E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

14.02.2017| 08:00-23:59| Srbija ne sme inertno da gleda otimanje svog dela teritorije Kosova i Metohije već MORA uporedno Šiptarskim terorističko secesionističkim potezima da DA adekvatan odgovor i DELUJE na medjunarodnom polju a ne da kukavički ćuti i ćutnjom i dosadašnjim delima prihvata, separatizam! Srbijo, danas ti je DAN Državnosti a ti umireš kao Država na pojedinim delovima svog bića, verovatno jer je Beograd glavni pohlepni „lepi – lažno kulturni“ grad …


Skupština Kosova: Usvojena Rezolucija o Vojsci Kosova

Poslanici Skupštine Kosova usvojili su večeras Nacrt rezolucije o transformaciji Bezbednosnih snaga Kosova u Oružane snage Kosova. Rezolucija je usvojena jednoglasno, sa 68 glasova „za“ i nijednim protiv. Poslanici liste Srpska, koji su oktobra prošle godine zamrzli učešće u kosovskim institucijama, nisu prisustvovali sednici.

nista-bobro-ne-donosi-vojska-separatisticke-drzave-kosovo

U Nacrtu rezolucije se, u prvoj tački, navodi da se Vlada Kosova ovlašćuje da prvo koordiniše, a potom i Skupštini prosledi na usvajanje stategiju za transformaciju BSK u OSK.

Takođe, u drugoj tački se, kako prenose mediji u Prištini, izražava i „spremnost za članstvo u NATO“, ali i dodaje da Skupština i Vlada Kosova treba da „koordinišu svoje angažovanje“, zajedno sa NATO-om i SAD-om, kako bi se „razvili kapaciteti i komforan novi mandat“ Oružanih snaga Kosova.

Rezolucija je usvojena na predlog predsednika Komisije za nadzor BSK-a i poslanika opozicione Alijanse za budućnost Kosova, Dauta Haradinaja, uz podršku drugih opozicionih stranaka – pokreta Samoopredeljenje i Inicijative za Kosovo (NISMA), ali i vladajućih partija – Demokratskog saveza Kosova (LDK) i Demokratske partije Kosova (PDK).

Predsednik Kosova, Hašim Tači, izjavio je prošle nedelje da „nema vremena za gubljenje“, i da Skupština Kosova treba „odmah“ da donese odluku o osnivanju Vojske. Tada je naveo i da treba učiniti „poslednji napor“ da se ubede poslanici Srpske da glasaju za takvu odluku – ako se to ne desi, onda, po njegovim rečima, treba izmeniti i dopuniti Zakon o bezbednosnim snagama Kosova.

Obijena crkva u selu Brod

Foto: TV Herc/ Crkva Svetih apostola Petra i Pavla

Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u selu Brod, u opštini Štrpce, obijena je juče, u popodnevnim časovima. Na crkvi su polomljena metalna vrata, dok unutrašnjost nije oštećena. Kosovska policija obavila je uviđaj i istaga je u toku. Crkva u Brodu jedna je od najstarijih pravoslavnih svetinja u Sirinićkoj župi. Nakon rata, skrnavljena je u više navrata. 

„Policijske patrole koje redovno obilaze sve crkve u našoj zoni odgovornosti naišle su na razvaljena vrata na crkvi. Druga materijalna šteta nije načinjena, osim vrata koja su pala na pod crkve. Policija je izašla na lice mesta, obaveštena je regionalna istražna jedinica. Oni su odradili svoj posao i istraga je u toku,“ kazao je komandir policijske stanice u Štrpcu, Dragan Ivanović, prenosi RTV Kim, pozivajući se na TV Herc.

Sveštenstvo sirinićke parohije je za ovaj incident saznalo od Kosovske policije.

„Otišli smo tamo zajedno sa policijom. Izvršena je provala, metalna vrata su probijena. Ništa drugo nije dirano u hramu. Ikone su ostale na svojim mestima,“ rekao je sveštenik Siniša Milenković.

Po njegovim rečima, crkva Svetih apostola Petra i Pavla bila je, i proteklih godina, meta napada.

Podsetimo, pre nešto manje od deset dana, nepoznati počinioci oskrnavili su crkvu Svete Petke u selu Drsnik, u opštini Klina.

Vučić za RTS: Prihvatio sam kandidaturu radi stabilnosti Srbije

Premijer Aleksandar Vučić je rekao za RTS da je prihvatio kandidaturu na predsedničkim izborima samo zato što želi da se obezbedi stabilnost i kontinuitet za Srbiju. O predlogu njegove kandidature razgovarali su članovi Predsedništva SNS-a i 90 odsto njih je uzelo učešće u diskusiji, dodao je Vučić.

„Rekao sam na sednici Predsedništva da pitanje kandidata nije pitanje kompetencija, ili činjenice da li volite svoj posao, već pitanje važno za budućnost Srbije“, rekao je premijer Vučić za RTS.

„Ako izgubim izbore, neću biti premijer“

Odgovarajući na pitanje da li će biti premijer ako izgubi predsedničke izbore, premijer je odgovorio: „Naravno da neću.“

„Kako je to moguće? To je nemoguće. Ako izgubim izbore, idem da radim nešto drugo, da se borim na drugi način. Stalno ću im meriti broj fabrika, broj kilometara auto-puta. To ću raditi uvek i nisam uplašen“, naglasio je premijer.

Rekao je da mu ne pada na pamet da govori o tome ko bi ga mogao zameniti na mestu premijera.

Poručio je da mnogo voli posao predsednika Vlade i da ga sa ponosom obavlja i ističe da su postignuti značajni rezultati.

„Prvi put posle Drugog svetskog rata imate višak u našoj, srpskoj kasi. Jel’ mislite da to pada s neba? To je rezultat rada. Oni se ujedinjuju kad izgube izbore jer žele nečiju glavu, pa i moju, ali neka mi daju pravo da se borim za to da imam priliku da se borim za rad koji smo napravili“, naveo je Vučić.

Kako je naveo, poslednjih meseci su „svi oni koji su uništavali zemlju i doveli je do ivice bankrotstva“ želeli da se vrate na vlast. Dodao je da oni nemaju politiku, već samo želju da vrate „Srbiju na ivicu provalije posle teških reformi koje priznaje svet“.

Istakao je da napredak zemlje ne bi bio moguć bez Tomislava Nikolića, koji je imao ulogu u tome.

Premijer je rekao da ne zna kada će biti održan prvi ili drugi krug izbora, ali da zna da se izbori raspisuju ili 1. ili 2. marta.

„Šta god da Glavni odbor odluči u petak, do dana raspisivanja izbora ću se baviti premijerskim poslom“, naglasio je predsednik Vlade.

Kako je rekao, kada bude u kampanji, to će biti u neradno vreme.

„Obavljaću premijerski posao jer je to važno za građane“, dodao je Vučić i poručio da je važno da li će se otvoriti neka fabrika ili prva direktna avionska linija sa Pekingom.

Dodao je da ne može da isključi mogućnost raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora.

Naveo je da time ne može sada da se bavi, ali da bi to pitanje „vrlo brzo moralo da se rešava“.

Upitan zašto bi izbori bili raspisani ako u parlamentu postoji stabilna većina, Vučić je rekao da se to ne zna, te da postoje i oni koji ni na jednim izborima nisu učestvovali, pa su počeli da kupuju poslanike u parlamentu.

„Procena je da ćemo ovako lakše smanjiti rizik“ 

Vučić je rekao da se nedavno sreo sa Nikolićem, a na pitanje o čemu su razgovarali, odgovorio je da ne želi da govori o njihovom privatnom razgovoru.

„I ovi ljudi koji su glasali za mene glasali bi i za njega. U ovom trenutku to je racionalna odluka. Procena je da ćemo time lakše da se suprotstavimo onima koji se ujedinjuju da vrate Srbiju unazad“, naglasio je premijer i dodao da je odluka da njega izaberu za kandidata „način da se smanji rizik i sačuva kontinuitet postojeće politike“.

„Pokušavamo da zbog tih tri, četiri ili pet odsto smanjimo rizik, zarad stabilnosti i kontinuiteta naše politike i onoga što smo uspešno radili“, rekao je Vučić.

Na pitanje da li će to dovesti do podele u SNS-u, premijer je odgovorio da priču o podelama sluša pred svake izbore, ali da svaki put na izborima „pregazi protivnike“.

„Ako možete da nađete način da pobedite našu stranku, pobedite. Nemojte da se uzdate i da radite na nejedinstvu u SNS-u“, poručio je Vučić.

Na spekulacije da bi njegov izbor za predsednika značio i prepuštanje liderstva u stranci Nikoliću, Vučić je podsetio da je rekao da se na sledećim izborima u okviru stranke neće kandidovati za lidera SNS-a.

Vučić je dodao da planira i misli da bi bilo dobro da nastavi da radi zajedno sa Nikolićem.

„Mnogo volim Tomislava Nikolića, mnogo volim svakoga, ali najviše volim Srbiju. Mislite da neko sa radošću želi da zameni posao koji voli… ali u politici mora da se radi nešto što je potrebno jer ste vi sluga svojoj zemlji“, istakao je Vučić.

Ukoliko bih postao predsednik, osim što bih žestoko kontrolisao Vladu, pokušao bih da u tom smislu radim ono što je radio Nikolić – da im budem od pomoći, a ne da im stajem na grbaču, naveo je premijer.

„Mislim da smo postigli važne zadatke. Moguće da mi je ovo poslednji veliki nastup kao predsednika Vlade, bilo da budem predsednik ili ne, neću više biti predsednik Vlade i dužan sam da podnesem izveštaj“, rekao je Vučić.

Govoreći o regionalnoj stabilnosti, premijer je rekao da je u Srbiji situacija stabilna napominjući da je to tako samo ukoliko predsednik i premijer rade na istom zadatku.

„Treba da predsednik i premijer rade da imamo mir, ili ćete možda one koji se kuraže da su mnogo jaki, a na štetu naroda“, rekao je Vučić.

Ukazao je na probleme u Rumuniji, gde postoje sukobi na relaciji predsednik–premijer, kao i na stanje u Makedoniji, za koju, kako kaže, malo ko zna ko je bio premijer pre Nikole Gruevskog, a ko je sad.

Kada je reč o Bosni i Hercegovini, Vučić je rekao da je razgovarao sa predsedavajućim Saveta ministara BiH Denisom Zvizdićem i da će to činiti svaki put kako bi probali da poprave nabolje odnos Srba i Bošnjaka.

Upitan za reviziju tužbe BiH protiv Srbije, Vučić je rekao da je to teška stvar za nas, i naglasio da je bolje prvo da se razgovara.

„Ne zloupotrebljavam državne resurse“

„Ni flašu vode od građana Srbije nisam uzeo, to od plate platim. Trudim se da budem najskromniji“, rekao je Vučić i naveo da je potrošio četiri puta manje novca iako je sreo svetske lidere koje nisu sreli oni koji su trošili više.

Istakao je da on ne zloupotrebljava državne resurse.

Kako kaže, ne može da zadovolji one koji prosto mrze i koji u svemu vide nešto loše. Rekao je da će nastaviti da ukazuje na razliku u radu, pristupu i rezultatima.

Vučić: Nisam zadovoljan borbom protiv korupcije

Odgovarajući na pitanje da li je zadovoljan borbom protiv korupcije i kriminala, premijer je rekao da nije.

„Iako su po broju najbolji rezultati oko droge i dilera, vidim da oni uvek provaljuju akcije“, istakao je Vučić. Dodao je da krupne ribe ne mogu da se uhvate, postoje oni u policiji koji su sa kriminalcima na vezi.

Kaže da je razlog nedonošenja presuda u određenim predmetima neefikasnost našeg pravosuđa, napominjući da su „Vladi tu vezane ruke“.

„Ne podilazim lažnoj eliti i nisam želeo to da radim, nisam slatkorečiv. Problem je što govorim istinu i što se borim za svoju zemlju i narod bez prepreka i ne dozvoljavam bilo kome da mi prepreke postavlja“, rekao je Vučić i istakao da mu ne pada na pamet da govori lepo o nekome, a da tako ne misli da bi bio popularniji.

Istakao je da ljudi umeju da cene pošten, čestit i odgovoran rad.

Na pitanje o nasledniku na mestu premijera, Vučić je rekao da mu ne pada na pamet da o tome govori.

Govoreći o kampanji, Vučić je rekao da se zna ko vodi prljave kampanje, „ko kome prekida tribine i ko pravi prljave spotove“, a zna se i ko to ne radi.

„Ja kampanju ne vodim, mi kampanju ne vodimo. Nismo ni dinar potrošili, ni tribinu nismo održali, nikuda nisam otišao da se predstavim. Kampanju vode određeni dosovski kandidati koji nemaju pravo na to, da troše tolike pare, a niko ih ne pita odakle“, rekao je Vučić.

Dodao je da namerno nije izabran predsednik Agencije za borbu protiv korupcije, jer bi neko te kandidate pitao odakle im tolike pare i koja strana ambasada im je te pare dala.

