E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

21.10.2015 | 08:00 – 23:55 -„NO Kosovo in UNESCO“ kao i u svakoj neozbiljnoj državi tako i kod nas „UOČI BOŽIĆA PRASE GOJIMO“- „Srpski“ pregovarači u Briselu uspešno OTVORILI KOSOVU PUT U MEĐUNARODNE INSTITUCIJE, A POD IZGOVOROM – „NISMO ZNALI?…Svi naši lažni prijatelji podržavaju TERORISTIČKE AKTIVNOSTI ŠIPTARA“


Ko je kako glasao u savetu Uneska?

Na Izvršnom savetu Uneska za albansku inicijativu glasalo je 27 zemalja, među kojima su i Crna gora i Makedonija. Protiv je bilo 14, isto koliko i uzdržanih.

IZVOR: B92 SREDA, 21.10.2015. | 18:47

Foto: printscreen
Foto: printscreen

Podsećamo, izvršni savet Uneska je iza zatvorenih vrata doneo odluku da Generalnoj konferenciji predloži prijem Kosova u tu organizaciju.

Kako je saopštio ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, “za“ su glasali: Avganistan, Albanija, Austrija, Belize, Velika Britanija, Gabon, Gambija, Gvineja, Dominikanska Republika, El Salvador, Estonija, Italija, Kuvajt, Makedonija, Nemačka, Pakistan, Sent Kits i Nevis, SAD, Tajland, Togo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Francuska, Holandija, Crna Gora, Češka, Čad i Švedska.

Teroristicki vandali

Ove zemlje nam se deklarišu KAO PRIJATELJSKE, ali očigledno baš su neprijateljske prema Srbima kada poržavaju rušenje Srbije i svega Srpskog na kosovu i Metohiji!

Kosovo Albanians destroyed Serbian cemetery in when expelled Serbs from Kosovo

 

Protiv su bili: Argentina, Angola, Brazil, Ekvador, Etiopija, Indija, Kina, Kuba, Maroko, Meksiko, Namibija, Nigerija, Rusija i Španija. Ovim zemljama je ministar Dačić izrazio veliku zahvalnost.

Crkva u Petricu OVK minirala i uništila

Uzdržano je bilo 14 zemalja: Alžir, Bangladeš, Egipat, Indonezija, Japan, Južna Koreja, Mauricijus, Malavi, Mozambik, Mali, Nepal, Papua Nova Gvineja, Trinidad i Tobago i Uganda.

Albanian terrorism in Kosovo

Van sale su bili Tunis, Turkmenistan i Ukrajina.

Ministar unutrašnjih poslova je dodao da se od početka znalo da nam „odnos broja zemalja ne ide naruku“, ali je naglasio da je pet zemalja bilo uzdržano iako su priznale Kosovo (Japan, Južna Koreja, Malavi, Egipat i Papua Nova Gvineja).

Destroyed the monastery of Devic in front of the Albanian vandals

Osim toga, Dačić je na vanrednoj konferenciji za medije izjavio i da je rezultat u Parizu bolji nego što su svi očekivali.

Na pitanje da prokomentariše odluku Podgorice i Skoplja da glasaju „za“, Dačič kaže da „naravno da smo razočarani njihovim stavom, ali nismo iznenađeni“.

Beauty and active living Serbian monastery of Decani which Serbia put on the list of UNESCO beauty

Ivršni savet Uneska podržao prijem Kosova u tu organizaciju

Većinom glasova Izvršnog saveta Kosovo predloženo za prijem u Unesko. Za glasalo 27 članova tog tela, 14 protiv, a 14 je bilo uzdržano. Predstavnici Rusije i Kube, uz podršku Indonezije, pokušali da odlože izjašnjavanje. Konačnu reč o prijemu Kosova daje Generalna konferencija Uneska u novembru.

16.40 – Izvršni savet Uneska, većinom glasova, predložio prijem Kosova u tu organizaciju.

16.30 – Nastavljena sednica Izvršnog saveta Uneska.

15.50 – Predstavnici Rusije i Kube, uz podršku Indonezije, zatražili su odlaganje sednice, ali je predsedik Izvršnog saveta taj zahtev odbio, navodeći da je inicijativa zakasnela. Predstavnik Kube potom zatražio pauzu, jer je prema njegovom mišljenju, prekršena procedura, saznaje RTS.

Kosovo je na sednici Izvršnog saveta Uneska predstavljeno bez simbola, a u zgradi Uneska nalazi se i kosovski šef diplomatije Hašim Tači, koji je ušao na sednicu, ali ubrzo i napustio salu, javlja izveštač RTS-a.

Izveštaj Milice Jevtić

Ambasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković očekuje da se kroz tačku koja se odnosi na Kosovo brzo prođe jer Izvršni savet traži najjednostavniji put da se prevaziđe „jedna očigledno konfliktna situacija“.

Izvršni savet ima 58 članica, od kojih su 32 priznale Kosovo, a dvadesetak od tih zemalja podržalo je i albanski zahtev za prijem Kosova u Unesko. Srbiju podržavaju Rusija, Kina, Kuba, Argentina, Španija i Brazil.

Ukoliko predlog preporuke o prijemu Kosova u Unesko dobije većinu glasova, konačnu odluku donosi Generalna konferencija Uneska, koja zaseda od 3. do 18. novembra.

Generalnu konferenciju čine predstavnici 195 zemalja članica. Svaka zemlja članica ima jedan glas, a za donošenje odluke potrebna je dvotrećinska većina.

U očekivanju odluke (foaje ispred sale gde se održava sednica)

U očekivanju odluke (foaje ispred sale gde se održava sednica)

Studenti protiv prijema KiM u Unesko

U znak protesta protiv mogućeg prijema Kosova i Metohije u Unesko, studenti Pravnog fakulteta zajedno sa studentima drugih fakulteta okupili su se ispred zgrade te visokoškolske ustanove u Beogradu. Protesti i na Kosovu, u porti manastira Gračanica i u Kosovskoj Mitrovici.

Student Stanko Debeljaković rekao je novinarima da studenti žele da na miran i dostojanstven način iskažu svoj stav i pokažu šta misle o mogućem prijemu KiM u tu organizaciju Ujedinjenih nacija, prenosi Tanjug.

Protest studenata ispred Pravnog fakulteta

Protest studenata ispred Pravnog fakulteta

Ispred Hrama Svetog Save u 12.44 održan je centralni deo protesta posle koga je usledila šetnja do Crkve Svetog Marka.

Debeljaković je naglasio da naša kultura i tradicija počivaju na Kosovu i da nisu saglasni da oni koji su se na neprimeren i grub način ophodili prema njoj sad treba da je čuvaju, i to kroz Unesko.

Okupljeni su nosili srpske zastave, kao i transparente kojima su poručili da se protive prijemu KiM u tu organizaciju.

Podsetivši da se na Kosovu i Metohiji nalaze zadužbine Nemanjića, student Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Igor Golubović istakao je da studenti neće prihvatiti „šta god se oni dogovorili ili potpisali“ na plenarnoj sednici Izvršnog saveta Uneska.

„Koliko god bude trajala borba, nećemo se odreći onog što je naše. Tuđe nam ne treba, mi samo branimo svoje. Jedan narod određuje njegova kultura, a ako neko pokuša da uništi našu kulturu, mi ćemo je braniti“, poručio je on.

Takođe, skupovima u porti manastira Gračanica i u Kosovskoj Mitrovici, građani i studenti su u 12.44 izrazili protest pod motom „Ne Kosovu u Unesko“, javlja dopisnik RTS-a.

Na pločniku isped crkve u Gračanici, koja je pod zaštitom Uneska kao ugroženi crkveni objekat, postavljene su fotografije srušenih i oštećenih pravoslavnih hramova, fresaka, ikona, grobalja i spomen-obeležja. Učesnici skupa su zapaliti 175 sveća za isto toliko srušenih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji.

Protest studenata u Kosovskoj Mitrovici

Protest studenata u Kosovskoj Mitrovici

Na trgu u severnom delu Mitrovice u blizini glavnog ibarskog mosta studenti Prištinskog univerziteta su poručili da se protive nameri da kosovske institucije svojataju srpsku i pravoslavnu kulturnu baštinu na Kosovu i Metohiji.

I u centru Novog Sada danas je održan protest protiv prijema Kosova u Unesko, a koji je organizovalo udruženje „Mlada srpska snaga“.

Nekoliko desetina mladih okupilo se kod Spomenika Svetozaru Miletiću, gde su razvili transparent na kome je pisalo „Ko je kriv“, uz spisak srpskih manastira i crkava koje su uništene ili oštećene na Kosovu i Metohiji, prenosi Tanjug.

Oni su se na Trgu zadržali oko 30 minuta, a okupljenima su se obratila dvojica članova udruženja „Mlada srpska snaga“.

Potpredsednik tog udruženja Stefan Pekić rekao je novinarima da se u isto vreme slični protesti protiv prijema Kosova u Unesko održavaju u Banjaluci, Beogradu i Kosovskoj Mitrovici i da mladi na taj način izražavaju svoje nezadovoljstvo činjenicom da se uopšte glasa o članstvu Kosova u toj međunarodnoj instituciji.

„Unesko je najveća međunarodna kulturna institucija i smatramo da Kosovo ne treba da bude njen član, jer će to ugroziti kulturno-istorijske spomenike na Kosovu koji pripadaju Srbiji“, rekao je Pekić.

Protest u Novom Sadu

Protest u Novom Sadu

Na plenarnoj sednici Izvršnog saveta Uneska trebalo bi danas da se glasa o predlogu Albanije i grupe država za prijem Kosova u tu organizaciju, a Srbija je pozvala članice Uneska da taj zahtev odbiju i odbace.

Ukoliko predlog bude usvojen, onda će o prijemu Kosova odlučivati Generalna konferencija Uneska, gde se odlučuje dvotrećinskom većinom između 195 država članica od kojih je 111 priznalo Kosovo, a 84 nije.

Đurić: Velike i moćne države pogazile pravo i pravdu

Odluka da se predlog za prijem Kosova u Unesko uputi Generalnoj konferenciji te organizacije je odluka velikih i moćnih država kojom je pogaženo i međunarodno pravo i pravda, poručio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

Marko Đurić je u izjavi Tanjugu poručio da Srbija neće odustati od diplomatske borbe.

Izjava Marka Đurića

„Biće u narednim danima nastavljena diplomatska borba, jer bitka za sprečavanje članstva Kosova u Unesko, koliko god bila teška, još nije gotova“, podvukao je Đurić.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju naglasio je da se bilo kakvim glasanjem i podizanjem ruku ne mogu i neće prekrajati istorija, niti promenjen identitet i istorijsko sećanje našeg naroda.

„Kao rezultat ovog glasanja naše carske lavre, naši manastiri i sve ostale naše svetinje na Kosovu i Metohiji neće biti manje srpske. A narod, naša živa svetinja na KiM, zajedno sa monaštvom i sveštenstvom naše Srpske pravoslavne crkve, nastaviće da čuva naše svetinje, kao što je to učinjeno tokom svih vekova do sada“, zaključio je Đurić.

Izvršni savet Unesko preporučio je, većinom glasova, Generalnoj konferenciji Uneska prijem Kosova u tu organizaciju.

Kosovo dalo pisane garancije za imovinu SPC

Kosovski zvaničnici su dali Unesku pisane garancije da ni na koji način, u bilo kojoj formi ili obliku neće menjati titulara imovine SPC koja je ustavna kategorija Kosova.Vlada Kosova

Imenovanje spomenika upisanih na Uneskovu listu menjaće se samo uz konsultacije sa SPC, izjavio je zamenik šefa kosovske diplomatije Petrit Seljimi, uoči zasedanja Izvršnog saveta UNESKO.

Te pisane garancije su mnoge zemlje pozdravile. Mi nemamo problem sa crkvama i džamijama, jer smo progresivna sekularna zemlja, rekao je Seljimi za Danas.

SPC, kako je Danasu nezvanično rečeno u visokim crkvenim krugovima, insistira da međunarodne garancije budu deo briselskog dogovora između Beograda i Prištine, uz posredovanje EU.

Seljimi očekuje da će većina država podržati ulazak Kosova u UNESKO.

Srbija vodi veoma negativnu kampanju, nazivajući Kosovare varvarima i koristeći duboko onespokojavajuće poruke, ali ne mogu da verujem da će više od 20 zemalja glasati protiv Kosova, rekao je Seljimi i dodao da su mnogi ambasadori nezadovoljni negativnim pristupom Srbije.

Seljimi ističe da bi eventualna preporuka Izvršnog saveta bila „jasan znak da UNESKO ne želi da izoluje Kosovo i da veruje da će se mir na Balkanu ojačati našim uključivanjem, a ne isključivanjem“.

On smatra da Priština, iako kopira palestinski model za učlanjenje u UNESKO, neće na članstvo čekati 22 godine, jer „Kosovo nema nikakve veze sa palestinskim teritorijama – drugačiji su kontekst, istorija i argumenti – kao kad bi se poredile jabuke i pomorandže“.

Izvršni savet UNESCO-a predložio prijem Kosova; Tači: Ogroman korak napred

21.10.2015, 15:07|Izvor: KoSSev

16:50 – Izvršni savet UNESCO-a predložio prijem Kosova u ovu organizaciju; Tači: Ogroman korak napred 

Izvršni savet UNESCO-a je predložio da Kosovo postane član ove UN-ove organizacije o čemu će konačno odlučivati Generalna skupština UNESCO-a na svojoj sednici početkom novembra.

„Izvršni savet UNESCO-a upravo je preporučio članstvo Republike Kosovo u UNESCO. 27 za, 14 protiv, 14 uzdržanih. Samo 25% glasova protiv!“ napisao je kosovski ministar spoljnih poslova, Hašim Tači, na svom Twitter nalogu. 

On je na svom Fejsbuk profilu, takođe, potvrdio preporuku Izvršnog saveta, dodajući da je pozitivna odluka ovog saveta „ogroman korak napred za Kosovo“.

16.30 – Sednica Izvršnog saveta UNESCO-a nastavljena

Sednica Izvršnog saveta UNESCO-a je upravo nastavljena, prenosi RTS.

16:20 – Dva zahteva za članstvo Kosova u UNESCO – glasanje ili odlaganje glasanja 

Sednica Izvršnog saveta UNESCO-a na kojoj bi trebalo da se odluči o članstvu Kosova u ovu UN-ovu organizaciju je trenutno na pauzi, a razmatraju se dva zahteva – da se glasa o zahtevu Kosova, ili da glasanje bude odloženo, navodi zamenik kosovskog ministarstva spoljnih poslova, Petrit Seljimi.

„Izvršni savet UNESCO-a pauzira. Mediji izveštajavaju da postoje dva različita zahteva – za glasanje o pitanju i odlaganje glasanja za Kosovo u UNESCO,“ naveo je Seljimi na svom Twitter nalogu.

Kako prenosi RTS, predstavnici Rusije i Kube su zatražili odlaganje sednice, što je i odbijeno, a predstavnik Kube je zatim i zatražio pauzu, jer je prema njegovom mišljenju, „prekršena procedura“.

15:07 – Pred zasedanje Izvršnog saveta UNESCO-a: Predat tekst dopisa peticije, potpisi kasne

Oko 14 sati, predat je dopis sa tekstom peticije „NO Kosovo in UNESCO“ generalnoj direktorki UNESCO-a Irini Bokovoj u Parizu, a sat vremena pred zasedanje Izvršnog saveta ove organizacije na kojem se očekuje odluka o tome da li će ovaj savet preporučiti Generalnoj skupštini da primi Kosovo u UNESCO. Istovremeno, potpisi peticije nisu bili predati, jer se oni i dalje prikupljaju. Elektronsko potpisivanje peticije, pokrenuto pre nekoliko dana, sat vremena pre zasedanja, za rezultat ima oko 80.000 elektronskih potpisa. Sajt je u međuvremenu postao nedostupan, usled, kako se pretpostavlja, velikog broja posetilaca koji žure da do početka ove sednice, prikupe 100.000 potpisa koliko je navedeno kao cilj na početku njenog pokretanja. Trenutno nije moguće proveriti tačan broj potpisa.

„Pre 10 minuta, u Parizu smo dopis u vezi naše ‪#‎NoKosovoUnesco‬ peticije predali direktno generalnom direktoru Uneska Irini Bokovoj, potpise šaljemo čim skupimo još manje od 20,000 potpisa! Sad je šansa, podelite sa svima, POTPIŠITE ODMAH!“ napisao je na svom Fejsbuk profilu srpski režiser i civilni aktivista Boris Malagurski.

U ovim trenucima počinje zasedanje Izvršnog Saveta UNESCO-a na kojem će se glasati o zahtevu za učlanjenje Kosova u ovu organizaciju UN-a. Ukoliko bi Izvršni savet danas izglasao zahtev o učlanjenju Kosova, onda bi početkom novembra Generalna skupština UNESCO-a glasala o konačnom članstvu. Podsetimo, pre nedelju dana je Izvršni savet UNESCO-a usvojio konačni dnevni red na kojem se nalazi i članstvo Kosova, dok je zahtev Kosova potpisalo 47 država članica UNESCO-a.

“Kosovo u Unesku opasnost za našu baštinu”

Iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić kaže za B92 da bi prijem Kosova u Unesko bio veoma opasan za našu kulturnu baštinu.Otac Sava Janjić

„To predstavlja vrlo opasnu situaciju u kojoj budućnost naše baštine, našeg entiteta i svega onoga što imamo dolazi pod veliki znak pitanja“, kaže otac Sava Janjić.

On dodaje da je veoma zabrinut pre svega zato što kosovska vlada prema rečima zamenika ministra spoljnih poslova Petrita Selimija odbija svaki razgovor u briselskom dijalogu, što je Srbija i tražila želeći da se o svim pitanjima, pa i o pitanjima kulturne baštine razgovara uz otvoren dijalog.

Iguman Sava Janjić kaže da tvrdnje Albanaca da su Visoki Dečani deo nijihove baštine, odnosno da su manastir gradili Albnaci, u službi politike, populizma i ne pokazuju dobru volju.

„Videli smo da nedavni predlozi zakona za kulturnu baštinu i strategija za kulturnu baštinu koje su sastavljali kosovski Albanci bez međunarodnih predstavnika su povučeni upravo zbog diskriminatornog karaktera, zbog toga što celokupnu kulturnu imovinu na KiM pretvara u vlasništvo Vlade Kosova“.

On dodaje da u manastiru postoje brojni dokazi koji pobijaju takve albanske tvrdnje.

„U manastiru Visoki Dečani ima toliko dokumenata, istorijskih podataka, da mogu da se napišu tomovi knjiga, više nego o celokupnoj istoriji albanskog naroda. Imamo kolekciju osmanskih rukopisa i fermana koja je najveća na Kosovu. Ja mislim da nijedna džamina nema toliku kolekciju fermana koji upravo od 1506. godine u vreme sultan Bajazita Drugoga garantuju manastiru prava, zaštitu, zemlju.“

Prema njegovim rečima, šta god bila odluka po pitanju zahteva da Kosovo dobije članstvo u Unesku, sve crkve će ostati srpske pravoslavne crkve.

„Da li će dobiti ili neće, mi to ne možemo da znamo. Ali jedna stvar jeste da će naše crkve ostati srpske pravoslavne crkve bez obzira šta se desilo. Ali one neće biti poligon za političku promociju onih koji žele da oduzmu naš identite, našu slobodu, naša prava. I dok smo mi u tim svetinjama, tamo će se ulaziti i tamo će se moći fotografisati samo sa našom dozvolom i samo uz našu saglasnost. U protivnom, nadam se da neću upotrebiti silu.“

Iguman manastira Visoki Dečani kaže i da saradnja sa kosovskim institucijama trenutno ne postoji.

„Mi smo već prekinuli saradnju sa kosvokim institucijam i mi sa njima možemo razgovarati jedino nakon razgovora u Briselu. Na njima je da pokažu da li hoće da ulaskom u Unesko budu okupatori hrišćanskih svetinja na KiM, takvi se pokažu pred svetom, ili jednsotavno da pokažu da Kosovo ide ka jednoj civilizovanijoj kulturnoj budućnosti. Kako su krenuli, nisam sasvim uveren da će moći da uvere ljude u Evropi da pokušajima okupacije objekata SPC, menjanjem njihovog identite, da mog da zadobiju simpatije za ulazak u budućnosti u neku drugu organizaciju.“

Iguman Sava Janjić navodi i da se bratstvo manastira suočava sa stalnim pretnjama i verbalnim uvredama.

„Omladina više ne viče UČK, nego ’Alahu akbar’. To je žalosno. Manastir se suočavao s tim vekovima, mi ćemo tu ostati. Ono što sam čuo od najviših predstavnika NATO-a jeste da će zaštita manastira biti dodatno pojačana. Ako Albanci hoće da uđu u sukob sa NATO, neka izvole, ali mislim da im to neće biti na korist.“

Mandić: CG će možda podržati Kosovo u Unesku

Jedan pod lidera crnogorske opozicije Andrija Mandić izjavio je danas za Radio S da postoje naznake da će Crna Gora podržati zahtev za prijem Kosova u Unesko, optužujući crnogorskog premijera Mila Đukanovića da stalno šteti interesima Srbije.

Andrija Mandić

Kad god mu se ukazala prilika da uradi nešto protiv Srbije, on je to uradio. Od rušenja zajedničke države, priznavanja Kosova, a sada postoje najave da će podržati članstvo Kosova u Unesku, rekao je Mandić.

Mandić je rekao da je Đukanović gradio svoj politički imidž kao vodeći protivnik Srbije.

Izvršni odbor Uneska danas raspravlja o članstvu Kosova u toj organizaciji, a Crna Gora je jedna od 58 članica tog odbora.

Crna Gora nije podržala inicijativu da se raspravlja o članstvu Kosova.

30.09.2015 |08:00 -23:55 Dok se Srbi „kolju međusobno“ za valast i tuđe pare pripremajući se za izbore, Šiptari ostvariše sve svoje zacrtano a svi Srpski BORSCI za šaku dolara prodadoše NAROD I ŽIVOT NA KIM! Tako bi se opisao današnji dan…


Protestna nota UN-u zbog Kosova

Srpska misija u UN u dogovoru sa Ivicom Dačićem uputiće protestnu notu UN zbog prisustva predstavnika Kosova na skupu o borbi protiv terorizma, javlja RTS.

Skup o borbi protiv terorizma organizovale su SAD.

U Ujedinjenim nacijama ističu da je to privatan sastanak koji su SAD organizovale i da je zbog toga Kosovo bilo tretirano kao nezavisna država.

Srpska misija u UN u dogovoru sa ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem uputila je protestnu notu Ujedinjenim nacijama.

Mnogi su primetili da je skup obezbeđivala američka tajna policija, a ne policija Ujedinjenih nacija, što je takođe neuobičajeno, piše RTS.

Izaslanik Rusije u UN Vitalij Čurkin, žalio se na prisustvo predstavnika Kosova na skupu o borbi protiv terorizma, koji su organizovale SAD.

Ban i Nikolić: Stradanje srpske baštine bio bi zločin

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i generalni sekretar UN Ban Kimun složili su se da bi stradanje srpske kulturne baštine na Kosovu i Metohiji bio zločin i da se to ne sme dozvoliti.

Tomislav Nikolić i Ba Ki Mun 

Nikolić je zatražio podršku kako bi se sprečio prijem Kosova u Unesko i srpska baština zaštitila.

“Očekujemo podršku svih onih koji postupaju po savesti, da bi srpska kulturna baština, koja je i svetska ujedno, ostala zaštićena”, rekao je Nikolić tokom susreta sa generalnim sekretarom UN u Njujorku, saopštila je Služba za saradnju s medijima predsednika, preneo je Tanjug.

Ban Kimun se složio sa predsednikom Nikolićem da bi stradanje kulturne baštine na Kosovu i Metohiji bio užasan zločin i da se to ne sme dozvoliti.

Nikolić je Banu predočio dokumente zbog kojih se Srbija protivi prijemu Kosova u Unesko i poklonio mu knjigu “Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije-istorijske i duhovne postojbine srpskog naroda”, i dva autentična filma o nekažnjenom uništavanju te baštine.

Nikolić je razgovarao i sa Irenom Bokovom, generalnim direktorom UNESKO-a, i zatražio da UNESKO odlučivanje o nadležnosti nad kulturnom baštinom na KiM prenese na pregovore u Briselu, zato što je evidentno da Albanci “separatno preuzimaju nadležnosti institucija na KiM mimo pregovora, direktno u tim organizacijama, navodi se u saopštenju.

Kozarev: O statusu i imovini SPC u Briselu

Beograd želi da se pitanje statusa SPC i njene imovine na Kosovu rešava u okviru briselskog dijaloga, kazao je zamenik direktora Kancelarije za KiM Dušan Kozarev na Samitu Oebsa u Varšavi.Kozarev u Varšavi

Kozarev je danas zatražio da se međunarodna zajednica aktivnije uključi u rešavanje pitanja statusa Srpske pravoslavne crkve i njene imovine na Kosovu.

„Na Kosovu i Metohiji srpsko religijsko nasleđe je suštinski deo nacionalnog identiteta. Srpske pravoslavne crkve i manastiri na Kosovu i Metohiji su dokaz drevnosti srpske državnosti, dokaz patnje i opstanka srpskog naroda, i Srbi su veoma vezani za njih“, poručio je Kozarev na panelu „Borba protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije“.

Iznoseći argumente protiv prijema Kosova u Unesko, Kozarev je podsetio na kontinuiranu istoriju napada na srpske svetinje na Kosovu, istakavši da su se na udaru našli i spomenici pod zaštitom Uneskoa, kao što su Bogorodica Ljeviška u Prizrenu i manastir Visoki Dečani, koji je u nekoliko navrata granatiran, a zgrade u manastirskom kompleksu su naružene grafitima „ISIS“, „Kalifat dolazi“, „OVK“ i „Albanska nacionalna armija“.

„Nakon dolaska međunarodnih snaga 1999. godine 141 crkva i manastir SPC su potpuno uništeni ili teško oštećeni. Samo tokom martovskog nasilja 2004. godine je oštećeno ili uništeno 35 sakralnih objekata SPC“, rekao je Kozarev.

Kozarev je učesnicima konferencije predočio da je samo u prvih šest meseci ove godine zabeleženo devet ispisivanja grafita „OVK“ i „ISIS“, pljačkaških upada u crkve, skrnavljenja pravoslavnih grobalja i drugih incidenata.

NATO: Vojska Kosova je njihova unutrašnja stvar

Ne odlučuje NATO o strukturi, mandatu i misiji Kosovskih bezbednosnih snaga, to je unutrašnja stvar lokalnih kosovskih institucija, nezvanično je rečeno listu Danas u NATO-u.Tod Čapman, Hašim Tači i Bekim Čolaku 

Povodom tvrdnje kosovskog Ministarstva spoljnih poslova da je Priština “dobila saglasnost NATO-a za uspostavljanje oružanih snaga” u koje treba da se transformiše sadašnja KBS, u toj vojnoj alijansi kažu da trenutno podržavaju razvoj KBS u okviru njihove izvorne misije i mandata, kroz Tim NATO-a za vezu i savetovanje.

“Ukoliko mandat i misijaovih snaga evoluira, Severnoatlantski savet će morati da razmotri nivo angažovanja NATO”, prenosi Danas.

Na sajtu kosovskog Ministarstva spoljnih poslova ranije je objavljena izjava šefa diplomatije Hašima Tačija iz Njujorka, prema kojoj je Kosovo dobilo saglasnost NATO za formiranje oružanih snaga Kosova i da je za to sada potrebna saglasnost kosovskog parlamenta.

“Kosovo je spremno da uspostavi oružane snage Kosova, dobilo je saglasnost NATO-a u tom pogledu, i to sada zahteva saglasnost Skupštine Kosova”, rekao je Tači u Njujorku, nakon razgovara sa glavnim zamenikom pomoćnika državnog sekretara Biroa za političke i vojne poslove Stejt departmenta Todom Čepmenom.

Šef kosovske diplomatije i potrpedsednik vlade u Prištini izjavio je i da su uspostavljanje oružanih snaga Kosova, pristupanje Partnerstvu za mir i iniciranje političkog dijaloga sa NATO-om prioriteti Kosova u oblasti bezbednosti.

Uklanjanje „Parka mira“ počinje 15. oktobra?

Gradonačelnik Južne Mitrovice Agim Bahtiri rekao je za Radio Slobodna Evropa da će uklanjanje Parka mira na mitrovačkom glavnom mostu i revitalizacija mosta preko Ibra početi 15. oktobra.

„Radovi na će početi 15. oktobra i trajaće do juna sledeće godine. Most će biti potpuno revitalizovan, a biće napravljene i dve obilaznice, na severu i jugu. Kasnije će sa obe strane biti napravljena i igrališta za decu. Radovi će biti završeni do juna sledeće godine. Time će biti omogućeno slobodno kretanje za pešake, bicikliste i sva motorna vozila“, rekao je Bahtiri, a prenose prištinski mediji.

On je naglasio da su o početku sprovođenja projekta obaveštene sve strukture obe opštine, severnog i južnog dela Mitrovice.

