15 Srba uz srpskog generala na Interpolovoj poternici za ratne zločine: Kampanja protiv Srba i maskiranje zločina OVK?
25. 02. 2015, 12:56 Izvor: KoSSev
Interpol je raspisao poternice za 16 Srba sa Kosova i Metohije i jednog crnogorskog državljanina za navodne ratne zločine nad civilnim stanovništvom na Kosovu i Metohiji. Među onima koji su na poternici je i poslanik SNS-a u Skupštini Srbije i nekadašnji načelnik vojno-bezbednosne agencije, general Momir Stojanović. Ovaj visoki vojni i državni zvaničnik očekuje da će ga država zaštititi. Među Srbima koji se nalaze na Interpolovoj poternici najviše je Đakovčana, odakle potiče i sam general Stojanović, a jedan od njih je prošle nedelje i uhapšen u Crnoj Gori po ovoj poternici – Miraš Gegović. A pre nepun mesec dana, Fond za humanitarno pravo javnosti je predstavio izveštaj o navodnim ratnim zločinima sadašnjeg Načelnika Generalštaba Vojske Srbije, Ljubiše Dikovića, iznevši tako optužbe od ranije da je i ovaj general „direktno odgovoran za ratne zločine“ na Kosovu i Metohiji 1999. Interpolove poternice su aktivirane u vreme kada se aktuelizuju najave iz Prištine da će Kosovo tužiti Srbiju za navodni genocid počinjen u ratu 1999. godine. KoSSev je ovim povodom razgovarao danas sa predsednikom Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju, Milovanom Drecunom. Drecun ističe da je stav države taj da je potrebno da se zločinci otkriju i procesuiraju, ali da se sada rađa sumnja u „selektivno ponašanje“ prema Srbiji. U vreme kada treba da se formira Specijalni sud za zločine Oslobodilačke vojske Kosova vidljiva je kampanja protiv Srba, smatra Drecun.
„Stav naše države je da svi zločini koji su počinjeni treba da budu otkriveni, a počinioci procesuirani. Sa druge strane, evidentno je da nikako da se procesuira ogroman broj pripadnika terorističke OVK koji su činili zločine, a neprestano se javljaju optužnice i poternice protiv Srba,“ navodi Drecun u telefonskom razgovoru za KoSSev.
On, međutim, ukazuje na to da se trenutno protiv Srba vodi kampanja u okviru koje je i ona protiv načelnika Generalštaba, Ljubiša Dikovića, a u vreme kada predstoji formiranje Specijalnog suda za ratne zločine počinjene na Kosovu, te da se „otvara sumnja o postojanju selektivnog ponašanja“ prema kojem se Srbi optužuju, istovremeno, kada se Albanci „izvlače“. On je podsetio na slučajeve oslobađanja Fatmira Ljimaja i Ramuša Haradinaja.
„Imamo jednu intenzivniju kampanju i protiv generala Dikovića i sada imamo i aktiviranje poternica. Moramo da vidimo šta se tu dešava, jer u vreme kada treba da se formira Specijalni sud za suđenje teroristima iz OVK, imamo i jednu kampanju koja je uperena protiv Srba, koji su osumnjičeni za navodno počinjene zločine. Ponavljam, stav je da treba razotkriti one koji su počinili zločine i procesuirati ih, ali zaista se rađa jedna sumnja da tu postoji neka vrsta selektivnog ponašanja, pristrasnog – gde su Srbi uvek na tapetu, na udaru, lažno se optužuju, a sa druge strane, vidimo da se Albanci izvlače. Pogledajte samo slučaj Ljimaja, Haradinaja i ostalih i onda će sve biti jasno,“ objasnio je Drecun.