Naveo je da ga ne zanimaju priče o prvom ili drugom krugu izbora i dodao je da misli da će biti teška bitka jer „dosovski kandidati imaju mnogo novca“. Rekao je da ih finansiraju tajkuni, koji su izgubili privilegije i žele da ih vrate.

„Ali ćemo se boriti istinom i radom, onim što smo radili i što ćemo uraditi“, naveo je Vučić.

Dodao je da neki za kampanje dobijaju milione od raznih tajkuna i stranaca i niko ih ništa ne pita, dok SNS svi pitaju za svaki dinar koji od države dobijaju, po zakonu.

Novac, kaže, dobijaju oni koji sa ambasadorima ulaze u RIK i šutiraju žene u RIK-u, kako bi ih naterali da uđu u parlament, jer ih to jedino interesuje.

„Oni bi da se vrate na vlast, a na nama je da obezbedimo Srbiji dobru budućnost“, primetio je.

„Koja je to ambasada platila da imaju toliko para?“, upitao je Vučić.

Istakao je da SNS koristi samo onaj novac koji dobijaju kao građani Srbije.

Dodao je da je mnogo urađeno u zdravstvu i istakao je da će u toku ove godine biti povećane plate i penzije.

„Ja to ne radim pred izbore, nego uvek kad se izbori završe“, rekao je Vučić i dodao da mediji nisu pisali o tome da su od početka godine plate prosvetnih radnika povećane za šest odsto.

„Povećanje plata i penzija biće tako da to bude „zdravo“ povećanje, koje neće ugrožavati budžet“, rekao je Vučić.

Naveo je da su od početka ove godine povećane plate ne samo prosvetnih radnika već i pripadnika vojske, policije, za zdravstvene i socijalne radnike.

Vučić ističe da je to posledica ozbiljne politike koju vodi Vlada, ali da nam je za sve to potrebna politička stabilnost, dobro stanje u regionu odnosno da se sačuva mir i stabilnost.

Cilj je, kaže, da se u narednom periodu dostigne prosečna plata od 500 evra mesečno, ali da će mu i tada opozicija verovatno prigovarati.

I sada se, ističe, najviže žale i kritikuju oni koji imaju najviše, apartmane na Menhetnu, u Njujorku, ili pašnjake na Vračaru…

„Niko od tajkuna više ne upravlja Srbijom“

Premijer je naveo da se vode ozbiljni postupci protiv nekadašnjih političara i tajkuna, da su oni u različitoj fazi, ali da je najvažnije da niko od tajkuna više ne upravlja Srbijom.

Odgovarajući na pitanje ko je od tajkuna u zatvoru, naveo je da je to Đurašković, dok je protiv Miroslava Miškovića doneta prvostepena presuda.

„Svi su u ozbiljnim problemima, ali ono što je mnogo važnije jeste da niko od njih više ne upravlja Srbijom“, rekao je Vučić.

Dodao je da od 24 sporne privatizacije, u šest predmeta tužilaštvo nije moglo da napravi slučaj, dok se u ostalima vode postupci, a da su negde donete i prvostepene presude.

Na pitanje o Bogoljubu Kariću, Vučić je rekao da sa Karićem nije išao na veselje, već da otvara šoping mol u prisustvu premijera Belorusije, i upitao zašto taj slučaj nije rešen 2010, već se to njemu sada prebacuje.

„Karić je prijatelj beloruskog premijera i predsednika. Da kažem da neću da dođem, iako su taj šoping mol radili srpski radnici, a on je čist pred našim tužiocem i sudom…? Šta ste time hteli da mi zamerite, to što se nisam umešao i preuzeo svu vlast kao diktator, što mi uvek govorite, ili da linčujem Karića lično pred beloruskim premijerom?“, upitao je Vučić.

Dodao je da bi ga nazvali političkim tiraninom da su kojim slučajem osuđeni Mlađan Dinkić, Nenad Čanak ili Dragan Šutanovac.

„Vode se ozbiljni postupci protiv Bubala, Dulića, Novakovića, Slobodana Milosavljevića i drugih političara“, rekao je Vučić.

„Ne razumem šta rade EU i Albanci“

Premijer je, govoreći o dijalogu u Briselu, rekao da je i predsedniku Nikoliću u avionu ka Briselu rekao da je veoma uplašen kada je to u pitanju.

„Ne razumem šta se dešava tamo. Uplašen sam jer ne vidim i ne razumem šta je radila EU, a šta Albanci“, naveo je Vučić.

Prema njegovim rečima, dolazi do velikog mešanja uloga – kosovski premijer Isa Mustafa gubi ulogu, a Kadri Veseli dobija.

To, kako kaže, za Srbe nije dobro.

Kako je rekao, njegov posao je da se sa ljudima rukuje kako se ne bi ratovalo i da se bori u Briselu dok drugi spavaju.

„Imam već Pavlovljev kompleks pred Brisel i nikad mi ništa tamo nije lepo. Šta treba da uradim, da nekog šutnem u glavu? Nego šta ću nego da razgovaram“, naveo je premijer.

Vučić je rekao da je „iskusni veteran“ kad je reč o pregovorima u Briselu i ponovio da je u javnosti govorio istinu o poslednjim razgovorima u Briselu, o čemu svedoči i to što ga niko do sada nije demantovao.

Upitan da li je vreme za skupštinsku sednicu o pitanju Kosova, što zahteva opozicija, Vučić je rekao da mu to nije problem, iako su najglasniji u tim zahtevima oni koji i ne znaju šta traže.

„Ne znam šta bih im rekao, nisam u stanju da shvatim šta se poslednja dva puta dešavalo i to me pomalo plaši i zbog toga imam zebnju oko regionalne stabilnosti“, rekao je Vučić.

„Teško da će Mali biti na tom mestu još dugo“

Govoreći o rušenju objekata u Savamali, premijer Vučić je rekao da ne bi kudio one koji su rušili da su to uradili u po bela dana.

„A oni su to radili kad se ne radi i imaće političke posledice, čak nećemo da čekamo presude i da tužilaštvo ukaže na te stvari i mi ćemo reagovati. Pozicija (gradonačelnika Beograda) Siniše Malog nije laka, a siguran sam da će ostati zapisano da je mnogo uradio za Beograd“, naveo je premijer.

Rekao je da nikada neće smeniti nekoga jer to zahteva neko sa ulice i dodao da je „teško da će Mali biti na tom mestu još dugo“.

„Mali neće biti kandidat za gradonačelnika strane koju vodim. Razgovarao sam sa njim pre dva dana, ne znam da li me je razumeo, ali sam mu to rekao“, ukazao je premijer.

Kada je reč o bivšoj supruzi Siniše Malog, Mariji Mali, Vučić je rekao da misli da nikada nije bio u kući porodice Mali, ali da je Mariju Mali video jednom ili dvaput na nekom dečjem rođendanu.

Naveo je da je dobio nekoliko pisama od nje, dodajući da o njihovom sadržaju ne želi da govori.

„Ja u jednom slučaju podržavam žene i mislim da deca treba da budu uz majku, ali ko su ljudi koji su zloupotrebili bivšu ženu političara – koja se bori za starateljstvo – za političke poene“, naveo je premijer i dodao da to niko nikada nije radio.

Krik mogu da razumem, žele ekskluzivu. Ali da vi to zloupotrebljavate za političke obračune, to Srbija ne zaslužuje, to je dno dna, ne postoji ništa prljavije od toga, ne razumem ljude koji u tom blatu uživaju“, istakao je premijer.

Ukazao je da nije kućni ni lični prijatelj sa porodicom Mali, iako mu je, kaže, Siniša Mali već nekoliko godina blizak saradnik.

„Mislim da je napravio najbolje rezultate u istoji Beograda posle Branka Pešića. Beograd bi bankrotirao da je nastavio sa istom politikom, a deficit je sada tri puta niži. Uspeo je sve da uradi. Bilo je 55 gradilišta kad je došao na vlast, a danas – 465“, ukazao je premijer.

Bivša supruga gradonačelnika Beograda, koja je nakon razvoda izgubila starateljstvo nad decom, dala je intervju istraživačkoj mreži Krik, i navela da joj se Siniša Mali pohvalio kako je učestvovao u rušenju objekata u Savamali.

„Pričamo o odgovornosti i rezultatima“

Vučić je naveo da ne podnosi ni novinarske hajke ni hajke na ulici. Istakao je i da je protiv ministra Zlatibora Lončara pogidnuta hajka. Dodao je da nije srećan što je Lončar bio sa fudbalerima i kriminalcima, ali je naveo da je on saznao ko je sa njima bio 45 minuta pre Lončara.

„Javni dug 70 odsto BDP-a“

Premijer je rekao da je javni dug Srbije prvi put posle više godina smanjen 2016. i da na današnji dan iznosi 70 odsto BDP-a.

„Srbija je danas zemlja koja nema visoki deficit. Prošle godine je prvi put smanjen javni dug, koji je na današnji dan svega 70 odsto, iako smo mi računali da će biti 80 odsto“, rekao je Vučić.

Rekao je da će javni dug i dalje padati, mada to neće biti velikom brzinom.

Vučić ističe da Srbija danas ima rast veći od najvećeg broja zemlja EU.

„Evropska komisija predviđa da će taj rast biti značajno veći nego prosečan rast u EU, većom brzinom ćemo pristizati po standardu zemlje EU nego što je to bilo u prethodnim godinama“, rekao je Vučić.

Vučić: Pomaci u istrazi u vezi sa oružjem u Jajincima

Premijer je rekao da postoje određeni pomaci u istrazi u vezi sa oružjem pronađenim u blizini njegove porodične kuće u Jajincima.

Dodao je da ipak ne želi o tome da govori, te da je i do sada o tome govorio previše.

„Napravljeni su pomaci i u nekim drugim slučajevima, ali ne želim o tome da govorim“, rekao je Vučić.

Poručio je da je Lončar dobar lekar i da je mnogima pomogao.

„Pričamo o odgovornosti i o rezultatima rada. Da li je Klinički centar u Nišu sad gotov ili ste ga uradili ranije? Pa sada je gotov, uradili ga Lončar i Vučić parama koje smo uštedeli pa će Nišlije imati najbolji klinički centar na Balkanu. O tome pričamo, o odgovornosti i rezultatu“, rekao je Vučić.

„Što me niste pitali večeras za streljanu, šta je sa stručnjacima koji protestuju, što bi da bacaju ljude po kontejnerima?“, dodao je premijer.

Kaže da je proveravao ko je dolazi u streljanu i dodaje da zna za predsedničke kandidate koji su išli u streljanu i navodi da on nikada nije voleo da puca.

„Kad kažem kako su drugi išli u streljanu, tim gore po streljanu“, ukazao je premijer.

Kaže da mnogi ne mogu da podnesu činjenicu da se on bori da pokaže rezultate. Vučić ističe da nije imao nijednu telefonsku sednicu Vlade i da je za svaku sednicu pregledao materijale i potpisao ih.

Rekao je da, ako neko drugi bude pobedio na izborima, on će mu čestitati i biće čistog obraza jer ima ozbiljne rezultate.

„Uvek ćete naći zamerku i ja je sebi nalazim svakoga dana, znam da sam mogao više“, rekao je Vučić i dodao da se nada da će ubuduće više moći da se bavi strateškim stvarima.

Kako je rekao, ide sa najmoćnijeg položaja da bi sačuvao stabilnost i kontinuitet. Kaže da je otvorio 55 fabrika za vreme svog mandata i da se nada da će ih neki novi premijer još brže otvarati.

„Mi Srbi ne volimo da kažemo da je bilo šta dobro, ali verujem da to ljudi na kraju ipak vide“, rekao je premijer i podsetio da Srbija ima suficit i da javni dug pada.

Rekao je da se „narod koji ima problema sa frižiderom“ ne žali, a da se žale oni koji nemaju takve probleme i koji su bogati.

„Običan narod dobro zna šta Vlada radi i koliko se borimo za njih. U stanju sam da obiđem svakog seljaka i domaćina i da kažem šta smo uradili“, naveo je premijer.

Rekao je da će biti povećanja plata i penzija, ali tako da to bude „zdravo“ i da ne ugrožava opstanak budžeta i da nas ne vodi u povećanje javnog duga.

„Za to nam je potrebna stabilnost u regionu“, rekao je Vučić.

Ove godine očekuje privredni rast od oko 3,5 odsto.

Vučić je naveo da je za prethodne tri godine izgrađeno čak 138 kilometara auto-puta, doveden veliki broj stranih investitora i da je za vreme njegovog mandata otvoreno 55 fabrika, od čega je tri četvrtine lično otvorio.

„Napravili smo dobre ekonomske temelje“, naglasio je Vučić.

Rekao je da će, na primer, u Kruševcu uskoro početi da radi nemački „Kromberg Šubert“, da Vlada pokušava da dovede nemačke kompanije u Kraljevo, da će biti otvorena druga fabrika u Lebanu.

05.10.2016 | 08:00 – 23:59 | Oduvek su Šiptarski ekstremisti težili da zauzmu i oduzmu SVE SRPSKO na Kosovu i Metohiji, tako da je žalosno i do sada što su učinjeni nepovratni ustupci i prihvatanje Šiptarske okupacije! Verovatno se zato ovih dana povećava prisustvo Šiptarskih plaćenika iz OSCE-a i UN-a radi pisanja izveštaja i praćenja napredka Šiptarskih institucija…


Zašto eskalira pritisak nad Srbijom od strane zapanih „prijatelja“ baš sada?