Sa druge strane, predsednik Severne Mitrovice Goran Rakić nije bio spreman da potvrdi da li su opštinske strukture obaveštene o datumu početka sprovođenja projekta obnove mosta.

Predsednica Skupštine opštine Severna Mitrovica Ksenija Božović je za Radio Slobodna Evropa rekla da, osim činjenice da je postignut sporazum, institucija kojom ona rukovodi još uvek nije dobila nikakvu informaciju u vezi toga.

„Sutra je 1. oktobar, a mi u skupštini o tome nismo zvanično razgovarali. To ipak ne znači da nas predsednik opštine neće obavestiti kada se vrati sa službenog puta. Ali da li će biti diskusije u vezi toga, ne znam jer za sada ta tema nije stavljena na dnevni red“, rekla je Božović.

Šefica Administrativne kancelarije kosovske vlade na severu Adrijana Hodžić je, takođe, za Radio Slobodna Evropa rekla da nije videla nikakve naznake priprema za početak radova.

„Danas sam prelazila preko mosta i nisam primetila da se bilo šta dešava“, rekla je ona.

Ipak, Bahtiri je rekao da će radovi na uklanjanju Parka mira početi u određenom roku.

„Tender je raspisan i pobedila je jedna kompanija. Ona će početi sa radovima i odgovaraće direktno Savetu Evrope koji je na sebe preuzeo uklanjanje Parka mira“, naglasio je Bahtiri.

On je dodao da će istovremeno biti uklonjene i još dve barikade koje se nalaze u severnom delu Mitrovice, u „Bošnjačkoj mahali“ i Suvodolu koje su, kako je rekao, postavili Albanci.

Park mira postavljen je 18. juna 2014. godine, samo nekoliko sati posle uklanjanja trogodišnje barikade od peska i kamenja.

Uklanjanje Parka mira na centralnom mostu preko Ibra koji spaja severni i južni deo Mitrovice, kao i slobodi kretanja preko ovog mosta dogovoreno  je 25. avgusta u Briselu kada su srpski i kosovski premijeri Aleksandar Vučić i Isa  Mustafa nakon višečasovnih razgovora potpisali četiri sporazuma, među kojima je i sporazum o mitrovačkom mostu.

Prema tom sporazumu, kako je tada objasnio Vučić, „ulica Kralja Petra biće pretvorena u pešačku zonu i u tu se ulicu neće ulaziti kamionima“.

Đurić: Izbor Stojanovića tačka na podele

Izbor Branimira Stojanovića za novog koordinatora Srpske liste mora da znači i tačku na podele među srpskim predstavnicima na Kosovu i Metohiji, izjavio je danas direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.Marko Đurić

Đurić je, posle sastanka sa Stojanovićem i koordinatorom Upravljačkog tima za uspostavljanje Zajednice srpskih opština Ljubomirom Marićem, rekao da Srpska lista ima podršku Vlade Srbije i da su očekivanja od te liste velika, kao što su i očekivanja građana na KiM.

„Pred njima je nesumnjivo ozbiljan rad na jačanju naše zajednice, tamo gde je ona najugroženija, u srpskim sredinama i enklavama“, rekao je Đurić.

On je naveo da je predstavnicima Srpske liste poručio da mogu da računaju na podršku Srbije i izvestio ih je o razgovorima u Briselu.

„Posle izjave (izvestioca EP za Srbiju) Dejvida Mekalistera da do 25. decembra treba da bude usaglašen Statut ZSO i mi i Priština i posrednici u razgovoru imamo jasno zacrtan rok i cilj“, rekao je Đurić.

On je poručio da Vlada Srbije očekuje veliki rad i odgovornost predstavnika Srpske liste na terenu.

Stojanović je novinarima nakon sastanka rekao da Srpsku listu čeka veliki posao koji mora timski da se radi, kako bi se nadoknadilo vreme izgubljeno u određenim nesuglasicama.

Stojanović kaže da je važno da se stabilizuje situacija unutar Srpske liste, kako bi se nastavio rad u interesu građana, navodeći važnost nastavka sprovođenja Briselskog sporazuma i forimiranje ZSO.

„Ljudi svakako očekuju mnogo do nas, čeka nas veliki posao. Bez podrske Vlade Srbije ne bismo mogli da očekujemo velike rezultate“, rekao je Stojanović.

Kako je naveo, sigurno je da naredni period neće biti politički stabilan jer ima puno turbulencija i neslaganja u Prištini ali naša je obaveza da kroz taj period prođemo smireno, stabilni i bez posledica.

Marić je rekao da je važna poruka da je rok za izradu Statuta ZSO 25. decemar i da je ona upućena onima koji kasne u tom poslu.

Marić navodi da se srpska strana vrlo ozbiljno posvetila tom poslu i pripremama za forimiranje ZSO.

„Nas prioritet je ZSO, bez nje nema budućnosti“, rekao je Marić.

Simić: Većina srpskih poslanika podržava Jablanovića

Šef poslaničkog kluba Srpske liste Slavko Simić kaže da unutar te liste nije izvšena nikakva promena i da Branimir Stojanović nije izabran za koordinatora. Kaže i da većina srpskih poslanika podržava Jablanovića.Slavko Simić

„Ova vest je dezinformacija“, kaže Simić i dodaje da ona podriva jedinistvo unutar Srpske liste.

„Ona je neistinita, bez obzira iz kog izvora dolazi. Poslanicki klub je jedinstven i najveć broj poslanika podržava predsednika Srpske liste gospodina Aleksandra Jablanovića“, tvrdi Simić i pisanoj izjavi za medije.

Šef poslaničkog kluba Srpske liste u Skupštini Kosova poziva Kancelariju za KiM da prestane da se bavi odnosima unutar ove liste, jer su, kako kaže, ti odnosi političke prirode.

„Većina navoda koji su predmet obračuna u medijima su izmišljeni što je lako proverljivo.Mi nastavljamo posao za koji smo dobili mandat naroda i taj posao nastavljamo sa našim predsednikom Srpske liste gosodinom Aleksandrom Jablanovićem“, stoji u izjavi Slavka Simića.

Srbi u kosovskom parlamentu imaju deset poslanika.

Sednica SAP KiM: Jakšić predložio peticiju za referendum „KiM ili EU“; Jović pozvao na jedinstvo opozicije i proteste

30.09. 2015, 16:00|Izvor: KoSSev

Jedinstvo opozicije i protesti jedini su način da se promeni politička situacija. Idemo pred Kancelariju za Kosovo i Metohiju da upitamo šta je to 5:0, da upitamo gradonačelnike da li su Albanci, ili „Kosovari“. Pritisak, ne nasilje, najbolji je način za borbu protiv nezavisnog Kosova – poručio je danas Nebojša Jović na sednici opozicione Skupštine Autonomne pokrajine Kosova i Metohije. A nekadašnji visoki funkcioner Demokratske stranke Srbije sa Severa Kosova i nekadašnji najuticajniji lider kosovskih Srba, Marko Jakšić, predložio je pokretanje peticije za referendum kojim bi se građani Srbije izjasnili da li su za Evropsku uniju, ili za Kosovo i Metohiju, kao i peticiju za raspisivanje izbora na Severu KiM-a. On je, takođe, zatražio i „trajno nastanjivanje patrijarha u Pećku Patrijaršiju“. Ova sednica je održana istog dana kada i sednice kosovskih opština sa Severa na kojima su usvojeni opštinski budžeti za 2016. Od 68 prisutnih odbornika, njih 66 na ovoj opozicionoj skupštini usvojilo je devet zaključaka. Jedan od zaključaka je da ovi odbornici od predsednice Narodne Skupštine Srbije zahtevaju da „odmah i bez odlaganja“ raspiše lokalne izbore za četiri opštine na Severu KiM-a, u kojima „funkcionišu privremeni organi mimo svih zakonskih propisa“. U protivnom, rukovodstvo Skupštine AP KiM pronaći će, kako navode, zakonski osnov da raspišu lokalne i pokrajinske izbore po zakonima Republike Srbije. Predlog Jakšića o peticiji za referendum se, međutim, nije našao u zaključcima sednice. 

„Stanija proziva Soraju“

Jović se danas osvrnuo i na još uvek aktuelnu raspravu predsednika Srpske, Aleksandra Jablanovića, i nekih od ostalih članova ove liste.

„Čitam skoro Srpska lista proziva Jablanovića da je na svoju ruku uzeo velike pare na štetu srpskog naroda. Proziva Stanija Soraju,“ rekao je on.

„Nađimo jedan datum, nađimo jedan dogovor, jedan dan i neka bude bar 50 ljudi. Idemo pred Kancelariju za Kosovo i Metohiju –gospodo šta ste to vi potpisali? Da pitamo Đurića kakva je to sigurnost ako njemu zavrću uši, ako su Vulinu zavrtali uši, nisu im dali da pređu administrativni prelaz. Kako onda to misliš nas da zaštitiš?“ rekao je Jović na današnjoj sednici SAP KIM.

Gradonačelnici da objasne da li su „Kosovari“

On je zatim podsetio na nedavnu izjavu direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marka Đurića, kojeg je nazvao čovekom „čudnog izgleda i još čudnijih reči“, da je Srbija na poslednjem dijalogu pobedila sa 5:0, ističući da bi Đurića trebalo posetiti i upitati „šta je to 5:0“, a istovremeno i kosovske gradonačelnike na Severu, kako bi objasnili „da li su Albanci, ili Kosovari“:

„Hajde da odemo kod Marka Đurića, ne da poštujemo njega kao instituciju, nego da pitamo – majstore šta je to pet nula? Hajde da čujemo sad. Da prisustvuje na konferenciji za štampu i da nam pruži odgovore šta se radi. Hajde da izvršimo pritisak, ne fizički, ne nasiljem. Da pitamo tog Rakića, Jablanovića, nadam se i Vulovića i Jankovića – hajde recite nam gospodo, sa kim razgovaramo? Da li ste prihvatanjem albanskih ličnih karata, učešćem u albanskim institucijama postali Albanci, ili Kosovari?„.

Jović je istakao i da je vršenje pritiska na kosovske gradonačelnike i kosovske opštinske odbornike „najlakši način da se branimo od nezavisnog Kosova“.

Na ulici se ne ratuje saopštenjima

Jović je bio kritičan i prema načinu rada same ove, sada već, opozicione organizacije:

„Kad se brani država, kad se brani narod, ne ratuje se saopštenjima. Saopštenjima se ratuje u parlamentarnim demokratijama, pa onda kažete, ovo ne valja, ovde smo se ogradili…Ne, ovde se radi o ulici. Da smo ’99. ratovali saopštenjima, danas bismo bili po obodima planina, livadama i ne znam gde već,“ dodao je on, istakavši i da je vršenje pritiska na Ustavni sud Srbije, takođe jedan od načina otpora.

On je, međutim, dodao i da nije za referendum koji je predložen danas na sednici, jer, kako kaže, „vlast ima sve medije u rukama“, „manipulatore“ i „silu“ i istakao:

„Kada se pojavi jedna složna, ujedinjena opozicija, uz blagoslov Božiji, ta opozicija dobija i ruši sve pred sobom. A ako se ne ujedini, mislim da nećemo moći nešto mnogo da postignemo,“ rekao je on i istakao da nije za nasilje, ali i da nije „za poštovanje zakona nezavisnog Kosova“, te da je „narod ogorčen“ i da „čeka da se neko pojavi“ ko bi bio „okosnica“ kojoj bi se priključili.

Jakšić za peticije, Patrijarha u Pećkoj Patrijaršiji; oštro kritikovao Premijera

Sa druge strane, jedan od ključnih predloga dr Marka Jakšića bio je organizovanje peticije za organizovanje referenduma u Srbiji kako bi se građani izjasnili da li su za EU, ili KiM.

Usvojeni zaključci SAP  KiM 

„Ono što mi danas možemo da radimo, sem toga da ostajemo, da se sakupljamo, da saborujemo, jeste da jednostavno pokrenemo inicijativu da sakupimo 100.000 potpisa da napravimo timove sa jednom idejom i da se izađe na referendum. Odnesemo potpise skupštini Srbije. Da zatražimo referendum sa samo jednim pitanjem – da li je Srbija za KiM, ili za EU? Ako narod Srbije kaže da hoće svesno da se odrekne KiM-a, da im je draža EU, mi ne možemo ništa protiv toga, ali moramo da pokušamo da se organizujemo da sakupimo 100.000 potpisa da to uđe u skupštinsku proceduru, da dođe do referenduma i neka se građani Srbije izjasne“, rekao je on.

Drugi njegov predlog i jedan od zaključaka sednice bio je da se Patrijarh nastani u Pećkoj Patrijaršiji, za kojeg je podsetio, kako je rekao, da je pozvao građane sa KiM-a da izađu na kosovske izbore.

„Drugi naš zahtev je da pozovemo Patrijarha da se stalno nastani u Pećkoj Patrijaršiji. Mi ono što vidimo i znamo da se Crkva nije pretrgla u odbrani državnih srpskih i nacionalnih interesa na ovom prostoru,“ rekao je Jakšić i dodao: „Stalno nastanjivanje srpskog Patrijarha i egzarha u Peći, jednostavno znači i šalje se poruka da Srbija neće da se odrekne KiM-a.“

On je dodao i da je ono što „možemo svi da uradimo“ jeste da na sledećim izborima SNS dobije „što manje glasova“ na Severu.

„Ako ništa drugo, da makar u ove četiri opštine da ne pobedi SNS i time se šalje poruka da se Srbi sa KiM-a ne slažu sa izdajničkom politikom Aleksandra Vučića,“ rekao je on i dodao:

„Moramo da ostanemo dosledni i istrajni u našoj političkoj borbi. Ne smemo da učestvujemo u institucijama separatističke tvorevine zvane države Kosovo, ne smemo da legalizujemo i legitimizujemo tu vlast i bilo kakvi njihovi izbori da sutra budu ne treba i ne smemo da učestvujemo. Neka se jednostavno vidi da danas na KiM-u postoji srpski narod, postoji njegov legitimni predstavnici koji su birani po zakonima države Srbije da damo svoj glas protiv.“

Jakšić je predložio i peticiju kojom bi se organizovali izbori u četiri opštine na Severu.

„I na kraju da organizujemo peticiju koju bismo morali pre svega ovde na Severu KiM-a da sakupimo i podnesemo u Skupštinu Srbije i da zatražimo od predsednika Skupštine Srbije da raspiše izbore za četiri opštine. Oni su to dužni po Ustavu, po zakonu.“

EU i zapad vole Srbiju jer se odrekla KiM-a

Jakšić se tokom svog obraćanja osvrnuo i na komentar premijera Srbije, Aleksandra Vučića, da je Srbija cenjena zemlja, rekavši:

„Ne vole zemlje EU i zemlje zapada Srbiju ovakvu kakvu je, nego samo zato što se odrekla KiM-a, samo zato da bi mogla da opravda jedno bombardovanje, ili da tako kažem gaženje svog međunarodnog prava. I to je razlog zašto se Srbija kao bolje ceni.“

On je istakao i da vlast „šamara, tuče i bije političke protivnike“, da je „ugušila slobodu medija“, a da „što se EU tiče i zapada je muk“, te da Premijeru „odobravaju sve“, dokle „god predaje KiM“, nazvavši ga istovremeno „tiraninom i diktatorom“.

Podsetimo, organizovanje Skupštine Autonomne Pokrajine Kosovo počelo je donošenjem Deklaracije o osnivanju Zajednice opština Autonomne pokrajine Kosovo, 28. juna 2008, a što je tada objavljeno i u Službenom glasniku Srbije, tokom bivše vlade Borisa Tadića. U međuvremenu je, početkom 2013. godine, donešena odluka da se Zajednica opština konstituiše u više telo – Skupštinu Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija. Ona je formirana 4. jula, nakon više odlaganja usled pritiska vladajućih partija SNS-e i SPS-e. Ova organizacija je uskoro ostala bez zvanične podrške vladajućih stranaka SPS-a i SNS-a, ali su u njoj do danas ostali, sada već bivši članovi ovih partija, a koji se nisu slagali sa politikom svojih partija.

Čekajući detalje sporazuma o međusobnom priznavanju diploma: Posebno koristan za Albance iz „Preševske doline“

30.09. 2015, 0:47|Izvor: KoSSev

Pregovarački timovi Beograda i Prištine postigli su juče sporazum o uzajamnom priznavanju i nostrifikaciji diploma, saopštila je sinoć kosovska vlada, koja je naglasila da je ovaj sporazum postignut između  „dve države – Kosova i Srbije“. Sporazum sada obuhvata gotovo sve nivoe obrazovanja – od diploma srednjih škola, strukovnih, takozvani bečlor i master stepen, kao i diplome doktorskih studija. Kosovska vlada je posebno istakla korisnost ovog sporazuma za studente iz, kako u Prištini kažu – „Preševske doline“, poklonivši tokom razgovora u Briselu i veću pažnju zahtevu za albanske đake u južnoj Srbiji da koriste knjige štampane u Prištini. Priština zahteva da Srbija u roku od pet meseci prizna i 400 diploma koje do sada nije priznavala, kako tvrde u kosovskoj vladi. Iako nisu saopšteni detalji, pretpostavlja se da su to upravo diplome mahom sa prištinskog univerziteta. Nisu međutim izneti detalji kakva sudbina čeka diplome se prištinskog (srpskog) univerziteta u Kosovskoj Mitrovici koje Priština do sada nije priznavala. Sa druge strane, iz srpske delegacije za sada je stigla samo jedna rečenica i to od direktora Kancelarije za KiM, Marka Đurića, koji je juče i prekjuče u Briselu predvodio tim iz Beograda – da je prištinska strana prihvatila uzajamno priznavanje i nostrifikaciju svih diploma, ne iznoseći druge detalje, kao ni to da li je postignut novi sporazum, kako je navela kosovska strana, ili se radi o dopuni sporazuma o uzajamnom priznanju diploma postignutom u Briselu još sredinom 2011, odnosno početkom 2012. godine, a za koji su se obe strane do sada međusobno optuživale da ne primenjuju sporazum.

Priznavanje srpskih državnih diploma – „privremeno prelazna mera“ za „potpunu integraciju“ srpskog državnog univerziteta u kosovski sistem

Jedna od ranijih „inicijativa“ kosovske vlade za priznavanje srpskih diploma bila je u vidu usvajanje dokumenta o „Postupku prijavljivanja za radna mesta u institucijama Republike Kosovo za članove manjinskih zajednica koje imaju diplome izdate od strane Univerziteta u Severnoj Mitrovici“.

Iako su neki kosovski mediji tada javili da će kosovska vlada priznati diplome srpskog državnog prištinskog univerziteta u Kosovskoj Mitrovici, za samu kosovsku vladu, to je, međutim, samo „privremeno-prelazna mera za integraciju kojom će se diplome, koje su dobili građani Republike Kosovo, učiniti važećim, u svrhu prijavljivanja za posao u javnim institucijama, a u očekivanju potpune integracije Univerziteta u Severnoj Mitrovici u okviru kosovskog pravnog okvira.“

Cilj ovog dokumenta za kosovsku vladu jeste integracija Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici u kosovski sistem visokog obrazovanja.

„Ovim sporazumom strane su se obavezale na uzajamno priznavanje diploma i poštovanje procedura i rokova po odgovarajućim zakonima svake zemlje. Ovaj sporazum obuhvata sve univerzitetske nivoe (Bachelor, Master i doktorske), diplome srednje škole, stručno obrazovanje, kao i peti nivo kvalifikacija pod Evropskim okvirom kvalifikacija,“ naglasila je kosovska vlada u saopštenju izdatom nakon dvodnevnih susreta u Briselu.

Kosovska vlada je dodala da će se proces priznavanja diploma odgovarajućih obrazovnih institucija nastaviti kroz sertifikaciju od strane Evropske asocijacije univerziteta (EUA), koje će, kako iz Prištine naglašavaju, priznati „relevantne zemlje“ i to po pitanjima i potrebama tržišta rada, ili za dalje studije, u zavisnosti od interesovanja kandidata, ne saopštivši pritom dalje detalje o kakvim „odgovarajućim obrazovnim institucijama“ se radi, te koje su to „relevantne zemlje“.

„Ovaj sporazum stavlja tačku na period neuspeha priznavanja univerzitetskih diploma od strane Srbije i zahteva u roku od pet meseci da se priznaju diplome koje su sertifikovane od strane EUA – preko 400 sertifikovanih diploma, koje Srbija do sada nije priznala,“ ističe se u saopštenju.

Sporazum koristan za albansko stanovništvo u „Preševskoj dolini“

Za prištinsku stranu, ovaj sporazum o uzajamnom priznavanju diploma će posebno pomoći albanskom stanovništvu u južnoj Srbiji, odnosno, kako je u saopštenju kosovske vlade nazvan ovaj deo – „Preševskoj dolini“, a koje uglavnom studira u obrazovnim institucijama na Kosovu.

Oni „treba da se vrate i služe u svojim zemljama kako bi pomogli u razvoju albanske zajednice u Dolini i društvu u celini,“ istakla je dalje kosovska vlada, dodajući:

„Vlada Kosova je uvek bila zabrinuta i stalno je izveštavala o preprekama koje se nameću albanskom stanovništvu Srbije u Preševskoj dolini u tom pogledu.“

Na sastanku u Briselu su ministarka Edita Tahiri, koja je predvodila kosovsku delegaciju i kosovski ministar obrazovanja, nauke i tehnologije, Arsim Bajrami, pokrenuli i pitanje distribucije udžbenika za „Preševsku dolinu“ i zatražili pomoć od EU da „pošiljka“ kosovskog ministarstva obrazovanja bude „puštena i poslata studentima“. Saopšteno je i da se srpska strana obavezala da u roku od dva dana da odgovor na ovo pitanje, dok je kosovska delegacija „potvrdila primenu reciprociteta po ovom pitanju,“ takođe ne saopštavajući dalje detalje, ali se pretpostavlja da se radi o srpskim udžbenicima koji stižu na KiM.

Mehanizam nadgledanja procesa primene sporazuma koji je juče postignut sastoji se od tri strane, istakla je Priština – Kosova, EU i Srbije, a postoji i obaveza izveštavanja, procene i gde je potrebno – poboljšanja procesa primene sporazuma.

Kosovsku delegaciju, pored Tahirijeve i Bajramija, činili su još Ćemajlj Marmulakaj, Hisen Bitići i Arjeta Redžaj. Na srpskoj strani ni ovaj podatak nije saopšten.

Uredba o priznavanju diploma neustavna; odluka Ustavnog suda na snazi tek posle 6 meseci, zatim usvojena nova uredba 

Nakon sporazuma o priznavanju diploma 2011, odnosno 2012. godine, usvojena je i Uredba o posebnom načinu priznavanja visokoškolskih isprava i vrednovanja studijskih programa univerziteta sa teritorije KiM, koji ne obavljaju delatnost po propisima Republike Srbije.

Ustavni sud Srbije je, međutim, utvrdio početkom maja prošle godine da je ova Uredba neustavna. Objavljivanje ove odluke suda u Službenom glasniku kasnilo je šest meseci, te je ona stupila na snagu početkom novembra iste godine.

Dve nedelje kasnije, srpska vlada je usvojila novu Uredbu o posebnom načinu priznavanja diploma kosovskih univerziteta, koja se odnosi na ove univerzitete, a koji rade u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Tako je novom uredbom usvojena i nova procedura za priznavanje diploma kosovskih univerziteta, te na taj način prevaziđen problem priznavanja ovih diploma zbog neustavnosti prethodne uredbe.

Đurić u jednoj rečenici: Priština prihvatila uzajamno priznavanje i nostrifikaciju svih diploma

Za to vreme direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, koji je predvodio srpsku delegaciju na razgovorima u Briselu, rekao je sinoć novinarima da je prištinska strana prihvatila uzajamno priznavanje i nostrifikaciju svih diploma.

KoSSev je sinoć uputio i pitanja ovoj Kancelariji u vezi sa dodatnim pojašnjenjima na sporazum o uzajamnom priznavanju diploma, uključujući i pitanje da li se radi o novom sporazumu, ili doradi već postojećeg sporazuma o prihvatanju univerzitetskih diploma postignutom između Beograda i Prištine u Briselu još 2011, odnosno 2012. godine, na koja još uvek nismo dobili odgovor.

Sporazum o diplomama postignut još 2011-2012

Prema ovom sporazumu od četiri tačke, beogradska i prištinska delegacija su se i tada dogovorile da „zamole“ Evropsku univerzitetsku asocijaciju da overi univerzitetske diplome koje izdaju univerziteti „svake od strana“ kako bi je druga koristila u svrhu nastavka obrazovanja i/ili zapošljavanja u javnom sektoru, te da će „nakon verifikacije da su univerzitetske diplome izdate od strane ovlašćenih institucija u skladu s evropskom najboljom praksom, Komitet evropskih akademskih stručnjaka, koji je osnovala Evropska univerzitetska asocijacija, izvršiti sertifikaciju“. EU se tada obavezala da će „uložiti sve napore“ kako bi obezbedila primenu tih sporazuma.

SPARK: 374 kosovske diplome priznate, 13 srpske

U međuvremenu su se dve strane optuživale da ne primenjuju ovaj sporazum. Srpska strana je sa terena optuživala kosovsku, kao i organizaciju SPARK, koja je preuzela obavezu da koordiniše procesom priznavanja univerzitetskih diploma, u saradnji sa Evropskom univerzitetskom asocijacijom – da se revnost u radu ogleda samo u priznavanju diploma albanskih studenata, dok se kod pokušaja nostrifikacije diploma srpskih studenata sa KiM-a u Srbiji odugovlačilo i postavljale brojne birokratske prepreke. Prema dostupnim podacima od letos iz ove organizacije, od 433 podneta zahteva NVO SPARK, 387 je rešeno i to tako da od ukupnog broja rešenih slučajeva, 374 tzv. sertifikata je izdato podnosiocima sa kosovskim diplomama, a samo 13 sertifikata podnosiocima koji su imali srpske diplome. Sam proces je bio koncipiran kao projekat i kada je završeno finansiranje od strane EU, prekinut je njihov rad.

Priština: Albanci iz „Preševske doline“ ne mogu da se zaposle u Srbiji; iz srpskih škola na KiM-u nepostojeći kadar za Prištinu i inostranstvo

Priština se, sa druge strane, žali da se Albanci sa juga Srbije koji se mahom školuju na univerzitetu u Prištini ne mogu zapošljavati u Srbiji, jer im se ne priznaje diploma. Istovremeno, đaci i studenti koji se školuju po srpskom obrazovnom programu na Kosovu i Metohiji, nepostojeći su obrazovni kadar za Prištinu koja ne priznaje institucije Republike Srbije, odnosno naziva ih paralelnim, ali i često za institucije u drugim državama. Ove institucije u zahtevu kosovskom ministarstvu obrazovanja za proveru validnosti diplome dobijaju odgovor da ona nije odgovarajuća, odnosno da srpski univerzitet nije legalan na Kosovu, ili da jednostavno ne postoji. KoSSev nezvanično saznaje iz više izvora da je naročito u poslednje vreme u inostranstvu upadljivo odbijanje priznavanja, ili mogućnosti za nostrifikaciju diploma sa prištinskog (srpskog) univerziteta u Kosovskoj Mitrovici.

Upravo neizvesnost da li će im i gde diploma biti priznata je jedan od razloga što se sve više mladih sa Severa Kosova odlučuje da upiše studije na nekom od univerziteta u centralnoj Srbiji, dok je univerzitet u Kosovskoj Mitrovici i dalje veoma aktuelan za mlade Srbe iz sredina južno od Ibra, kao i za studente iz gradova sa juga Srbije. Za sada, nakon najnovijeg dogovora o uzajamnom priznanju diploma, još uvek nema neposrednog odgovora dve strane – kakva je konačna sudbina diploma sa prištinskog univerziteta izmeštenog u Kosovskoj Mitrovici.

službenica iz odeljenja za finansije, Katica Radomirović, pred odbornicima razložila stavke predloga ovog budžeta, isti je jednoglasno usvojen uz glasove i albanskih odbornika. Veći deo današnje sednice, ipak, obeležila je rasprava po zahtevu odbornika Dejana Veselinovića, a odnosi se nedavni događaj ispred opštine u Zubinom Potoku kada je vlasnik  građevinske firme „Građevinar Zupče“, Vladimir Veselinović, inače sin ovog odbornika, navodno napadnut i tom prilikom mu je, kako on tvrdi i kako je naveo u prijavi i kosovskoj policiji, oteta tenderska dokumentacija, koju je planirao da preda na konkurs koji je raspisala ta opština. Tokom sednice, pomenuti je i portal KoSSev o čemu možete čitati u posebnoj VESTI. Poslušajte i skraćeni tonski snimak toka sednice 

Odbornik Veselinović je raspravu započeo, rekavši da ovo nije prvi put da njegovog sina „napadaju zbog tendera“, te da je jedan od dvojice napadača, tvrdi, poznat još od prvog slučaja verbalnog napada koji se, po Veselinovićevim rečima, dogodio pre prošlonedeljnog incidenta.