Ko su Srbi sa Interpolove poternice?Pored Momira Stojanovića na interpolovoj poternici se nalaze i Peković Dragan (61) iz Prizrena, Novaković Miladin (53) iz Đakovice, Drašković Lazar (45) iz Trstenika kod Peći, Novaković Momčilo (57) iz Brekovca – opština Đakovica, Peković Aleksandar (37) iz Đakovice, Gegović Miraš (67) iz Dalašaja – opština Đakovica, Novaković Milutin iz Neća – opština Đakovica, Rašović Dimitrije (50) iz Dalašaja – opština Đakovica, Stojanović Predrag (58) iz Đakovice, Popović Mišo (58) iz Đakovice, Mićunović Nikola (63) iz Đakovice, Vukašinović Živko (53) iz Đakovice, Ćamović Sretan (68) iz Brskuta – Crna Gora, Mirković Zoran (46) iz Brekovca – opština Đakovica. Svi se terete za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.
Pročitajte još: |
Da li postoji veza između objavljivanja Interpolovih poternica sa formiranjem Specijalnog suda na Kosovu?
„Ne bi trebalo da ima u formalnom smislu, ali evidentno je da, kad pogledate izjave Hašima Tačija o nekakvoj planiranoj tužbi za genocid protiv Srbije, te pitanje ratne odštete, onda priča o generalu Dikoviću, pa sada poternice – neko pokušava jednostavno da finalizuje celu tu priču o Specijalnom suda koji treba da se formira, da zamaskira zločine koje su počinili pripadnici terorističke OVK i da se relativizuje cela priča o Specijalnom sudu. To postoji, i tu se može naći veza, sad da li postoji takva namera i da je to neko planski radio, zaista ne znam.“
Da li Vam je simptomatično vreme u kojem se sve ovo dešava?
„Pa to je taj trenutak – nastavak dijaloga, trenutak kada se vrši intenzivan pritisak na Prištinu da formira Specijalni sud, trenutak kada se govori o tome kada će biti formiran sud za ratne žločine OVK gde bi, kako se očekuje, glavna optužnica bila podignuta protiv Tačija i njegovih najbližih saradnika – Džavita Haljitija i Kadri Veselija. I umesto da se bave Specijalnim sudom, umesto da vide ko će obezbediti sredstva, a procenjuje se da će trebati bar nekih 200-300 miliona evra, da vide koje će biti sudije, da li je neko aplicirao, ili nije, odjednom se sad pojavljuje jedna druga priča – sumnjičenje generala Dikovića, poternica za Momirom Stojanovićem, koji je par meseci prošle godine bio na Kosovu kao predsednik Anketnog odbora. I tu mogu zaista da se postave mnoga pitnaja i otvore mnoge sumnje.“
Kakva će biti reakcija države?
„To morate da pitate ljude iz izvršne vlasti, ali treba preduzeti određene aktivnosti, videti šta se dešava u formalno-pravnom smislu – koliko je sve to utemeljeno, koliko ima osnova, koliko je to jednostavno realno i da li je to možda zastarelo.“
Stojanović: Očekujem pomoć države
Sada već general sa Interpolove poternice – narodni poslanik Momir Stojanović, koji je u vreme rata na Kosovu i Metohiji bio Načelnik prištinskog korpusa odbacio je, ranije danas, optužbe da je počinio ratne zločine nad civilnim stanovništvom i izrazio nadu da će ga Srbija zaštititi. On smatra da je cilj raspisivanja ovih poternica zaplašivanje Srba od povratka na Kosovo i Metohiju.
„Nadam se da imam državu koja će o tome da odluči, jer raspisati ovakvu poternicu za cilj ima zaplašivanje Srba da se vrate na KiM i da se njihova imovina razgrabi,“ rekao je Stojanović za Tanjug.
I Stojanović je, takođe, doveo u vezu raspisivanje ovih poternica sa odlukom međunarodne zajednice da formira Specijalni sud za zločine Oslobodilačke vojske Kosova na KiM-u, dodajući da je uveren i u to da će biti još takvih optužnica u gradovima na KiM-u, sa ciljem da se, kako Stojanović objašnjava Tanjugu, ublaže efekti formiranja tog suda.