Očigledno da je ova Vlada DOSTA DOBROG URADILA za Šiptarsku terorističku Državu, pa je vreme da se zamene pioni ili karte tj. igrači a da ne padne sve na jedne.

Znamo da je Koštunica imao udela u priznavanju Kosova odmah posle bombardovanja i postepeno uruđavanje 1244, sa prihvatanjem međudržavne saradnje bez poreza i oslobađanjem PDV-a prema KiM poreko CEFTA sporazuma.

Tadić takođe sa prihvatanjem EULEX-a i svojim taktičkim razoružanjem i uništavanjem Vojnih kapaciteta doveo je Vojsku na nivo lovačkog udruženja a sve to sa IZUZETNIM USPECIMA US-STIL-a iz Smedereva dok je topio tenkove i vojnu opremu i u Čačku uništavo mobilne raketne sisteme, a da čak i predaja  URANIJUMA iz Vunče da se slučajno ne drznemo i napravimo nešto što oni ne mogu da predvide od nas. Jednom rečju potpuno uništenje resursa sve do barikada na terenu gde se narod pobunio i hteo da odlučno brani svoj prag od nadiranja Šiptarskih institucija!

Vučić, posebna priča dobio zadatke da uguši Srpski otpor na KiM i što više integriše Srbe u šiptarske institucije što je i uradio sa potencijalnom odbranom Srba ali danas kada ih sagledamo kako su se dobro integrisali i prihvatili Šiptarske institucije i rade u korist Šiptara i svoju ličnu možemo biti sigurni da nas oni ni onda ne bi odbranili, već bi i tada prišli kao Janičari što su i uradili sa ovom Vladom… Vučić je imao više zadataka a i potrudio se da ih uradi maksimalno  da bi se dokazao, jer je EVRO napaljenik i fanatik….. Opljačkao je mnogo sa svojim narko-nafto-politiko saradnicima preko prijatelja svog brata.

Tako da sada kada dolazimo do poslednjeg čina gde se jasno vidi kako se manipulisalo Kosovom i Metohijom za rad političkih interesa i ličnih ekonomskih interesa pojedinaca koji su se deklarisali kao Vlada Srbije i njihovi ljudi, predlažemo sledeće:

Svi oni moraju da polože SVOJE GLAVE, JEDNAKO KAO LAZAR KOJI JE SVESNO IŠAO NA PUT BEZ POVRATKA, TAKO I SVI OVI PROZIVANI SA SVIMA ONIMA KOJI SU „MRSILI BRKE MASNOG KOLAČA KOJI SE ZVAO KOSOVO I METOHIJA“! Glave mogu da polože u bezpovratnu BORBU ZA ODBRANU ILI DA SE SAMOUBIJU I NESTANU SA LICA ZEMLJE, JER SU UNIŠTILI ČAST SRBIJE I SRPSKOG NARODA! Kod šiptara se to zove BESA, kod Japanaca HARIKIRI, kod Kineza KAMIKAZA i tako redom kod raznih nacija koji znaju šta je ČAST, A NE DA SE POVUČEM SA FUNKCIJEPREMIJERA, PREDSEDNIKA, DIREKTORA I TAKO REDOM!

Nema nazad!

Svu pamet ovih nazovi političara, koju nam prezentovaše mi smo znali mnogo, mnogo pre njih samih ali oni „terajući vodu uzbrdo“, naučiše da „voda neće uzbrdo“, jer sa svojim savremenim svatanjima upravo uništiše Srpski narod na KiM i budu pobeđeni od tradicionalista Šiptara čija metodologija i upornost pobeđuje vekovima na terenu a „savremeni“ Beograd, ispade savremena javna kuća za prodavanje svog roblja i države Srbije na KiM!

Đurić: Od Srbije se traži da se odrekne svoje imovine

Marko Đurić je naveo da Beograd do nedelje treba da se izjasni da li prihvata ili ne prihvata „nakaradan predlog sporazuma o telekomunikacijama“.

Iz obraćanja Marka Đurića

„Još gore, traži se da se odricanjem imovine kada je reč o ‘Telekomu Srbije’ složimo sa time da sva naša imovina na KiM nije naša već da pripada insititucijama lažne, nelegalne države u Prištini“, istakao je Đurić.

Rekao je i da su u Vladi vođeni teški razgovori i da je uveren da takvi uslovi nisu prihvatljivi.

„Ako dođe do toga da Srbija prihvati ovakve, neprihvatljive uslove, ne bih mogao da ostanem tu gde jesam“, rekao je Đurić.

Poručio je da je Srbija suočena sa teškim izazovom i ispitom i da traži najbolje uslove za srpski narod.

„Moramo da zaštitimo našu državu i imovinu bez obzira na pritiske“, naveo je Đurić.

Dodao je da je uveren da Srbija ne može da prihvati neprincipijelne ultimatume.

Delegacija Beograda koju je predvodio Marko Đurić prošle nedelje je vodila razgovore sa Prištinom u Briselu o primeni sporazuma o telekomunikacijama.

„Nešto vrlo čudno se desilo prošle nedelje u Briselu. Bukvalno u toku noći između četvrtka i petka, papir koji je stajao pred nama na stolu je potpuno promenjen. Uslovi su fundamentalno promenjeni. Očigledno je da se neko sa strane, neko ko nije EU ni Priština, umešao da bi ove razgovore učinio neuspešnim; da bi postigao drugi politički cilj, da bi Srbiju izložio pritisku kojem dosad nije bila izložena“, naveo je Đurić.

„Skandalozni i neprihvatljivi uslovi“ 

Istakao je da su uslovi neprihvatljivi i skandalozni i da je reč o pokušaju da se otme imovina Telekoma i da se zgazi bilo kakav komercijalni interes i mogućnost da se normalno komunicira.

Kaže da bi Telekom bio prvi korak, a da bi se onda to preslikalo i ne energetiku i da bi po istom tom modelu bili oteti Gazivode i svi drugi elektroenergetski potencijali, i državna i društvena imovina.

„Dakle, ili da to prihvatimo tako kako je ponuđeno ili nema ništa od evrointegracija. Od nastavka otvaranja poglavlja i svega ostalog, to je nešto što se iz podteksta vrlo jasno vidi“, rekao je Đurić.

Đurić kaže da za nas takva dilema sama po sebi nije prihvatljiva, te da bi za njega lično bio neprihvatljiv izbor eventualna odluka da nešto što je naš vitalni nacionalni i državni interes bacimo pod noge zbog nečega što je neuhvatljivo.

Upitan ko je i kada uputio takav ultimatum Srbiji, Đurić je rekao da se to dešava u poslednja dva ili tri dana, kao neposredan deo razgovora koji su vođeni prošle nedelje u Briselu, i razgovora koje je predsednik vlade ovih dana vodio sa različitim međunarodnim zvaničnicima.

„Vlada će narednih dana razgovarati još o tome, jutros smo razgovarali o tome, rekao sam vam i veoma teške lične dileme koje imam, ali sasvim je sigurno da neću nikada gaziti ni svoju savest ni državni interes, ostajući čvrsto uz ono što je politika Vlade i Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, za koju znam da je takva uvek bila i da samo takva može biti“, navodi Đurić.

„Imovina Srbije bila bi trajno otuđena“

On smatra da je to što je Srbiji dato da se do nedelje izjasni o tome da li prihvata ili ne prihvata nakaradan predlog sporazuma – kojim bi imovina „Telekoma Srbija“ bila prebačena na Prištinu, i sporazum po kome i pokrivenost signala ne bi bila ne samo na celoj teritoriji Kosova nego ne bi bila ni onakva kakva je sada – dovodi naše građane u položaj građana drugog reda, a imovinu Srbije bi trajno otuđilo od nas.

„Ukoliko bi došlo do toga da Srbija prihvati po mom mišljenju neprihvatljive uslove, odnosno da vlada prihvati ovo, znajući da time ni najmanje ne olakšavam položaj predsedniku vlade koji je takođe ovim bremenom veoma pritisnut, ja, kao neko ko ga je najviše savetovao da ovakve uslove ne možemo da prihvatimo, ne bih mogao da ostanem tu gde jesam i ne bih mogao da nastavim da se bavim poslom kojim se bavim“, navodi Đurić.

Kako je naveo, to kaže kao neko ko podržava i ko će uvek podržavati Aleksandra Vučića, i kao predsednika vlade i kao predsednika SNS-a, čiji je jedan od potpredsednika.

„Srbija je suočena sa teškim izazovom i teškim ispitom. Mi moramo da se borimo za to da za naš narod izborimo najbolje moguće uslove na KiM, da može da opstane. Moramo da zaštitimo, bez obzira na sve pritiske, našu državnu i narodnu imovinu na KiM. Uveren sam u to da to ne možemo da učinimo prihvatajući neprincipijelne ultimatume“, smatra Đurić.

Prema njegovim rečima, kada predstavnicima EU ili predstavnicima Prištine postavimo pitanje šta je to što bismo mi kao država ili narod dobili prihvatanjem jednog takvog nacrta sporazuma, odgovor je uvek ćutanje.

„Kada mi kažemo ‘nama takav sporazum ne treba, hajde onda da uopšte ništa ni ne diramo, ne menjamo’, odgovor je opet ćutanje. Pravog odgovora nema“, dodaje Đurić.

Vučić: Odluka o telekomu uskoro

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će u narednom periodu biti doneta odluka u vezi sa primenom sporazuma Beograda i Prištine o telekomunikacijama, navodeći da su razgovori o toj temi teži nego što se spolja čini, ali da ne govori o ultimatumu.

Aleksandar Vučić (Foto arhiva Kim)

„Ne bih govorio da je reč o ultimatumu, reč je o razgovorima koje smo vodili u Briselu“, rekao je Vučić, osvrćući se na izjavu direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića da se Srbija nalazi pred ultimatumom.

On je podsetio da je potpisan sporazum u avgustu prošle godine, ali da postoje različita tumačenja, te da je pitanje imovine jedno od njih.

U tom smislu je i prokomentarisao da mu nije drago što je šef Kancelarije KiM Marko Đurić izašao u javnost sa izjavom da se nalazimo pred ultimatutumom.

„Bez obzira što je pohvalno govorio o meni kao predsedniku vlade, mene je doveo u najtežu situaciju, jer ako to prihvatimo biće da sam doneo nešto protiv svog naroda, a ako ne prihvatimo bićemo mi direktno odgovorni za eventualno tešku političku situaciju“, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da je pred njega došao papir o kome treba da se izjasnimo i o kojem nema pregovora, te da će odluka biti doneta narednih dana.

„Videću kako i šta da predložim našoj vladi i pregovaračkom timu. Reč je o veoma teškim stvarima i posledice su za nas ozbiljne u svakom pogledu“, rekao je Vučić.

On je primetio da se prema Srbiji i inače primenjuju teži aršini prema nekim drugima.

„Nama mogu da kažu da smo šaka jada i ništa, i da šalju novac raznim nevladinim organizacijama da nas maltretiraju zbog tri barake. Ima li tu pravde, nema, moramo da naviknemo na to da se borimio i izborimo za bolji status Srbije i našeg naroda i uradimo sve što možemo da ne otežamo sitauciju“, rekao je Vučić.

Pretučen Srbin u Tučepu kod Osojana

Velimir Vuković, šezdesetsedmogodišnji Srbin iz sela Tučep kod Osojana, pretučen je danas nedaleko od njegove kuće.Velimir Vuković prilikom ukazivanja pomoći u ambulanti (Foto Kim)

Kako RTV Kim nezavnično saznaje, Vukovića je pretukla grupa Albanca koja mu krala drva u šumi.

Vuković je, kada je čuo seču u šumi, otišao da vidi o čemu se radi i tom prilikom je pretučen.

Još uvek nema podataka o tome da li je slučaj prijavljen policiji, ali kako saznajemo u lokalnoj ambulanti, Vuković je zadovio povrede u predelu glave, ramena i potkolenice.

Prebačen je u Kliničko bolnički centar u Kosovskoj Mitrovici.

“Vukovića pretukli Albanci koji su mu krali drva”

Predstavnik sela Osojane Zdravko Džolić potvrdio je za RTV KIM da je Vukovića pretukla grupa Albanaca koja mu je krala drva u šumi, a incident se dogodio oko 13 časova. Slučaj je prijavljen policiji.

“Šuma se nalazi nedaleko od kuće. On je čuo motornu testeru i otišao da vidi šta se događa. Po rečima njegove supruge neko ga je motkom udario, on je pao i nastavili su da ga tuku pesnicama. Policija je izvršila uviđaj”, kazao je Džolić.

Manje ili više etnički motivisanih incidenata na Kosovu?

Od početka ove godine na Kosovu su zabeležena tri etnički motivisana incidenta, podaci su kojima raspolaže Kancelarija državnog tužilaštva. Iz NVO „Aktiv“ tvrde da je, tokom istraživanja koje su oni sproveli, utvrđeno da je u prvoj polovini ove godine bilo više od 60 takvih slučajeva.