SMS sa Hilandara

Dragiša Jovanović je tokom sednice i pročitao navodni SMS koji mu je, kako je rekao, poslao gradonačelnik opštine Zubin Potok, Stevan Vulović:

„Taj gospodin, prevarant, moraće svoje izrečene izmišljotine da iznese pred nadležne institucije. Svima pozdrav sa Hilandara. Želim vam uspešan rad. Pročitaj poruku na Skupštini. Ja sam to pročitao. To je poruka od gradonačelnika,“ rekao je Jovanović.


Jovanović: Veselinović „obmanuo javnost i Skupštinu“ i „upecao se u zamku“; „Puj pik ne može“ 

Jovanović je istakao i da je Veselinović dao izjavu za KoSSev da je „podneo papire na svoju firmu“, da je tako „obmanuo javnost i Skupštinu“ i da će svoje optužbe morati da dokaže na sudu.

„Definitivno smatram da si ovde otišao pet koraka daleko i da nisi svestan koliko si slagao u ovome i to ćeš morati da dokažeš. Ako bude tačno ovo, neka odgovara svako, neka odgovara – od gradonačelnika, od komandira, od mene, od svakoga ko god je učestvovao. Neka odgovara Nemanja. Možda je Nemanja bio logistika. Možda je Pavić bio logistika, možda smo svi mi bili logistika po tebi. Ti si sve nas video dole ispred opštine i svi smo skočili na tvoga sina. Kako te bre nije sramota da lažeš? Kako te nije sramota da lažeš? Dao si izjavu gospođici, ili nebitno šta je u kojem svojstvu, da si došao da predaš papire na svoju firmu. Pa kad si se uhvatio u laž, sami u svoju laž kad si se uhvatio, ti si sutra, a ne da si zamka, to si se samo uhvatio da bi se ispravio. Sutra rekao ne, nisam ja na svoju firmu. Zašto si u novine dao da si na tvoju firmu doneo papire? Znači, slagao si. Obmanuo si njih, obmanuo si javnost, obmanuo si Skupštinu. Na tvoju firmu nisi ni podigao dokumenta. I kad si se upecao u zamku, ti si onda shvatio – e jel mogu sutra puj pik ne važi se. Ne može Dejane Veselinoviću. To ćeš morati da dokažeš na sudu,“ rekao je Jovanović.

„Samo jedan tender za malog“

Odbornik Dejan Veselinović je objasnio i deo pozadine slučaja navodnog napada na njegovog sina:

„Rekao sam mu (gradonačelnik, prim.red.), dece mi moje, evo ga Biške ovde, dajte mi samo jedan tender malom pošto je to prvi posao, sledeće godine, ako ne bude u centru Prištine jedna mala ulica, nema veze kolika, na početku ima da bude tabla ‘Građevinar Zupče’ da je radio i nikad više neću ovde da dođem da konkurišem,“ objasnio je Veselinović.

„Prvo lice je dobar prijatelj i saradnik gradonačelnika, a drugo lice nije uspelo da prepozna. Oni su mom sinu rekli da se vrati nazad i da ne može ovde da  predaje tendere. On se vratio nazad i slučaj je prijavljen Kosovskoj policiji. Naravno da su tenderi i tada bili razlog,“ rekao je Veselinović.

On je na današnjoj sednici tvrdio i da je njegova porodica navodno „trpela pritiske“, optuživši odbornika Dragišu Jovanovića i gradonačelnika Stevana Vulovića da su mu navodno pretili, iznoseći i detalje samog incidenta pred opštinskom zgradom, kojem je navodno predsedavajući SO Nemanja Jakšić, bio svedok. Po Veselinovićevim rečima, policija, čija je patrola zbog bezbednosti odbornika – uvek prisutna ispred opštine, tog trenutka nije bila tu.

Jakšić je demantovao navode da je video incident, izražavajući i žaljenje ukoliko se on i dogodio.

„Meni je žao ako su se dešavale ovakve stvari, bilo na centru, ili ispred opštine. Ja se nadam da se ovakve stvari neće dešavati i da će institucije koje se bave ovim stvarima, rešiti ovaj problem. Pomenuto je da sam ja organizator ovog incidenta, međutim, ja sam posle toga došao, nisam očevidac i nemam ništa posebno da kažem.“

Zamenik komandira policije u Zubinom Potoku je sa druge strane rekao da je policija pravovremeno reagovala:

„Slučaj koji se desio 21. septembra ispred zgrade Skupštine opštine u Zubinom Potoku – mogu reći da je policija odmah reagovala. Mi smo uzeli izjave od očevidaca i građana. Mi i dalje radimo na ovom slučaju, a što se tiče konstatacije da policija toga dana nije bila na licu mesta po rečima Veselinovića, ja bih samo hteo da vas upoznam da po naređenju generalnog direktora, Nenada Đurića, policija Zubinog Potoka poslala je na ispomoć jedinice u severnu policijsku stanicu. Tako da je sedam policijskih službenika bilo na dužnosti u severnoj stanici, jer je tamo bio u toku slučaj rekonstrukcije slučaja Olivera Ivanovića i Dragoljuba Delibašića.“

Današnjoj sednici u Zubinom Potoku nije prisustvovao sam gradonačelnik, kao ni ostali gradonačelnici u drugim opštinama na Severu Kosova. Sednici su prisustvovali i predstavnici kosovskog ministarstva za administraciju lokalne uprave, te međunarodnih organizacija na Kosovu.


Pročitajte još: 

PR predstavnik: KoSSev „žestoko narušio ugled“ opštine Zubin Potok jer je objavio „ime gradonačelnika“ umesto „inicijala“

SO Severna Mitrovica: Usvojen izmenjen predlog budžeta od 10,6 miliona evra

30.09. 2015, 18:55|Izvor: KoSSev

Izmenjen predlog budžeta opštine Severna Mitrovica za 2016. godinu u iznosu od 10.654.622 evra usvojen je na današnjoj osamnaestoj redovnoj sednici SO Severna Mitrovica. Predlog budžeta koje je kosovsko ministarstvo finansija, prethodno uputilo opštini Severna Mitrovica u iznosu od 4.970.832 evra ocenjen je kao „nerealan“ i „neprihvatljiv“. Današnjoj sednici nije prisustvovao gradonačelnik Severne Mitrovice, Goran Rakić, koji je, kako je rečeno na sednici – na „službenom putu“. Umesto njega, „izvestilac o tački razmatranje i usvajanje nacrta budžeta“ bio je zamenik gradonačelnika, koji je ujedno i predsednik Privremenog organa opštine Kosovska Mitrovica, Aleksandar Spirić.

Predsedavajuća SO Severna Mitrovica, Ksenija Božović, rekla je na današnjoj sednici da Priština od prošle godine „nameće broj stanovnika od 12.326“ i ovu brojku uzima kao osnovni parametar za izradu budžeta.

„Priština nam još uvek, i od prošle godine, nameće broj stanovnika od 12.326 i to im je osnovni parametar za izradu našeg budžeta. Prošle godine smo izgubili grdno vreme sa njima da bi došli do cifre od 20.000 da im bude parametar. Kad smo im predlagali da im parametar bude birački spisak kad smo izlazili na izbore – ni to nisu prihvatili, i ove godine se opet vraćamo na cifru od 12.326,“ rekla je Božović.

Gradonačelnici severnih opština na Hilandaru

Tokom današnjih sednica SO o budžetu za 2016., u opštinama na Severu Kosova, niko od četiri gradonačelnika nije bio prisutan, a na marginama ovih sednica je izneta nezvanična informacija da se oni nalaze na Hilandaru, dok je u Zubinom Potoku i tokom same sednice pročitana navodna SMS poruka gradonačelnika Stevana Vulovića sa posrednom informacijom da je i on na Hilandaru.

Nakon što je zamenik gradonačelnika, Aleksandar Spirić, predstavio izmenjeni predlog budžeta SO Severna Mitrovica, koji je razmatran na juče održanom Odboru za politiku i finansije – odbornici su imali priliku da daju svoje komentare na predloge i moguće izmene u predlogu budžeta.

Na današnjoj sednici usvojen je i predlog odbornika Građanske inicijative „Srbija demokratija pravda“, Milana Kosovca, da se novac od 100.000 evra, predviđen za robe i usluge za obrazovanje i nauku, „podeli procentualno prema potrebama – osnovnom, srednjem, predškolskom obrazovanju“.

Nakon izlaganja odbornika, predlog budžeta usvojen je sa 12 glasova za i 4 protiv. Protiv usvajanja budžeta glasali su odbornici iz albanske zajednice, a jedan od odbornika iz redova Demokratske partije Kosova, Baškim Cimilji, rekao je da su predstavnici njegove zajednice odlučili da glasaju protiv, jer predlog budžeta opštinske administracije Severna Mitrovica „nije u skladu“ sa budžetom donetim od Ministarstva za finansije iz Prištine. Predstavnik bošnjačke zajednice, Nedžmedin Ugljanin, bio je uzdržan tokom današnjeg glasanja.

Podsetimo, budžet za 2015. godinu je iznosio 6.624.622 evra, dok je predlog budžeta Ministarstva finansija za 2016. godinu umanjen za 1.653.730 evra i iznosi 4.970.832 evra. „Najveći rez“, kako je prethodno, tokom javne rasprave prekjuče rekao gradonačelnik Rakić, napravljen je u kategoriji plata i kapitalnih investicija.

Na današnjoj sednici bilo je prisutno 17 od ukupno 19 odbornika. I ovoj sednici prisustvovali su predstavnici kosovskog ministarstva za administraciju i lokalnu samoupravu, kao i predstavnici međunarodnih organizacija.

Spirić: Predlog budžeta Ministarstva finansija nerealan i neprihvatljiv; verujemo da će Priština prihvatiti ovaj budžet

Zamenik gradonačelnika i predsednik Privremenog organa Kosovska Mitrovica, Aleksandar Spirić, je u obraćanju novinarima, nakon završetka sednice, rekao da je budžet u iznosu od 4.970.832 evra nezadovoljavajući i dodao:

„Budžet koji je prvobitno po ‘okružnici’ nametnut nama od 4.970.832 evra bio je nerealan i neprihvatljiv, sa tim novcem svakako nećemo moći da radimo na rešavanju ekonomske problematike sa kojom se suočavaju građani Kosovske Mitrovice, a tu su i razvojni projekti bez kojih u 2016. godini nećemo moći.“

On je, takođe, rekao da su sagledali i saslušali potrebe građana i na osnovu toga „jasno definisali sve programe i projekte koje će realizovati u 2016. godini“, istovremeno izrazio uverenje da će Priština prihvatiti predlog budžeta.

„Verujemo da će Priština prihvatiti ovaj budžet koji je najrealniji i on je zapravo ispod nekog minimuma za implementaciju, imajući u vidu da su mnogi projekti pred nama i da je ključni problem koji moramo da rešimo velika stopa nezaposlenosti, kao i poboljšanje položaja mladih,“ zaključio je Spirić.

13. 09. 2015 | 08:00 -23:55 Šiptari terajaju svoju osvajačku a mi politiku povlačenja…


Da li se Srbija približila priznanju Kosova?

U najnovijem Mostu RSE razgovaralo se o tome šta kosovski Srbi dobijaju, a šta gube nedavno potpisanim sporazumima između Beograda i Prištine. Sagovornici su bili dva lidera kosovskih Srba: Radmila Trajković iz Gračanice i Marko Jakšić iz Severne Mitrovice.

Bilo je reči o tome da li je opravdan triumfalizam predstavnika srpske vlade koji smatraju da ti sporazumi predstavljaju pobedu Srbije, da li će zajednica srpskih opština biti telo sa širokim ovlašćenjima, kao što tvrdi Aleksandar Vučić, ili će ona ličiti na nevladinu organizaciju, kao što kaže Hašim Tači, zašto poznati kosovski publicista Veton Suroi smatra da su briselskim sporazumima Srbi dobili teritorijalnu autonomiju, da li je potpisivanjem briselskih sporazuma srpska vlada prekršila Ustav Srbije, da li će zajednica srpskih opština morati da poštuje zakone Kosova, šta znači činjenica da Kosovo dobija svoj telefonski pozivni broj i da li se potpisivanjem briselskih sporazuma Srbija približila priznanju Kosova.

Omer Karabeg: Potpisivanje briselskih sporazuma proslavljeno je u Srbiji kao velika pobeda. Potpisnik tih sporazuma, premijer Vučić, rekao je da su oni dobri za srpski narod na Kosovu. On je kosovskim Srbima čestitao formiranje Zajednice srpskih opština, a direktor Kancelarije vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, je rekao da je Srbija u Briselu pobedila sa 5:0. Kako vi gledate na te sporazume?

Marko Jakšić: Mislim da je to jedna velika prevara i obmana i zato se namerno išlo s triumfalizmom. Čak je u Mitrovici organizovana, da tako kažem, naručena proslava tih sporazuma. Srbi nisu dobili ništa i izgubili su mnogo. Obistinilo se ono što je govorila Prištana – da neće biti trećeg stepena vlasti. Umesto da se to narodu otvoreno kaže, pričane su priče o pobedi od 5:0. Šta ljudi misle o tome pokazali su pre neki dan na humanitarnom koncertu u Kosovskoj Mitrovici, u organizaciji Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Prisutnima je trebalo da se obrati Marko Đurić, direktor te kancelarije i autor te čuvene izjave da smo pobedili sa 5:0, ali mu ljudi to nisu dozvolili.

Cela priča da su Srbi mnogo dobili briselskim sporazumima završila se po onoj narodnoj – tresla se gora, rodio se miš.

Nemoguće je da toliki broj Srba na Kosovu ne shvata briljantnu i blistavu pobedu, kako kaže predsednik vlade Srbije, jer Srbi, ne da ništa nisu dobili, nego su mnogo toga izgubili, naročito imajući u vidu da je Ahtisarijev plan nudio mnogo više. Sećam se, bio sam tada poslanik, da su u skupštini Srbije i Vučić i Dačić bili protiv prihvatanja Ahtisarijevog plana, a sada su pristali na mnogo manje od toga. Zašto su tako postupili – najbolje znaju oni sami. Cela priča da su Srbi mnogo dobili briselskim sporazumima završila se po onoj narodnoj – tresla se gora, rodio se miš.

Radmila Trajković: To što smo dobili ovim sporazumima govori da Zajednica srpskih opština predstavlja jedno prelazno rešenje da bi se Srbi sa Kosova na kraju potpuno integrisali u kosovsko društvo. Nije lako sada kosovskim Srbima reći da im adrese nisu više u Beogradu nego u Prištini, jer bi to rezultiralo odlaskom značajnog broja ljudi sa severa Kosova. Složila bih se sa gospodinom Jakšićem da smo se možda trebali boriti za treći stepen vlasti, ali i ovo što smo dobili nailazi na veliki otpor albanske opozicije koja to izražava na krajnje ekstreman način. Bojim se da će ovih dana biti ekstremnih istupanja, što može dovesti do toga da se umanje i ova ovlašćenja koje je dobila Zajednica srpskih opština. Jer, međunarodna zajednica funkcioniše po principu da pravi ustupke tamo gde se pojavi snažan pritisak.

Briselski sporazumi nisu ispunili očekivanja Srba sa prostora Kosova i Metohije.

Inače, briselski sporazumi nisu ispunili očekivanja Srba sa prostora Kosova i Metohije, jer dolazi do potpunog prekida institucionalnih veza sa Beogradom. Ukidanje institucionalnih veza sa zdravstvom i obrazovanjem zaista će rezultirati odlaskom Srba, jer je reč o životnim pitanjima. Da li će Srbi odsada moći da se leče u Beogradu, Nišu, Kraljevu, Kruševcu, gde su navikli da odlaze? Da li će Kosovo plaćati troškove njihovog lečenja van Kosova?

Ista je stvar i sa obrazovanjem. Već primećujem da ovih dana u Gračanici veliki broj ljudi upisuje svoju decu u srednje škole u centralnoj Srbiji. Sve mi to govori da je ovdašnjim Srbima trebalo objasniti šta su dobili, a šta izgubili ovim sporazumima. O tome se javno gotovo i ne razgovara u Beogradu, a ne razgovara se ni sa Srbima sa Kosova i Metohije. Niko od nas ne zna sve detalje koji su dogovoreni u Briselu. To je veliki problem.

Omer Karabeg: Premijer Vučić je rekao da će Zajednica srpskih opština imati široka ovlašćenja – imaće predsednika, skupštinu, grb i zastavu i odlučivaće o zdravstvu, školstvu i ekonomskom razvoju. Zar to nije dobro za kosovske Srbe?

Marko Jakšić: Čovek mora da postavi pitanje – šta sada ima srpska zajednica i šta je briselskim sporazumima dobila, a šta izgubila. Srbi sada imaju vezu sa Beogradom koja je najvažnija za njihov opstanak. Ako živite u tuđoj državi nemate budućnost – ne znam koliko da dobijete i ne znam šta da imate. Srbi na severu Kosova su imali i zdravstvo, i prosvetu, i sudski, i policijski sistem. Ovim sporazumima se njihove veze sa Srbijom kidaju. Srbija je mnogo više dobijala u Rambujeu, kada nije pristala, pa je bombardovana, a sada se bez ikakvog pritiska odriče jednog dela svoje teritorije, navodno zbog ulaska u Evropsku uniju.

Premijer kaže da će Zajednica srpskih opština imati svog predsednika. Ona će, međutim, imati ovlašćenja kao Ribolovački savez Kosova i Metohije, uz opasku da i taj savez ima svog predsednika, potpredsednika i izvršni odbor. Ali, on je još uvek u okviru države Srbije, a ta zajednica neće biti. Prema tome, ponavljam, sve je to jedna velika šarena laža.

Omer Karabeg: Gospođo Trajković, da li se vi slažete s tim što je rekao gospodin Jakšić – da su Srbi na Kosovu više dobijali Ahtisarijevim planom nego što sada dobijaju briselskim sporazumima?

Gospodin Ahtisari je napravio projekt koji je za Srbe bio bolji nego ovo što je rezultat pregovora u Briselu.

Radmila Trajković: Niko u srpskoj političkoj i stručnoj eliti nije imao dovoljno strpljenja da pročita Ahtisarijev plan. Za sve nas problem je bilo pominjanje nadgledane nezavisnosti, mada u celom dokumentu Ahtisari nijednom rečju nije pomenuo državu. Što se tiče rešenja za kosovske Srbe, ona su proistekla iz izveštaja gospodina Kai Eidea, kojeg je generalni sekretar Ujedinjenih nacija poslao na Kosovo i Metohiju da sagleda položaj Srba. On je u svom izveštaju pisao o strahovitoj diskriminaciji i marginalizaciji Srba, a gospodin Ahtisari je napravio projekt koji je za Srbe bio bolji nego ovo što je rezultat pregovora u Briselu.

Omer Karabeg: Gospodine Jakšiću, vi tvrdite da su briselski sporazumi loši za kosovske Srbe, ali kosovska opozicija se u mnogo čemu slaže sa Vučićem, koji kaže da su Srbi bolje prošli. Recimo, poznati kosovski publicista Veton Suroi tvrdi da su briselskim sporazumima kosovski Srbi dobili teritorijalnu autonomiju.

Marko Jakšić: I ranije sam imao priliku da vidim da je opozicija u Prištini, a naročito Samoopredeljenje, demonstrirala kada je Borko Stefanović, tadašnji šef pregovaračkog tima vlade Srbije, potpisivao sporazume koji su apsolutno išli u prilog albanskoj strani. Prvo, normalno je da svaka opozicija kritikuje vlast, a drugo – ona je ovim demonstracijama “peglala“ loše političke poteze aktuelne vlasti u Beogradu. Setite se samo da je albanska opozicija demonstrirala i zbog dolaska EULEX-a, a svi znamo da EULEX nije bio u interesu Srba. Zato je ondašnja vlast Borisa Tadića, a to radi i sadašnja vlast Aleksandra Vučića, znala da kaže: “Eto, vidite koliko smo u pravu – da nismo, ne bi se bunila opozicija u Prištini“.

Omer Karabeg: Da li to znači da vam je blizak stav Hašima Tačija koji je rekao da Zajednica srpskih opština liči na nevladinu organizaciju?

Marko Jakšić: Dovoljno je da pročitate briselske sporazume – a ja sam ih pažljivo čitao, išao sam od tačke do tačke – pa da vidite da je to jedna pre svega nevladina organizacija u sistemu samoproglašene Republike Kosovo.

Radmila Trajković: Na šta će ta Zajednica srpskih opština ličiti za sve nas predstavlja enigmu, s obzirom da njen statut ide na verifikaciju u vladu Kosova, a nakon toga će se Ustavni sud Kosova izjasniti da li je on u duhu ustava ili u suprotnosti sa normativnim aktima Kosova. U ovom trenutku imamo samo konture i načela te zajednice, ali nemamo njen statut na osnovu koga možemo jasno da kažemo šta je ona. Ovo što se sada dešava u Prištini – gde gospodin Veton Suroi pominje teritorijalnu autonomiju koja se sigurno ne nazire, a vidimo i kako briselske sporazume kritikuju ne samo Samoopredeljenje, nego i stranka Ramuša Haradinaja – govori da je albansko društvo ipak demokratsko. Imamo rasprave i razgovore u kojima se, recimo, Edita Tahiri sučeljava sa ekstremistima iz Samoopredeljenja.

U Prištini imamo rasprave i razgovore o briselskim sporazumima, a u Beogradu nemamo demokratsku debatu.

Imamo, dakle, burnu unutaralbansku društvenu, javnu raspravu. A šta imamo u Beogradu? Tamo nemamo demokratsku debatu u kojoj će vlast i opozicija razgovarati o ovom pitanju. Naprotiv, imamo potpuno ćutanje ili neprimereno slavlje u Severnoj Mitrovici. Umesto da se vode ozbiljni razgovori u kojima bismo čuli argumente za i protiv briselskih sporazuma – imate nešto što bih ja nazvala udbaškim nacionalizmom koji se po potrebi podiže na nivo euforije ili se spušta na nivo ćutanja.

Omer Karabeg: Da li će Zajednica srpskih opština morati da poštuje zakone Kosova?

Marko Jakšić: Naravno. Ako njen statut treba da odobri Priština, ako s njenim statutom treba da se saglasi Ustavni sud Kosova, ako njen sastav čine, pre svega, odbornici lokalne samouprave koji su birani po zakonima samoproglašene Republike Kosovo, normalna je stvar da će ona morati da poštuje zakone Kosova.

Radmila Trajković: Logično je da će morati da ih poštuje. Ja ne znam kako bi drugačije ta zajednica mogla da radi, s obzirom da predsednik Srbije,Tomislav Nikolić, nije ispunio obećanje da će Zajednica srpskih opština normativnim aktima biti povezana i sa Beogradom. Ne vidimo niti da Ustavni sud Srbije pravi ekspertizu tih sporazuma, niti imamo nagoveštaje nekog zakona kojim bi se preko Ustava Srbije legalizovala Zajednicu srpskih opština. Nama je ostalo da svoju budućnost gledamo u okviru zakonodavstva Kosova i Metohije.

Omer Karabeg: Ipak, pregovarački tim vlade Srbije tvrdi da je sve u skladu sa Ustavom Srbije. Recimo, prema sporazumu o telekomunikacijama, koji je također potpisan u Briselu, Kosovo će dobiti svoj telefonski pozivni broj. Međutim, predstavnici srpske vlade to tumače kao da će Kosovo dobiti pozivni broj samo kao geografsko područje, a ne kao država, pa kažu da je to u skladu sa Ustavom Srbije.

Marko Jakšić: Mislim da je to velika prevara, imajući u vidu da svaka država u svetu ima svoj poseban telefonski kod. S druge strane, postoji granica između Kosova i Srbije koja nije statusno neutralna, koliko god nam iz Beograda govorili da jeste. Oni nisu u pravu kada kažu da su svi ti sporazumi u skladu sa Ustavom Srbije. Mi otprilike imamo četiri presude Ustavnog suda Srbije o slobodi kretanja, granicama i svim drugim stvarima, gde taj sud kaže da vlada drastično krši ustav potpisivanjem brojnih sporazuma sa Prištinom.

Radmila Trajković: Što se tiče telefonskog pozivnog broja, znamo da će Austrija podneti zahtev za taj broj. To vam dođe kao smokvin list. Austrija to radi da ne bi to uradila Srbija, ali je potpuno jasno da će se Austrija povući i da će to ostati kao poseban broj Kosova.

Omer Karabeg: Gospodine Jakšiću, vi tvrdite da Zajednica srpskih opština neće imati baš nikakvih izvršnih ovlašćenja?

Nigde nisam našao da Zajednica srpskih opština treba da ima bilo kakva veća ovlašćenja od onih koje ima svaka opština.

Marko Jakšić: Prema onome što sam pročitao u briselskim sporazumima – neće imati baš ništa. Sva ovlašćenja su manje-više savetodavnog karaktera. Nigde nisam našao da Zajednica srpskih opština treba da ima bilo kakva veća ovlašćenja od onih koje ima svaka opština, a da ne pričamo o trećem stepenu vlasti.

Radmila Trajković: Ja mislim da Zajednica srpskih opština neće imati izvršnih ovlašćenja. Prema onome što sam pročitala, ona nema ni sigurne izvore finansiranja, što me zaista zabrinjava. Bojim se da je to institucija privremenog karaktera koja ima za cilj da što bezbolnije uvede Srbe u proces integracije u kosovske institucije.

Omer Karabeg: Gospođo Trajković, vi ste rekli da Zajednica srpskih opština neće imati sigurne izvore finasiranja, ali gospodin Vučić kaže suprotno. On posebno ističe činjenicu – za koju kaže da je veoma važna za Srbe – da će Srbija imati pravo da finansira Zajednicu srpskih opština i naglašava – bez poreza i taksi.

Radmila Trajković: Ja mislim da to nije tačno. Ja to nigde nisam videla u sporazumu o formiranju Zajednice srpskih opština. Tamo se kaže da će se Zajednica finansirati od struktura opštinskih vlasti, zatim od donacija i tek negde u četvrtom segmentu se govori da će tu Zajednicu finansirati i država Srbija. Nije obezbeđena sigurnost prihoda. Da li će se to rešiti kroz statut – ne znam, ali u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne zna u kojoj meri će lokalne srpske samouprave biti u obavezi da pune budžet Zajednice.

Marko Jakšić: Čak i kada bi Srbija finansirala Zajednicu – to nije ništa naročito. Kraljevina Srbija je sasvim slobodno finansirala svoje škole koje su bile na teritoriji Otomanskog carstva. Novac je, doduše, išao preko Porte, znači preko Istambula. Kad je to moglo u 19. veku, zašto ne bi moglo i danas. Prema tome, ne bih rekao da je neki veliki uspeh, ako Beograd može da finansira Zajednicu srpskih opština. Bilo bi nelogično ili čak politička bruka, kad je Beograd ne bi finansirao, imajući u vidu sa koliko žara je skoro dve godine vlada pričala da će Zajednica srpskih opština biti spas za opstanak Srba na Kosovu.

Omer Karabeg: Koliko se poslednjim briselskim sporazumima Srbija približila priznanju Kosova? Koliko je u pravu Hašim Tači kada tvrdi da je Srbija potpisivanjem tih sporazuma na neki način priznala Kosovo kao nezavisnu državu?

Radmila Trajković: Na žalost, realnost je da je Srbija u potpunosti prihvatila institucionalni kapacitet samoproglašene nezavisnosti Kosova i to je nešto što predstavalja put ka definitivnom, zvaničnom priznavanju Kosova i Metohije kao buduće susedne države ostatku Srbije.

Briselskim sporazumima Beograd se, faktički, odrekao svoje južne pokrajine.

Marko Jakšić: Srbija se udaljila od Kosova koracima od sedam milja, a briselski sporazumi su temelj za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine. Vidimo da se ubrzano vrši demontiranje institucija srpske države na ovom prostoru. Prema tome, Beograd se svesno odriče svoje južne pokrajine. Doduše, Aleksandar Vučić i Marko Đurić i dalje pričaju da je to južna srpska pokrajina što pomalo deluje smešno imajući u vidu da je tu, po njima, južnu srpsku pokrajinu priznalo već više od stotinu zemlja. Kosovo nije moglo, niti može bez pomoći Beograda da postane posebna država. Briselskim sporazumima Beograd se, faktički, odrekao svoje južne pokrajine.

24.03.2015 |08:00-23:00 Danas je dan kada je NATO pre 16 godina nepravedno i podmuklo napao Srpski narod, braneći nepravdu!


Jahjaga: „Bombardovanje izraz humanizma naprednog sveta“

24.03. 2015, 18:08 Izvor: KoSSev

Bombardovanje srpskih vojnih i policijskih objekata je bilo najhumanije delovanje u istoriji NATO-a, a šesnaestogodišnjica bombardovanja obeležava povratak nade građana Kosova u novi život, dok građani Kosova izražavaju „večno priznanje“ SAD-u, zemljama članicama Evropske unije i NATO-a. „Međunarodna solidarnost“, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je „humanizma naprednog sveta“ i njegovog „posvećenja poštovanju vrednosti demokratije“, poručila je kosovska predsednica, Atifete Jahjaga, u saopštenju povodom šesnaest godina od NATO bombardovanja.