On je ocenio neprimerenim da Opštinski sud u Đakovici raspisuje „crvenu“ poternicu, uz napomenu da je ponosan na sve što je radio i da nema nameru da se stavlja u poziciju da se brani.
Stojanović je inače od 1993. do 1996. bio zamenik načelnika bezbednosti prištinskog korpusa, a do 1999. i njen načelnik, a prošle godine je bio predsednik Anketnog odbora za utvrđivanje zloupotrebe u trošenju sredstava na Kosovu i Metohiji, od 2000. do 2012. godine, i jedan od autora izveštaja ovog odbora.
U Norveškoj suđenje kosovskim Albancima i Somalijcu zbog terorizma
25.02. 2015, 16:27 Izvor: KoSSev
Foto: Thelocal – Đibril Bašir (prvi s leva) sa džihadistima
Protiv dva kosovska Albanca, braće Valona i Visara Avdiljija i Somalijca – Đibrila Baširija, koji se terete za terorizam, danas je u Norveškoj počelo suđenje, piše „Zeri“ i dodaje da se očekuje da će biti osuđeni na 10 godina zatvora. Trojica optuženih su uhapšena u maju 2014. godine, a ovo je prvo suđenje u Norveškoj protiv osumnjičenih za učešće u ISIS-u. Očekuje se da će suđenje trajati mesec dana. Prošle godine je još dvojici kosovska Albanca u inostranstvu suđeno zbog terorizma.
„Đibril Bašir i Valon Avdilji se optužuju za učestvovanje u borbama na strani terorističke grupe u Siriji – ISIS-u. Avdilj se, zajedno sa svojim bratom Visarom, tereti i da je, u aprilu 2014, regrutovao džihadiste, kako bi ih poslali u vojne timove ISIS-a u Siriju,“ navodi Zeri, citirajući AFP.
A portal „The local“ navodi da je norveška policija i snimila jednog od optuženih kako govori da toliko mrzi „nevernike“ da želi da napadne i vrtiće u Norveškoj, što je, kako dodaje ovaj portal, i podstaklo policiju da ubrza svoju istragu i uhapsi osumnjičene.
„Želim da ubijem sve, čoveče. Od malih do velikih, čoveče. Uđi u bilo koji vrtić, čoveče,“ rekao je jedan od optuženih.
Kako prenosi AFP, ovo suđenje je dovelo do nove uredbe u norveškom zakonu o kriminalu, omogućavajući krivično gonjenje bilo koje „ekonomske, ili materijalne podrške terorističkim organizacijama“, a za koje je zaprećena maksimalna kazna od šest godina zatvora.
Ovo, međutim, nije prvo suđenje protiv kosovskih Albanaca u inostranstvu, a u vezi sa terorizmom. Nakon što jedvadesetsedmogodišnji kosovski Albanac, Sami Osmakač, početkom novembra prošle godine, u Sjedinjenim američkim državama osuđen na 40 godina zatvora, zbog planiranja terorističkih napada u ovoj zemlji, te se povezivao sa terorističkom organizacijom „Al Kaida“, početkom decembra je i kosovski Albanac, Krešnik Beriša, pred Višim zemaljskim sudom u Frankfurtu osuđen na tri godine i devet meseci zatvora zbog učešća u terorističkoj miliciji Islamska država.
Ni današnji svedoci nisu povezali Ivanovića sa događajima
25.02. 2015, 17:21 Izvor: Tanjug
Foto: Tanjug/Boki
Ni današnji svedoci tužilaštva, bračni par Zećir Alija (75) i Nurije Alija (74) nisu tokom davanja iskaza povezali lidera Građanske inicijative SDP, Olivera Ivanovića, sa događajima od 14. aprila 1999. godine, kada su u Kosovskoj Mitrovici ubijena četvorica Albanaca.