Sa prezentacije izveštaja ECMI (Foto Kim)

Evropski centar za pitanja manjina na Kosovu (ECMI) predstavio je izveštaj o „Potencijalno etnički motivisanim incidentima“ na Kosovu. U publikaciji koja je danas predstavljena u Prištini, ECMI se ne bavi zločinima, niti iznosi statističke podatke o njima, već objašnjava načine na koje je policija vodila istrage i definisala incidente, sudsku praksu i daje preporuke.

Podatke o etničkim incidentima ipak je izneo tužilac iz Kancelarije državnog tužilaštva Šćipdon Fazliju, istakavši da je broj takvih slučajeva u opadanju.

„Prema statistici, 2015. godine nismo imali više od deset slučajeva koji su bili takvi, a u prvih šest meseci 2016. godine imali smo samo tri potencijalno etnički motivisana incidenta. Pročitao sam ovaj izveštaj i drago mi je da vidim da, u odnosu na izveštaj OEBS-a od prošle godine, imamo blago poboljšanje“, kazao je Fazliju.

Sa ovim tvrdnjama tužioca se ne slaže se Miodrag Milićević iz Kosovske Mitrovice čija je nevladina organizacija „Aktiv“ nedavno sprovela detaljno istraživanje o međuetničkim incidentima na Kosovu.

„Po našoj statistici i onome što smo mi do sada imali prilike da obradimo, samo zaključno sa periodom od januara do juna meseca ove godine, bilo ih je 61. Mi ne ulazimo u rad pravosudnih organa, niti hoćemo da se bavimo njihovim radom. Međutim, po onome što je do sada bilo vidljivo, taj broj je daleko veći“, kaže Milićević.

ECMI u svom izveštaju podseća i na istraživanje misije OEBS na Kosovu prema kojem je u toku 2015. godine prijavljeno 476 međuetničkih incidenata.

Navodeći odgovornosti policije, ECMI u izveštaju podseća i na činjenicu da policijski službenik koji vrši istragu sam procenjuje motiv nekog incidenta. Izvršni direktor „Aktiva“ smatra da je važno se takva praksa promeni.

„Mi smo početkom godine takođe preporučili da diskreciono pravo koje je dato policajcu u toku samog uviđaja prosto mora biti izmenjeno, mora biti uzeta u obzir sama izjava potencijalnih učesnika, odnosno onih koji su žrtve u ovom slučaju. Na osnovu toga mora da se utvrdi dalji tok istrage“, rekao je Milićević.

Zamenik ministra policije Valjdet Hodža takođe tvrdi da je etničkih incidenata manje, te da postoji poverenje u policiju na Kosovu. Smatra i da treba biti obazriv po pitanju nacionalističke retorike koja se koristi u političke svrhe.

„Politička publikacija može da utiče na građane, može da dovede do eksalacije i nereda u republici. Imajući u vidu rat iz prošlosti, moramo biti obazrivi. Zbog pogrešne interpretacije može biti utiacaja na građane“, kaže Hodža.

EU pažljivo prati problem potencijalno etnički motivisanih incidenata. Tomas Njoki iz Kancelarije EU na Kosovu kaže da i srpski i albanski sektor mora da uloži više napora po ovom pitanju, ističući da bez obzira na etničku pripadnost, zajednice moraju živeti zajedno. Stoga preporučuje da institucije moraju više raditi na zapošljavanju predstavnika manjinskih zajednica.

Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova Dalibor Jevtić koji je bio najavljen kao jedan od učesnika, nije prisustvovao današnjoj prezentaciji izveštaja o potencijalno etnički motivisanim incidentima.

Rudare: Radnici Trepče blokirali put Priština-Raška

Grupa radnika kombinata „Trepča“ blokirala je nakratko put Priština – Raška kod Rudara nezadovoljna odlukom kosovske vlade da skupštini predloži nacrt zakona prema kojem 80 odsto tog kombinata pripada Kosovu.

Protest radnika kombinata Trepča (Foto RTS)

„Radi zaštite našeg kombinata i prava radnika okupili smo se ovde da bi iskazali protest zbog mera koje pokrajinski organi preduzimaju za otuđenje našeg kombinata i imovine Srbije. Na ovaj način uspostavlja se pravno nasilje koje direktno utiče na naš život i rad radnika Trepče“, rekao je predsednik sindikata „Trepče“ Duško Dragović.

Dragović je najavio da će radnici „preduzeti sve mere kako bi zaštitili svoje interese“.

Rekli su da neće prepustiti „Trepču“ kosovskoj vladi na upravljanje, jer od kombinata žive porodice oko 3.000 radnika.

Đurić: Trepču ćemo štititi na svaki način

Prištinske vlasti ponovo pokušavaju da oduzmu Trepču zakonitim vlasnicima, odnosno Fondu za razvoj Srbije i drugim poveriocima, kaže za RTS direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.

Marko Đurić i srpski predstavnici u kosovskim institucijama (Foto arhiva Kim)

Marko Đurić je gostujući u Dnevniku RTS-a rekao da se novi nacrt zakona o rudarskom basenu Trepča u političkom smislu pojavio niotkuda i da se njime predviđa nacionalizacija kombinata Trepča i lišavanje Srbije svojinskih i upravljačkih prava.

Đurić poručuje da je reč o grubom kršenju CEFTA sporazuma i SSP-a.

“Nadam se da će razum prevladati i da će to biti zaustavljeno jer ćemo u suprotnom preduzeti pravne i političke mere”, poručio je Đurić.

Najavio je da će Beograd pokrenuti procedure u vezi sa kršenjem CEFTA sporazuma i da će o svemu obavestiti EU. Istakao je mogućnost pokretanja arbitražnih postupaka i preduzimanja drugih pravnih mera koje su na raspolaganju.

“Preduzimamo i političke mere, pokušavamo da taj proces završimo i podstaknemo razgovor”, rekao je Đurić.

Naglasio je da Trepča nije imovina Prištine već imovina kompanija iz Centralne Srbije i, na kraju krajeva, imovina stranih kompanija koje su deoničari.

Marko Đurić kaže da nije problem samo u stotinama miliona ili milijardama evra, već ogroman problem predstavlja i sudbina više od 3.000 zaposlenih u Trepči čija bi sudbina bila ugrožena.

“Vlada će u svakom slučaju zaštiti i njihove interese i neće dozvoliti da niko ostane a na ulici”, poručio je Đurić.

Navodi da je reč o ozbiljnom napadu na interese Srba koji preti da izazove širu destabilizaciju. Naglašava i da se više rudnih ležišta nalazi ispod Centralne Srbije a da su ulazi sa strane Kosova i Metohije.

“Oni ovakvim potezima pokazuju da žele jednom otimačinom da stave sve učesnike pred svršen čin. To neće moći, zaštitićemo Trepču na svaki način”, rekao je Đurić.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, Đurić je rekao da Begrad pregovara isključivo u interesu Srba sa KiM jer je njihov život i opstanak najpreči. Rekao je da proces evrointegracija ne bi trebalo da bude uslovljen rezultatima dijaloga već da prati rezultate sprovođenja sporazuma.

Đurić je rekao da mu je i prethodnih puta bilo zabranjivano da bude na Kosovu, ali je ipak odlazio. Dodaje da ne želi da razgovara jezikom pretnji i zabrana i da takve stvari pokazuju nizak nivo političke kulture.

“Neće me niko ućutkati. Kosovo i Metohija je Srbija i boriću se do kraja”, zaključio je Đurić i dodao da će u narednih nedelju dana ići na KiM.

’’Odnosi između Beograda i Prištine – nedovršeni mir’’

Poslanik kosovske skupštine i politički analitičar Iljir Deda kaže da odnose između Prištine i Beograda u ovom trenutku vidi kao“nedovršeni mir“. Iljir Deda (Foto arhiva Kim)

Deda kaže da miru, o kojem govori, moramo težiti svi i to na sasvim jasnim i jednakim osnovama.

U razgovoru za Tanjug i European Western Balkans, a uoči Beogradskog bezbednosnog foruma, na kojem i ove godine učestvuje, Deda primećuje da se upravo u tom svetlu vide i svi nedostaci Briselskog procesa, koji je ušao u šestu godinu, a, kako ocenjuje, bez nekih velikih rezultata.

Kako objašnjava, postoje suštinska pitanja koja moraju biti „zatvorena“ da bi se moglo razgovarati o bilo kakvim odnosima između Beograda i Prištine, a to su:

„Šta bi se desilo da sutra NATO povuče KFOR sa Kosova; kako Kosovo može postati punopravni, funksionalni član međunarodne zajednice; i kako treba da izgleda pravno obavezujući sporazum između Kosova i Srbije“.

Kad probamo da odgovorimo na ova suštinska pitanja vidimo i sve doboke nedostatke postojećeg Briselskog dijaloga, ocenjuje Deda.

Upitan šta očekuje da će se u međusobnim odnosima i u dijalogu događati u narednom periodu, Deda procenjuje da Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom neće dobiti potrebnu dvotrećinsku podršku u kosovskoj skupštini, što je veruje dobro, jer će to „otvoriti vrata da se sa arogantne i potpuno netransparentne politike vlade pređe na drugačiju političku kulturu – a to je transparentna politika koja traži politički i društveni konsenzus o najbitnijim državnim pitanjima“.

Napominje pri tome da demarkacija s Crnom Gorom nije ključni uslov za viznu liberalizaciju, već da je to pre svega efikasna i merljiva borba protiv korupcije na najvišim institucionalnim nivoima.

Na pitanje šta učiniti da se odnosi Beograda i Prištine poboljšaju i kakvu bi u tome ulogu mogao odigrati civilni sektor, Deda konstatuje da smo polovinu decenije već izgubili u procesu koji nije doveo do normalizacije odnosa, te da veruje da u roku od godinu dana moramo postići pravno obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa.

„Mi prosto nemamo više vremena da se bavimo jedni drugima i moramo završiti proces normalizacije. Civilno društo naravno da ima ulogu u ovom procesu, ali će isto imati ulogu i posle sklapanja tog sporazuma u njegovom nadgledanju, sprovođenju i poštovanju“, poručio je Deda.

Dodaje da je u tom smislu Beogradski bezbednosni forum značajan kao mesto na kojem se kroz dijalog i otvoreno razmenjuju mišljenja i stavovi, što, uveren je, doprinosi boljem razumevanju strana.

14.09.2016 |08:00-23:59| Bitnost egzistencije Srba i simbola Srbije je od presudne je važnosti, barem za Srbe koji su i pored svega opredeljeni da ostane Srbija na KiM. Mada posle Tačijeve posete severnim opštinama gradonačelnici koju su mu se dodvoravali bacali su u kantu svoje grbove i zastave na početku sastanka!


Danas nam iz Brisela proručuju da smo još na aparatima i da su nam još neki period produžili postojanje Srpskih simbola i oznaka na KiM. O telekomunikacijama ne daju nikakve detalje, verovatno još nije uvijeno i upakovano za medije. To se u medijima prezentuje kao veliki uspeh!

Žalosno je to što o onim bitnim stvarima o kojima nesme da se razmišlja ni pregovara, mi imamo OGRANIČENI ROK TRAJANJA na teritoriji KiM!

U tim nastrajima Kosovske terorističke i separatističke ideologije, Beogradski pregovarači sa dekorativnim predstavnicima Srba sa KiM, prodaju deo po deo od trenutka do trenutka, kako bi se napredovalo na putu u EU!

Kada je EU na dugom štapu onda naša delegacija ostvaruje „zadivljujuće uspehe“, naravno to je samo lažno predstavljanje maske kojom priznaju KiM kao državu.

To je poznato nama ovde koji živimo ali eto da napišemo i za sve one koji ne poznaju jasno situaciju sa terena. Danas se kitimo zastavama po severu KiM, očekujemo visoku delegaciju uspešnih pregovarača da defiluju ovih dana kod nas i da nas ubede kako postižu zadivljujuće uspehe.

Verovatno delegacija koja se sprema da nas ozari svojom posetom sa sobom vodi i stečajnu ekipu koja treba da procenjuje vrednosti srpskih fabrika koje rade ili egzistiraju na neki način na KiM. Da ih što pre „udaju“ ili uguše da ne postoje više sve u skaldu sa zahtevima za napredak ka EU. Prodaja kuća i imanja eksponecijalno su postale trend od šiptarskih izbora na kojima je LAŽNO POBEDILA LISTA SRPSKA, jer svi koji su pratili videli su da im nije dat ozbiljan kredibilitet i pravo da nas predstavljaju u Šiptarskom parlamentu. Oni se sada spremaju za izbore koji će se desiti iduće jeseni i punim jedrima rade na svom marketingu, dobročinitelja, vernika i svega samo da bi bili izglasani. Žalosna je socijalna situacija ne radi se, nema nikakvih razvojnih šansi za mlade osim ucenjenog učešća u projektima koje vode ratni profiteri. „Srpski“-Gradonačelnici pokušavaju da LAŽNO zaposle mlade koji ne rade u Kosovskim Institucijama koje trebaju da postepeno uguše Srpske institucije. Pokušavaju da naprave dupli zavod za zapošljavanje, duple ovrazovne institucije, duple opštine, duple zavode za socijalno kako bi radili na preuzimanju tih odgovornosti od Srbije i na taj način trajno proterali Srpske institucije i radnike zajedno sa njima. Oni mašu novčanim ciframa koje preu u asfaltiranja, rasvetu i neke neproverljive projekte koji su idealni za pranje novca. Ne bave se egistencijalnim problemima Srba ili problemima od životnog značaja za jedno društvo već se sve više pokazuju KO SU ONI USTVARI I ISTORIJSKI SEBE UPISUJU U CRNU KNJIGU SRBIJE!