„Vazdušni napadi NATO-a na srpske vojne i policijske objekte su izvedeni radi zaštite mira, sprečavanja genocida, nasilnog proterivanja naroda i razaranja života i imovine građana Kosova. Ovi napadi su bili najhumanije delovanje u istoriji severno-atlantske Alijanse, kao jednog snažnog opredeljenja demokratskog sveta protiv agresivnih politika i radi zaštite civilnog stanovništva,“ navodi se u saopštenju iz kabineta kosovske predsednice u kojem se dodaje:

„U obeležavanju šesnaeste godišnjice vazdušnih napada NATO-a, obeležava se povratak nade za građane Kosova za jedan novi život, koji izražavaju večno priznanje SAD-a, zemljama članicama Evropske unije i NATO-u, koje su se posvećeno angažovale za odbranu građanskih vrednosti i omogućili da Kosovo danas bude jedna zemlja slobodnih i ravnopravnih građana.“

Jahjaga je NATO bombardovanje SRJ Jugoslavije, međutim, nazvala i dokazom međunarodne solidarnosti i izrazom „humanizma naprednog sveta“.

„Međunarodna solidarnost, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je humanizma naprednog sveta i njegovog posvećenja, poštovanju vrednosti demokratije, postajući  nada mira i bezbednosti, za jedan miran i siguran život, za napredak i razvoj svih naroda i države,“ navela je Jahjaga u svojoj pisanoj izjavi.

Ona je istakla i da Kosovo šesnaest godina od bombardovanja dokazuje da je „dobar primer izgradnje ravnopravnog društva,“ bez razlika, uz „poštovanje kulturne i verske različitosti i izgradnje na ravnopravnoj osnovi i demokratiji“, dodajući da je Kosovo „država koja je dokaz zajedničkog uspeha građana i domaćih institucija sa međunarodnom zajednicom“ i koja predstavlja „važan faktor mira, stabilnosti, dobrosusedstva“, te međunarodno priznata država sa „jasnim ciljem članstva u EU, UN i NATO“.

Kusari Ljilja: 24. Mart – Dan nove nade za Kosovo

24.03. 2015, 12:24 Izvor: KoSSev

Gradonačelnica opštine Đakovica, Mimoza Kusari-Ljilja je rano jutros na svom Fejsbuk profilu postavila status kojim je obeležila 16 godina od NATO bombardovanja sa sadržajem u kojem izražava zahvalnost saveznicima Kosova – SAD-u i NATO paktu, istovremeno podsećajući svoje sugrađane na obavezu izgradnje „svoje zemlje“, ali i na to da su Đakovčani bili „meta zločina“ srpskog „neprijatelja“. Poruku prenosimo u celini.

Dragi stanovnici opštine Đakovica,

Proleće nas uvek podseća na slavne periode koji naš kao narod uvek čini posebnim. Tako ostaje još od marta 1999, naročito za stanovnike opštine Đakovica, koji su, osim entuzijazma usled spašavanja vazdušnim udarima NATO-a, postali meta zločina koje je pripremao neprijatelj.

Međutim, uprkos ranama koje čak i danas ostaju otvorene u Đakovici, 24. mart predstavlja novi dan nade za Kosovo, koji se, zahvaljujući SAD-u, NATO-u i zemljama EU, pamti kao početak nove epohe.

Angažovanje sa novim razvojnim mogućnostima uvek će nas činiti dostojnim sećanja na mučenike i civilne žrtve rata, pošto će nas to pripremiti za zajedničku odgovornost prema obavezama u ispunjavanju slobode, kako bismo radili za dobrobit svih građana.

Između suza i zahvalnosti koje suze nose sa sobom, zajedničko mnogim porodicama u našoj opštini koje su izgubile svoje voljene je, međutim, i ovaj osećaj koji nas čini jačim da više brinemo o budućnosti naše zemlje.

Z A Š T O: Devojčica koja je volela muziku

24. 03.2015, 1:58 Izvor: KoSSev

Foto: Internet

Gornje Polimlje na samom severu Crne Gore stočarski je kraj, bogat šumom i vodom. Plahovit Lim, kao i sve reke u Crnoj Gori, usekao je duboko svoje korito, a sa obe strane reke uzdižu se venci planina koje  se naslanjaju jedna na drugu – Čakor, Djevojački krš, Vaganica, Planinica, Sjekirica sa desne, Visitor sa Tatarijom, Goleš i Zeletin sa leve strane Lima. I tu malo Murino, mnogi bi rekli zabit. Ništa ne leti nad njim do orlovi. Baš u tu zabit je početkom aprila 1999, novinar i urednik tzv. složenih emisija – kako su se tada nazivali visoko pozicionirani urednici TV “Priština” – Branko Brudar, odlučio da od ratnog vihora koji je zahvatio Kosovo i Metohiju sakrije svoje ćerke Juliju i Teodoru i njihove sestre od tetke – Ivanu i Oliveru. Sve se slilo u malu, kako su je zapadni mediji nazivali „problematičnu pokrajinu“ na jugu Srbije – avioni, projektili, bombe NATO pakta, vojska, policija, UČK, paramilitarci, izbeglice…Branko je mobilisan još na početku rata i poslat na granicu ka Makedoniji, supruga u radnoj obavezi rat je provela u pošti u Prištini. Julija i Olivera su jednog dana otišle niz seoski put Murina da kupe šećer za kolač koji im je mesila baka. Ubio ih je bombarder kojem je na komandnoj tabli seoska prodavnica pod Čakorom bila vojna meta. U prodavnici troje dece. Ukupno šestoro mrtvih.

Murino je malo mesto na severu Crne Gore, na oko devet kilometara od Plava, na raskrsnici kojom se prolazilo kada se nekada starim putem išlo na more, preko planine Čakor, pa se potom Prokletijama spuštalo prema Crnoj Gori. U Murinu je živela porodica Brankove supruge, a njihova deca su tamo provodila raspuste i bilo je to mesto za koje je Branko mislio da je idealno da decu sakrije od ratnog ludila koje je zahvatilo Kosovo i Metohiju.

“Prvo smo svi bili u Prištini, a onda sam ja insistirao da ih sklonim u Murino, baš zbog tih čestih bombardovanja Prištine, mogućih napada…teroristi haraju gradom…U Prištini smo boravili po podrumima i onda sam ja rekao porodici, kad već imamo mogućnost da odemo, da decu prebacimo tamo – moje dve ćerkice, desetogodišnju Juliju i sedmogodišnju Teodoru i njihove dve sestre od tetke – Ivanu i Oliveru.

U to vreme nije bilo lako putovati. NATO je svakodnevno bombardovao mostove i putnu infrastrukturu, zaposleni su imali radnu obavezu, uveden je policijski čas i kontrole na putevima su bile stalne. Branko je na samom početku bombardovanja mobilisan i poslat na tromeđu Crne Gore, Srbije i Makedonije, u selo Rence, prema Dragašu, dok je njegova tadašnja supruga imala radnu obavezu kao službenik pošte koje su tada bile posebno važne zbog potrebe održavanja komunikacionih sistema.

Kada se Branku i njegovom kolegi desetak dana od početka bombardovanja ukazala mogućnost da kolima tadašnje TV Priština svoju decu prebace na bezbedniju teritoriju, iskoristili su tu prvu, možda, mislili su – i jedinu priliku i decu odvezli do granice sa Crnom Gorom, gde su ih sačekali rođaci i uzeli decu.


Pročitajte još:

24.03.1999. – 24.03.2014.


Nisam mogao posle rata da komuniciram sa strancima

Branko je sa nekoliko kolega 2002. godine pokrenuo pitanje razvoja sadašnje televizije Most u Kosovskoj Mitrovici, na kojoj je ostao do 2010. godine, kada je, po sopstvenom priznanju, dobio otkaz među 170 radnika koliko je tada planirano da dobije otkaz i uzme socijalni program. Branko ne radi već pet godina. U međuvremenu, tužio je svoju matičnu kuću, dobio presudu, rešio formalno-pravni status, čeka primenu sudske odluke, ali je i izgubio volju da se ikada više bavi novinarstvom.

Prisećajući se svog rada na zvečanskoj televiziji posle rata, Branko kaže da je imao problem da komunicira sa međunarodnim predstavnicima koji su često svraćali u televiziju.

“Nisam mogao normalno sa njima da razgovaram. Sa pojedinima sam mogao, ali to je zavisilo od čoveka do čoveka, kako bi se ko postavio kada bi dolazio kod nas na televiziju. Posebno nisam mogao sa onim drčnijim, arogantnim. Nalazio sam se u takvim situacijama u kojima bih jednostavo ustao i otišao.”

Bombardovanje je neopravdan zločin

„Mogu da razumem da se vojske međusobno tuku, ali ne i da gađaju civile i da ubijaju decu.

Branko je bio siguran da je decu sklonio na bezbedno mesto.

„Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom“​

„Jesam, imao sam jako lep osećaj, mislio sam – sad može da se desi šta god, neće biti nikakvog problema. Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom. Ja sam spokojan otišao na položaj, na sasvim drugi kraj zemlje.“

Julija, Teodora, Olivera i Ivana su se bezbrižno igrale mesec dana, kao i sva deca iz kraja. Bio je to još jedan raspust, premda neuobičajen i neplaniran.

“Bio je 30. april. Bio sam na položaju. Drugari iz jedinice su na radiju čuli da je bombardovano Murino. Šta tamo imaju da gađaju? Ničeg za njih tamo nije bilo; ničeg važnog što bi moglo da privuče bombe NATO-a. To je tako beznačajno mesto.”

Branko je noć proveo uz radio, jedinu vezu sa spoljnim svetom koju je imao. Bio je i dalje čudno spokojan. Njegova deca su bezbedna i na sigurnom.

“Sve sam mislio da je to lažna vest, u to vreme se pisalo svašta.”

Dva dana kasnije do položaja na kojem se nalazio stigle su kolege sa televizije. Novinari su se u to vreme jedini i mogli probijati gotovo pustim, porušenim, kontrolisanim i ujedno nebezbednim putevima.

“Bilo je oko 10 sati, 1. maj. Oni su već došli na mesto gde sam ja bio. Jedan kolega je došao džipom i vozačem…tad’ sam dobio potvrdu vesti.“

Poginuli su njegova starija ćerka – desetogodišnja Julija…i njena sestra od tetke, 13-godišnja Olivera…i još jedan 13-godišnji dečak…i još troje ljudi.

Supruga je vest o smrti ćerke dobila pre Branka i ranije stigla u Murino, a Branko nakon dva dana.

„Išle su da kupe šećer. Baka im je pravila kolač“

“U Murinu, na raskrsnici i kod mosta, ima neka prodavnica. One su krenule nešto da kupe, da poslušaju babu. Sve četiri su krenule. Rekli su mi da je desetak minuta nakon što su se spustile do prodavnice, jedna bomba pala ispred mosta na oko kilometar. Meštani su to protumačili kao da ovi iz vazduha koji gađaju hoće da upozore. Ali, sledeća bomba je pala direktno na prodavnicu. Julija i Olivera su u tom trenutku bile u prodavnici. Poginule su na licu mesta i sa njima, 13-godišnji Miroslav Knežević. 30. aprila u 16 časova.”

Ostale dve devojčice su se spasile samo prstom sudbine, kaskajući za sestrama na oko stotinak metara dalje od njih. Zadobile su na čudan način samo ogrebotine, ali i veliku traumu, koju su roditelji kasnije lečili uz stručnu pomoć psihologa.


U napadu na seosku prodavnicu i mostić u Murinu, stradalo je ukupno šestoro ljudi, od njih – troje dece. Desetak dana kasnije NATO je ‘dokrajčio’ most, onako kako je ‘dokrajčio’ i prodavnicu, tog puta bez žrtava. Poginuli su: Julija Brudar (devet godina), Olivera Maksimovic (12), Miroslav Knežević (13), Vukić Vuletić (47), Milka Kocanović (63) i Manojlo Komatina (67). 


Branko govori da su decu jedva sahranili. Tela su bila raskomadana i razasuta na sve strane.

“Delove njihovih tela pokupili su stručnjaci koji su radili uviđaj. Na Internetu postoji slika,” čuju se u glasu ovog čoveka istovremeno praznina i težina poraza – ono što više nikada ne može da bude isto.

Kakvo je sećanje na Juliju? Kakva je bila devojčica?

“Volela je muziku. Bila je jako muzikalna. Bila je nasmejana devojčica, ne govorim zato što je više nema, nego zato što je takva bila … Ona i Teodora su podelile… Julija je imala moj lik, a karakter moje supruge – mirna, staložena. Teodora je povukla majčin lik, a moj karakter – malo je eksplozivna, brza. Julija je bila fina devojčica. Uveliko je išla u školu, ostajala je i sama kući. Ja sam tada mnogo vremena provodio na terenu, po Kosovu, a pre toga u Hrvatskoj, pa u Bosni i Hercegovini, a ona je bila poslušna, redovno je pisala domaći, bila dobar đak i bila je jako muzikalna.”

Šta je želela da postane kad poraste?

“Pričali smo. Ona je kao i svako dete lutala. Počela je sa baletom, pa je došla čak do veterinara, te dečje priče. Ja sam tada u to vreme slabo bio kući, jer se puno radilo po terenu.”

Šta je radila poslednjeg dana svog života?

“Kao i svakog dana kako su vreme provodile u Murinu. Kako su mi posle pričali, naše devojčice su se u kraju bogatom prirodom, punom zelenila, igrale i tog dana normalno. Igrale su se i baka je htela nečim da ih počasti, da napravi neki kolač, a okolo ima i dosta rođaka i svi se igraju, te su odlučile da odu do seoske prodavnice i kupe šećer, ili već neki sastojak za kolač. I onda su zamolile baku da ih pusti, govorile su joj, ‘pa hajde da odemo’, baka njima, ‘nemojte, imamo dovoljno’, one su navaljivale, ‘hajde da odemo malo od kuće, van dvorišta’. Htele su valjda da se lepše osećaju i onda su krenule i tako – bilo je to.”

Branko je jak muškarac. Trudi se da seče rečenice dužim pauzama i sakrije stegnutost i suvoću grla. Prošao je u svojoj karijeri i životu dosta toga. Dok razgovaramo o Juliji, a mala Una vozi rolere, rasplakao se. Ne želi da ostane u suzama. Vraća se kratkim rečenicama.

“Teško. Teško. Teško je to opisati. Sve je jako teško rečima opisati. Ja se i ne sećam, iskren da budem. Možda desetak dana nakon toga, slabo se čega sećam. Slabo se čega sećam. Ja sam posle toga odlazio i za Prištinu, ali teško je to opisati. To je praznina jedna velika. To je strašno nešto. Evo, koliko je prošlo, a kako kažu, meni kao da je juče bilo.”

Una je treća Brankova ćerka, prva iz drugog braka. Rodila se skoro dvadeset godina posle Julijine smrti. Ona je Branka vratila u život. Branko joj priča o Juliji, sestri koju nikada neće moći da upozna. Una ima sedam godina, Julija bi danas imala 26. Una Juliju vidi najviše na fotografijama koje se čuvaju kod Brankovih roditelja.

“Pričam joj, ali ona još uvek ne shvata. Par puta me je pitala za Juliju, zato što su kod mojih roditelja Julijine fotografije. Ja joj onda objasnim – to je jedna tvoja seka, pričaće ti tata o njoj. Ali, to što se Una rodila, mislim da me je to vratilo u život i da tako kažem – u neku normalu. Posvetio sam se njoj, njenom odrastanju i onda nekako lakše podnosim sve.

„Svejedno mi je gde sam bio; cela godina, svaka godina je ista“

Posle sahrane ćerke Julije ’99, porodica Brudar se vratila svojim ratnim obavezama. Branku su izašli u susret i nisu ga slali na isti položaj, već u drugu jedinicu u kojoj su uglavnom bili novinari. Po sopstvenom priznanju, uprkos razumevanju kolega, bilo mu je svejedno gde je bio.

“Da li sam bio u Prištini, na granici, ili gde god već – u drugoj jedinici, bilo mi je svejedno…”

Porodica se po okončanju bombardovanja ponovo okupila u svom stanu u Prištini, na Sunčanom bregu. Bez Julije.

Iz Prištine i sa Kosova i Metohije odlaze vojska i policija, a stotine hiljade albanskih izbeglica ulazi u pokrajinu, Srbi se izlažu javnom linču i proteruju.

“Živeli smo na Sunčanom bregu, ali je tamo bilo nemoguće više živeti. Odlazim u Beograd, gde mi se nalazila rodbina. Nije mi Beograd najsrećniji izbor, ali ni na koga nisam imao da se oslonim osim da odem tamo. Tu smo došli, tako sam tu i ostao, evo do danas.”

O čemu razmišljate svakog 24. marta, 30. aprila?

“Meni je cela godina ista. Cela godina, svaka godina je ista, nema tu posebnog dana. Tada se samo intenzivinije sećaš svega i tada idemo u Murino, jer su nam deca sahranjena tamo. Sahranili smo ih privremeno u Murinu, a ostale su nam tamo. Kada je godišnjica, kada su zadušnice, idemo. Obilazimo i kad osetimo potrebu.”

Brankova mlađa ćerka Teodora, koja je 30. aprila ’99, za sestrom kaskala seoskim putem, danas je dvadesetrogodišnja majka dečačića. Sestre se seća, ali o tome, priznaje Branko, priča uglavnom sa majkom.

“Ja ne mogu. I ovako činim veliki napor da govorim o tome”,  još jednom mu podrhtava glas.

Branka ostavljamo sa Unom u Beogradu da nastavi da posmatra ćerku dok raste i vozi rolere. A Juliju, Oliveru i Miroslava, pored humki u Murinu i sećanja njihovim najmilijih, uneli smo u priču o stradaloj deci 1999. Z A Š T O?

Priča o pogibiji male Julije Brudar blokirana na Fejsbuku; inbox KoSSeva zakrčen porukama o etničkoj Albaniji

 24.03. 2015, 20:09 Izvor: KoSSev

Link vesti o stradanju devojčice Julije Brudar tokom bombardovanja 1999. godine trenutno je nedostupan za bilo kakvo deljenje na društvenoj mreži Fejsbuk, kao i za komentarisanje, jer je ova društvena mreža iz bezbednosnih razloga večeras blokirala bilo kakvu mogućnost ‘šerovanja’ ove vesti, a na osnovu prijava više anonimnih korisnika da link sadrži „too many scraps“, te da ga je Fejsbuk blokirao kao nebezbedan za korišćenje. Istovremeno, u inbox našeg portala na ovoj društvenoj mreži stižu uzastopne poruke sa fotografijama na kojima se promoviše tzv. Etnička Albanija. Poruke stižu i dok objavljujemo ovu vest.

U ovim trenucima redakcija našeg portala se hitno obraća Fejsbuk timu da se problem reši što pre i link učini dostupnim. U međuvremenu, KoSSev je postavio nov link sa ovom vešću koja je danas imala ogroman broj pregleda i deljenja preko svih društvenih mreža, te molimo čitaoce da priču o maloj Juliji Brudar dele preko novog linka –http://kossev.info/strana/arhiva/z_a_s_t_o_devojcica_koja_je_volela_muziku/4283

„Uvek razmišljajte o realnosti Albanaca i njihovoj istoriji, ne pričajte prazne priče i ne pravite lažne priče i lažnu istoriju o prirodnoj i autohtonoj zemlji Albanaca, jer je ona nezavisna od 28. novembra 1912. Hvala na saradnji!!!“ jedna je od poruka koju je KoSSev, takođe, dobio od profila „Ethnic Albania“.

Čitaoce podsećamo da je priča o desetogodišnjoj Juliji Brudar svedočanstvo o njenoj smrti, koju je našem portalu dao Julijin otac, Branko Brudar, te da ova priča u sebi, osim ličnog iskustva, ne sadrži bilo kakvu analizu, odnosno neposredno tumačenje istorijskih procesa.

Ovo su neke od fotografija Fejsbuk profila „Etnička Albanija“ koje neprestano stižu u naš inboks:

Kosovska vlada duboko zahvaljuje SAD-u i NATO; Stojanović: Proći će još mnogo vremena, mislićemo i dalje drugačije

24.03. 2015, 13:14

Foto: kosovska vlada

Kosovo se „duboko zahvaljuje“ zemljama članicama NATO-a, jer 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode „naše zemlje“, saopštio je kosovski premijer Isa Mustafa na današnjoj sednici kosovske vlade. Za ovu vladu je podsećanje na 24. mart dan 1999, dan kada je NATO započeo bombardovao „vojnih, policijskih i paravojnih ciljeva, kako bi zaštitio civile i građane Republike Kosovo“. Njegov zamenik, Branimir Stojanović, koji nije učestvovao na današnjoj sednici ima suprotan stav u vezi sa značajem 24. marta, 16 godina od bombardovanja.

„Želeo bih da danas, posle 16 godina, u ime Vlade Republike Kosovo, u ime naroda Kosova, iskažemo veliku i duboku zahvalnost zemljama članicama NATO-a. Dan 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode naše zemlje; 16 godina kasnije, Kosovo doživljavamo kao slobodnu, suverenu i nezavisnu državu, čiji je cilj da se integriše u Evropsku uniju. Želim da se zahvalim Sjedinjenim američkim državama i drugim saveznicima naše zemlje, koje su dale veliki doprinos u zaštiti civila i zaštiti građana Republike Kosovo, kao i podršku i pomoć za našu slobodu i nezavisnost,“ rekao je premijer Mustafa na današnjoj redovnoj sednici vlade.

Sednica je održana bez srpskih predstavnika. Zamenik kosovskog premijera, Branimir Stojanović, u izjavi za KoSSev, navodi da srpska strana, očekivano, ima drugačije viđenje značaja 24. marta, te da, niti on, niti ostali članovi liste „Srpska“, ne dele stav sa današnje sednice kosovske vlade.

„Mi sasvim suprotno vidimo taj datum i proći će mnogo vremena, a naši pogledi na ta dešavanja i te godine razlikovaće se i dalje. Za nas je to početak velikog stradanja. Mi gledamo na to drugačije – kao na bolno i tragično vreme. Istovremeno gledajući u budućnost, na nama je i obaveza da stradanje srpskog naroda nikada ne zaboravimo,“ rekao je Stojanović za KoSSev.

On nije imao informaciju u vezi sa mogućnošću da li i kada bi se mogao očekivati povratak srpskih predstavnika u kosovsku vladu, a takođe je i potvrdio da sutra neće učestvovati niko od srpskih predstavnika sa Kosova i Metohije bilo kakvim aktivnostima u vezi sa ministarskim skupom u Prištini, čiji je pokrovitelj Evropska unija, a na kojem se očekuje dolazak i predsedavajućeg OEBS-a, srpskog ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, te ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorane Mihajlović.

Johanes Han danas na Kosovu

Evropski komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han dolazi danas u dvodnevnu posetu Kosovu.Johanes Han 

Han će se, kako je saopšteno iz Kancelarija EU u Prištini, danas sastati sa političkim liderima u Prištini.

Evropski komesar će sutra, 25. marta prisustvovati svečanosti povodom otvaranja kompleksa Palate pravde, čiju su izgradnju finansirali Evropska unija i Vlada Kosova.

Ove sedmice Kosovo će posetiti i visoka predstavnica Evropske unija za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini.

Mogerinijeva će se 26. marta sastati sa najvišim kosovskim zvaničnicima, kao i sa predstavnicima opozicije i zajednica.

„Vizni režim za Kosovo, sramota EU“

Premijer Albanije Edi Rama oštro je osudio EU zbog izostanka liberalizacije viza za Kosovo, rekavši da je to sramota za EU i Evropu, piše dnevnik Koha ditore.Edi Rama 

Kako prenosi list, kosovski premijer Isa Mustafa je nakon jučerašnje zajedničke sednice u Tirani vlade Albanije i kosovske vlade, izjavio da je za Kosovo izuzetno značajno da se postigne sporazum o viznoj liberalizaciji.

„Tim sporazumom otkloniće se stanje izolacije i ojačaće osećaj evropskog identiteta i pripadnosti. To su naši izazovi“, izjavio je Mustafa.

Nakon zajedničke sednice potpisano je 5 sporazuma, 4 memoranduma, 2 protokola i jedna zajednička izjava o pograničnim slobodnim zonama, podseća list.

Isa Mustafa je tim povodom rekao da će „sporazumi između dve vlade konsolidovati jedan nepovratni proces ujedinjenja svih snaga u pravcu zajedničkog cilja – nacionalnog ujedinjenja preko Evropske Unije“, prenosi Koha ditore.

Dačić i Mihajlovićeva sutra u Prištini

Šef diplomatije Ivica Dačić i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović sutra će u Prištini učestvovati na skupu o Zapadnom Balkanu, potvrđeno je agenciji Beta u Beogradu.Zorana Mihajlović i Ivica Dačić 

Kosovo će biti domaćin ministarske konferencije zemalja zapadnog Balkana, “Western Balkans’ 6”, na kojoj će se raspravljati o konkretnim ekonomskim projektima od regionalnog karaktera, s posebnim naglaskom na ulaganja u infrastrukturu, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Kosova.

Skupu, koji će biti održan po „gimnih formuli“, prisustvovaće ministri spoljnih poslova i infrastrukture zemalja regiona, kao i evropski komesar za susedstvo i proširenje Johanes Han, dok će se Evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc obratiti video-porukom.

Ova konferencija se organizuje nakon konferencije zemalja zapadnog Balkana u Berlinu, pod pokroviteljstvom nemačke kancelarke  Angele Merkel, u cilju promovisanja ekonomske saradnje između zemalja regiona“, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.

Dan nakon održavanja ovog skupa, u Prištinu dolazi visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Federika Mogerini koja će potom u petak doći u Beograd.

U Kosovskoj Mitrovici služen pomen stradalima u bombardovanju

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.Hram Svetog Dimitrija

Parastosu su, osim građana, prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovsko-mitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.
“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke“, poručio je Rakić.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Protestna šetnja u Kosovskoj Mitrovici

U okviru obeležavanja 16 godina od NATO bombardovanja, u Kosovskoj Mitrovici održana je protestna šetnja.

Sa protesta u Mitrovici 

Šetnju je organizovala Skupština AP Kosova i Metohije, koju zvanični Beograd ne priznaje, a učesnici su nosili srpske zastave i transparente s porukama: „Kosovo je Srbija“, „Srbija, Rusija, ne treba nam Unija“, „Hoću Moskvu neću Brisel“…

Na tribini organizovanoj tim povodom predstavnici „patriotskog bloka“ kritikovali su Briselski sporazum, vladu u Beogradu, premijera i predsednika Srbije, tvrdeći da je sadašnja vlast formirana na izdaji i kršenju svih predizbornih obećanja i da rasprodaje sve što je ostalo da se rasproda u Srbiji, te da je direktan saučesnik u stvaranju nezavisnog Kosova.

„Da bismo pamtili NATO bombardovanje, odbranili KiM i duhovni i nacionalni identitet i sačuvali preostale prirodne i privredne resurse jedino resenje je pad aktuelne vlasti u Srbiji“, poručili su učesnici tribine najavljujući kao cilj patriotskog bloka u 2015. pad vlade Aleksandra Vučića i vanredne parlamentarni izbori.

Predsednica Demokratske stranke Srbije Sanda Rašković Ivić izjavila je da je Briselski sporazum veleizdaja te da je prvi put u svojoj istoriji srpski narod glasao za izdajnike, a premijera je kritikovala zbog angažovanja Tonija Blera kao savetnika vlade, ali i zbog sporazuma sa NATO.

U protestnu šetnju krenulo se od glavnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, a ona je završena kod nekadašnje zgrade SUP-a koja je uništena u bombardovanju 1999, a na čijem mestu je sada zgrada Filozofskog fakulteta, gde je zatim održana javna tribina.

Na tribini su, osim Rašković Ivić, govorili potpredsednik Sabora srpskog jedinstva Zoran Zečević, politički analitičar Đorđe Vukadinović, potpredsednik SRS Zoran Krasić, član pokreta Dveri Boško Obradović.

Gnjilane, srpski đaci izbačeni iz autobusa i ostavljeni na putu

Dva autobusa „Kolašin prevoza“ koja su prevozila srpske đake zaustavljena su oko 13.30 u Gnjilanu i isključena iz saobraćaja, a učenici ostavljeni na putu.

„Apsolutno je neprihvatljivo ovo što se danas dogodilo. Đacima je i onako ugrožena sloboda kretanja, a na ovaj način narušeno je njihovo pravo na bezbednost i na obrazovanje“, rekla je Tanjugu Slađana Marković Stojanović, pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije.

Autobusi su zaustavljeni na kružnom putu u Gnjilanu i tom prilikom sa njih su skinute registarske tablice, a iz autobusa su izbačeni učenici.

Đaci su ostavljeni na kružnom putu da se sami snalaze do kuća, koje su im udaljene i po više desetina kilometara.

Inspekcija je vozačima autobusa uručila rešenja o isključenju na albanskom jeziku.