Ispitivanjem svedoka tužilaštva u Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici danas je nastavljeno sudenje lideru Građanske inicijative SDP, Oliveru Ivanovicu i još četvorici Srba koji su optuženi da su počinili neka od najtežih krivičnih dela u Mitrovici tokom 1999. i 2000. godine.
Nikolić: Zloupotreba prava u slučaju Ivanovića i ostalihPredsednik Republike Srbije, Tomislav Nikolić, izrazio je uverenje da je mera pritvora Oliveru Ivanoviću, Dragoljubu Delibašiću, Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću, a koja traje više od godinu dana, neprimerena i da predstavlja zloupotrebu prava.
Nikolić je poručio da bi njihovo puštanje na slobodu do pravnosnažnosti sudske odluke bilo potvrda poštovanja osnovnih ljudskih prava i objektivnosti sudskog postupka, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika. Predsednik je ocenio i da je trajanje pritvora u direktnoj suprotnosti sa izveštajem Misije OEBS-a, u kome se zahteva veće pridržavanje prava na slobodu i ograničavanje pritvora na izuzetne slučajeve sa kratkim rokom. Predsednik Nikolić podseća da je UNMIK 2002. godine vodio istražni postupak protiv više lica, a za ista krivična dela za koja se danas Ivanović i ostali terete i tada je ocenjeno da ne postoje dokazi i da se postupak obustavlja. Kako Nikolić ističe, u dosadašnjem delu suđenja, svedoci tužilaštva Mentor Mehana i Bedžet Ferizi su potvrdili navode odbrane da su okrivljeni nevini. Imajući u vidu stanje u predmetu koji se vodi protiv Ivanovića, Delibašića, Vujačića i Lazovića, ne ulazeći u konačni ishod postupka, predsednik smatra da je mera pritvora, koja je određena uprkos garancijama vlade Republike Srbije, neprimerena i predstavlja zloupotrebu prava, navodi se u saopštenju. „Puštanje na slobodu okrivljenih do pravnosnažnosti sudske odluke, bilo potvrda poštovanja osnovnih ljudskih prava i objektivnosti sudskog postupka,“ ocenio je Nikolić. Kako se navodi, predsednik će sa velikom pažnjom da prati nastavak krivičnog postupka u očekivanju da će pravo nadjačati motive političke prirode i da će pravna sigurnost pođednako važiti za sve građane Kosova i Metohije. Posebno zabrinjava mogućnost da se ponovi slučaj Anđelka Kolašinca koji je proveo u pritvoru više od četiri godine, a koga je okružni sud u Prizrenu na kraju oslobodio svih optužbi, podvukao je predsednik Srbije. |
Kao deveti svedok optužbe, svoj iskaz je dao Zećir Alija (75) iz Đakovice, koji je rekao da je 1999. godine sa suprugom krenuo autobusom iz Đakovice ka Crnoj Gori i da su ih kod mesta Đurakovac zaustavile dve osobe i da je jedna od njih bio Ivanović.
Svedok nije mogao da navede kog dana, ili meseca se to tačno dogodilo, već je rekao da je to bio dan “kada je gorela Mitrovica”, na šta je advokat Nebojša Vlajić napomenuo da je u pitanju 14. april 1999. godine.
Svedok je tokom ispitivanja rekao da nije poznavao Ivanovića, već da ga je video na televiziji, ali da se ne seća tačno kada, te da je tri meseca potom to prijavio policiji.
Nakon Zećira Alije, iskaz je dala njegova supruga Nurije, koja je ponovila da su ona i suprug 1999. godine krenuli autobusom iz Đakovice ka Crnoj Gori.
Ona je rekla da je autobus u kojem su bili zaustavljen na nekoj lokaciji, ali da nije sigurna gde. Svedokinja je tokom davanja iskaza jednog od dvojice ljudi, za koje je rekla da su zaustavili autobus, nazivala Enverom Ivanovićem, ali i Oliverom Ivanovićem, da bi zatim rekla da ga tada nije poznavala, već da joj je suprug rekao da je u pitanju Oliver Ivanović.