Što se uvodnog naslova tiče možemo reći da stvarno TI naši „JANIČARI“ koji su sve prodali za svoje fotelje malo im je novca koji su pokrali već u KANTU ZA SMEĆE BACAJU ZASTAVU I GRB, a za medije se pokazuju kao nekakvi Srbi. Prosto im bilo. Na izdaji koju učiniše… Spremaju se da hapse Srbe koji ne priznaju Kosovsku državu i pored svega što nam je urađeno, onog trenutka kad dobiju mig svojih tutora…

Vreme pred nama ne obećava ništa pozitivno jer je u toku masovna pljačka okupatora i njihovih podanika…Čuvajte se!

Sporazum u Briselu, sprečeno ukidanje srpskih tablica

U okviru tehničkog dijaloga Beograda i Prištine postignut je dogovor kojim je sprečeno ukidanje tablica Republike Srbije za područje Kosova i Metohije, dogovoren produžetak važenja statusno neutralnih KS tablica kao i prelepljivanje statusnih simbola umesto korišćenja probnih tablica prilikom prelaska administrativne linije.

Šef Kancelarije za KiM Marko Đurić saopštio je da je delegacija Beograda zadovoljna postignutim sporazumom.

Navodi da će večeras usaglašeni dogovor zameniti po Srbiju najteži i najgori sporazum iz 2011. godine, dogovoren od strane tima Vlade Srbije na čijem čelu je bio Borislav Stefanović, koji je predviđao ukidanje srpskih registarskih tablica na KiM, prestanak izdavanja registarskih tablica Republike Srbije na KiM kao i prestanak izdavanja statusno neutralnih tablica sa oznakom KS.

„Mi smo na ovim razgovorima koji su trajali više dana sprečili ukidanje tablica Republike Srbije za područje Kosova i Metohije. Sprečili smo i ukidanje tablica koje su statusno neutralne i produžili njihovo važenje na još pet godina“, izjavio je Đurić u Briselu.

Đurić dodaje da dogovor predviđa da u narednih 12 meseci potpuno nesmetano funkcioniše režim srpskih tablica na KiM i da se one bez saglasnosti Srbije i EU ne mogu ukinuti.

Sporazum delegacija Beograda i Prišine o registarskim tablicama predviđa i uvođenje nalepnica kojima će biti prelepljeni statusni simboli prilikom prelaska sa teritorije Kosova u centralnu Srbiju i obratno. Time će biti sprečeno korišćenje proba tablica i skidanje srpski tablica prilikom ulaska na teritoriju KiM, što je još jedna od odredbi sporazuma iz 2011. godine.

„Tako smo sprečili da tablice na kojima bi pisalo tzv. Republika Kosovo i na kojima bi se nalazio tzv. kosovski grb ulaze na našu teritoriju. Umesto toga te tablice će se prelepljivati sa dve bele trake, počev od 15. novembra. To će važiti i za srpsku stranu“, objasnio je Đurić.

Režim prelepljivanja statusnih simbola neće važiti za sever KiM niti za tablice sa statusno neutralnim KM oznakama.

Đurić je potvrdio da je u ovoj rundi razgovora u Briselu postignut izvestan napredak u oblasti dogovora o telekomunikacijama.

„Mi nismo prihvatili da naša imovina bude dovedena u pitanje. Nismo prihvatili da bude dovedena u pitanje statusna neutralnost pozivnog broja za našu južnu teritoriju, kao geografski kod, niti smo dozvolili ni da bude dovedenau pitanje bezbednost građana putem presretanja poziva.

To su glavni razlozi zbog kojih jos nema dogovora“, objasnio je Đurić.

Razgovori o Telekomu nastavljaju se 26. septembra u Briselu.

EU pozdravlja ishod razgovora, poziva na dalji napredak

Delegacije Beograda i Prištine postigle su dogovor o primeni sporazuma o slobodi kretanja, u okviru dijaloga u kojem posreduje EU, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove.

„EU pozdravlja ishod današnjih razgovora i poziva obe strane da postignu napredak u celokupnom preostalom radu na primeni dogovorenog, posebno kad je reč o telekomunikacijama, Zajednici srpskih opština i energetici“, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se kaže da su, posle isrcrpnih razgovora, šef delegacije Beograda direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić i šefica prištinskog tima Edita Tahiri postigli dogovor o primeni preostalih elemenata sporazuma o slobodi kretanja, u okviru dijaloga u kojima posreduje EU od 2011. godine.

Da bi se olakšalo slobodno kretanje ljudi i robe, strane su se saglasile da takozvane „probne“ registarske tablice više ne budu zahtevane počev od 15. novembra 2016. godine za putovanja sa jedne na drugu stranu.

Obe strane su se saglasile da se na relevantne delove registarskih tablica stave nalepnice, dok tablice koje koriste stanovnici Kosova neće biti podvrgnute tom propisu, stoji u saopštenju.

Strane su se dogovorile da registracija svih vozila sa registarskim tablicama koje izdaju kosovske vlasti počne 15. januara 2017. godine i da traje 12 meseci, posle čega će to pitanje biti ponovo biti razmotreno u okviru dijaloga.

Kosovo će produžiti važnost registarskih tablica sa oznakom KS za pet godina, posle čega će to pitanje biti ponovo razmotreno u sklopu dijaloga, navodi se u saopštenju.

Na temu telekomunikacija, dodaje se, održani su sveobuhvatni razgovori i postignut je napredak u pogledu ključnih elemenata za primenu.

„Obe strane su se dogovorile da nastave pregovore 26. septembra u Briselu pod posredovanjem EU“, saopštila je Evropska služba.

Strane su se, takođe, saglasile da sprovedu, kao i EU, informativnu kampanju kako bi stanovnicima objasnili kako da registruju vozila sa ovim registarskim tablicama.

Sadržina i modaliteti te kampanje biće predmet razgovora u narednim nedeljama, zaključuje se u saopštenju Evropske službe za spoljne poslove.

’’Gluvi telefoni’’ ili približavanje stavova o telekomunikacijama

Iako ima naznaka da su razgovori o telekomunikacijama koje u Briselu vode predstavnici Beograda i Prištine doveli do „približavanja stavova“ još uvek se ne zna kada će srpski mobilni operater ponovo funkcionisati u punom kapacitetu južno od Ibra.

 

 

Vladika Teodosije: Spremni da u hramu služimo

Danas je nastavljeno čišćenje dvorišta i unutrašnjosti hrama Hrista Spasa u Prištini. Pored monaha i sveštenika, akciji su se pridružili vernici SPC i zamenik kosovskog premijera Branimir Stojanović.

 

 

’’Doći će vreme da i ja stavim tablu…’’

Lošu ekonomsku situaciju, nedostatak radnih mesta i bezbednosne probleme ljudi na centralnom Kosovu najpre navode kao razloge prodaje svoje nepokretne imovine.

 

28.06.2016|08:00-23:59 U susret Vidovdanu – danu posvećenom svakom stradalom vojniku i braniocu Srpske nacije!


Danas na 28.06.2016 – Vidovdan sve se jasno vidi kao i uvek! Ko iskreno brani i voli Srpski narod a ko je lažni rodoljub i branitelj odnosno materijalista i za pare je spreman sve da radi!

Greska u natpisu Lazaru Hrebeljanovicu- nedostojni srbi

Pronadjite grešku u natpisu na spomenik Knezu Lazaru Hrebeljanoviću u Kosovskoj Mitrovici! Kad neko ne uči AZBUKU piše ćirilično….

Eto, na Vidovdan Srpski narod je mnogo puta stradao od vajkada i kad postoji!

Vidovdan se posebno vezuje da stradanje Srba na Kosovu Polju pod vođstvom Knaza Lazara Hrebeljanovića! Na Vidovdan obično su Srbi dobijali najžešće napade i udarce u I, II svetskom ratu, u ratovima pri raspadanju Jugoslavije …

Kada se pogleda današnji dan po delima koja činimo možemo se stideti i sramiti jer nas DUHOVNO Šiptari poniziše zajedno sa Međunarodnom zajednicom!

Oni koji ne vode računa o DUHOVNIM vrednostima već samo o materijalnim novčanim plaćanjima pokušavajući da se DODOVORE I POKAŽU KAO NEKAKVE PATRIOTE ČINEĆI BRUKU I SRAMOTU!

Radi se o tome da danas u Kosovskoj Mitrovici pokušavamo da „postavimo“ BISTU KNEZU LAZARU, čiju su osnovu i izradu finasirali upravo iz Prištine i sa njihovim sredstvima, radnom snagom koja je iskoristila tender , mi SRBI treba da se ohrabrujemo i mislimo o odbrani!

Čim je ta ideja kreirana u Prištini ima potpunu logiku! Verovatno da TRG METOHIJA gde se u ISTORIJSKOM POSTOJANJU ZNA IZ I svetskog rata ko je tu vešan i ubijan, treba da se postepeno preimenuje u TRG KNEZA LAZARA, logično brisanje istorije!

Još je gore što je takva NASILNA IDEJA OD BEZOBRAZNIH ŠIPTARSKIH POSLUŠNIKA IZ REDOVA SRBA I REALIZOVANA!

Sredstva koja se ubiraju kao CARINA NA KOSOVSKOJ GRANICI, DAJU SE ŠIPTARSKIM OZBILJNIM I SUMNJIVIM FIRMAMA STROGO POVERLJIVIM PARTIJSKIM SRBIMA! Sva sredstva su totalno usmerena da SRBI I AKO SU ZAVRŠILI NEKE ŠKOLE I IMAJU NEKA ZNANJA ZA BILO KOJI RAD, NIKAKO NE DOBIJU POSLOVE JER SU PAMETNI SRBI SMETNJA LJUBITELJIMA KOSVSKE DRŽAVE! Već da Srpske firme iz centralne Srbije mogu da preskoče i razvijaju život na KiM, to je naučna fantastika!

Žalosno je to da se manipuliše BEZOBZIRNO sa Srbima koji žive na KiM! Žalosno je i to kada pogledamo Beograd, nezasit i gladan kada nam dođu predstavnici zemalja koje ne podržavaju separatizam Šiptara na KiM, onda alavi predstavnici Beograda i Srbije pokušavaju da kažu: “ Dobra je naša saradnja sa vama, ali mi moramo da unapredjujemo ekonomske veze i razmenu“!

Šta je, Beograđani, koristite što ste PREDALI KOSOVO I METOHIJU DA to unovčite od onih koji dolaze da Vas podsete da ste IZDALI BUDUĆNOST SRBIJE NA KIM!

To su Vam rekli i Kinezi i Kubanci i svi ostali koji iskreno i istrajno su branili princip poštovanja država u formatu u kojem postoje! Sve to je od Vas „BEOGRAĐANA“ I VLASTODRŽACA BILO JE OČEKIVANO I OČIGLEDNO, e zato smo i na ovom nivou posštovanja u svetu!

Važno je to da vi kao sebični, gradite SAMO BEOGRAD, a za ostatak Srbije ŠTA KOME OTMETE PA GA MALO IZMANIPULIŠETE I OPELJEŠITE…Tužno je to Vaše vaspitanje i vaša kultura odnosno ne-poštovanje Srbije! A tek da ste se iskreno i svtarno uključili u rešavanje problema na KiM, očigledno niste! Niste kršili i sprečavali Srpske izdajnike i štetočine Srpskoj državi, već ste preko KiM-a prali silne količine novca pod izgovorom slanja pomoći… Kao odgovorna vlast trebali ste da krčite KOROV, A NE DA GA POSPEŠUJETE I PODRŽAVATE!

Zašto nas još vređate i za VIDOVDAN!

 

20.02.2016 |08:00 -23:59| Kada Srbi stradaju, moćnici žmure i opravdavaju svoje „legitimne“, neljudske i kukavičke postupke, pod izgovorom legitimnosti – da se UBIJAJU I UNIŠTAVAJU SRBI! Svi oni koji u sebi imaju ljudskosti i čojstva znaju i razumeju o kakvoj se neljudskosti radi…


NATO saradnja sa Srbijom – „NAGRADA ZA SRBE ODMAH-NATO ODMAZDA NAD ZAROBLJENIM SRBIMA U LIBIJI!

Verovatno je NATO hteo više od Vojne neutralnosti, čim to nije dobio odmah nastavio sa KUKAVIČKIM UBIJANJEM SRBA, zarobljenika-civila!