Regionalni portparol kosovske policije Ismet Hašani izjavio je Tanjugu da vozači ova dva autobusa nisu imali urednu dokumentaciju za prevoz putnika.

Hašani je dodao da policija nije napisala prijave već da su to uradili predstavnici inspekcije kosovskog Ministarstva infrastrukture i saobraćaja, a da je policija samo asistirala.

Marković Stojanović je isterivanje učenika iz autobusa i ostavljanje na putu nazvala skandaloznim, i dodala da će Kancelarija za Kosovo i Metohiju od kosovske policije zatražiti odgovor za takvo postupanje i uložiti protest.

Stojanovićeva je rekla da je vozačima autobusa uručeno samo rešenje o isključenju iz saobraćaja koje je bilo ispisano na albanskom jeziku.

Autobusi „Kolašin prevoza“ svakodnevno su prevozili osnovce i srednjoškolce srpske nacionalnosti od kuće do škole i nazad.

„Ne tražite od nas da zaboravimo“

Centralna državna ceremonija povodom obeležavanja 16. godišnjice od početka NATO bombardovanja održana je ispred zgrade bivšeg generalštaba Vojske u Beogradu.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Ceremonija je simbolično počela u 19.58 sati intoniranjem himne „Bože pravde“, uz simuliranje zvuka sirena, reflektorima su pokazivana mesta koja su bombardovana, a okupljeni građani su palili sveće.

Nakon toga je minutom ćutanja odata pošta žrtavama bombardovanja.

U umetničkoj formi glumci i narator podsetili su zatim na svih 78 dana bombardovanja sećajući se najtragičnijih događaja i žrtava.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je Beograđanima što su se u velikom broju okupili ispred zgrade bivšeg generalštaba, poručujući da Srbija neće zaboraviti 24. mart 1999. godine. Vučić je istakao da je Srbija naučila lekciju, izvukla pouke i da će nastaviti da se bori za normalan i dostojanstven život građana.

„Nećemo sukobe ni sa kim, ni sa NATO-om, ali ljubomorno čuvamo svoju vojnu neutralnost“, rekao je Vučić.

Premijer je rekao da Srbija nije neprijatelj sa onima koji su nas ubijali, jer je to jedini mogući put.

On je rekao da Srbija hoće u Evropu ponosna i čistog obraza, ali da ne da joj bilo ko ruši dobre odnose sa Rusijom i sa prijateljima na istoku.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna, u kojoj živi narod koji je nemoguće pokoriti. Izvukli smo lekcije i borićemo se za normalan i dostojanstven život kakav imaju svi civilizovani narodi u Evropi“, rekao je Vučić.

Dodao je da Srbija zaslužuje da se za nju živi i da danas zna samo za jednu borbu, borbu za život.

„Taj život, to je naša pobeda, pristojna i uređena zemlja, svaka fabrika koju napravimo, naša je pobeda, svaki Srbin koji može mirno da radi na KIM naša je pobeda, Srbija u Evropi, naša je pobeda. Hoćemo u Evropu uzdignuta čela, čista obraza, mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna“, poručio je premijer i dodao: „Takva zemlja može sve, da pamti, ali i da pobedi, samo ne tražite od nas da zaboravimo“.

Naveo je da je 24. mart prvi od 78 dana koji Srbija nikada neće zaboraviti te da Srbija, u ime svih nastradalih, pamti svaku bombu, geler i smrt, besmisao, sirene, glas Avrama Izraela, „tomahavke“, ruševine, bombe, mostove, avione…

„Mi pamtimo, a svi ostali treba da zapamte – dugačko je naše srpsko pamćenje i nećemo nikada zaboraviti. Ni za jedan od tih 78 dana, ni za jednu žrtvu, ni za jednu tugu nema zaborava“, rekao je Vučić.

Podsetivši da je na Srbiju krenulo 19 zemalja, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, premijer je rekao da danas neće pričati o pravdi i nepravdi, ni o pokušaju otimanja naše teritorije, jer se to zna, „znamo mi a znaju i oni koji su to uradili, kao i da smo stajali uspravno i bez straha“.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Neću o tome, jer nije na nama da danas bilo kome sudimo, dosta nam je isterivanja bilo čega“, rekao je Vučić dodajući da ni srpska politika nije bila bezgrešna, niti je ovaj rat bio prvi u istoriji.

Nabrajajući da neće biti zaboravljena ni Grdelica, ni Niš, RTS, mostovi, Milica Rakić, niti jedan stradali građanin Srbije, i da ni za jednu žrtvu nema zaborava, poručio je:

„Srbija danas moli, ja danas molim – oprostite svojoj zemlji, vi koji ste joj dali sve. Oprostite ratove, pogrešne odluke, pogrešne saveze koje je stvarala, svaku podelu, oprostite zbog sebe, zbog nas, jer drugu zemlju nemamo, samo Srbiju“, rekao je Vučić.

Srbija će svaku kaznu prihvatiti i ja ću to i sam učiniti, jer nemam veću dužnost od borbe za sopstvenu zemlju, naveo je premijer i zaključio:

„Mi ne vičemo, nećemo ni politički da se delimo, danas se sećamo žrtava dostojanstveno i ozbiljno“.

Danas se navršava 16 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama iz različitih izvora, poginulo između 1.200 i 4.000 ljudi.

Nikolić: Zar je takva sila trebalo da udari na Srbiju

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić položio je venac na Spomenik žrtvama NATO agresije u Aleksincu i poručio da uvek opraštamo, ali da nikad ne smemo da zaboravimo.

On je naveo i da je Srbija braneći sebe branila pravo i pravdu, međunarodne zakone i institucije.

„Šesnaest godina je prošlo od kako su prve NATO bombe pale na naše gradove i sela, u njima na škole, bolnice, fabrike, televiziju i kasarne, čak i na ambasadu Narodne Republike Kine, izvan njih na naše njive, aerodrome, mostove i pruge. Kada im se učinilo da to nije dovoljno, gađali su naše kuće i u kućama naše najveće blago – našu decu“ rekao je Nikolić.

„Braneći svoju teritorijalnu celovitost, branili smo međunarodni princip celovitosti svake suverene zemlje na svetu, branili smo pravo i pravdu, međunarodne zakone, povelje, institucije pred kojima bi trebalo da smo svi jednaki“ istakao je Nikolić.

On je podvukao da smo i tada upozoravali da presedan nad Srbijom otvara Pandorinu kutiju sa strašnim posledicama po međunarodnu zajednicu.

„Usamljen i tragičan, glas Srbije izgubio se u kakofoniji silnika koji su razarali samo biće međunarodnog ustrojstva, najpre rečima i odlukama silnika, a onda i bombama. Posledice oholih odluka od pre šesnaest godina danas oseća i sa njima živi čitav svet“ dodao je.

Nikolić je naveo da se Srbija seća svoje nesreće, pamti svoje sugrađane, broji nevine žrtve i radi i da se, opet, kao i čitavog 20. veka, podiže iz pepela.

„Kad pomenemo njihovu prošlost, kažu da je važna samo lepša budućnost. Kad pomenemo našu budućnost, kažu da je ne zaslužujemo zbog prošlosti.Nama nije dozvoljeno da za svoju decu gradimo lepšu budućnost sve dok se, kako kažu, ne suočimo sa svojom prošlošću i odlukama koje smo donosili. Dok se ne izvinimo za sve što su nam učinili“ rekao je Nikolić.

Pa dobro, nastavio je predsednik, ako ova pravila suočavanja važe za Srbiju, da li je to opet iz posebne knjige, da li ona važe samo za nas.

„Neka nam makar pokažu tu knjigu pravila po kojoj su pre šesnaest godina podigli avione i danima bacali po našoj zemlji bombe od kojih i danas oboljevaju naša deca. Bombe koje su posejale razdor po celoj planeti“ rekao je Nikolić.

Srbija pamti i obeležava te dane, čuva sećanje na svoje nevine žrtve, svrstavajući ih uz svete velikomučenike. Oni koji se nisu izvinili, koji se nisu suočili sa posledicama svojih pogubnih odluka i dela, koje ni jedan sud nije pozvao na odgovornost za smrtonosne „kolateralne greške“, ne zaslužuju sećanje ni oprost.

Kada budu, ili, ako ikada budu izgovorili reči izvinjenja i zatražili oprost od nas, čuće reči koje su nam uvek govorili patrijarsi dok su se klanjali senima mrtvih na stratištima: da uvek opraštamo ali da nikad ne smemo da zaboravimo, rekao je predsednik.

Kako je rekao, nove generacije, neopterećene predrasudama prema Srbiji, mogu da učine dela koja bi pomogla da porodice stradalih osete smirenje.

Predsednik Srbije je precizirao da je Aleksinac bombardovan u više navrata, čak šest puta bio kolateralna greška, a 5. aprila, u 21.35, trinaestog dana od početka agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, pogodili su centar grada, ubili 11 i ranili 50 građana i među njima celu porodicu Milić: oca Dragomira, majku Dragicu i ćerku Snežanu.

„Kažu da je meta bila kasarna nadomak grada i da su zbog tehničke greške malo promašili. Kako da promaše toliko da metu prepoznaju u dečjem parku, šetalištu i trgu koji čine centar Aleksinca“ rekao je Nikolić.

Kako je dodao, naredbodavci, izvršioci, pomagači – svi su još uvek živi, „neki od njih i sada bombarduju, a Srbija oplakuje, obeležava, otima od zaborava i traži samo pristojno ljudsko izvinjenje od silnika koji su jednu zemlju u evropi bombardovali pred kraj dvadesetog veka“.

„Zar je takva sila, 19 u nepravdi udruženih država, trebalo da udari na Srbiju, a među njima i one zemlje koje se ponose svojom tradicijom pravde i prava, ljudskih sloboda i demokratije, slobodarskih ideja. Da li je njihova tradicija istinita ili lažna. Iz kakve tradicije se izrodio ovakav čin“ upitao je Nikolić.

On je podvukao da Srbija i danas poštuje i veruje u istinske značajne civilizacijske vrednosti i da je pre 16 godina poraz doživeo njihov lažni oblik.

„Još možda i da ih zamolimo da nam oproste greh što se nadamo da će jednog dana, meseca, godine, neko u njihovo ime zatražiti oprost i uputiti izvinjenje porodicama za ubijene civile, za decu, za sve naše postradale građane koje su hladno nazvali kolateralnom greškom“ upozorio je Nikolić.

Kako je naveo greška jeste, ali ne kolateralna, „već njihova istorijska i neljudska“.

Na spomeniku koji je podigao narod Srbije 1. novembra 1999. godine ispisana su imena 24 osobe koje su stradale u NATO bombardovanju.

Pored Nikolića, u delegaciji je bio i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković.

Venac je položila i delegacija Skupštine opštine Aleksinac.

Spomenik se nalazi ispred stambene zgrade koja je izgrađena za ljude kojima su porušene kuće tokom NATO bombardovanja.

Parastos za stradale na Kosovu

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.

Parastosu su pored građana prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovskomitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.

“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke,”- poručio je Rakić.

I u drugim opštinama na severu Kosova na sličan način se obeležava godišnjica NATO bombardovanja Srbije.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Stefanović odao poštu poginulim pripadnicima MUP-a

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović odao je danas poštu poginulim pripadnicima MUP-a tokom bombardovanja 1999. godine, porukom da njihova hrabrost i žrtva ne smeju nikada biti zaboravljeni.

„Kada god je bilo teško, srpski policajci bili su prvi na liniji odbrane zemlje i građana. Uvek su bili nepokolebljivi i neustrašivi, mareći više za tuđe živote nego za sopstvene“, rekao je Stefanović koji je položio venac na spomen ploču poginulim pripadnicima MUP-a u Kneza Miloša.

Uz napomenu da je obaveza svih da čuvaju sećanja i uspomene na te hrabre ljude, Stefanović je poručio da oni nikada nisu odustajali i napuštali svoju dužnost, a da je obaveza države da bude snažna podrška za njihove porodice.

„Bili su sinonim za hrabrost, sigurnost i odlučnost. Danas odajemo poštu svim žrtvama pripadnicima MUP-a, a posebno se sećamo žrtava 167 policajaca koji su živote dali u martu, aprilu, maju i junu“, rekao je Stefanović.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali položio je danas venac na spomen obeležje poginulim vojnicima Gardijske brigade Vojske Srbije i pacijentima KBC Dragiša Mišović koji su stradali bombardovanju.

Vence su položili i predstavnici Gardijske brigade, KBC Dragiša Mišović, kao i porodice poginulih gardista i pacijenata.

Mali je nakon polaganja venca rekao da je današnji dan prilika da se setimo svih koji su tragično izgubili živote.

„Na nama je da čuvamo uspomene na sve koji su izgubili živote i da vodimo odgovornu i pametnu politiku koja ne podrazumeva gubitak života nedužnih ljudi“, rekao je Mali novinarima.

Otac jednog od stradalih vojnika i predsednik nevladine orgnaizacije „Porodice nastradalih i unesrećenih“ Branislav Pejčinović rekao je da su rane koje nose i dalje teške i da je akcija „Milosrdni andjeo“ ostavila pakao za sobom.

On je rekao i da treba utvrditi tačan broj ubijenih, ranjenih i onih koji su trajno ostali invalidi zbog NATO bombardovanja što, kako tvrdi, još nije uradjeno.

U raketnom napadu NATO saveza 20. maja 1999. godine 50 minuta posle ponoći poginulo je sedam vojnika i tri pacijenta.

Poginuli su vojnici Gardijske brigade Aleksandar Bajin, Goran Verežan, Predrag Ignjatović, Branimir Krnjajić, Slaviša Miljković, Vojin Pejčinović i Dragan Tankosić i pacijenti Branka Bošković, Zora Brkić i Radosav Novaković.

Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović poklonio se, položio cveće i zapalio sveću na spomen-obeležju „Zašto“ u Tašmajdanskom parku.

Mladenović je novinarima rekao da i posle 16 godina rane i ožiljci još postoje i da se nije i ne sme zaboraviti sve što se dešavalo 1999. godine.

„Bombardovanje zgrade RTS i ubistvo 16 radnika, koji su samo radili svoj posao, je akcija koja je ušla u istoriju kao simbol kako je NATO bombardovao našu zemlju“, rekao je Mladenović povodom godišnjice bombardovanja.

Ne zaboraviti poginule

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Na brdu Štraževica, kraj Rakovice, danas je polaganjem venaca odata počast dvojici pripadnika Vojske Jugoslavije koji su poginuli tokom NATO agresije.

Uz članove porodice i prijatelje vence na spomen obeležje „Glasnik sa Straževice“ položili su ministri spoljnih i unutrašnjih poslova Ivica Dačić i Nebojša Stefanović, kao i predstavnici vojske i policije i gradskih vlasti.

Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve služilo je opelo poginulima – Vlastimiru Lazareviću i Vladimiru Vujoviću, a izveden je i prigodan kulturno – umetnički program kojim je obležena 16. godišnjica od početka NATO bombardovanja.

Posle odavanja počasti poginulima, Dačić je u izjavi novinarima istakao da se danas, kao svake godine sećamo onih koji su dali živote u odbrani naše zemlje i naroda.

On je naglasio i da je važno da iz sećanja izvučemo određene pouke, a „jedna od tih je da nikada ne zaboravimo veličinu žrtve koji su podneli ljudi koji su se tada braniliu zemlju“.

Dačić je naveo i da je, s druge strane, na nama „da učnimo sve da ne prepustimo zaboravu i njihove lične sudbine i porodice i da država pokaže odgovoran odnos prema porodicama poginulih“.

Prema njegovim rečima, „treba učiniti sve što možemo da se rat više nikada ne ponovi“ i da se „trudimo da na druge načine rešavamo i štitimo naše nacionalen interese“.

Dačić je, napomenuvši da je početak NATO bombardovanja „dan koji obično nazivamo da se ne zaboravi i da se više nikada ne ponovi“, istakao da je za kolektivnu istoriju našeg naroda važno da se obeležava taj datum.

„Kao što znate, ovde smo (SPS) bili savake godine… i u vreme kada to pre više od deset godina i nije bilo zvanično obeležavano“, rekao je Dačić.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku je važno da razgovaramo s porodicama poginulih „koji posle 16 godina još nisu uspeli da reše neke svoje životne probleme“.

Stefanović je, posle polaganja venca i odavanja počasti, u Spomen knjugu upisao: „Iskreno poštovanje za heroje, ljude bolje od nas koji su dali svoje živote za svoj narod i svoju Srbiju“.

„Uvek ćemo se sećati njhove žrtve čineći sve da budemo dostojni onog što što su učinili za svoju zemlju“, dodao je ministar unutaršnjih poslova.

Poštu stradalima odao je i predsednik gradske skupštine Nikola Nikodijević koji je istakao da je naša civilizacijska obaveza „da se sa pijatetom sećamo svih koji su dali život u borbi za slobodu države“.

Nikodijević je, u izjavi novinarima, naglasio i da je civilizacijska obaveza da se sećamo i svih nevinih žrtava koje su stradale tokom bombardovanja.

„Naša obaveza je, pre svega, da vodimo računa o porodicama stradalih i o onima koji su u tom ratu ranjeni, ostali invalidi… i da izvučemo pouke i da nam se takve stvari više nikada ne ponove“, rekao je Nikodijević.

Polaganjem venaca i komemoracijom kraj spomenika u Karađorđevom parku u Pirotu , odata je pošta i služen parastos svim stradalima u ratovima od 1990. kao i poginulima u NATO agresiji 1999. godine.

Vence i cveće položili su porodice i rođaci poginulih, predstavnici boračkih udruženja, Udruženja invalida rata, lokalne i okružne vlasti.

U pomenutim ratovima kao i u NATO agresiji poginulo je 26 Piroćanaca, a NATO avioni gađali su ciljeve na territoriji celog Pirotskog okruga – podsetio je prisutne načelnik Pirotskog okruga Dimitrije Vidanović.

Zamenik predsednika Skupštine opštine Milan Petrović je naglasio da poginule ne smemo zaboraviti jer su stradali u odbrani zemlje koja se našla na meti agresora.

Kraljevčani su danas, uz pravoslavni parastos borcima poginulim u ratovima od 1991. do 1999. godine, na Spomen-obeležju u centru Kraljeva, obeležili šesnaestu godišnjicu NATO bombardovanja Srbije.

Članovi porodica, prijatelji, predstavnici Grada Kraljeva, Vojske Srbije, policije i boračkih udruženja, položili su vence kraj spomen ploče sa 86 imena poginulih Kraljevčana, od kojih 77 na Kosovu i Metohiji.

Godišnjica NATO agresije obeležava se i u kasarni “Jovan Kursula” u naselju Jarčujak polaganjem venaca na spomen-obeležje herojima 252. oklopne brigade, kao i u kasarni u Ribnici gde se u spomen-sobi Druge brigade Kopnene vojske čuva sećanje na poginule pripadnike Vojske srbije.

Tokom NATO bombardovanja Kraljevo je na meti vazdušnih napada bilo čak 54 dana u kojima je teže ili lakše povređeno 37 civila, a uništeno je ili oštećeno 1.750 vojnih i civilnih objekata.

Spomenik žrtvama bombardovanja naredne godine

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Država će naredne godine izgraditi spomenik žrtvama bombardovanja 1999. godine, kazao je danas nakon polaganja venaca ispred spomenika deci stradaloj u NATO bombardovanju ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

„Ovo je poslednji put da država Srbija nema gde da položi venac sećanja na svoje pobijene, na sve one koji su u agresiji NATO-a bili brutalno ubijeni. Iduće godine država će podići spomen obeležje, žrtve bar toliko zaslužuju“, kazao je Vulin.

On je zahvalio „Večernjim novostima“ na tome što su podigli spomenik stradaloj deci, jer, kako je naveo, da „nema toga mi (država) danas ne bi imali gde da položimo vence“.

On je kazao da je Jugoslavija bombardovana bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i da se te posledice kršenja međunarodnog prava osećaju u celom svetu.

„Ono što je urađeno pre 16 godina nije moglo da bude urađeno bez posledica. Danas čitav svet gleda gde će se to sve pojaviti ono što je pre 16 godina urađeno našoj zemlji. Danas čitav svet gleda i vidi da kada jednom silujete međunarodno pravo, nikada ne znate gde će se završiti“, kazao je Vulin.

Polaganjem venaca na spomen obeležja na Univerzitetskom trgu u Nišu, odata je danas pošta žrtvama bombardovanja NATO 1999. godine u kojima je poginulo 56 Nišlija, a više od 200 je ranjeno.

Predsednik Skupštine grada Mile Ilić rekao je da Niš treba da čuva sećanje na žrtve NATO bombradovanja i da brine o porodicama stradalih.

Vence su na spomen obeležja položile delegacije grada, Vojske Srbije, policije, Nišavskog upravnog okruga, predstavnici Srpsko-ruskog humanitarnog centra, delegacije boračkih organizacija i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova, kao i rodbina poginulih i prijatelji.

Sirene su se oglasile u Nišu, počev od 24. marta, pa do kraja vazdušnih napada, ukupno 129 puta, a Nišlije su u skloništima provele 52 dana, pet sati i 14 minuta, koliko je grad bio pod vazdušnom opasnošću, što je oko 70 odsto ukupnog vremena.

Niš je gađan iz vazduha 40 puta, 28 puta noću i 12 puta danju. Srušeno je oko 120 objekata, a preko 3.400 stambenih, poslovnih i vojnih objekata je oštećeno.

Na grad je tokom vazdušne kampanje ispaljeno 324 razornih projektila: 161 avio-bomba, 36 kontejnera kasetnih bombi, 71 krstareća raketa i osam grafitnih projektila.

Od kasetnih bombi 7. maja 1999. godine poginulo je 15 Nišlija, a više desetina je ranjeno.

Nastavak suđenja Ivanoviću

Suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba će biti nastavljeno danas u Kosovskoj Mitrovici saslušanjem svedoka tužilaštva Blagoja Miletića i Bedria Istogua.Oliver Ivanovć 

Advokat Olivera Ivanovića Ljubomir Pantović izjavio je Tanjugu da je Miletić predložen od strane tužilaštva obzirom da je spornog dana, 14.aprila 1999.godine, kao istražni sudija bio na licu mesta i izvršio uviđaj.

„On nije očevidac događaja, već čovek koji je izvršio uviđaj I pribeležio šta je video tako da on nema tu šta značajno da kaže apsolutno, nešto što bi dramatično pogoršalo položaj bilo koga , čak ne može ni da poboljša, šta god da priča. I da je svedok odbrane, isti bi bio ishod njegovog svedočenja, tako da nema veze što je svedok tužilaštva“, rekao je Pantović.

Nakon saslušanja svih svedoka u vezi s događajima iz 1999. godine, sudije saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa događajima iz 2000. godine.

Oliver Ivanović optužen je da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, ocu i sinu Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

16.03.2015 |08:00 – 23:55 Javno etničko čišćenje nad Srbima sa Kosova i Metohije dogodilo se 17.03.2004 pred naoružanim međunarodnim braniocima „MIRA NA BALKANU“!


U Prištini parastos stradalima u martovskom pogromu

Parastos stradalima u martovskom pogromu 2004. godine na Kosovu biće služen sutra u crkvi Sv. Nikole u Prištini.Crkva Svetog Nikole u Prištini nakon martovskog pogroma

Sutra se navršava 11 godina od martovskog pogroma, u kome je za dva dana, 17. i 18. marta 2004. poginulo 19 osoba,  900 ljudi pretučeno i teško povređeno, zapaljeno je i oštećeno oko 800 srpskih, romskih i aškalijskih kuća, proterano 4.000 ljudi, srušeno i uništeno 39 srpskih crkava i manastira.

Pomen stradalima u 12 sati služiće sveštenici prištinskog namesništva u crkvi Svetog Nikole, koja je takođe stradala 2004. godine.

„Oživećemo uspomenu na taj nesretni događaj koji se dogodio pre 11 godina. Sama crkva u kojoj će biti služen pomen je stradala 17. marta 2004. godine, sve što je u njoj vredelo je uništeno, a to je crkva koja je stara blizu dva veka“, rekao je prištinski paroh otac Darko Marinković za RTV Kim.

Dolazak na parastos su najavili Dejan Pavićević, oficir za vezu Beograda sa Prištinim, Branimir Stojanović, zamenik premijera Kosova i Vladeta Kostić, gradonačelnik Gračanice.

„Nema hrabrosti da se preuzme odgovornost za pogrom“ (LOGIČNO – jer oni nešto kad pljunu to i ne ližu kao „Srpske“ kukavice koje imaju HRAVROSTI DA UNIŠTE SVOJU BUDUĆNOST… isporučuju svoje najbolje i najsposobnije u međunarodne zatvore i NAMERNO IH ZABORAVE, JER SE GRABE ZA SVOJE FOTELJE PA IM NE TREBA KONKURENCIJA.)

Na Kosovu ne postoji politička volja albanske elite da preuzme odgovornost za pogrom nad Srbima 17. i 18. marta 2004. godine, rekao je za RTV Kim zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović.Braimir Stojanović

„Danas ne postoji politička hrabrost da se preuzme bilo kakva odgovornost koja se tiče srpskog naroda i interesa srpskog naroda. Ne postoji volja u albanskoj politčkoj eliti da se učini nešto što je suštinski dobro za Srbe jer je to problematično za sve one koji bi to trebali da rade. Postoji jedna deklarativna volja, ali se ta volja ne vidi na terenu. To je glavni problem“, rekao je Stojanović.

Dvodnevno martovsko nasilje na Kosovu doprinelo je odlasku srpskog stanovništva i prodaji njihove imovine, rekao je Stojanović i istakao da zbog toga neko mora da snosi odgovornost.

„Moraće da se otvori i ta knjiga ko je zapravo to organizovao i odakle je krenulo. Tražićemo odgovornost za sve te ljude, naša je obaveza da politički istrajemo. Biće i Specijalnog suda koji će odgovoriti na ona pitanja koja danas nisu odgovorena, od trgovine organima do mnogih drugih zločina koji su se desili, tako ćemo doći i do toga da se povede ozbiljna istraga o 17. martu“.

Zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović je rekao da je martovski pogrom iz 2004. godine period koj bi srpsko stanovništvo želelo da zaboravi. Zbog toga, kako je rekao, Srbi moraju biti jaki i sposobni da sami odlučuju šta je za njih važno.

Srpska lista traži poštovanje koalicionog sporazuma

16.03. 2015, 15:11 Izvor: RTK2

Izvor: RTK2 (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)

Predstavnici Srpske liste uslovili su svoj povratak u institucije poštovanjem dogovora o formiranju Zajdenice srpskih opština.

Kako je najavljeno, na tu temu će se razgovarati i na zajedničkoj sednici predsednika opština sa srpskom većinom, koja će biti održana u sredu u Gračanici.

Predsednik “Srpske liste” Aleksandar Jablanović očekuje da albanske partije iz vladajuće koalicije, Demokratski savez Kosova I Demokratska partija Kosova, poštuju koalicioni sporazum. Jablanović za Radio Kosovo 2 program na srpskom jeziku, navodi da je dalje učešće “Srpske liste” u kosovskim institucijama neizvesno ukoliko taj sporazum ostane samo mrtvo slovo na papiru.

“Nama nije cilj samo puko vraćanje u institucije zarad ukrasa, mi hoćemo da se koalicioni sporazum poštuje pre svega u prvom članu koalicionog sporazuma, koji govori o formiranju Zajednice srpskih opština. Ne želimo da ona bude nevladina organizacija, želimo da se pristupi radu formiranja ZSO na ozbiljan način. Ne bežimo od toga da i Albanci budu uključeni u izradi statuta za ZSO i nemojte biti iznenađeni ukoliko se desi da neka opština sa albanskom većinom bude želela da uđe u ZSO”, kaže Jablanović.

Prošle nedelje premijer Kosova Isa Mustafa je izjavio da “Srpska lista” nije postavila uslove za povratak u vladu Kosova, ali i da neće prihvatiti uslovljavanje. S druge strane, predsednik “Srpske liste”, Jablanović kaže da koalicioni sporazum ne predstavlja uslove i napominje da se sporazum mora ispoštovati do kraja.

“Mi smo koalicioni sporazum napravili vođeni interesima ljudi koji su nas birali, kako mi kao Srpska lista, tako i partije kosvskih Albanaca. Ja sam pristalica toga da taj sporazum mora da se doslovce ispoštuje. Ne može da se računa na učešće Srba u kosovskim institucijama dok ne budu ispunjeni uslovi iz koalicionog sporazuma”, dodaje on.

Istovremeno, predsednik opštine Gračanica Vladeta Kostić je za naš program potvrdio da će zajednička sednica svih predsednika opština sa srpskom većinom biti održana u sredu u Domu kulture u Gračanici.