Ona je navela da su nakon zaustavljanja nastavili put i da je kasnije, tokom pauze, pitala supruga ko ih je zaustavio i da je suprug rekao – Ivanović.
Svedokinja je kazala da je njen suprug dao izjavu u policiji u Đakovici, a da su ga potom zvali iz EULEX-a prošle godine.
Za sutra je planirano da svoj iskaz da svedok tužilaštva, Faik Hiseni.
Nakon saslušanja ovih svedoka u vezi sa dogadajima iz 1999. godine, sudije će saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa dogadajima iz 2000. godine.
Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.
Slučaj Ivanović povezan je sa još četvoricom Srba, a to su Dragoljub Delibašić, otac i sin Ilija i Nebojša Vujačić i Aleksandar Lazović koji su osumnjičeni za ubistvo i pokušaj ubistva.
Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se ranije da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.
Lunaček: Vize razlog emigracije sa Kosova
24.02.2015 | 17:53
Izvestilac za Kosovo, austrijska političarka Ulrike Lunaček, smatra da je neuvođenje vizne liberalizacije razlog za masovno iseljavanje građana Kosova.
„Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta je većinom u korist mog izveštaja uputio jasan signal u pravcu evropske perspektive Kosova“, rekla je Lunaček. Izveštaj koji je ona podnela izglasan je sa 44 prema 8 glasova i 4 uzdržana glasa.
„Građani Kosova su jedini na Zapadnom Balkanu koji još ne mogu slobodno da putuju na tri meseca u EU“, navela je Lunaček. „Osećaj izopštenosti je razlog za emigraciju hiljade građana proteklih nedelja“, smatra ona.
Lunaček je ukazala da se u izveštaju poziva vlada u Prištini da svom stanovništvu konačno predoči verodostojnu ponudu za uspešnu budućnost i konkretne napore za ekonomsku i socijalnu stabilizaciju.
Istovremeno, kako je naglasila, u izveštaju o Kosovu, kao i o Srbiji, pozivaju se Beograd i Priština na odlučnije delovanje protiv kriminalnih mreža, koji ilegalne migrante sa Kosova preko Srbije prebacuju u zemlje EU.
Lunaček se kritički osvrnula na to što je bilo potrebno puno vremena da se formira vlada nakon izbora prošle godine.“Istovremeno se sada zahtevaju jasni napori i više napretka u oblastima pravne države, slobode medija i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i konstruktivan nastavak procesa dijaloga sa Beogradom“, poručila je Lunaček.
Ona je dodala da je potrebno ispitati i optužbe u vezi korupcije u Euleksu, kako bi se važan rad ove misije mogao nastaviti i verodostojnost EU u ovoj oblasti bila obnovljena.
Prema njenim rečima potreban napredak u borbi protiv korupcije nije moguć bez dobre saradnje Euleksa i kosovskih vlasti.
AI: Etničko nasilje, povratak raseljenih problemi Kosova
25.02.2015 | 11:45
Na Kosovu i dalje postoje problemi međuetničkog nasilja, pritiska i napada na novinare, povratka i reintegracije raseljenih i diskriminacije manjina, ocenila je organizacija Amnesti internešenel (AI).
„Međuetničke tenzije se nastavljaju, posebno na severu. Neki srpski političari su sprečeni da uđu na Kosovo, a neki kosovski Srbi, među kojima povratnici u Klinu, bili su meta napada na njihovu imovinu, groblja i verske objekte“, navodi se u godišnjem izveštaju AI o stanju ljudskih prava.
Napadi su se, dodaje se u izveštaju, intenzivirali posle fudbalske utakmice Srbija-Albanija u oktobru i incidenta s bespilotnom letelicom.
AI podseća da su u junu, posle sukoba kosovske policije i Albanaca koji su demonstrirali protiv zatvaranja mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, pripadnici Euleksa ispalili gumene metke, iako je njihova upotreba zabranjena.