Žalosno i tužno je to kako smo ucenjeni sa svih strana! A Beograd i Beograđani hoće da se ponašaju kao FAKTOR na Balkanu… Prigrabili SVE samo za „GLAVNI“ GRAD, a ostatak Srbije oni će polako da prodaju parče po parče da bi samo oni živeli… Naše delovanje naših „bezbedonosnih struktura“, „obaveštajnih“ i neobaveštajnih je žalosno kolika je nesposobnost i nekonkretnost na terenu! Ako su imali informacije i nadzirali zarobljenike, gde je ta dugo očekivana reakcija pa i otkup ljudskih života! Verovatno, sebičnom Beogradu nisu se davale pare ili su jednostavno ljudi zaboravljeni posle nedelju dana priče…. E Srbi i Srbijo, koliko ste za mali i neljudi… izgubili smo ljudskosti i brige za druge svoje i tuđe, totalna sebičnost ima da nas uništi, bezpovratno…

Predsednik Tomislav Nikolić: Zašto sam potpisao Zakon o NATO

Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa NATO nije u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije. Autorski tekst predsednika Republike Srbije prenosimo u celosti

AUTORSKI TEKST PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE PRENOSIMO U CELOSTI:

NAKON što je Skupština gotovo jednoglasno usvojila Predlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Organizacije NATO za podršku i nabavku o saradnji u oblasti logističke podrške, od 12. 02. 2016. (sa 156 glasova za i 1 glasom protiv), osetio sam potrebu da sa javnošću podelim razloge zbog kojih sam potpisao taj zakon. Ne zato što postoji potreba da se opravdam, već zato što postoje brojne maliciozne i netačne informacije i interpretacije Sporazuma, koje želim da demantujem činjenicama i uklonim nedoumice. Zakonom se utvrđuju plan i program saradnje koji imaju savetodavnu ulogu i obezbeđuju iskustvo i stručnost, a sačinjeni su interesu Srbije i u saradnji sa Srbijom.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa NATO nije u suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije. Zakon uspostavlja pravni okvir za saradnju, koja je otpočela još 2006. godine, potpisivanjem SOFA sporazuma. Vlada Srbije i Crne Gore, a zatim i Vlada Republike Srbije, su pre deset godina ušle u proces saradnje sa organizacijom NATO, na dobrovoljnoj osnovi, i u nju su bila uključena sva nadležna ministarstva i institucije RS. Vlada Republike Srbije, koju su tada činile Demokratska stranka i Socijalistička partija Srbije, je 2011. godine donela odluku o započinjanju procesa izrade IPAP (Individualni akcioni plan partnerstva), čiji su prioriteti: podizanje političkog dijaloga, vojne i odbrambene saradnje, javne diplomatije, naučne saradnje, saradnje u vanrednim okolnostima, kao i zaštiti poverljivih informacija. IPAP je usvojen 2014. godine. Pre nas su IPAP usvojile Gruzija, Azerbejdžan, Jermenija, Kazahstan, Moldavija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Rusija ima uspostavljen institucionalni stepen saradnje sa NATO u formi Saveta (NATO-Russia Council), što je mnogo viši i razvijeniji oblik saradnje, kroz više od dvadeset radnih grupa i komiteta, a učestvovala je i u NATO misijama. Savet je trenutno suspendovan, a kao razlog su navedeni situacija na Krimu i, generalno, rusko postavljanje prema Ukrajini. Rusija je potpisala SOFA sporazum 2005. godine, a u Partnerstvu za mir je od 1994. godine.

Srbija stoji na čvrstim pozicijama vojne neutralnosti. Ni jedan potez državnog vrha Republike Srbije, niti bilo koji propis, od 2012. godine, nije doveo u pitanje takvu poziciju. Saradnja u oblasti bezbednosti, odbrane i borbe protiv terorizma, uključuje brojne međunarodne i regionalne organizacije i incijative.

Zakon o saradnji sa NATO daje pravni okvir koji omogućava Srbiji da koristi poverilačke fondove, kada se o njima dogovori sa NATO, kao i da uveća efikasnost logističke podrške i smanji naše troškove angazovanja u multinacionalnim operacijama, pod okriljem UN i EU, kao i budućeg angažovanja u borbenim grupama EU.

Srbija je inicirala osnivanje Poverilačkog fonda za delaboraciju i uništavanje viška ubojnih sredstava i unapređenje kapaciteta Tehničko remontnog Zavoda Kragujevac, novembra 2011. a isti je odobren od strane NATO sredinom 2013. godine. Tim fondom je predviđena ukupna donacija od 3,7 mil evra za Zavod u Kragujevcu i to za nabavku odgovarajuće opreme i obuku. Nakon završetka projekta, novonabavljena oprema ostaće u Zavodu i on će biti osposobljen kao regionalni centar za uništavanje viška municije i opreme koja postoji u velikom obimu u regionu (oko 150.000 t). Velika Britanija je vodeća država u implementaciji Projekta, a najveći donator za sada je SAD sa 500 hiljada evra. U projektu učestvuju kao donatori i partnerske zemlje, Švajcarska i Irska. Srbija učestvuje sa 450 hiljada evra, a očekuje se zarada od prodaje prerađenog materijala od oko 700 hiljada evra.

U okviru sporazuma je predviđeno uništavanje oko 2 hiljade komada zastarele i neupotrebljive municije koja predstavlja balast i opasnost za stanovništvo. Tu municiju ne možemo ni da koristimo, niti da prodamo, a neuslovno se skladišti. Ona može da prouzrokuje nesreću sličnu onoj u Paraćinu. Da budem potpuno jasan. Niko nas ne primorava da uništimo tu municiju. Mi nemamo ni mogućnosti ni sredstva da to učinimo i to se čini isključivo u našem interesu i na naš zahtev. Remontni Zavod Kragujevac već radi na uništavanju viška municije, ali s obzirom na veliku količinu zastarele municije (oko 8 000 t) i na staru opremu i tehnologiju i visoke troškove, trebalo bi puno vremena, uz ogroman bezbednosni rizik.

NATO je podržao ovu inicijativu u cilju povećanja regionalne bezbednosti. Inače treba pomenuti da su sa NATO već realizovani slični poverilački fondovi: uništavanje 28.000 komada viškova malog i lakog naoružanja, u vrednosti od 375 hiljada evra, tokom 2003. godine. Zatim 2005. godine, kada su uništene zalihe protivpešadijskih mina, (oko 1,7 miliona evra). Projekat se realizovao dve godine i uspešno je okončan u maju 2007. godine, sa ukupno uništenih oko 1,4 miliona protivpešadijskih mina.

Što se tiče odredaba Zakona, koje regulištu diplomatski imunitet, on jeste predviđen za pripadnike NATO koji se sa našom dozvolom nalaze na teritoriji Srbije i tu važi princip reciprociteta, odnosno, pripadnici naše vojske takođe uživaju diplomatski imunitet u zemljama potpisnicama. Pravila o imunitetu su uspostavljena osnivanjem Vojne kancelarije NATO, 7. decembra 2006. godina, što je potpisao ministar odbrane Zoran Stanković.

Što se tiče odredaba o oslobađanju od plaćanja carine i poreskih dažbina, na njih se takođe primenjuje princip reciprociteta ustanovljen Partnerstvom za mir. Predstavnici zemalja potpisnica Partnerstva za mir su oslobođeni dažbina u zemlji u kojoj izvršavaju određenu ugovorenu aktivnost.

Srbija veoma vešto nalazi balans u veoma kompleksnim međunarodnim političkim i bezbednosnim odnosima i smatram da podizanje tenzije u javnosti, oko dogovora koji se postižu u interesu naše zemlje, niukom slučaju ne doprinosi unutrašnjoj stabilnosti i težnji da se očuva bezbednost zemlje i bolji život svih građana. Naprotiv.

Inače, sa NATO je do sada potpisano 5 sporazuma koji su potvrđeni sledećim zakonima:

  1. Zakon o ratifikaciji sporazuma između Srbije i Crne Gore i Organizacije Severnoatlantskog pakta(NATO) o tranzitnim aranžmanima za podršku mirovnim operacijama(4. novembra 2005. godine)
  2. Okvirni dokument partnerstva za mir(14. decembra 2006. godine)
  3. Zakon o potvrđivanju ugovora između Vlade Republike Srbije koju predstavlja Ministarstvo odbrane i grupe nacionalnih direktora NATO za kodifikaciju-Saveznički odbor 135(AC 135) o usvajanju NATO kodifikacionog sistema(9. maj 2011. godine)
  4. Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i Organizacije Severnoatlantskog pakta o bezbednosti informacija i kodeksa o postupanju(8. jula 2011. godine)
  5. Zakon o potvrđivanju sporazuma između Vlade Republike Srbije i organizacije NATO za podršku i nabavku (NSPO) o saradnji u oblasti logističke podrške (19. februar 2016. godine)

Vučić: Pitam Amerikance da li su znali da se na toj lokaciji nalaze zatočeni Srbi

Premijer Aleksandar Vučić rekao je da je zvanično potvrđeno da su dvoje otetih srpskih državljana, Slađana Stanković i Jovica Stepić, ubijeni u Sabrati, u vazdušnim napadima američkih snaga koje su bombardovale položaje islamista. Ahmed Abaši, koji blisko sarađuje sa ID uz veliku materijalnu korist, je najodgovorniji za kidnapovanje Srba, kaže Vučić. Premijer je upitao SAD da li su znali da se na toj lokaciji nalaze zatočeni Srbi.

„Ono što je naša služba sa 100 posto sigurnosti mogla da potvrdi je da su naši državljani u Libiji stradali u vazdušnom udaru američkih snaga. SAD je bombardovala položaje Islamske države“, naveo je Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare. Premijer je uputio izraze najdubljeg saučešća porodicama poginulih.

Pripremili Sanja Ljubisavljević i Veljko Medić

„Ovo je tužan dan za našu zemlju“, naglasio je Vučić i dodao da će tela biti dopremljena u ponedeljak u kasnim poslepodnevnim satima.

Vučić je rekao da je, prema operativnim saznanjima najodgvorniji za kidnapovanje pripadnik porodice Ahmeda Abašija, koja se bavi krijumčarenjem i prebacivanjem ljudi prema Italiji, a koji nije pripadnik ID, ali blisko sarađuje s njima.

Premijer je dodao da je to bila prva velika talačka kriza s kojom se suočila Srbija, da je srpska služba postupala izuzetno profesionalno, i da veruje da bi građani Srbije bili oslobođeni da nisu ubijeni u američkom bombardovanju.

Srbija nije nikad direktno pregovarala s onima koji su Srbe oteli, dodao je, ali je držala stvari pod kontrolom i nedeljno dobijala dokaze o zdravstvneom stanju dvoje državljana, kao i da je srpska služba sarađovala s ruskom, američkom i drugim službama bezbednosti.

I danas je, kako je rekao, razgovarao s američkim službama i da po svemu sudeći oni nisu imali saznanja da se osobe srpske nacionalsnoti ali i drugi stranci nalaze na lokaciji koja je bombardovana.

„U sukobu drugih zemalja, ali i tuđih interesa, kao strašna kolateralna šteta, stradali su Srbi, ali i neki drugi“, rekao je Vučić, dodajući da su libijske snage nudile Srbiji zajedničku akciju oslobađanja, ali da je procenjeno da bi takva akcija dovela do mnogo žrtava.

Vučić je rekao i da je ambasador SAD izjavio saučešće Srbiji.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je ranije danas rekao da su oteti srpski državljani najverovatnije ubijeni u vazdušnim napadima SAD.

Ako sam kriv za američke bombe, prihvatam

„Ako sam kriv za američko bombardovanje, prihvatam“, rekao je premijer Aleksandar Vučić, odgovarajući na navode i optužbe pojedinih medija da je za stradanje dvoje Srba u Libiji odgovorna vlast u Srbiji, a da je on već otputovao u London.

S druge strane, kako je naveo, neće da dozvoli da neko vređa pripadnike službe bezbednosti, koji su radili danonoćno.

„Nikada nismo prošli tako da problem ne rešimo, i ovo smo bili na putu da rešimo, već smo oslobodili šestoro naših ljudi. I ove bismo oslobodili da nije bilo američkih bombi“, poručio je premijer.

„A to da je moj NATO, na to bolje da ne odgovaram. Jedino, što smatram da Srbija ima dovoljno mudrih ljudi da nikad ne dođemo u situaciju da se ponove slučajevi ni Milice Rakić ni mnogih drugih. A oni koji misle da je rešenje u tome da se bijemo s celim svetom, u tome neću da učestvujem“, dodao je Vučić.

Kako je naveo, u svakom slučaju je spreman da postavi pitanje, pa i Amerikancima, da li su znali ko se nalazi na lokaciji koju su bombardovali.

„Za sada smo dobili nezvanični odgovor od CIA, a ja čekam i zvanični odgovor na to pitanje“, zaključio je premijer.

Ponašaću se u najboljem interesu Srbije

Vučić kaže da nije spreman da zaoštrava i kvari odnose sa SAD, jer su nam oni potrebni kao prijatelji i partneri, a ne kao neprijatelji, te će se zato ponašati ozbiljno i odgovorno, u najbojem interesu Srbije.