“Pozvani su svi predsednici opština sa srpskom većinom, kao i svi odbornici, ali i drugi predstavnici Srba. Na toj sednici ćemo se međusobno konsultovati u vezi ZSO, ali i o drugim problemima koji muče srpsku zajednicu na Kosovu u ovom trenutku“, kaže Kostić.
On napominje da će prestavnici Vlade Srbije na toj sednici prisustvovati samo kao gosti. Prošle nedelje je u Beogradu održan sastanak između predstavnika “Srpske liste” i premijera Srbije Aleksandra Vucića. Na tom sastanku je, takođe, zaključeno da se predstavnici Srba neće vratiti u kosovske institucije dok se ne ispoštuju elementi iz koalicionog sporazumaza.

GI SDP podržava ‚‚Srpsku listu‚‚ (KSENIJA MOŽE BILO KOGA DA PODRŽAVA I BEZCILJNO DA LUTA DOK JOJ JE OLIVER NAMERNO SKLONJEN I ZATOČEN DA BI SE ZAVRŠILI „POSLOVI DO KRAJA “ SA NESPOSOBNIM SRBIMA, DOBRIM PREVRTAČIMA  ETO ODMAH IZNAD TVOG ČLANKA…)

GI SDP podržala je odluku „Srpske liste“ o povratku u kosovske institucije tek nakon što se ispoštuju dogovori iz koalicionog sporazuma.Ksenija Božović

Potpredsednica građanske inicijative „Sloboda, demokratija, pravda“ (SDP) Ksenija Božović rekala je u izjavi za RTV Kim da podržava ideju o bojkotu jer je došlo do razmimoilaženja stavova prištinskih vlasti i „Srpske liste“.

Prema njenim rečima, srpski predstavnici u kosovskim institucijama moraju biti uključeni u donošenje odluka, kao zastupnici interesa Srba na Kosovu i Metohiji.

„Mi smo osetili mnogo problema, u opštinama na severu su blokirani računi,  a kada se razgovaralo o budžetu za sve opštine sa srpskom zajednicom, niko nije učestvovao u njihovoj izradi to nema nigde u svetu“, rekla je Božovićeva.

Božovićeva je kazala da GI SDP podržava održavanje najavljenog sastanka predstavnika opština sa srpskom većinom na kojoj bi, prema njenim rečima, trebalo jedinstveno da zastupaju svoje stavove.

„Treba što pre sesti i dogovoriti Zajednicu i skupštinu i da predstavnici svih srpskih opština budu jedinstveni u svojim stavovima jer se samo tako možemo izboriti za svoja prava. Samo tako ćemo zaustaviti jednostrane poteze Prištine koja pokušava da nepoštovanjem briselskog sporazuma ugrozi nastavak dijaloga i reševanja onih pitanja koja su od izuzetnog značaja za srpsku zajednicu, a pre svega formiranje ZSO“.

17. mart: „Enklava“, Dejan Stanković sa mladim fudbalerima…

Nastavite sa čitanjem

09. 02. 2015 08:00 – 23:55 Avatari protiv eksploatatora!!! Kako li će nam Beograd zapržiti čobru? Srbi sa KiM nikada nisu očekivali VELE-IZDAJU iz Srbije!


Marko Jakšić: I od ovih pregovora nam trnu zubi, postoji zebnja i ne nadamo se ničem dobrom

09. 02. 2015, 16:17 Izvor: KoSSev

Nastavak Briselskog dijaloga je nastavak briselske izdaje koja treba da se pretoči u delo, a vlast u Srbiji je servis za ispunjavanje želja Brisela i Vašingtona. Crvene linije Srbije u pregovorima sa Prištinom su odavno pregažene, a Kosovo i Metohija nisu srpska pokrajina, jer imaju poseban Ustav i zakone. U svim briselskim pregovorima Srbi na Kosovu i Metohiji su nešto gubili, a i od ovih pregovora nam trnu zubi, postoji zebnja i ne nadamo se ničem dobrom. Predsednik Srbije platformu nije još uvek napisao, iako je najavio da će platforma za KiM biti gotova pre početka briselskih pregovora, smatra nekadašnji visoki funkcioner Demokratske stranke Srbije sa Severa Kosova i nekadašnji najuticajniji lider kosovskih Srba, Marko Jakšić, preneo je portal „Srbi na okup“. 

„To su obaveze (Briselskog sporazuma, prim. red.) koje je ova vlast prihvatila. Te obaveze se svode na to da oni moraju da zaokruže Kosovo kao posebnu državu. To je deo uslova na koje je vlast pristala kada je dolazila na ovaj vladarski presto u Srbiji i to je nastavak Briselskog sporazuma, ili Briselske izdaje koja se dešavala, a koja treba da se pretoči u delo. Mislim da to nije ništa novo, oni su jednostavno servis za ispunjavanje želja, pre svega, Brisela i Vašingtona, po svim pitanjima. Desiće se onako kao što od njih to budu zahtevali Brisel i Vašington,“ rekao je Jakšić za ovaj portal, uoči nastavka dijaloga u Briselu.

Osvrćući se na česte izjave srpskih zvaničnika da neće preći crvene linije u pregovorima sa Prištinom, Jakšić ističe da su te crvene linije odavno prekoračene.

„Priče koje imamo prilike da čujemo od Tomislava Nikolića da oni imaju neku donju granicu, mislim da je ta granica odavno presečena, imajući u vidu da su oni uspostavili klasičnu granicu između Kosova i Srbije, a tu granicu nazivaju navodno administrativnom linijom, pa onda govore da je Kosovo pokrajina u okviru Srbije, što jednostavno nije tačno, imajući u vidu da oni imaju poseban Ustav i zakone,“ objasnio je Jakšić.

On je istakao i da od današnjih pregovora ne očekuje ništa dobro, te da su Srbi u pregovorima uvek gubili, dok je Kosovo postajalo država, podsećajući istovremeno na platformu predsednika Srbije, koja, iako najavljena da će biti finalizirana pre pregovora u Briselu,  još uvek nije gotova.

„Prema tome, i od ovih pregovora u Briselu nama trnu zubi, postoji zebnja, ne nadamo se ničem dobrom, jer za sve ovo vreme, počev još od Borka Stefanovića, do današnjeg dana, kad su god bili pregovori, Srbi su nešto gubili ovde, a Kosovo je faktički postajalo sve veća i viša država, uz još jednu napomenu – da smo imali obećanje Tomislava Nikolića da će da izađe sa platformom pre počinjanja pregovora u Briselu. Vidimo da oni počinju, a on platformu nije napisao…,“ rekao je Jakšić, ocenjujući da je novom platformom trebalo da se „precrta ono što piše u Ustavu Srbije“ – „da su Kosovo i Metohija deo države Srbije“.

Tači: Otvaramo novo poglavlje dijaloga

Zamenik premijera Kosova Hašim Tači je ocenio da sastankom premijera, Isa Mustafe i Aleksandra Vučića, u Briselu počinje novo poglavlje u dijalogu o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.Hašim Tači (Foto arhiva Kim)

„Verujem da će se finalizovati sporazum o pravosuđu i izvršiti puna procena do sada postignutih sporazuma. Normalizacija odnosa između dve zemlje je neophodna za ubrzanje evroatlanskog puta“, napisao je Tači na Fejsbuku.

U delegaciji Kosova koja će danas razgovarati sa delegacijom Srbije, pored premijera Mustafe i Hašima Tačija biće i ministar pravde Hajredin Kuči, ministar za evropske integracije Bekim Čolaku, ministar unutrašnjih poslova Skender Hiseni i ministarka za razgovore sa Srbijom Edita Tahiri.

Sertić: Ne sme biti ugroženo pravo vlasništva

Ministar privrede Srbije Željko Sertić izjavio je da Vlada Srbije neće dozvoliti Vladi Kosova da ni jednim aktom naruši princip vlasništva nad imovinom.Željko Sertić

„Pitanje imovine ne može da bude rešeno unilateralnim stavom nekog pojedinca. Srbija ima način da odgovori na takve pokušaje“, kazao je Sertić.

Po njegovim rečima, razgovor je osnova svih odnosa između Beograda i Prištine, a o pitanju imovine preduzeća na Kosovu razgovaraće se čim bude bilo moguće.

„Ako želimo da budemo deo progresivnog sveta i poštujemo međunarodne principe onda je vlasništvo i pitanje imovine jedno od temeljnih pitanja“, kazao je Sertić.

Od je dodao da je Brisel mesto gde treba da se razgovara o imovini svih preduzeća na Kosovu, među kojima je i kombinat „Trepča.

Kirbi: Imovina nije najvažnija! -> Kako nas laže, a Svet okupiraju i uništavju radi sopstvenih INETRESA!

Ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi kaže da je optimista pred nastavak dijaloga Beograda i Prištine, kao i da „za Srbiju ima važnijih pitanja od imovine na Kosovu“.Majkl Kirbi (Beta,AP)

Kirbi je naveo da bi prioritet trebalo da bude sprovodjenje onoga što je dogovoreno u aprilu 2013.

„Svakako da će pitanje imovine doći na red, ali za Srbiju je mnogo važnije da se sprovede ono što je dogovoreno u aprilu 2013.“, rekao je Kirbi u Vladi Srbije.

Upitan koja su to važnija pitanja, američki diplomata je rekao da pre svega misli na pitanja pravosuđa, formiranje zajednice srpskih opština, određivanje pozivnog broja i osiguranje.

Kirbi je kazao da je uoči današnjeg nastavka dijaloga u Briselu održano više sastanaka u cilju priprema za taj prvi susret posle dužeg vremena s obzirom na to da su, kako je kazao, u međuvremenu formirane nove vlade u Srbiji i na Kosovu.

„Sada je pravi trenutak da se sedne za sto i ponovo pregovara“, rekao je on.

Upravo sinoć je kaže dobio mejl o tome koliko je već napretka ostvareno. „Ali svi znate da je taj poslednji korak i najteži korak“, rekao je Kirbi koji smatra da će dijalog zavisiti od spremnosti pregovaračkih timova Srbije i Kosova da idu napred.

Veruje, dodao je, da postoji dobra volja, ali da je „problem uvek u malim sitnim detaljima“.

On smatra i da je glavno pitanje je da li može doći do konkretnog i plodnog razgovora na relaciji komesarka za spoljnu politiku i pridruživanje EU Federika Mogerini i srpski premijer Aleksandar Vučić, te da se tu, kako je rekao, pre svega, radi o izgradnji odnosa.

Mustafa pred skupštinom o razgovoru s Vučićem

Premijer Kosova Isa Mustafa će na sednici Skupštine Kosova u četvrtak, 12. februara informisati poslanike o današnjem sastanku sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem u Briselu o normalizaciji odnosa.Isa Mustafa

Šef poslaničke grupe i generalni sekretar Demokratskog saveza Kosova Ismet Bećiri rekao je na novinarima da je to dogovoreno na sednici Predsedništva Skupštine Kosova.

Opozicioni Pokret Samoopredeljenje juče je ukazao da je Mustafa na sastanak s Vučićem otišao bez odobrenja i saglasnosti Skupštine i ocenio da je taj sastanak za Samoopredeljenje nelegitiman i neprihvatljiv.

Vučić i Mustafa danas u Briselu treba da nastave dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Albanski demonstrant napao snimatelja Tanjuga

Demonstranti sa Kosova, koji u Briselu protestuju protiv dijaloga Beograda i Prištine, napali su danas snimatelja Tanjuga kada je pokušao da ih snimi.Albanski demonstranti u Briselu

Napad se dogodio kada se ekipa Tanjuga približila grupi od tridesetak kosovskih Albanaca, koji su protestovali na trgu Šuman.

Tanjugovi izveštači su se predstavili i pitali da li bi neko hteo da da izjavu o tome zašto su se okupili i zbog čega protestuju.

Na to se jedan od demonstranata izdvojio i bez ikakvog povoda udario šamar snimatelju Marku Trošiću, kome je od udarca rasečena usna.

Napadača su potom obuzdali ostali učesnici protesta, a belgijska policija, koja je posmatrala ceo događaj, posavetovala je ekipu Tanjuga da se skloni, a snimatelja pozvala da, ukoliko želi, podnese prijavu protiv napadača. „Ovo je Brisel, nismo navikli na ovakve stvari“, rekao je policijski inspektor izveštaču Tanjuga.

Demonstranti su nosili albanske zastave i parole sa porukama „Dalje ruke od Trepče“, „Dosta srpske hegemonije“ i „O našim pravima se ne pregovara“.

U zgradi ispred koje se održavao protest večeras treba da počne nova runda dijaloga Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.

Zvonko Veselinović oslobođen optužbi – >SAD MOŽE DA ŽIVI KAO BOGAT I SLOBODAN GRAĐANIN SRBIJE!!!

Biznismen Zvonko Veselinović iz Zvečana danas je oslobođen optužbe u Specijalnom sudu u Beogradu da je protivpravno prisvojio 32 kamiona u vlasništvu lizing kompanije Hipo lizing.
Zvonko Veselinović 

Osim Veselionovića svih optužbi oslobođen je i Milan Radojčić, dok je vlasnik firme „Evrokop“ Dragan Ćurčić osuđen na dve godine zatvora.

Tokom iznošenja presude navedeno je da „nisu dokazane osnovane sumnje“ protiv Veselinovića i Radojčića, dok je dokazano da je Ćurčić ostvario korist od 1,5 miliona dinara tako što je bez dozvole koristio kamione „Hipo-Alpe Adria lizinga“.

Branilac Ćurčića advokat Krsto Bobot rekao je da odbrana nije zadovoljna presudom i najavio je žalbu Apelacionom sudu.

„Koliko verujem da je oslobađuća odluka pravična, tako verujem da ova druga odluka to nije, i zato ćemo se žaliti“, rekao je Bobot novinarima ispred Specijalnog suda.

Prvo žalbe ima i Tužilaštvo za organizovani kriminal.

Suđenje Veselinoviću i njegovim saradnicima počelo je krajem 2012. godine zbog optužbi da su privremeno prisvojili kamione i na taj način ostvarili za sebe korist od najmanje 237 miliona dinara.

Kako je navedeno u optužnici, Ćurčićeva privatna kompanija „Evrokop“ sa sedištem u Raškoj, aprila i juna 2008. godine, na osnovu ugovora o finansijskom lizingu sa „Hipo-Alpe Adrija bankom“ koristila je vozila, ali je ugovor raskinut 2010. godine.

Ćručićeva kompanija je prestala da plaća lizing, ali nije prestala da koristi kamione, već ih je prebacila na Kosovo.

Veselinović je uhapšen decembra 2010. godine na Kopaoniku, zajedno sa svojim bratom Žarkom Veselinovićem.

Kfor je Zvonka Veselinovića označio kao jednog od organizatora nereda na Kosovu i postavljanja barikada, zbog čega je i on tokom sudskog postupka tvrdio da je proces protiv njega montiran, pošto je odbio nalog predstavnika vlasti u Srbiji da povuče barikade sa severa Kosova.

29.05.2014 |08:00 -23:55 Zlodela Šiptara postupno i sigurno se amnestiraju ..i tako se ostaje dužan prema Srpskim žrtvama koje pretrpeše teror i rat koji izazvaše Šiptari!


 Zlodela Šiptara polako,postupno i sigurno se amnestiraju gde oslobađaju te teroriste i separatiste svake odgovornosti za izazvani rat na KiM! Još će ispasti da su Srbi sami sebe ubijali jer očigledno niko od Šiptara nije nosio oružje i pucao protiv Srba!

Beograd zataškava sistematski dokaze prodajući Srpske žrtve, za rad nekih političkih ustupaka na putu za EU! Očigledna je nesposobnost Beograđana da dokaže šta se desilo na Kosvu i Metohiji! Svi oni Srpski policajci koji su dostavljali dokaze o Šiptarskim napadima na KiM ili su uhapšeni ili su ubijeni po Srbiji i okolini ili su im dokazi sistematski sakriveni upravo u Beogradu! E zato je svaki osuđenik u HAG-u ili bilo gde se vodi proces da je Srbin oštećena strana OSLOBOĐEN. Beograd ne dostavlja kompletne i popune jake dokaze već je te dokaze sistematski UNIŠTAVAO za rad „bratstva i jedinstva“.

Ovi nazovi ljubitelji Šiptara koji im se uvlače za rad nekakvih finasiranja pokušavaju svesno SVOJIM POSTUPCIMA da OPRAVDAJU ŠIPTARSKI TERORIZAM NAD SRBIMA!

Ovo su imena stradalih u poplavama

Beograd — Premijer Aleksandar Vučić saopštio imena stradalih tokom poplava – 24 osobe su se utopile, jedna je stradala u klizištima, a 26 je umrlo prirodnom smrću.

Tako je ukupan bilans stradalih za vreme katastrofalnih poplava koje su pogodile Srbiju ukupno 51. Vučić se nada da će to biti konačan broj.

Kao nestale se vode još četiri osobe. Vučić je na skupštinskoj sednici pročitao ova imena stradalih navodeći da su utopljenici:

  1. Ćućus Danka, rođena 1931. godine, pronađena u Ulici Stahinjića Bana u Obrenovcu
  2. Đorđević Leposava, rođena 1946. godine, pronađena u Ulici braće Golubović u Obrenovcu
  3. Đorđević Radivoje, rođen 1938. godine, takođe pronađen u Ulici braće Golubović u Obrenovcu
  4. Malić Đuro, rođen 1938. godine, pronađen u Vašarištu, u Obrenovcu
  5. Jovanović Nikola, rođen 1954. godine, pronađen u Piromanu, Obrenovac, Svetozara Stankovića 3
  6. Timotić Živanka, godište 1932, iz Ulice Vuka Karadžića 38, Obrenovac
  7. Drača Svetlana, rođena 1970. godine, pronađena u Majora Nebojše Tepovca, Obrenovac
  8. Đokić Radosava, pronađena u Majora Nebojše Tepovca, Obrenovac
  9. Đokić Slavko, pronađen u Majora Nebojše Tepovca, Obrenovac
  10. Ivanović Stanija, pronađena u Ulici doktora Arčibalda Rajsa, Obrenovac
  11. Trajilović Danica, rođena 1928. godine, Belo Polje, Obrenovac
  12. Mitrović Milica, rođena 1934. godine, Zabrežje, Obrenovac
  13. Urošević Borivoje, rođen 1936. godine, Kninska 38, Obrenovac
  14. Rističević Ljiljana, rođena 1931. godine, Raje Popovića 6, Obrenovac
  15. Birčanin Tijosav, rođen 1933. godine, Kneza Sime Markovića Obrenovac
  16. Joksić Stanojka, godište 1951. godine iz Vreoca, Lazarevac
  17. Mitrović Sofija, godište 1934. godine, pronađena u koritu reke Kolubare, opština Lajkovac
  18. Milosavljević Mileta, pronađen u Ubu, okrug Valjevo
  19. Vojvodić Milenko, rođen 1961. godine, pronađen u reci Obnica
  20. Milojković Živorad, Veliki Popovići, okrug Jagodina, opština Svilajnac
  21. Dejan Lazarević, vatrogasac spasilac, nađen u reci Jasenici, Kragujevac, Topola
  22. Stojadinović Bosiljka, Predvorica, okrug Šabac
  23. Veličko Divljačković, Krupanj

Od pokretanja klizišta stradao je Simunović Milan, rođen 1942. godine, Brštica, okrug Šabac.

Prijavljena nestala lica koja do sada nisu pronađena su:

  1. Svetislav Stamenović, godište 1952.
  2. Vukosava Obradović, godište 1949.
  3. Milina Ristić, godište 1943.
  4. Vladeta Milanović, godište 1975.

„Za njima se traga, što ne znači da su to nastradala lica“, rekao je Vučić. On je dodao da je bilo ukupno 809 prijava nestalih lica i sem 18 lica koja su stradala ima još samo četiri koja nisu pronađena.

Vučić nije naveo imena 26 osoba koje su umrle tokom poplava prirodnom smrću. Međutim, tokom skupštinske rasprave je rekao da ako bi se radio matematički prosek, u Obrenovcu prirodnom smrću umre 1,75 osoba.

Jakšić: Sitni politički poeni Srpske liste

Odustajanje Srpske liste od izborne kampanje za predstojeće kosovske parlamentarne izbore 8. juna je odraz neozbiljne politike koju vlast u Beogradu vodi po pitanju Kosova od 2012. godine, kaže funkcioner DSS-a Marko Jakšić.

Marko Jakšić (Foto arhiva KIM)

Jakšić je za agenciju Beta kazao da Srpska lista najavljenim bojkotom izborne kampanje pokušava da stekne „sitne“ političke poene među Srbima.

„Tokom lokalnih izbora na Kosmetu, koji su održani u novembru prošle godine, jasno se videlo sa koliko strasti je država Srbija primorala kosmetske Srbe da izadju na te izbore. Sada tim bojkotom pokušavaju da dobiju neke privilegije, a pristaće na sve što budu tražili Brisel i Priština“, rekao je Jakšić.

Jakšić, međuti, ne veruje da će Srbi organizovano bojkotovati izbore koji su zakazani za 8. jun.

„Vlasti u Beogradu, Prištini i Briselu su se dogovorile da kažu kako je, nezavisno od stvarnih rezulatata, na te izbore izašlo bar 25 odsto kosmetskih Srba. Njima nije važno koliko će Srba stvarno glasati 8. juna već da se u glasačke kutije ubaci mnogo listića koje će sami prebrojavati“, kazao je Jakšić.

On je ponovio da je pokrajinski odbor DSS-a pozvao Srbe da ne glasaju na izborima „takozvane države Kosovo“, izrazivši i očekivanje da će sličan stav zauzeti i druge „patriotske“ stranke.

Tači: Vlada verovala u nevinost Selimija i saboraca

Kosovski premijer Hašim Tači pozdravlja odluku suda o oslobađanju komandanta OVK Sulejmana Selimija i ostalih saboraca.

Hašim Tači (Foto Vlada Kosova

Prema njegovoj oceni, ovo suđenje je još jedan „dokaz da je borba Oslobodilačke vojske Kosova bila čista“.

“Vlada Republike Kosova je od početka ovog procesa snažno verovala u nevinost i pravednost komandanta Oslobodilačke vojske Kosova Sulejmana Selimija i ostalih saboraca tokom rata”, navodi se u pisanoj izjavi premijera Kosova Hašima Tačija.

Dva dečaka teško povređena u saobraćajnom udesu

Dečaci N.S. i P.S. teško su povređeni u saobraćajnom udesu koji se dogodio danas oko 13 sati u selu Livađe.Livađe (Foto KIM arhiva)

Kako KIM radio saznaje, do udesa je došlo kada je motocikl, kojim je upravljao N.S, a na kojem se nalazio i P.S, naleteo na automobil marke Audi, kojim je upravljao S. Ž. iz Gornje Gušterice.

Prema rečima očevidaca, udesu je prethodila trka u kojoj je učestvovao još jedan motocikl.

Kako je iz Policije potvrđeno za KIM, dečaci su zadobili teške telesne povrede, prebačeni su na hirurško odeljenje bolnice Simonida u Gračanici, odakle su hitno odvezeni u Kliničko-bolnički centar u Prištini.

Policija je izvršila uviđaj i privela S. Ž. iz Gornje Gušterice na saslušanje.

 

05.03.2014 | 08:00 – 23:55 Propadaju uhapšeni Srbi koji su zarobljeni i pod torturom Šiptara! Dok se na njih seti Srpska država da treba da se žali međunarodnom sudu za kršenje prava i sloboda, ljudi mentalno i zdravstveno propadaju!


SO Štrpce traži oslobađanje Srba

05.03.2014 | 11:58 | KIM |

Skupština opštine Štrpce najoštrije je osudila hapšenje petoro Srba i upad u zgradu Suda. Od nadležnih traži njihovo oslobađanje. Gradonačelnik Bratislav Nikolić primio članove porodica uhapšenih.

Gradonačelnik Nikolić na današnjoj sednici (Foto Opština Štrpce)
  Odbornici Skupštine opštine Štrpce održali su danas sednicu povodom jučerašnje akcije pripadnika specijalne jedinice ROSU.

Na sednici, kojoj je prisustvovao i gradonačelnik Štrpca, osuđen je postupak kosovskih specijalaca koji je rezultirao hapšenjem petoro Srba. Opštinske vlasti su osudile i upad u zgradu Suda koji radi po sistemu republike Srbije. Kako se navodi, ova akcija je dovela do “uznemiravanja i zastrašivanja Srba u trenutku kada se dešavaju pozitivni procesi, a to su pregovori Beograda i Prištine o svim spornim pitanjima”.

SO Štrpce traži od nadležnih pravosudnih institucija, da se predhodno uhapšeni Laza Lazić, kao i sva petorica uhapšenih u poslednjoj akciji, Dejan Stevanović, Radiša Jovanović, Draga Marković, Dejan Đorgović i Dragutin Ivanović, puste da se brane sa slobode.

SO Štrpce traži od svih istitucija Kosova, međunarodnih institucija, EULEKS-a, UNMIK-a , OEBS-a i svih relevantnih činilaca, da spreče napade na institucije države Srbije u trenutku kada se o njihovoj sudbini i načinu daljeg funkcionisanja vode pregovori u Briselu.

Na današnjoj sednici je donesena odluka odluka da se uhapšenima i porodicama uhapšenih obezbedi neophodna materijalna i pravna pomoć.

Za ovaj zaključak glasalo je 11 odbonika Skupštine opštine Štrpce dok su protiv bila 4 odbornika.

Nakon završetka vanredne sednice SO Štrpce i posle obraćanja prisutnim građanima i medjima, gradonačelnik opštine Štrpce je u svojoj kancelariji primio članove porodica uhapšenih.

Prethodno se nekoliko stotina Srba okupilo u Štrpcu zahtevajući da se oslobode petorica njihovih sunarodnika.

Vučić: Država će pomoći Ivanoviću

05.03.2014 | 14:05 |B92 |

Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će država preduzeti sve što može da pomogne Oliveru Ivanoviću, što podrazumeva, kako je rekao, telefonske razgovore s više važnih ljudi u Evropi.

Aleksandar Vučić (Foto Novosti)
 „Naš posao je da zaštitimo našeg čoveka koji smatra da su mu ne samo ljudska prava već i bezbendost ugroženi“, naglasio je Vučić.

Vučić je najavio je da će povodom najave o formiranju oružanih snaga Kosova razgovarati sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbednost  Ketrin Ešton.

„Sve što mislimo saopštiću Ketrin Ešton čim se budemo videli. Postoje mnoge stvari koje se dešavaju a nisu u skladu sa dogovorom“, rekao je Vučić u izjavi novinarima.

05. 03.2014, 09:46 -> 15:40

Ivanović: Cilj je da me obeshrabre

U pismu upućenom javnosti, Oliver Ivanović navodi da se u prištinskom zatvoru ne oseća bezbedno i ocenjuje da se protiv njega vodi politički i potpuno besmislen postupak. Uporno odbijanje da mu se dozvoli premeštaj u Kosovsku Mitrovicu, Ivanović ocenjuje kao pokušaj da ga iscrpe, obeshrabre i na kraju slome.

Lider Građanske inicijative SDP Oliver Ivanović, koji je počeo štrajk glađu zbog po treći put odbijenog zahteva da bude premešten u pritvorsku jedinicu u Kosovskoj Mitrovici, istakao je u pismu upućenom javnosti da se u prištinskom zatvoru ne oseća bezbedno, a da se protiv njega vodi politički i potpuno besmislen postupak.

Oliver-Ivanovic.jpg

Ovde možete pročitati pismo Olivera Ivanovića

Takav postupak bi unapred bio osuđen na neuspeh pred bilo kojom pravnom institucijom, toga su, po svemu sudeći, svesni i u tužilaštvu, ali je očigledna namera da se na ovaj način iscrpljujem, obeshrabrim i na kraju slomim, naveo je Ivanović u pismu nakon što je juče usmeno obavešten da mu je odbijen i treći zahtev da bude premešten u pritvorsku jedinicu u Kosovskoj Mitrovici.

„Iako za tako nešto imam zakonske osnove, pravne, ljudske i ekonomske razloge koji bi morali biti više nego dovoljni za svaku istinski pravnu instituciju ili za humane ljude, ali čini mi se da pravdu i humanost očekujem na pogrešnom mestu“, napisao je Ivanović, koji kaže da se samo tako može objasniti uporno odbijanje njegovog premeštaja u mesto boravka blizu porodice.

Naveo je i da je njegova porodica izložena maltretiranju i putovanjima do Prištine, što više nije ni za njih bezbedno.

„Sva ta odbijanja, osim kršenja zakona, predstavljaju i kršenje mojih ljudskih prava!“, poručio je Ivanović.

Predsednik SDP-a je naveo i da zbog sasvim osnovanog osećanja nebezbednosti u okruženju koje je sto odsto albansko, ne koristi ni pravo na izlazak u šetnju u zatvorenom, dok na televizijskim programima koje gleda može da vidi samo albanske programe.

Zbog svega što preživljava, a što smatra krajnje nehumanim i neljudskim odnosom, Ivanović je, kako je naveo, odlučio je da stupi u štrajk glađu.

„Mnogo mi znači vaša podrška, kao i sve ono što radi Vlada Srbije, ali to, očigledno, nije dovoljno, pa moram da se opredelim za ovaj vid protesta i da skrenem pažnju na nepravdu koja mi se čini“, objasnio je Ivanović.