Međunarodna organizacija ocenjuje da vlasti utiču na kosovske medije i da su novinari izloženi pretnjama i napadima.
„Vlada i državne agencije u velikoj meri utiču na medije preko velikih doprinosa njihovim prihodima od reklama“, navedeno je u izveštaju.
AI ističe da se nastavljaju napadi na istraživačke novinare i podseća da je novinar lista Ekspres Visar Durići dobijao ozbiljne pretnje smrću posle pisanja o organizaciji Islamska država.
Udruženje profesionalnih novinara, dodaje se u izveštaju, izrazilo je zabrinutost da je Euleks izvršio pritisak na novinara Koha ditore Vehbija Kajtazija, koji je pisao o navodnoj korupciji u Euleksu.
AI navodi da je se 1.655 osoba i dalje vodi kao nestalo i podseća na protest rođaka nestalih zbog ukidanja mesečne nadoknade od 135 evra kada su tela članova njihove porodice pronađena.
„Unmik nije uspeo da obezbedi odštetu, uključujucji nadoknadu, rođacima nestalih kosovskih Srba, po preporuci Savetodavnog odbora za ljudska prava“, kaže se u izveštaju.
Romi, Aškalije i Egipćani i dalje su žrtva raširene i sistematske diskriminacije, a u cilju njihove integracije primenjeno je svega nekoliko mera, ocenio je AI.
Do novembra je s Kosova emigriralo oko 360 porodica, odnosno oko 1.700
ljudi, i zatražilo azil u Mađarskoj.
Više od 17.200 ljudi, uglavnom kosovoskih Srba, i dalje je raseljeno, prema podacima agencije UN za izbeglice, a do novembra su se samo 404 člana manjinskih zajednica dobrovoljno vratila na Kosovo, „gde su uslovi za njihovu reintegraciju i dalje krajnje neadekvatni“.
Azil u zemljama EU do oktobra je tražilo 11.000 ljudi s Kosova, dodaje se u izveštaju AI.
25.02.2015 | 16:05
Toni Bler u Srbiji, ministri ćute
IZVOR: B92
Beograd — Kako B92 ekskluzivno saznaje, Toni Bler je danas posetio Beograd i održao jednosatno predavanje pojedinim ministrima. Njegova poseta obavijena je velom tajne.
Niko od ministara izlazeći sa predavanja nije želeo da komentariše o čemu je bilo reč.
Predavanje je održano u Tolstojevoj 2 na Dedinju, ali ulaz ekipi B92 nije bio dozvoljen. Na parkingu smo zatekli službena vozila Vlade Srbije. Predavanje Tonija Blera trajalo je oko jedan sat, posle čega su klub poslanika počeli da napuštaju ministri.
Ipak, niko od njih nije želeo da daje izjave.
Na pitanja B92 nisu odgovorili ministri Dušan Vujović, Ivan Tasovac, Nikola Selaković i Zorana Mihajlović, a gradonačelnik Beograda Siniša Mali je kratko rekao da će „o sastanku pričati neko drugi“.
U međuvremenu, vozila britanske ambasade defilovala su oko vile u kojoj su u tom trenutku sastanak imali srpski ministri i nekadašnji britanski premijer.
Nekadašnjem šefu britanske vlade očigledno je bilo bitno da u Beogradu ostane neprimećen, pa je zato Klub poslanika napustio kroz zadnji izlaz, najverovatnije kroz kuhinju. Napustio je objekat u pratnji blindiranih kombija i automobila.
Iako nam ulazak u sam objekat nije bio dozvoljen, saznali smo da je Toni Bler ministrima objašnjavao strategiju političkog delovanja, odnose sa javnošću to kako bi trebalo da komuniciraju s medijima.
Takođe, rekao im je da bi trebalo da se fokusiraju na tri ili četiri teme tokom svog mandata.