Premijer je rekao da nije teško od SAD napraviti neprijatelje, ali da to neće vratiti živote stradalih.

To, primetio je, nije zato što on nije hrabar, jer, dodao je, još dva meseca će biti premijer i imaće petlju i hrabrosti da svakom kaže šta misli.

„Ali, to što ću nekoga da opsujem sad neće vratiti u život Jovicu i Slađanu. Tako da ću da se ponašam ozbiljno, odgovorno i u najboljem interesu Srbije. Makar to ne bilo u najboljem interesu mom lično, niti političke stranke koju vodim“, kazao je premijer.

Ako neko zna ko je terorista u Libiji, a ko nije, neka kaže

Vučić je izjavio je da je Srbija o oslobađanju dvoje otetih državljana u Libiji pregovarala sa različitim predstavnicima krila libijskih vlasti, a da se njihova otmica „izvesno“ nije dogodila slučajno.

Vučić je rekao da je samo BIA imala njegovo odobrenje da u potpunosti rukovodi slučajem otmice i da su traženi najbolji načini da se oteti oslobode.

„Ako mi vi kažete ko je u Libiji terorista, a ko nije, svaka vam čast“, rekao je Vučić i dodao da je bilo bezbroj posrednika koji su, kako je naveo, „nudli svakojaka čuda“.

„Čovek po imenu Ganudi davao je kontradiktorne informacije o samoj otmici i o njegovim kontaktima sa našim ljudima postoje veoma kontradiktorne informacije. Stavovi prisutnih Libijaca o samom viđenju otmice dramatično su različiti u odnosu na ono što su rekli pojedini srpski državljani“, rekao je Vučić.

Istakao je da je srpska služba razgovarala sa ruskom, američkom, austrijskom, češkom, italijanskom službom bezbednosti, te da su najkonrektnije informacije dobijene od Španije, 12. februara, o lokaciji otetih, koju je kasnije BIA proveravala sa američkom CIA i FBI.

Upitan kako je i zašto je došlo do otmice i da li je bila ciljana, Vučić je rekao da veruje da se nije dogodila slučajno.

„Sa izvesnošću mogu da kažem da se nije dogodila slučajno, prema informacijama kojima naše službe raspolažu. Pitanje je samo da li su baš oni bili meta, ja bih rekao da ne. Oni su se slučajno ili greškom našli u tom automobilu“, rekao je Vučić.

Vučić je rekao da, prema njegovim saznanjima, Ministarstvo spoljnih poslova nije dalo nalog za putovanje tokom koga su u Libiji oteti srpski državljani, iako je to uobičajena praksa, ali je odbacio spekulacije da je u konvoju bilo novca.

Premijer je rekao da u Libiji ima 250 srpskih državljana koje su vlasti molile da napuste tu zemlju i dodao da se on zalaže da se Ambasada u Tripoliju zatvori, ali će se konsultovati sa Ministarstvom spoljnih poslova.

Porodicama poginulih država će pomoći koliko može, kaže Vučić i dodaje da je imao najteži zadatak da tu informaciju saopšti porodicama.

Vozač i služžbenik srpske ambasade u Libiji, Jovica Stepić i Slađana Stanković, oteti su 8. novembra proššle godine.

Pentagon:Nejasne okolnosti smrti državljana Srbije

Pentagon nije imao informacije da u kampu ID, u kojem je stradalo dvoje srpskih državljana, ima i civila, naveo je portparol Pentagona Peter Kuk.

IZVOR: B92 SUBOTA, 20.02.2016. | 21:53

Foto: Beta/AP
Foto: Beta/AP

Pentagon se pisanom izjavom oglasio povodom smrti srpskih državljana koji su ubijeni u vazdušnom napadu snaga SAD u Sabratu na Islamske države.

„Videli smo izveštaje o tome da su dvoje srpskih talaca ubijeni u Libiji. U ovom trenutku nemamo informacije koje bi ukazivale da su njihove smrti posledice udara koje su vojne snage SAD sprovele protiv pripadnika ID i kampa Islamske države u Libiji“, navodi su izjavio portparola Pentagona Petera Kuka.

Pročitajte još:

Kako je naveo, snage SAD su posmatrale taj kamp nedeljama.

„U vreme napada nije bilo pokazatelja da u kampu ima i civila. Iako okolnosti njihove smrti ostaju nejasne, izražavamo najdublje saučešće srpskoj vladi i porodicama ubijenih“, rekao je Kuk.

On je dodao da sve informacije koje možgu, podeliće sa srpskom vladom.

„Kada sprovodimo operacije, vojska SAD preduzima izuzetno opsežne mere da bi ograničila rizik od civilnih žrtava i u kampanji protiv ID nastavićemo to da činimo“, navodi se u saopštenju.

FHP: Srbija da suđenje osmorici bivših pripadnika Kobri OVK prepusti Kosovu

Fond za humanitarno pravo iz Beograda (FHP) reagovao je na presudu niškog suda osmorici nekadašnjih pripadnika OVK.Najveći pravni nedostatak predmeta OVK slučaja „Kobre“, kako se zvala jedinica u kojoj su bili ovi pripadnici, smatra FHP, tiče se pravne kvalifikacije dela koje se optuženima stavlja na teret. Delo je kvalifikovano kao krivično delo terorizma. Prema tumačenju tužioca datom na završnoj reči na Višem sudu u Nišu 9. februara, ovo delo se „nije moglo prekvalifikovati“ u ponovljenom postupku. Optuženi se terete za napad na pripadnike druge strane u sukobu, što „načelno predstavlja legalan akt u oružanom sukobu“. Stoga, da se optuženima sudilo za ratni zločin, „mogli bi biti i oslobođeni odgovornosti“. Čak i ako dela opisana u optužnici predstavljaju ratni zločin, FHP smatra da u ovom slučaju nisu postojali naročito opravdani razlozi u skladu sa ZKP-om za suđenje u odsustvu od strane bilo kog tužilaštva Republike Srbije. Prema rezoluciji Komiteta ministara Saveta Evrope o kriterijumima za postupke koji se vode u odsustvu optuženog, optuženom se „ne sme suditi u odsustvu“, ako je moguće i „poželjno da mu se sudi u drugoj državi“, odnosno u drugoj jurisdikciji. Imajući u vidu Protokol o saradnji između UNMIK-a i SRJ koji predviđa razmenu informacija u krivičnim stvarima i mogućnost ustupanja krivičnih dosijea, kao i činjenicu da bi već sledeće godine trebalo da bude osnovan Specijalni sud za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, FHP smatra da je suđenje osmorici pripadnika OVK trebalo prepustiti pravosudnim institucijama na Kosovu, odnosno budućem specijalnom sudu, sa kojim je Srbija već najavila saradnju. Saopštenje FHP pročitajte u celosti u nastavku:

Kosovsko ministarstvo pravde: Sud da povuče odluku

U međuvremenu se, povodom odluke niškog suda, oglasilo i Ministarstvo pravosuđa Kosova, poručivši da „Srbija nastavlja da deluje u suprotnosti sa međunarodnim pravom i novom realnošću na Kosovu“, da odluka suda „krši princip pozitivnog prava same srpske države, koja u velikoj meri zloupotrebljava toleranciju međunarodnih mehanizama“, te da bi zato „ovu situaciju trebalo pažljivo da razmotre međunarodna tela na Kosovu, posebno EULEX“. Ova odluka krši prava građana Kosova koja su ima garantovana Ustavom i „međunarodnim instrumentima“, ocenjuje kosovsko ministarstvo pravde.

„Logika pravnih i pravosudnih organa Srbije je zastarela i pripada bivšem sistemu Savezne Republike Jugoslavije, koja više ne postoji kao takva, kao država, kao oblik državne vlasti, niti kao pravni sistem i ne može naslediti pravne osnove za građane koji pripadaju novoj realnosti – državnoj, administrativnoj i političkoj,“ dodaju iz kosovskog ministarstva.

„Za pravni sistem Kosova odluke ove vrste su bez pravnog dejstva i tražimo od Srbije da ih povuče. Takođe, tražimo od međunarodne zajednice da izvrši pritisak na Srbiju da povuče ovakvu odluku,“ naveli su, takođe, iz ovog ministarstva, dodajući da će kosovske institucije nastaviti da koriste sve mehanizme kako se „nalozi za hapšenje, bez zakonske osnove, ne bi sproveli u EUROPOL-u i INTERPOL-u“ i sličnim međunarodnim orgnizacijama.


Pročitajte još:

Niški sud: 8 pripadnika OVK osuđena na po 15 godina zatvora zbog ubistva srpskih vojnika; Mustafa: Vojnici „dobili zaslužen odgovor“

„Viši sud u Nišu izrekao je 17. februara 2016. godine presudu kojom su Šićer Maljoku/Shyqer Maloku, Džafer Gaši/Xhafer Gashi, Demuš Gacaferi/Demush Gacaferi, Dem Maljoku/Dem Maloku, Argon Isufi/Argon Isufi, Anton Čuni/Anton Quni, Alija Rabit/Alija Rabit i Rustem Beriša/Rustem Berisha, kojima se sudi u odsustvu, oglašeni krivim zbog krivičnog dela terorizma i osudio ih na kazne zatvora u trajanju od po 15 godina. Fond za humanitarno pravo (FHP) ističe da je predmet bio obeležen nelogičnostima i ozbiljnim pravnim nedostacima, koji proizilaze iz pogrešne kvalifikacije dela i odluke da se optuženima sudi u odsustvu.

Izmenjenom optužnicom iz oktobra 2015. godine, osmorici optuženih se stavlja na teret krivično delo terorizma iz člana 125 Krivičnog zakona Savezne Republike Jugoslavije (SRJ). Oni se terete da su, kao pripadnici terorističke grupe „Kobre“ koja je delovala u okviru OVK, u septembru 1998. godine na jugoslovensko-albanskoj granici postavili nagazne mine i iz zasede napali pripadnike Vojske Jugoslavije (VJ), kojom prilikom je šest pripadnika VJ poginulo a šest ranjeno. Optuženi nisu dostupni organima gonjenja Republike Srbije, pa im se stoga sudilo u odsustvu na osnovu člana 381 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), koji ovakav proces dopušta ako su optuženi u bekstvu ili nedostupni državnim organima, ali „samo kada postoje naročito opravdani razlozi”.

U ovom predmetu prvu optužnicu podiglo je vojno tužilaštvo 1999. godine, da bi nakon prelaska vojnih predmeta u nadležnost tužilaštava i sudova opšte nadležnosti, Viši sud u Kosovskoj Mitrovici optužene oglasio krivim i osudio ih na kazne zatvora u trajanju od po 15 godina. Protiv ove presude žalbu je izjavio samo branilac optuženih. U žalbenom postupku presuda je ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje, a predmet je prešao u nadležnost Višeg suda u Nišu.

Najveći pravni nedostatak ovog predmeta tiče se pravne kvalifikacije dela koje se optuženima stavlja na teret. Delo je kvalifikovano kao krivično delo terorizma. Prema tumačenju tužioca datom na završnoj reči 9. februara, ovo delo se nije moglo prekvalifikovati u ponovljenom postupku. Naime, prema članu 453 ZKP-a, ako je žalba izjavljena samo u korist optuženih, što je slučaj u ovom predmetu, „presuda se u ponovljenom postupku ne sme izmeniti na njihovu štetu u pogledu pravne kvalifikacije krivičnog dela i krivične sankcije” [kurziv FHP]. ZKP međutim ne pojašnjava šta znači „na štetu optuženih“. FHP smatra da citirana odredba ZKP-a nije bila prepreka da se predmetno krivično delo prekvalifikuje u ratni zločin, ukoliko su okolnosti slučaja na to ukazivale, te da se nadležnost u ovom predmetu prenese na TRZ.

Naime, u vreme događaja iz optužnice, odnosno u septembru 1998. godine, na Kosovu se odvijao oružani sukob između oružanih snaga SRJ i OVK, a optuženi u ovom predmetu pripadaju jednoj strani u oružanom sukobu, te krivično delo opisano u optužnici u ovim okolnostima može biti samo ratni zločin, a ne krivično delo terorizma. Haški tribunal je nesumnjivo utvrdio da se u septembru 1998. godine na Kosovu odvijao oružani sukob (vidi npr. predmet Haradinaj, par. 100), a TRZ takođe prepoznaje da je sukob na Kosovu trajao već od 1998. godine.

Optuženi se terete za napad na pripadnike druge strane u sukobu, što načelno predstavlja legalan akt u oružanom sukobu. Stoga, da se optuženima sudilo za ratni zločin, mogli bi biti i oslobođeni odgovornosti. Tako gledano, a prema odredbi člana 453 ZKP-a, prekvalifikacija dela u ratni zločin ne bi bila na štetu optuženih, štaviše za njih bi bila povoljnija. Sa druge strane, mora se imati u vidu da nije svaka vrsta napada na pripadnike druge strane u sukobu dozvoljena, ali je takav zaključak u ovom predmetu trebalo da donese TRZ, kao jedino kompetentno nacionalno tužilaštvo, te da, shodno tome, nastavi gonjenje ili od njega odustane.