Lider Građanske inicijative SDP smatra i da je važno da se razumom i konstruktivnom saradnjom održi red i mir u Mitrovici i počne sa rešavanjem nagomilanih komunalnih problema u gradu, i da pri tome treba voditi računa da se ne dozvoli nametanje i nekih političkih rešenja koja nisu u interesu građana.

Ivanović ocenjuje da će se na građane Kosovske Mitrovice, kao i na njega vršiti pritisak, i dodaje da su oni već do sada pokazali političku zrelost i sposobnost da se tome odupru.

„Treba dovršiti konstituisanje opštinskih organa, jer se u Prištini nadaju da se u tome neće uspeti, pa da dobiju još jedan ‘argument’ protiv Srba u Severnoj Mitrovici i Zajednice srpskih opština“, napisao je Ivanović i zaključio da je očigledno da se Srbima ne oprašta to što su opstali u Mitrovici i na severu Kosova.

Funkcionerima DSS-a zabranjen ulazak na Kosovo

05.03.2014 | 15:47 | Beta |

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica rekao je danas da ga je kosovska policija sprečila da uđe na Kosovo i da neće napustiti prelaz Jarinje dok ne dobije pisano obaveštenje zašto je zaustavljen.

  Koštunica je za agenciju Beta kazao da je sa saradnicima krenuo na tribinu u Kosovskoj Mitrovici i da je prešao prelaz Jarinje na severu Kosova. Međutim, kako je dodao, kod Leposavića ih je zaustavila Policija Kosova i rekla im da se vrate u Srbiju, jer je takvo naređenje izdao ministar policije Kosova Bajram Redžepi.

Funkcioneri DSS-a su potom u pratnji patrole vraćeni na prelaz Jarinje.

„U međuvremenu smo upozorili da se sa ovog prelaza nećemo maći. Ovo ne liči na prelaz već na okupacionu zonu, dok ne dobijemo pismeno obaveštenje o čemu se radi“, rekao je Koštunica.

Predsednik DSS-a je dodao da su im policajci rekli da se takve naredbe odnose na zvanična lica iz Srbije na šta ih je on, kako je rekao, upozorio da “niko iz delegacije nije na državnoj funkciji već da u Pokrajinu ulaze kao građani Srbije”.

„Ovo je zaista jedan bahat, bezobrazan čin. U međuvremenu smo razgovarali sa službenicom EULEKS-a, ali naša javnost mora da zna da je građanima Srbije zabranjen ulazak na Kosovo, u našu zemlju, i sve dok ne dobijemo pisano obaveštenje zašto smo vraćeni, mi prelaz nećemo napustiti“, rekao je Koštunica.

Portparol DSS-a Petar Petković, rekao je da su na prelazu razgovarali sa šeficom smene EULEKS-a koja im je rekla da misija EU sa tim nema nikakve veze, već se sve dešava po nalogu Bajrama Redžepija.

Kancelarija za Kosovo i Metohiju najoštrije osuđuje odluku prištinskih vlasti da funkcionerima DSS-a Vojislavu Koštunici i Slobodanu Samardžiću ne dozovli da odu na tribinu u Kosovsku Mitrovicu.

U saopštenju Kancelarije za KiM navodi se da je ova zabrana najgrublji vid kršenja ljudskih prava.

„Kancelarija za Kosovo i Metohiju to ne može drugačije da tumači, nego kao demonstraciju sile. Bojimo se da Prištini nije dovoljno što je do sada sprečavala zvaničnike Vlade Republike Srbije da posete južnu srpsku Pokrajinu, već sada takve pritiske sprovode i na građanima“, piše u saopštenuju dostavljenom medijima.

Srbi blokirali Jarinje

05.03.2014 | 17:25 > 17:33 | Beta |

Oko 100 Srba blokiralo je danas oko 16:50 prelaz Jarinje jer funkcionerima Demokratske stranke Srbije nije omogućeno da uđu na Kosovo.

Prelaz Jarinje (Foto Beta)

Građani su se organizovali i došli iz Kosovske Mitrovice gde je predsednik DSS-a Vojislav Koštunica trebalo da govori na stranačkoj tribini.

Koštunica je ranije za agenciju Beta kazao da neće napustiti prelaz dok ne dobije pisano obrazloženje zašto mu se ne dozvoljava boravak u severnoj Mitrovici.

Delegacija DSS je vraćena uz obrazloženje da je tako naredio ministar Policije Kosova Bajram Redžepi.

05. 03. 2014, 15:37 -> 20:48

Koštunica vraćen sa severa Kosova

Suština politike EU da dezintegriše srpski narod, poručio Vojislav Koštunica sa Jarinja, pošto je prethodno lideru DSS-a zabranjen boravak na severu Kosova. Lider DSS-a poručio da neće napustiti prelaz Jarinje dok ne dobije pisano obaveštenje zašto je zaustavljen. Odluka prištinskih vlasti je demonstracija sile, navodi Kancelarija za KiM.

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica izjavio je večeras na prelazu Jarinje na severu Kosova da je suština politike EU da dezintegriše srpski narod i da je Srbiji potrebna nova – srpska, a ne evropska politika.

Blokiran prelaz Jarinje

Prelaz Jarinje blokirali su u 16.45 aktivisti i pristalice Demokratske stranke Srbije, tražeći objašnjenje zašto Vojislavu Koštunici kosovska policija nije dozvolila boravak na severu Kosova.

Saobraćaj na putu Raška – Kosovska Mitrovica na Jarinju bio je blokiran oko dva sata, a aktivisti DSS-a, sa kojima je i rukovodstvo stranke, očekuju pisano objašnjenje od kosovske policije.

Koštunica je na predizbornom skupu DSS-a na prelazu Jarinje, nakon što mu je danas kosovska policija zabranila boravak na severu Kosova, istakao da je suština politike EU da razbije srpski narod, da ga dezintegriše, odsnosno podeli.

Govoreći o politici EU, Koštunica je istakao da se dezintegracijom od Srbije želi oteti Kosovo i Metohija, a da će u Vojvodini pokušati da naprave državu u državi, dok se, s druge strane, politika EU u Bosni zasniva na tome da će pokušati da centralizuju Bosnu, a Republiku Srpsku da ukinu.

Nakon što je Koštunici i njegovim najbližim saradnicima zabranjen boravak na severu Kosova i pošto ih je policija vratila nazad iz Leposavića, pristalice DSS-a su u blokadi držale dva sata prelaz Jarinje.

DSS je, nakon što su im stigle i pristalice iz Raške i Kraljeva, održao predizborni skup na samom prelazu gde su bili prisutni i Slobodan Samardžić, Marko Jakšić i ostali.

Koštunica je tada poručio i da su pravila EU selektivna i da je očigledno da pravila o slobodi, demokratiji i slobodi kretanja važe za nekog a za drugog ne važe.

„Očigledno da ta pravila važe za nekog ko je po volji Brisela, a taj ko je po volji Brisela može iz Beograda da dođe u Leposavić i Kosovsku Mitrovicu, a neko drugi ne može, ali došao sam i svi smo došli da bi bili sa našim narodom i da bi pokazali još jedanput da ovaj narod i nas niko ne može razdvojiti, nema te prepreke, nema te smetnje“, istakao je Koštunica.

Naglasio je da je Srbiji preko potrebna nova državna politika, jer ova do sada, kako je ocenio, ništa ne valja.

„Ta politika koja se zaklinje u EU, koja tvrdi da nam nema života bez EU jednostavno je naše državne, ekonomske i svekolike interese podredila kako bi postali deo jedne nedođije na svoju štetu“, kazao je predsednik DSS-a.

Nama ne treba evropska politika, Srbiji treba srpska politika, svaki narod razmišlja manje više na taj način, a ne na način na koji se razmišlja u Beogradu da se evropska politika i evropski interes Evrope koja propada stavi iznad interesa Srbije, zaključio je Koštunica.

Kancelarija za KiM: Priština demonstrira silu

Kancelarija za Kosovo i Metohiju osudila je odluku prištinskih vlasti da funkcionerima DSS-a ne dozvoli da odu na predizborni skup u Kosovsku Mitrovicu, ocenivši da je to demonstracija sile Prištine.

Ta kancelarija, na čijem je čelu Aleksandar Vulin, zahteva od Misije Euleksa objašnjenje za takav stav, „kojim se krše svi briselski sporazumi, uključujući i onaj o slobodi kretanja“.

„Želimo da znamo zašto Priština građane deli na one prvog i drugog reda, na one koji mogu na Kosmet i na one koji ne mogu“, navodi se u saopštenju.

Ukazuje se i na to da je „zabrana odlaska Koštunice i Samardžića u Kosovsku Mitrovicu najgrublji vid kršenja ljudskih prava – u prvom redu prava na slobodu kretanja“.

Kancelarija za Kosovo i Metohiju u saopštenju navodi i da „to ne može drugačije da tumači, nego kao demonstraciju sile“.

Kosovo-Haiti bez golova

05.03.2014 | 17:45 | Tanjug, B92 |

Fudbalska selekcija Kosova odigrala je danas nerešeno (0:0) prijateljski meč protiv Haitija.

Foto Kosova Live
 Pred oko 18.000 gledalaca na stadionu u južnom delu Kosovske Mitrovice, među kojima su bili i predsednica Atifeta Jahjaga i premijer Hašim Tači, domaći tim imao je nekoliko prilika za gol, ali je mreža gostiju ostala netaknuta.

Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) dala je dozvolu za odigravanje zvaničnih prijateljskih mečeva, ali bez isticanja nacionalnih simbola.

Utakmica je odigrana uz saglasnost Fudbalskog saveza Srbije, a konačnu odluka o statusu Kosova, FIFA bi trebalo da donese sredinom marta na sednici Izvršnog komiteta.

Navijači palili zastavu Srbije

Navijači fudbalske reprezentacije Kosova zapalili su srpsku zastavu pre utakmice protiv Haitija.

Navijači su se okupili na obali Ibra koji deli srpski od albanskog dela Mitrovice i zapalili zastavu Srbije.

05. 03. 2014, 14:30 -> 18:07

Čiji su kijevski snajperisti?

Ukrajinski agenti presreli telefonski razgovor Ketrin Ešton sa estonskim ministrom spoljnih poslova Urmasom Paetom, koji je tokom nereda bio u Kijevu. „Jača uverenje da iza snajpera ne stoji Janukovič već nova koalicija“, rekao je Paet. Razgovor autentičan, potvrdio estonski ministar. Eštonova odbila da komentariše.

Estonski ministar spoljnih poslova Urmas Paet rekao je, 25. februara, u telefonskom razgovoru sa Ketrin Ešton da „jača uverenje“ da snajperiste koji su pucali tokom nereda u Kijevu, nije organizovao Viktor Janukovič, već neko iz redova nove koalicije.

„Sve je jače uverenje da iza snajperista nije Janukovič već neko iz nove koalicije“, navodi se u presretnutom razgovoru estonskog ministra sa šeficom EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton.

„Mislim da ćemo to želeti da istražimo. Mislim, nisam to još čula. Interesantno. Bože“, odgovorila je Eštonova.

Razgovor koji su na internet, navodno, postavili pripadnici ukrajinske tajne službe bliski Janukoviču, vođen je 25. februara kada je estonski ministar bio u Kijevu.

Estonski ministar je potvrdio da je snimak razgovora autentičan, ocenjujući da je razočaran činjenicom da je njegov razgovor uopšte špijuniran.

„Nije slučajno da je snimak na internet postavljen baš sada“, rekao je Paet agencijiRIA Novosti.

Šefica evropske diplomatije, međutim, nije želela da komentariše razgovor, a njena portparolka Maja Kocijančič je rekla: „Mi ne komentarišemo bilo kakve procurele privatne razgovore“.

Paet je, takođe, preneo Eštonovoj detalje razgovora sa lekarkom Olgom Bogomolec tokom nereda, koja mu je rekla da su na demonstrante i policajce pucali isti ljudi.

„I drugo, veoma uznemirujuće, ta ista Olga rekla mi je da svi dokazi ukazuju na to da su sve osobe ubijene snajperskom vatrom, i policajce i ljude na ulicama ubili su isti snajperisti“, navodi estonski ministar.

„Da… to je, to je strašno“, odgovorila je Eštonova.

Paet je rekao i da mu je lekarka pokazala fotografije na kojima se, navodno, vidi da su žrtve ubijene istim mecima, ali da nove vlasti u Kijevu ne žele o tome da pokrenu istragu.

15.12.2013 |08:00-23:55 Danas ponovljeni izbori u Pasjanu i završena procedura kompletne integracije Srba u Šiptarski sistem Kosova jer je Beograd po svaku cenu radio na slamanju lokalnog otpora Šiptarskom širenju na kompletnom Kosovu, da bi „Beograd išao u EU“!


Pasjane: Visoka izlaznost, glasanje uz pritiske i ucene

15.12.2013 | 17:17 > 18:28 |  KIM

U Pasjanu do 17 sati glasalo oko 80 odsto birača, saznaje KIM radio. Tenzije, napetost i pritisci na birače obeležili glasanje na ponovljenom glasanju za gradonačelnika opštine Parteš.

Foto Radio Klokot

Iako se na biračkim spiskovima nalazi veliki broj umrlih ljudi iz Pasjana, kao i onih koji su na privremenom radu u inostranstvu, izlaznost je visoka, više od 80 odsto, izjavio je za KIM radio Predrag Simić, predstavnik Evropskog centra za pitanja manjina.

Simić je kazao da da je situacija u selu jako napeta.

„Aktivisti SLS-a primoravali su danas glasače da na biračka mesta,koja su otvorena u Domu kulture u Pasjanu, dolaze sa asistentima iz redova Samostalne liberalne stranke kako bi oni mogli da kontrolišu za koga će ljudi da glasaju“, rekao je Simić.

Nedaleko od Doma kulture, na dvadesetak metara od glasačkih mesta okupljene su dve grupe ljudi, pristalica i aktivista SLS-a i GI Srpska. Jedno vreme ljudi iz SLS-a su drugoj grupi dovikivali „Pobeda, pobeda“ i provocirali ih“.

Između pristalica SLS-a i GI Srpska, iz čijih redova su i kandidati za gradonačelnika opštine Parteš, raspoređeni su pripadnici specijalne jedinice policije Kosova.

CIK: Do podneva izašlo oko 40 odsto glasača u Pasjanu

15.12.2013 | 13:59 > 14:02 |  Tanjug

Centralna izborna komisija u Prištini saopštila je da je do 12.00 sati na tri biračka mesta u selu Pasjane, opština Parteš, izašlo skoro 40 odsto glasačkog tela, odnosno 738 glasača.

Nenad Rikalo (Foto arhiva KIM)

CIK je naveo da za sada nema nikakvih problema.

Član CIK-a Nenad Rikalo precizirao je da je do podneva na ta tri biračka mesta izašlo 38,9 odsto birača. On je dodao da proces glasanja teče bez većih problema uz veliku pažnju posmatrača i policije.

U Pasjanu se ponavljaju izbori za gradonačelnika opštine Parteš pošto je u drugom krugu izbora, 1. decembra, nakon prebrojavanja glasačkih listića, uništen birački materijal, koji je spaljen zajedno sa glasačkim kutijama i listićima.

Pravo glasa na ova tri biračka mesta u Pasjanu ima nešto više od 1.800 građana, koji biraju između kandidata Građanske inicijative „Srpske“ i Samostalne liberalne stranke.

Pasjane: Kandidat GI Srpska osvojio većinu glasova

15.12.2013 | 20:59 > 21:21 | KIM

Prema preliminarnim rezultatima, kandidat GI Srpska Dragan Nikolić osvojio je većinu glasova na izborima za gradonačelnika opštine Parteš, saznaje KIM radio

Glasačko mesto u Pasjanu (Foto Radio Klokot)
 Na današnjem ponovljenom glasanju na tri biračka mesta u Pasjanu Dragan Nikolić  je osvojio za 44 glasa više od kandidata Samostalno liberalne stranke Nenada Cvetkovića.

U drugom krugu lokalnih izbora, koji je održan 1. decembra , na biračkim mestima u Budrigi i Partešu, Nikolić je osvojio 82 glasa više u odnosu na svog protivkandidata. Time je Nikolić, sa 126 glasova više u odnosu na Cvetkovića, pobedio na izborima za gradonačelnika opštine Parteš.

Aktivisti i pristalice “Srpske” slave pobedu svog kandidata u Pasjanu. Njima su se pridružili meštani ostalih mesta opštine Parteš, predsednik Građanske inicijative „Srpska“ Vladeta Kostić i svi ostali gradonačelnici „Srpske“ koji su pobedili na lokalnim izborima na Kosovu.

Glasanje je ponovljeno pošto je u drugom krugu izbora, 1. decembra, nakon prebrojavanja glasačkih listića, uništen birački materijal, koji je spaljen zajedno sa glasačkim kutijama i listićima.

PO DSS: Beograd vodi politiku laži i prevare

15.12.2013 | 18:32 > 20:21 | KIM

Sve što je aktuelna vlast u Beogradu sprovodila prema Kosovu i Metohiji zasnovano je na politici laži, prevare, obmane, podvale i izdaje“, navodi se u saopštenju pokrajinskog odbora DSS-a za Kosovo i Metohiju.

Kosovska Mitrovica (Foto arhiva KIM)

„Zbog navodnog ulaska u EU, radi boljeg života građana Srbije i dobijanja datuma za početak pregovora, trojka – Dačić, Vučić i Nikolić zajedno sa Briselom, Albancima stvaraju još jednu državu na Balkanu“,

Pristanak zvaničnog Beograda da u Briselu prizna sud samoproglašene države Kosovo za jedini kompetentan sud, predstavlja još jednu potvrdu priznanja nezavisnog Kosova, navodi se u saopštenju PO DSS-a.

„Pre manje od tri nedelje Skupština Srbije je ukinula srpski sud na Kosovu i Metohiji i time otvorila put da sud iz Prištine bude jedini sud u južnoj srpskoj pokrajini. U isto vreme, iako je predsednik Vlade Srbije potpisao zaključke ispred Vlade Srbije, gde u tački 5 stoji da Beograd nikada neće dozvoliti da se na Jarinju i Brnjaku postavi šiptarska carina, juče je ona počela sa radom“, ističe se u saopštenju dostavljenom KIM radiju.

15. 12. 2013, 13:15 -> 14:29 – RTS

Dačić: Očekujem pozitivnu odluku Brisela

Srbija je dovoljno uradila na primeni Briselskog sporazuma i svaka odluka, koja to ne bi uvažila, bila bi velika nepravda za Srbiju, rekao premijer Ivica Dačić. Mi smo spremni da nastavimo razgovore o svim pitanjima i zato očekujemo da odluka o nastavku evrointegracija „bude veoma jasna i pozitivna“, rekao je Dačić.

Premijer Ivica Dačić očekuje pozitivnu odluku iz Brisela o otpočinjanju pregovora Srbije i EU, jer smatra da bi drugačije rešenje predstavljalo veliku nepravdu za  Srbiju i negativno uticalo na kompletan briselski proces.

Izjava Ivice Dačića
U Banjaluci o ekonomskoj saradnji i infrastrukturi

Na zajedničkoj sednici vlada Srbije i Republike Srpske sutra u Banjaluci, biće razmotrena sva pitanja koja se tiču i ekonomske saradnje, najavio je Ivica Dačić.

On je rekao da će u okviru ekonomske saradnje, pre svega biti razmotrena pitanja razvoja raznih infrastrukturnih projekata, a naročito projekata u oblasti energetike i saobraćaja.

Dačić je rekao i da će biti razmotreno dokle se stiglo u realizaciji zajedničkih projekata, kao i da će biti potpisani određeni sporazumi i memorandumi.

Premijer je dodao i da će biti formiran i zajednički odbor za obeležavanje velikog jubileja – 100 godina od početka Prvog svetskog rata.

„Očekujem pozitivnu odluku i bio bih veoma razočaran ukoliko bi ta odluka bila drugačija“, rekao je Dačić novinarima.

On je podsetio da tokom dana, a i sutra, u Briselu razgovaraju radne grupe Beograda i Prištine o problemima pravosuđa iz Briselskog sporazuma, a da u utorak Komitet EU za opšte poslove treba da donese pregovarački okvir i predloži datum za održavanje prve međuvladine konferencije o otpočinjanju pregovora Srbije i EU.

Dačić je izrazio očekivanje da će ta odluka biti pozitivna, kao i da će je potom u četvrtak i petak iste sedmice, potvrditi i Evropski savet.

Ukoliko izveštaj Evropske komisije bude objektivan, prva međuvladina konferencija mogla bi da bude održana 21. januara, rekao je za RTS ministar Branko Ružić.

Premijer smatra da bi eventualna negativna odluka o otpočinjanju pregovora Srbije sa EU uticala negativno na kompletan briselski proces, implementaciju sporazuma, naglasivši da za uspešnu implementaciju više nisu potrebni pritisci, jer je to stari način razmišljanja.

„Potrebne su dobre vesti – samo dobre vesti mogu da vuku napred“, rekao je Dačić koji je na pitanje šta će biti ako ne bude dobrih vesti, odgovorio: „Ne bi nam bilo prvi put, ali nadam se da smo to vreme prevazišli“.

Premijer je objasnio da radne grupe Beograda i Prištine na ekspertskom nivou razgovaraju o problemima pravosuđa i izrazio očekivanje da će se načiniti neki napredak.

„Nezavisno od ishoda tog dogovora, mislim da je Srbija dovoljno uradila za implementaciju Briselskog sporazuma, da bi svaka odluka, koja to ne bi uvažila, bila veliko ugrožavanje i velika nepravda po Srbiju“, rekao je Dačić.

Beograd spreman da traga za rešenjima (tragati tragati i ništa ne naći jer smo pogubljeni)

Prema njegovim rečima, mi smo spremni da nastavimo razgovore o svim pitanjima i zato očekujemo da odluka o nastavku evrointegracija „bude veoma jasna i pozitivna“.

Dačić je dodao i da nije planirano da on ponovo učestvuje u tim razgovorima u Briselu, kao i da nisu planirani ni novi plenarni sastanci.

Dačić je objasnio i da je predviđeno da radne grupe pokušaju da nađu neki dogovor tokom dana, a najkasnije sutra.

Prema njegovim rečima, tako je dogovoreno, jer je ponedeljak poslednji dan kada visoka predstavnica EU Ketrin Ešton treba da pripremi izveštaj za Komitet EU za opšte poslove.

Upitan koliko je realno da radne grupe ne postignu dogovor, Dačić je odgovorio da je u tom domenu problem pravila prištinska strana koja „nije uvažavala stavove svojih predstavnika u radnim grupama“.

On je objasnio i da su oni koji vode radne grupe na direktnoj vezi sa šefovima delegacija i da su ovlašćeni da u konsultaciji sa rukovodstvom, donesu određene odluke.

„Zato se nadam da će doći do približavanja stavova iako nije realno očekivati da će se dogovoriti o svemu“, rekao je on.

Premijer Srbije je istakao i da zvanični Beograd nije odbio predlog EU u vezi pravosuđa, već da je to uradila prištinska strana i da zato mi i ne možemo biti odgovorni.

„Srbija ne može da nosi odgovornost za nešto za šta nije odgovorna – nismo mi bili ti koji smo odbili predlog EU, nego prištinska strana“, naveo je Dačić.

On je istakao i da je zvanični Beograd i dalje spreman da traga za rešenjima, naglasivši da je do sada „urađeno toliko mnogo da bi bilo apsolutno kontraproduktivno da se donese neka drugačija odluka“ od pozitivne za otpočinjanje pregovora Srbije i EU.

Dačić je prethodno prisustvovao obeležavanju 99. godišnjice Kolubarske bitke.

04. dec 2013, 23:11 -> 23:19 RTS

Kosovo i Katalonija kod istog lobiste

Zorana Šuvaković | Politika

Prvi klijent lobističke firme „Nezavisni diplomata“ bila je Priština, a sada njenu pomoć traži Barselona.

Kataloniji je potreban specijalni lobista za unapređenje ugleda i međunarodno priznanje, ukoliko se uprkos upozorenjima Madrida otcepi od matične države. Prema pisanju madridskog konzervativnog lista ABC, izbor Barselone pao je na „Nezavisnog diplomatu“, noviju lobističku grupu, osnovanu 2004. godine, koja je do sada, sa manje ili više uspeha, pomagala raznim spornim teritorijama da ostvare priznanje drugih država i dobiju mesto u međunarodnim institucijama.

katalonija.jpg

Među uspešnije zahvate ove firme, sa budžetom od 1,8 miliona dolara „od donacija i članarine“, spada „pomaganje Kosovu da ga priznaju kao novu državu“, dok njihovog klijenta „Tursku republiku severnog Kipra“ nije priznala nijedna država sem Turske. „Nezavisni diplomata“ pružao je usluge i Hrvatskoj prilikom njenog pristupanja Evropskoj uniji, a među njegovim klijentima su Somalilend, Zapadna Sahara, i Maršalska ostrva kojima pomaže pri usmeravanju međunarodne diplomatske aktivnosti u vezi sa klimatskim promenama.

Predsednika katalonske vlade Artura Masa najviše brine to što su se i EU i NATO izjasnili da bi nezavisna Katalonija morala da čeka na red i da pristupi procesu za članstvo u njihovim organizacijama kao nova država, što bi ona i bila. Sve stalne članice morale bi da se slože sa prijemom nove. Tu je velika prepreka Španija, čijim ustavom nije predviđeno da se na bilo kakvom parcijalnom referendumu odlučuje o sudbini cele države.

„Bez međunarodno priznate države, nezavisnost Katalonije može da se pretvori u noćnu moru“, kaže Artur Mas u upravo objavljenoj knjizi intervjua na katalonskom jeziku.

On međutim važi za umerenog, u poređenju sa koalicionim partnerom Republikanskom levicom Katalonije, koja se otvoreno zalaže za proklamovanje nezavisnosti na isti način na koji je to učinilo Kosovo. U nezavisnost se, kaže Mas, treba upustiti tek ako je Katalonija obezbedila podršku bar nekoliko jakih država.

Sa druge strane, decembar je ključni mesec za proces koji vodi zvanična Barselona kako bi se pre kraja godine sve stranke u vladi dogovorile oko toga kako treba da glasi referendumsko pitanje, odredio datum i taktika koju treba primeniti u parlamentu Španije. Ukoliko se dogovore sa Masovom partijom (Konverhensija i Unio) Republikanska levica Katalonije, koja zahteva da se referendum svakako održi u toku sledeće godine, pristaće da zajedno izađu na izbore za Evropski parlament u maju 2014. godine.

I pre nego što se zna za ishod ovog spora i verovatnog referenduma, teren se priprema na međunarodnom planu. Katalonija ima svoje mini-ambasade u Njujorku, Briselu, Londonu, Parizu i Berlinu, čiji je budžet tri miliona evra. Region je formirao Javni diplomatski savet, koji će prerasti u ministarstvo spoljnih poslova ukoliko dođe do ostvarenja ciljeva. Štampaju se knjige na engleskom i francuskom jeziku, koje objašnjavaju katalonski identitet ili razloge zbog kojih ne žele da ostanu deo Španije.

„Nezavisni diplomata“ bi trebalo da pomogne konkretnim diplomatskim akcijama, jednom kada se nezavisnost osvoji na domaćem terenu. Ovu grupu, koja se predstavlja kao neprofitna organizacija, osnovao je bivši britanski diplomata Karne Ros i njen zadatak je da savetuje svoje klijente, često bez iskustva na međunarodnom planu, kojim diplomatskim strategijama i tehnikama da pribegnu.

Kosovo je bilo prvi veliki projekat „Nezavisnog diplomate“ koji je savetovao vladu u Prištini, a kasnije i pregovarački tim Kosova pre i za vreme razgovora, u kojima je posredova Marti Ahtisari, kao i do samog proglašenja nezavisnosti 2008. Na zvaničnom sajtu ove grupe navodi se da kosovskoj vladi nisu bila dozvoljena diplomatska predstavništva niti ministarstvo spoljnih poslova zbog čega je Kosovo bilo uskraćeno u prikupljanju i interpretaciji važnih informacija koje su bile od suštinskog značaja za budućnost Kosova.

Ali „Nezavisni diplomata“ je bio tu da Kosovu pruži „detaljne informacije, analize i savete o tome šta Kontakt grupa namerava da uradi i koje su sva tela UN u taj proces uključena“. Jedan od najvećih uspeha, koji sebi pripisuje ovaj lobi, jeste njihova pomoć kosovskom premijeru da se obrati Savetu bezbednosti UN i informiše ih o situaciji na Kosovu.

Katalonija, novi klijent ove grupe, biće mnogo veći zalogaj. Ne samo što u ovoj prosperitetnoj španskoj provinciji živi više od sedam miliona stanovnika, već i zato što, bar za sada, Katalonija nema saveznike ni u Briselu ni u Vašingtonu, a ponajmanje u Parizu ili Londonu, za svoj put ka separatizmu. Teško da će im u tom smislu biti od pomoći bivši ambasadori koji tvrde da su sada nezavisni.

