternativnih i zaobilaznih puteva ili ih zatvara kako bi se obezbedilo isključivo korišćenje zvaničnih administrativnih prelaza za robu ili osobe koje ulaze na ili izlaze sa Kosova.
Saglasnost oko carine obe strane su postigle prošle godine, ali ni danas stvari ne funkcionišu kako treba, pa se dešavaju problemi na administrativnim prelazima. Prelazak administrativnog prelaza može da rezultira i hapšenjima, što se događalo i državljanima Srbije, ali i direktoru policije za sever Kosova Nehatu Tačiju, koji je uhapšen pošto je pre dvadesetak dana ušao u Srbiju.
10. Sloboda kretanja
Srbija dozvoljava ulazak državljana trećih zemalja sa Kosova u Srbiju, i sprovodi sporazume o registarskim tablicama na severu Kosova za stanovnike Kosova. Takođe, obavezuje se da poštuje da preko mosta u Mitrovici saobraćaj i kretanje funkcionišu normalno.
Radovi na uklanjanju Parka mira na ovom mostu počeli su u avgustu ove godine, a od januara 2017. trebalo bi da se stvore uslovi za slobodno kretanje između južnog (albanskog) i severnog (srpskog) dela grada. Međutim, predstavnici Severne Mitrovice tvrde da most neće biti otvoren za saobraćaj do kraja ove godine.
11. Regionalna saradnja
Tehnička merila predviđaju da Srbija omogućava učešće Kosova u regionalnim inicijativama. Međutim, i ovo je vrlo često bila tačka sporenja dve strane.
Svi se sećaju prošlogodišnjeg pokušaja prijema Kosova u UNESKO, koje se na kraju nije ni dogodilo, jer nije bilo dvotrećinske većine koja bi podržala ovaj predlog. Srbija je vodila ogromnu diplomatsku ofanzivu da sačuva svoje kulturne spomenike.
12. Priznavanje univerzitetskih diploma
Beograd i Priština su se dogovorili da zamole Evropsku univerzitetsku asocijaciju da overi univerzitetske diplome koje izdaju univerziteti i jedne i druge strane, kako bi mogle da se koriste ili za nastavak obrazovanja ili za zapošljavanje u javnom sektoru.
Sporazum o diplomama bi trebalo da se odnosi na sve akreditovane visokoškolske ustanove obe strane, koje će razmeniti spisak akreditovanih visokoškolskih ustanova. Iako se učinilo da će bar ovo pitanje biti brzo i lako rešeno, to se nije dogodilo, o čemu svedoči i prošlonedeljni neuspeli sastanak dve strane.
13. Saradnja sa EULEX-om
Srbija javno podržava sudske postupke koje vodi EULEX, uključujući i Specijalizovana veća i Specijalizovano tužilaštvo.