15. 12. 2013, 08:20 -> 13:31 RTS

Srpski jezik se ne može tretirati kao strani

Apelujem na decu i njihove roditelje u Novom Pazaru da se đaci vrate u školske klupe i da prepuste nadležnima da reše problem u vezi sa nastavom na bosanskom jeziku, rekao za RTS ministar Tomislav Jovanović. Ne možemo dozvoliti da se srpski jezik tretira kao strani, kaže ministar.

Ministar prosvete Tomislav Jovanović rekao je da u Novom Pazaru postoji veliki problem, ali da je najveći to što učenici novopazarske gimnazije ne idu u školu, ne slušaju nastavu, što se, ističe ministar, ne može nadoknaditi.

Iz gostovanja Tomislava Jovanovića u Dnevniku RTS-a

„Ja činim sve da nađemo rešenje. Međutim, pravila se ne mogu, ili se mogu izuzetno teško menjati u toku školske godine“, rekao je ministar.

Ono što je dogovoreno pre početka školske godine mora da se realizuje, istakao je ministar i dodao da već sada može da se počne sa pripremama za sledeću školsku godinu, bez segregacije i uz uvažavanje nacionalnih prava.

Gostujući u Dnevniku RTS-a, Jovanović je rekao da obrazovni sistem u Srbiji obuhvata učenje na velikom broju jezika, ali da se ne može dozvoliti da se srpski jezik u Srbiji tretira kao strani jezik.

„Svi smo mi državljani Srbije. Nemamo drugu državu i moramo biti usmereni ka njenom prosperitetu i razvoju“, ukazao je Jovanović.

„Očekujem i apelujem na decu i roditelje da se vrate u školske klupe, da nastave da uče i da prepuste nama da se dogovorimo kako da nastavimo školsku godinu“, naveo je ministar Jovanović.

Govoreći o svojoj ranijoj najavi da Ministarstvo kreće u akciju gašenja nelegalnih fakulteta i fantomskih isturenih odeljenja po Srbiji, Jovanović ocenjuje da je neprimereno da imamo toliki broj fantomskih odeljenja, uglavnom privatnih fakulteta, kao i da ta odeljenja otvara veliki broj fakulteta stranih država, istakao je Jovanović.

Prema njegovim rečima, to „vikend školovanje“ nanosi veliku štetu obrazovnom sistemu i onima koji stiču te diplome, jer, kaže ministar, one neće biti validne kao diplome koje su legalno stečene.

„To je bačen novac, loša investicija“, kaže Jovanović i dodaje da je akcija zatvaranja u toku.

Ministar je objasnio da kao što se zatvaraju bilo koji drugi nelegalni objekti, isto tako će biti zatvorena i nelegalna odeljenja fakulteta.

Pretpostavlja se da takvih isturenih fakulteta ima oko 100.

Govoreći o pripremama za malu maturu, ministar je rekao da je čitav lanac ljudi preuzeo odgovornost za organizaciju male mature.

„Mislim da ovog puta neće biti propusta i da deca neće biti oštećena. Svi testovi će biti na maternjem jeziku svakog učenika. Time ćemo obezbediti ista prava i iste uslove, da nema ni privilegovanih ni oštećenih“, kaže Jovanović.

Što se tiče budžeta za prosvetu za narednu godinu, ministar je rekao da će budžet biti isti kao i 2013. ove godine, i naveo da 95 posto sredstava odlazi na lične dohotke, a samo pet odsto na investicije i poboljšanje kvaliteta obrazovanja.

13. 11. 2013, 08:00-23:55 Interesantno je gledati kako su sve političke partije Srbije ustvari JEDNA PARTIJA, koja se predstavlja preko svojih fragmentnih partija, koje se samo zovu drugačije. Inače sve parije imaju identičan koren i nijedna do njih ništa dobro nije donela Državi Srbiji. To je jedna ogromna SEKTA u kojoj sede svi glavi partijski Titovi drugovi!


13. 11. 2013, 14:52 -> 18:49

Vulin pozvao veterane da izađu na izbore

Iako više ne nosite uniformu, vi ste vojnici svoje zemlje, branite je sada tako što ćete poslušati svoju vladu i državu, poručio ministar Aleksandar Vulin ratnim veteranima KiM pozivajući ih da izađu na izbore. Srbija će biti uspešna koliko budemo uspeli da organizujemo život na KiM, rekao Vulin.

Ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin pozvao je članove udruženja ratnih veterana KiM da izađu na izbore, da budu uz svoju Vladu i državu i pomognu da se formira Zajednica srpskih opština.

Izveštaj Andrije Igića
Vulin sa javnim ličnostima Kosovske Mitrovice

Ministar Aleksandar Vulin razgovarao je u Kosovskoj Mitrovici sa predstavnicima Univerziteta, najznačajnijih javnih preduzeća i zdravstva, koji su „obećali da će pomoći Vladi i Republici Srbiji da se izbori sprovedu kako treba, da ljudi izađu na izbore“.

Vulin je, nakon sastanka, izjavio novinarima da su ga javne ličnosti Kosovske Mitrovice uverile da će svojim autoritetom učiniti sve kako bi ponovljeni izbori protekli u miru, civilizovano i u skladu sa preporukama Vlade Srbije.

Rektor Prištinskog univerziteta sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici Srećko Milačić istakao je na današnjem sastanku da srpski narod ne može da opstane na prostoru Kosova i Metohije bez tri odrednice – svoje vlasti, svog univerziteta i svog zdravstva.

Vulin je, nakon razgovora sa ratnim veteranima, istakao da su oni tokom ratova 90-ih godina uradili ono što bi i svaki čovek na poziv svoje zemlje kada joj je teško – da je zaštiti i odbrani.

„Mi smo na vas ponosni i ovde sam da vam kažem hvala što ste poslušali poziv svoje zemlje“, rekao je Vulin i poručio „da onima koji će tek koračati za nama mora samo takva poruka da se prenese da se mora biti uvek i bezuslovno na strani svog naroda i države“.

Vulin je rekao veteranima da, iako više ne nose uniformu, jesu vojnici svoje zemlje, te da treba da se odazovu i brane je „ne svaki put sa puškom, branite je sada tako što ćete poslušati svoju vladu i državu“.

„Da nam pomognete da formiramo Zajednicu srpskih opština, da možemo nastaviti da šaljemo svaki dinar, i svaku platu. Svaku školu, i svaku bolnicu, i svaku kuću, i svaku socijalnu kartu da obnovimo, da napravimo. Da ne izgubimo ništa od onoga što smo imali – i to ne mogu bez vas“, poručio je Vulin veteranima.

On je ponovio da će Srbija biti uspešna onoliko koliko budemo uspeli da organizujemo život na KiM.

„Od vas, najhrabrijih, tražim da nikada ne dozvolite da na ulicama srpske Kosovske Mitrovice Srbi pljuju i tuku Srbe, da se ne ponovi ona sramna nedelja 3. novembra, da se više nikada ne desi da imamo neprijatelje jedni među drugima. Molim vas, kao vojnike, ljude, Srbe, građane KiM, da budete uz svoju državu i da ne razočarate mladost koju ste potrošili braneći svoju državu“, naglasio je Vulin.

Predsednik Udruženja ratnih veterana KiM Aleksandar Božović istakao je da je opstanak tog udruženja moguć samo ako budu jedinstveni uz svoj narod i svoju državu.

„Ako ne budemo uz svoju državu, teško ćemo opstati, a to možemo ostvariti jedino delovanjem pomoću sistema ZSO i u tom kontekstu rešavati sva otvorena pitanja. Molim vas da podržimo našu vladu i Kancelariju za KiM koja nam je dala podršku i da u nedelju izađemo na izbore“ rekao je Božović.

H.Tači: Očekujem veći odziv glasača u Mitrovici

13.11.2013 | 17:36 > 17:54 | Beta |

Premijer Kosova Hašim Tači je izjavio da očekuje da će na ponovljenom glasanju u severnoj Mitrovici biti veći odziv glasača.

Hašim Tači (Foto telegraf.rs)

„Opredeljenje je političkog spektra, celog međunarodnog faktora i domaćih i međunarodnih posmatrača, uz angažovanje civilnog društva, ali je opredeljenje i građana – što masovnije učešće, kako bismo imali legitimne lidere i u četiri opštine (na severu) gde do sada nismo organizovali slobodne izbore zbog okolnosti koje su tamo vladale“, rekao je Tači na sednici Vlade Kosova.

Na severu Kosova, gde su Srbi većina, nisu funkcionisale institucije Kosova, ali je stanje počelo da se menja nakon Briselskog sporazuma 19. aprila.

Tači je rekao da se nada i veruje da će se prvi krug procesa okončati 17. novembra, kako bi se otvorila sledeća faza, drugi krug izbora za gradonačelnike opština na Kosovu.

Izbori na tri biračka centra na severu Mitrovice, gde glasa oko 23.000 birača, prekinuti su zbog napada maskiranih ljudi i biće ponovljeni u nedelju.

F.Šeholi: ZSO će imati većih ovlašćenja od NVO

13.11.2013 | 17:56 > 18:03 | KIM |

Zajednica srpskih opština (ZSO) će biti registrovana kao nevladina organizacija, ali to ne znači da neće imati veća ovlašćenja od civilnog sektora, ističe politički analitičar Fatmir Šeholi.

Fatmir Šeholi (Foto KIM)

On navodi da je formiranje Zajednice srpskih opština podjednako važno za Srbe, Albance i međunarodnu zajednicu.

„ZSO je deo države Kosovo koja ima pravo na dobre odnose sa Beogradom i sa međunarodnom zajednicom. Ona ne može da bude deo Srbije, već je, po ustavu i po zakonu, deo Republike Kosovo. Ukoliko Beograd želi da finasira ovu zajednicu, moraće preko Centralne banke Kosova da pokazuje svaki cent koji joj daje“, dodao je Šeholi.

Što se tiče podrške Vlade Kosova Samostalnoj liberalnoj stranci i Savezu kosovskih Srba, Šeholi kaže da je ona bila očekivana.

„Podrška Vlade Kosova, odnosno Demokratske partije Kosova Hašima Tačija, se mogla očekivti  s obzirom da su oni već sedam godina u koaliciji. To je verovatno dokaz Prištine da joj je stalo do ljudi koji su dali nekakav doprinos. To govori da će se u drugom krugu, što se tiče šest opština južno od Ibra, voditi borba za gradonačelnike“, dodaje Šeholi.

On ističe da je najveći pobednik izbora, koji su održani 3 novembra, stranka Ramuša Haradinaja, Alijansa za budućnost Kosova jer je postala nezaobilazni faktor za buduće parlamentarne izbore.

Predstavnici Skupštine KiM: Vlada Srbije da raspiše izbore („Kasno Marko na Kosovo stiže“. Kasno se Srbi setili da Vlada Srbije raspiše izbore. Naravo, to se nikada ne bi ni desilo jer se Vlada Srbije dogovorila da Jahtjaga raspiše izbore a prethodno da Vlada Srbija raspusti sve od vlasti i struktura što ima na KiM. Izgleda da je ovo pokazatelj da su lokalni političari „legli na ruru“.

Oni su odustali i prepustili Hašimovcima iz Beograda da se postve i „kao vladaju“ ili su i lokalni predstvnici Skupštine KiM, upravo telo pod palicom Vlade Srbije, koje je odradilo svoju funkciju i sada da se stavlja tačka što se TIČE PREDAJE DELA TERITORIJE SRBIJE (KOSOVO I METOHIJA) U RUKE ŠIPTARSKIM TERORISTIMA I BORCIMA ZA VELIKU ALBANIJU!

13.11.2013 | 15:17 > 15:28 |Beta |

Predstavnici Skupštine KiM, koju su formirali odbornici sa severa Kosova, zatražili su da Nebojša Stefanović raspiše lokalne izbore na Kosovu

Foto KIM

Oni su došli u parlament gde ih je primio potpredsednik Skupštine Nenad Popović, koji je i poslanik opozicione DSS.

Popović je novinarima u parlamentu posle sastanka s predstavnicima Skupštine Kosova i Metohije, koju ne priznaje Vlada Srbije, kazao da su njihovi zahtevi legalni.

„Njihov zahtev je legalan, a njihov strah potpuno opravdan jer se na njih vrši pritisak da učestvuju na izborima koje je raspisala lažna država Kosovo. Po Ustavu Srbije jedini legalni izbori su oni koje raspisuje predsednik Skupštine Srbije“, rekao je Popović.

Potpredsednik Skupštine Kosova i Metohije Dobrosav Dobrić rekao je novinarima da je Vlada Srbije 1. septembra bez obrazloženja raspustila skupštine opština na severu Kosova na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi.

On je kazao da su došli u parlament da iznesu svoje mišljenje i prenesu da su pod pritiskom, pravnim nasiljem i kako bi videli da li će Skupština Srbije da poštuje zakone jer je njen predsednik dužan da u roku od 60 dana raspiše izbore.

Dobrić je kazao da je samo 10 odsto Srba sa severa Kosova izašlo na kosovske lokalne izbore održane 3. novembra i da 90 odsto upisanih birača, Srba na severu Kosova nije izašlo na izbore i time se izjasnilo da neće da izađe iz Republike Srbije.

Povodom pisanja prištinskog Zerija da se sprema njegovo hapšenje zbog incidenata na pojedinim biračkim mestima gde su lomljene glasačke kutije, Marko Jakšić je kazao da je to još jedna laž imajući u vidu da organizatori izbora, od OEBS-a, Kosovske policijske službe, Euleksa i Kfora nisu imali nikakve primedbe na posmatanje samog izbornog procesa.

„Sve te priče koje zadnjih dana idu u javnosti su notorna laž, nebuloza i želja pre svega onih u okviru vlasti u Beogradu da sakriju istinu, a istina je da su biračke kutije razbijali pre svega oni koji nisu bili zadovoljni izbornim rezultatom“, kazao je Jakšić.

On je rekao da je kosovski ministar spoljnih poslova optužio Beograd da je razbijao glasačke kutije.

13. 11. 2013, 12:41 -> 16:09

Tadić: Koalicija DS-a i SNS-a nije nemoguća

Nije isključena mogućnost koalicije demokrata sa Srpskom naprednom strankom, rekao počasni predsednik DS-a Boris Tadić i dodao da pre toga DS mora da poveća rejting. Ne bi trebalo prekidati razgovore DS-a i LDP-a, rekao Tadić i dodao da SPS mora biti na vlasti, jer bi se u suprotnom „raspao“.

Počasni predsednik Demokratske stranke Boris Tadić nije isključio mogućnost koalicije demokrata sa Srpskom naprednom strankom, ali je rekao da pre toga DS mora da poveća rejting.

Boris-Tadic.jpg
DS: Nećemo sarađivati sa naprednjacima

Portparolka Demokratske stranke Aleksandra Jerkov izjavila je da DS neće sarađivati sa Srpskom naprednom strankom, sa onima koji od Srbije prave zemlju koja srlja u diktaturu, zemlju u kojoj se hapse i pritvaraju politički protivnici, a čiji članovi kidnapuju i prebijaju aktiviste opozicionih stranaka.

Tadić je za novi broj nedeljnika NIN rekao da je drugi uslov za formiranje saveza sa SNS-om konsenzus o strateškim ciljevima i sredstvima kako da se oni ostvare, kao i dogovor o raspodeli uloga.

Prema njegovim rečima, veliko je pitanje da li ti uslovi mogu biti ispunjeni do izbora i sve zavisi od razvoja političkih okolnosti u narednom periodu.

„Velike koalicije potrebne su kada je potrebno doneti velike promene, kao što je Ustav, na primer“, rekao je Tadić.

Prema njegovim rečima, ne bi trebalo prekidati razgovore DS-a i LDP-a iako je argumentacija koju nudi lider LDP-a Čedomir Jovanović odraz političke nezrelosti.

„Jovanović je optuživao DS za formiranje SNS-a, a sada prekida razgovore sa DS-om da bi on sarađivao sa SNS-om“, rekao je bivši predsednik Srbije.

Komentarišući konstataciju da je DS „oživela“ SPS, Tadić je rekao da sa Dačićevim SPS-om sazdanim na razvalinama Miloševićevog sistema nije bilo „smrtonosno“ ući u koaliciju, ali jeste bilo „toksično“.

„Preuzeo sam taj rizik na sebe, jer je alternativa bila vlada SPS-a, SRS-a čiji je predsednik bio Šešelj i Koštuničinog DSS-a. Takva koalicija bi za Srbiju bila vrlo opasna i uveren sam da bi dovela do novih ljudskih žrtava i sukoba u regionu“, rekao je Tadić.

SPS politička razvalina

Prema njegovim rečima, SPS je i dalje politička razvalina, bez ideologije. Tadić je rekao da SPS mora biti na vlasti, jer bi se u suprotnom „raspao“.

„Očigledno je da Dačić, Bajatović, Ružić nisu vođeni ideologijom, već da politiku razumeju kao tehniku učešća u vlasti po svaku cenu“, rekao je bivši predsednik Srbije.

Tadić je rekao i da će se lider SNS-a i prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić naći u nepremostivim političkim problemima ako ostane u sadašnjoj koaliciji i nastavi trenutnu ekonomsku politiku.

„Ukoliko ne počne da gradi nacionalni konsenzus o strateškim i političkim ciljevima Srbije i ukoliko ne učini suštinski iskorak u detabloidizaciji srpske stvarnosti, Vučićeva popularnost ostaće samo trenutak. Velika popularnost ne znači i veliku pobedu. Na ovim političkim prostorima pre znači veliku opasnost. Ja sam najbolji svedok toga“, rekao je Tadić.

Rekao je i da to što je jedan tajkun uhapšen i što je napravljen iskorak u borbi protiv korupcije ne znači ništa ukoliko ne uslede utemeljene i pravosnažne sudske presude.

„Ne vidim da se danas Srbija uspešno bori protiv organizovanog kriminala, što se vidi u opštem povećanju kriminalnih akata u Srbiji svakoga dana“, rekao je Tadić.

Na pitanje zbog čega Miroslav Mišković nije uhapšen u vreme njegovog mandata, Tadić je kao razlog naveo odluku tužioca za organizovani kriminal i to usled nedostatka dokaza.

„Nismo se plašili tajkuna i uostalom sam sam obustavio finansiranje DS-a od strane Miškovića nakon što sam postao njen predsednik“, rekao je Tadić.

13. 11. 2013, 19:30 -> 19:47

Kraj SIEPE, ušteda ili ubistvo privrede? TIM INTELEKTUALACA IZ SIEPE, KOJI JE RADIO NA PROMOCIJI IZVOZA SVOJE DRŽAVE SRBIJE U SVETU SIGURNO SMETA OVIM PODMUKLOM, NEPISMENOM OLOŠU NAZOVI POLITIČARA, KOJI SU SIGURO NA VLASTI IZ RAZLOGA DA SRBIJU NAPRAVE SLABIJOM I JOŠ GOROM ZA ŽIVOT, KAKO BI JE U BEZCENJE OTKUPILA EVROPA ILI NEKO OD NOVOPEČENIH TAJKUNA!

Polemike o ukidanju Agencije za strana ulaganja se ne stišavaju. Ministarstvo prvrede tvrdi da strane investitore ne treba privlačiti subvencijama već povoljnim poslovnim ambijentom. Bivši ministar finansija Mlađan Dinkić tvrdi da će gašenje SIEPE biti samoubistvo domaće ekonomije.

Ministarstvo privrede tvrdi da je Agencija za strana ulaganja javnosti predstavljala netačne podatke – da je uz subvencije otvoreno 55.000 radnih mesta. U SIEPI ostaju pri tim navodima. Aktuelni i bivši ministar trude se da dokažu ko je bacao pare u bunar a ko „sada baca prašinu u oči“.

Ministar prvrede Saša Radulović kaže da je SIEPA loše radila svoj posao i da budžet za sledeću godinu ne predviđa njeno finansiranje, odnosno planira da se agencija polako ugasi početkom godine.

Strani investitori, kaže, jesu važni ali ne mogu da reše sve probleme. Njih ne treba privlačiti subvencijama, već povoljnim uslovima za biznis. Bez korupcije, uz povoljnu poresku politiku.

Ispred firme „Kuper standard“ u Sremskoj Mitrovici, bivši ministar poručuje da je ukidanje podsticaja i Agencije samoubistvo domaće ekonomije.

„Inače neće biti ovakvih fabrika, nije to bacanje para u bunar već Radulovićevo bacanje prašine u oči, i s tim treba hitno da se prekine, nadam se da će ga Vlada u tome zaustaviti“, kaže predsednik URS a Mlađan Dinkić.

Međutim, Ministarstvo privrede tvrdi da 240 preduzeća koja su dobila subvencije niko nije pratio, jer tadašnje ministarstvo nikada nije donelo pravilnik o tome.

Bilo je slučajeva da su svi zaposleni privremeno upućeni Nacionalnoj službi za zapošljavanje, da bi se sutradan, uz podsticaje, zaposlili kod investitora.

SIEPA: Nemamo zakonodavnu vlast 

Direktor Agencije za strana ulaganja Božidar Laganin kaže da Ministarstvo nikada nije donelo pravilnik kojim je uredilo tu kontrolu.

„Mi kao SIEPA imamo izvrsnu ali ne i zakonodavnu vlast. SIEPA nije ni dodelila sredstva. Ponavljam, potpisnik ugovora je Minstarstvo s jedne strane i sa druge investitor. A i vezano za samu kontrolu u obavezi je bio onaj ko je doneo uredbu da propiše način vršenja kontrole i da ovlašćenja“, kaže Laganin.

Ministarstvo privrede sada je aktiviralo osam bankarskih garancija od kojih se očekuje vraćanje nešto manje od milion i po evra u budžet. Čak 20 garancija nije moguće naplatiti. Ministar tvrdi da je srpskoj ekonomiji potrebna istina.

Ministar Radulović kaže da će nastaviti da govori onako kako misli, mada istina ne zvuči lepo i da svi to treba da počnemo da radimo.

„Kada spoznate šta je istina, onda možete i da počnete da rešavate probleme. Bez toga deset godina ponavljamo priču kako će nam biti bolje a ne počinjete da rešavate probleme“, ističe Radulović.

Ministarstvo podseća da će poštovati sve ugovore s investitorima koji su ispunili obaveze, pa je u budžetu za 2014. godinu obezbeđeno pet milijardi dinara za isplate onima koji su koristili subvenciju za otvaranje radnih mesta.

13.11. 2013, 16:30 -> 17:53

Srbi su 1914. bili samo – Evropljani

Nemanja Rujević | Dojče vele

„Come on! Zar ne vidite šta se sprema“ – to bi istoričar Kristofer Klark pitao moćnike iz 1914. Profesor Kembridža je nedavno oživeo debate knjigom „Mesečari“, u kojoj iznosi zanimljiva tumačenja o početku rata.

Profesore Klark, skoro sto godina traju debate o uticaju atentata Gavrila Principa na austrougarskog prestolonaslednika na početak Prvog svetskog rata. Vi ste često Principa označavali kao „teroristu“, a onda ste u nemačkom izdanju knjige „Mesečari: Kako je Evropa krenula u Prvi svetski rat“ tu reč zamenili rečju „atentator“. Zašto?

Kristofer_Klark.jpg

Neko ko je za jedne terorista uvek je za neke druge borac za slobodu i obratno. To u potpunosti zavisi od perspektive. Čini mi se da čitava ta debata nema naučnu pozadinu, to je pre rasprava o patriotskim, jugoslovenskim idejama Gavrila Principa. Problem sa izrazom „terorizam“ je u tome što danas pod tim pojmom podrazumevamo napade na lake mete – žene, decu, tržne centre, restorane sa hamburgerima… Cilj tih napada je sejanje straha među širokom populacijom. Princip i njegove kolege nisu želeli da ubijaju nedužne ljude i šire strah među stanovništvom. Istina, oni su želeli da stvore klimu straha u bečkoj političkoj eliti, ali nisu bili teroristi u današnjem pejorativnom značenju reči. Zato treba tražiti nijanse u izražavanju.

U Srbiji ste kritikovani, jer ste atentat označili kao jedan od razloga, a ne samo kao opravdanje za rat. U tamošnjim udžbenicima piše da bi rata svakako bilo, samo nekom drugom prilikom.

Često ćete čuti da je atentat iz Sarajeva samo izgovor ili, kako mi u engleskom kažemo – pretext. Moje mišljenje je drugačije, ne mislim da je taj događaj samo izgovor. Tokom kriza pre 28. juna 1914. u diskusijama u Beču golubovi uvek pobeđuju sokolove, a tih sokolova i te kako ima – recimo, načelnik Generalštaba Konrad fon Hecendorf zaziva rat svakom prilikom. Ali politička hemija u Beču znatno se promenila tek nakon sarajevskog atentata. Najmoćniji zagovornik mira je upravo Franc Ferdinand, a on više ne može da govori jer je mrtav. Mislim da je ubistvo imalo duboke i dramatične posledice po austrijsku elitu. Car je bio veoma star i znalo se da će Ferdinand uskoro naslediti presto. Iako prestolonaslednik nije bio omiljen, on je predstavljao budućnost monarhije, koja u tom trenutku ima sijaset problema. Austrijska štampa nije nimalo preterala kada je izvestila da Principovi meci nisu samo ubili muža i ženu, nego potresli i habzburšku državnu ideju. Atentator je pogodio u centar. I zato mislim da to ubistvo nije samo izgovor nego i razlog za rat.

U knjizi opisujete 37 dana između atentata i rata. Nije moguće da je ceo svet krenuo u najveće krvoproliće u istoriji samo zbog jednog čoveka, Gavrila Principa?

U pravu ste, zapravo je Sarajevo veoma brzo zaboravljeno. Mesec dana kasnije jedan američki diplomata iz Brisela javlja pismom Vašingtonu da je „pre samo nekoliko dana Srbija bila u glavnoj ulozi“, ali da je sada „nestala negde iza scene“. To je zgodna pozorišna metafora. Atentat jeste pokrenuo krizu – ne mogu da zamislim da Austrougarska objavljuje rat Srbiji u nekom drugom scenariju – ali onda u igru uskaču razni drugi razlozi. Polovinom jula britanski ministar spoljnih poslova Edvard Grej jasno kaže – nećemo valjda u rat za srpski račun! Za njega je to bilo groteskno. Britanci ne gaje simpatije prema Srbiji, ovdašnja štampa u to vreme čak i rasistički piše o Srbima. Jednostavno, svi proračunavaju rizik od rata i moguću dobit, i svi se odlučuju za rat.

Naslov vaše knjige „Mesečari“ zapravo se odnosi na sve političke moćnike onog vremena koji nisu spremni da politički prevladaju krizu nego se listom odlučuju za rat.

Termin „Mesečari“ je zbunio mnoge, ali nisam mogao da odolim, to je tako lepa reč koja ljudima nešto znači. Ako mesečare bukvalno shvatite kao osobe koje su nesvesne svojih postupaka, pa ne mogu biti odgovorne za ono što urade, onda metafora naravno ne funkcioniše. Ali metafore ne treba shvatati bukvalno. Ja sam više mislio na osobinu mesečara da imaju određene namere, ali da ne mogu da sagledaju posledice svojih dela. Moj brat je, na primer, sa devet godina mesečario po kući pripremajući doručak, a zapravo je bilo tri sata ujutro i on uopšte nije bio u kuhinji. Bilo je nečeg sličnog u ponašanju aktera iz 1914. godine. Kad čitate šta su radili u tih 37 dana između atentata i rata, poželite da upadnete, prodrmate ih i viknete: Ma dajte, ljudi, zar ne vidite kuda ovo vodi?! Pitao bih Austrijance da li je stvarno vredno odbaciti sve u ime osvete Beogradu. Svi oni nisu bili sposobni da prepoznaju ono što je danas očigledno – rat velikih sila bio je najgori mogući scenario, katastrofa. Njihova nesposobnost da vrednuju nadolazeću katastrofu čini ih, na neki način, mesečarima.

Prebacuje vam se i da želite da okrivite Srbiju za rat… Koliko uopšte danas ima smisla rasprava o krivici?

Svakako da nisam želeo da okrivim Srbiju za izbijanje rata. Čitava knjiga – i to mi je veoma važno – jeste pokušaj da se odmaknemo od priče o krivici i potrage za krivcima. Treba da shvatimo da je Evropa 1914. bila opasno mesto, a da ta opasnost nije dolazila samo iz jednog ili dva centra, recimo Beča i Berlina, nego se krila svuda. Na Balkanu je postojala ozbiljna regionalna kriza oslikana u dva balkanska rata. Srbija tu ima svoju ulogu, ali bilo bi apsurdno i smešno Srbiju kriviti za rat. U nameri da prošire nacionalnu teritoriju, ako treba i nasilno i ratom, Srbi nisu postupali ništa drugačije od Nemaca ili Italijana. Sve su to Evropljani i ponašali su se evropski za ono vreme.

Kristofer Munro Klark je australijski istoričar i profesor moderne evropske istorije na Kembridžu. Od 1985. do 1987. studirao je na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i danas važi za jednog od najvećih poznavalaca pruske istorije. Za knjigu „Mesečari: Kako je Evropa krenula u Prvi svetski rat“ nedavno je nagrađen Braunšvajgskom nagradom za istoriju.