Najzad, čak i ako dela opisana u optužnici predstavljaju ratni zločin, FHP smatra da u ovom slučaju nisu postojali naročito opravdani razlozi u skladu sa ZKP-om za suđenje u odsustvu od strane bilo kog tužilaštva Republike Srbije. Naime, izbegavanje suđenja u odsustvu za ratne i druge zločine prema međunarodnom pravu je danas standard, uspostavljen da bi se sprečila politička suđenja. Brojni nacionalni sistemi, međunarodni sudovi i međunarodne organizacije predviđaju zabranu suđenja u odsustvu, pa je tako Privremena misija Ujedinjenih nacija za Kosovo (UNMIK) regulativom iz 2001. godine zabranila suđenja u odsustvu za kršenja međunarodnog humanitarnog prava; ZKP Bosne i Hercegovine (član 247) previđa generalnu zabranu suđenja u odsustvu; tako postupa i Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda (član 63); itd.

Prema rezoluciji Komiteta ministara Saveta Evrope o kriterijumima za postupke koji se vode u odsustvu optuženog, optuženom se ne sme suditi u odsustvu ako je moguće i poželjno da mu se sudi u drugoj državi, odnosno u drugoj jurisdikciji. Imajući u vidu Protokol o saradnji između UNMIK-a i SRJ koji predviđa razmenu informacija u krivičnim stvarima i mogućnost ustupanja krivičnih dosijea, kao i činjenicu da bi već sledeće godine trebalo da bude osnovan specijalni sud za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, FHP smatra da je suđenje osmorici pripadnika OVK trebalo prepustiti pravosudnim institucijama na Kosovu, odnosno budućem specijalnom sudu, sa kojim je Srbija već najavila saradnju.“

Kadeti u uniformama Kosovske policije na akademiji u Vučitrnu klanjaju Alahu na strelištu

FOTO: Zeri

Kadeti Kosovske policije u Vučitrnu se svakog četvrtka i petka mole. Zeri je objavio fotografije na kojima grupa od dvadeseteka ovih kadeta petkom klanja Alahu na zemlji, u blizini autobusa koji ih je doveo na strelište ove policijske akademije.

„Oni to rade čak i pod uniformom Kosovske policije,“ napisao je Zeri.

Ovi kadeti diplomiraće u martu.

EU o incidentima u Skupštini Kosova: „Štetni za institucionalni život i građane“

Evropska unija osudila je juče incidente koji su se dogodili u Skupštini Kosova i istovremeno pozvala sve strane na uzdržanost od nasilja i povratak dijalogu. EU, u svom saopštenju objavljenom na zvaničnoj Internet stranici Spoljnopolitičkog saveta EU, ističe da je opstrukcija rada skupštine „štetna za institucionalni život i za građane Kosova“.

„Pozivamo na uzdržavanje od nasilja u bilo kom obliku i na vraćanje dijalogu, zasnovanom na principima demokratske vlasti i demokratske opozicije, koje funkcionišu unutar demokratskih institucija,“ ističu iz EU.

Iz Evropske unije, takođe, navode da je potrebno da se sve strane uzdrže od „upotrebe zapaljive retorike“, koja, kako se navodi, samo produbljuje podele i otežava dijalog.

„Politički ciljevi treba da budu postignuti kroz demokratski proces, u interesu naroda Kosova,“ zaključuju iz EU.

Poslanici kosovske opozicije juče su ponovo bacili suzavac u salu Skupštine Kosova. Suzavac je bačen čak tri puta, a sednica, koja je trebalo da počne u 10 časova, više puta je odlagana, te je zvanično počela u 15 časova. Sa sednice je udaljeno ukupno 18 poslanika opozicije, a njih devetoro je uhapšeno. Njima je određeno četrdesetosmočasovno zadržavanje, a terete za dela „vlasništvo, kontrola ili posedovanje oružja (gas)“, kao i za „opstrukciju službenih lica u vršenju službene dužnosti“.

Kosovska opozicija od početka oktobra 2015. bojkutuje i sprečava održavanje sednica parlamenta upotrebom nasilja, uključujući i bacanje suzavca u samoj skupštinskoj sali, a pre tri dana je opozicija održala još jedan protest koji je, uprkos bojazni da bi mogao biti nasilniji, i velikom broju ljudi, završen po prvi put mirno.

Đurić: Srbi treba da imaju kandidata za predsednika Kosova

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić je izjavio da Srbi na Kosovu treba da imaju svog kandidata za predsednika Kosova.

Marko Đurić 

„Savetovali smo predstavnike Srpske liste da se tako postave. Mislim da će doneti odluku u interesu Srba, a ako Srbi ne budu imali svog kandidata, ne izgleda realno da podrže Tačija“, rekao je Đurić.

On je naveo da ne veruje u autentičnost političkih problema i „politickog haosa u Prištini“.

„Taj politički haos u Prištini, ne verujem u njegovu autentičnost, verujem u to da su delovi vladajućih stranaka umešani u haos i da je u pitanju politička igra za vlast između klanova koji se bave politikom. Mi u svemu tome ne vidimo interes za srpski narod“, rekao je Đurić.

On je kazao da sadašnji rečnik i politički diskurs u pokrajini ne doprinosi boljim odnosima.

Đurić ističe da će Srbi na Kosovu i Metohiji moći da glasaju na predstojećim izborima u Srbiji, kao što je bio slučaj i sa parlamentarnim izborima 2014. godine.

„Odvajanje novca za Fond preporuka, ne obaveza“

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je danas da mu nije jasan otpor, i da je neverovatno da nekome smeta poziv da se na dobrovoljnoj osnovi odvoje sredstava za humantirani Fond Eparhije raško-prizrenske.

„To je malo za rubriku verovali ili ne. Nekome smeta poziv da se, državni funkcioneri pre svega, na dobrovoljnoj osnovi odreknu dela sredstava za humantirani Fond, kojim se između ostalih, finansiraju i narodne kuhinje“, rekao je Đurić za RTS.

Prema njegovim rečima, reč je o pozivu na dobrovoljnom, humanitarnom nivou, jer je, dodao je, naša crkva najprisutnija humanitarna organizacija na Kosovu i to nema nikakve veze sa diskusijom da li je država odvojena od crkve i slično.

On je podsetio na značaj rada Eparhije raško-prizrenske, ističući da bez aktivnog rada eparhije svih ovih teških 16 godina na KiM, pitanje da li bi pomoći u mnogim ugroženim sredinama i bilo.

„Ovde se ne pogađa suština. Pitao sam da li bi funkcioneri i oni koji primaju duple plate odvojili novac da pomognu Fond. Nije obaveza, već je poziv na dobrovoljno izdvajanje dela zarade. Sramota me je i u njihovo ime“, napominje Đurić.

Božović: Još nema pismene presude Ivanoviću

Ni posle skoro mesec dana braniocima Olivera Ivanovića još nije stigla presuda Osnovnog suda u Severnoj Mitrovici u zvaničnoj formi, izjavila je danas potpredsednica GI SDP Ksenija Božović.Ksenija Božović

Krajnji rok za dostavu presude je kraj marta, rekla je ona dodavši da ne shvata zašto je Euleks revnostan i odluke donosi brzo samo u stvarima koje idu na štetu odbrane lidera njene stranke.

“Advokati svakodnevno rade na pripremi žalbe, ali su nemoćni da išta preduzmu dok ne stigne presuda, koja je Ivanoviću samo pročitana, i u pismenoj formi“, rekla je Božović za RTV Mir.

Ona je ocenila da bi Briselski sporazum o pravosuđu, koji podrazumeva integraciju srpskih sudija u kosovski pravosudni sistem, mogao da pozitivno utiče na pravičan ishod slučaja Ivanović, ali je konstatovala da je njegova implementacija na terenu veoma spora.

Haradinaj vratio poslanički mandat

Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj podneo je ostavku na mesto poslanika u Skupštini Kosova.Ramuš Haradinaj

Haradinaj je u saopštenju dostavljenom medijima rekao da je Skupština postala institucija za pokriće ustavnih povreda.

„U mom mandata poslanika pokušao sam da pokažem zabrinutost za ozbiljne probleme od interesa za zemlju, uključujući i greške koje su napravljene sa potpisivanjem dva sporazuma,  o spornom razgraničenju i ZSO, ali sam ignorisan od strane uzurpatora vlasti Skupštine”, rekao je Haradinaj u obrazloženju.

Haradinaj je kazao da “Skupština Kosova nije demokratska institucija” i da zbog toga ne vidi sebe ka zakonodavca.

Delavi: Razočaran sam

Američki ambasador na Kosovu Greg Delavi rekao je da je razočaran time što je opozicija ponovo u Skupštini Kosova upotrebila suzavac.Greg Delavi danas u Skupštini Kosova 

Delavi koji je danas boravio u Skupštini Kosova rekao je novinarima nakon napuštanja zgrade parlamenta da je razočaran današnjim ponašanjem opozicije.

“Samo dva dana nakon što smo proslavili rođendan Kosova, za žaljenje je što sada vidim da postoje ljudi koji pokušavaju da prekrše demokratiju”, rekao je američki ambasador, pozivajući sve strane da rade zajedno kroz dijalog.

“Pozivam sve da izbegnu rečnik koji otežava mogućnost dijaloga i razvoj Kosova”, rekao je ambasador SAD-a.

„Izbor Tačija za predsednika Kosova sledeće sedmice“

Vladajuća koalicija namerava da na sednici Skupštine Kosova, koja bi trebalo da bude održana sledećeg četvrtka, izabere lidera DPK Hašima Tačija za predsednika Kosova, piše portal gazetablic.com.Hašim Tači 

Pozivajući se na izvore unutar koalicije, portal piše da će početkom sledeće nedelje na sednici Predsedništva Skupštine Kosova biti određen datum održavanja naredne sednice na kojoj bi trebalo da bude izabran predsednik Kosova.

„U ponedeljak ili utorak će biti održana sednica Predsedništva gde će se odrediti datum održavanja sednice na kojoj će biti izabran predsednik. Najkasnije sednica će biti zakazana za četvrtak“, rekao je izvor portala i dodao da će to biti redovna sednica Skupštine Kosova.

„Pokazaćemo opoziciji da se ne povlačimo“, rekao je on.

Prema tom izvoru koalicija za najavljeno zasedanje i izbor novog predsednika ima podršku međunarodnog faktora, a kako je navedeno, poziv za sednicu će biti dostavljen svim poslanicima opozicije.

„Oni poslanici koji pokušaju da ometaju održavanje sednice biće suspendovani, mogu čak biti i uhapšeni. Koalicija je odlučnija nego bilo kada. Za to imamo podršku i ambasadora zemalja velike petorke“, rekao je izvor portala.

Opozicija je još jednom potvrdila da će učiniti sve da onemogući izbor Tačija za predsednika Kosova.

Moguće je da na dan kada na dnevnom redu Skupštine bude izbor predsednika Kosova u Prištini budu organizovani novi protesti.

16.02.2016 |08:00 – 23:59 | Šiptarski terorizam i ekstremizam koji je izražen na Balkanu, a dobro organizovana mreža kriminalaca širom sveta opšte je poznata normalnim i razumnim ljudima!


Šiptarski terorizam i ekstremizam koji je izražen na Balkanu, a dobro organizovana mreža kriminalaca širom sveta  opšte je poznata normalnim i razumnim ljudima! Nenormalni su sakrivali i podržavali Šiptarski terorizam nad Srbima, Makednoncima, Crnogorcima čak i Grcima! Pa eto Šiptari bi da slave sutra svoja teroristička dela, gde smo ih samo trpeli i povlačili se pred njihovnim naletima bez adekvatnog odgovora na taj njihov etnički pritisak…

15 godina od bombardovanja Niš ekspresa – Ejupi poslednji put hapšen 2014, oslobođen i iz jednomesečnog pritvora

FOTO: Internet (arhiva)

Danas je 15 godina od bombaškog napada na autobus Niš ekspresa, u mestu Livadice kod Podujeva, u kojem je poginulo 12 i povređeno 43 Srba. Oni su se iz centralne Srbije, gde su kao raseljena lica sa Kosova i Metohije bili smešteni, putovali na zadušnice u Gračanicu. Zločin je do danas ostao nerasvetljen. Tokom godina istragu su, umesto rezultata, obeležile snažne afere. Uz pokušaje zataškavanja, jedna od afera je bila i beg iz američke baze Bondstil 2001. godine jednog od četvorice uhapšenih, osumnjičenih za ovaj napad – Fljorima Ejupija, a potom i sudsko oslobađanje ostale trojice uhapšenih – tadašnjeg pukovnika KZK-a, Celja Gašija,  oficira Avdi Behljuljija i Jusuf Veliua. Uhapšeni su imali povlašćen tretman tokom pritvaranja, nakon oslobađanja su dočekani kao heroji u tadašnjem KZK-u i neki od njih su nastavili nesmetanu karijeru, sve do sudskog oslobađanja usled navodnog nedostatka dokaza uhvaćenog Fljorima Ejupija 2009. godine. Tokom godina broj istražitelja se smanjivao, a istraga je slabila. EULEX je potom pokrenuo novu istragu kojom je jedino utvrđeno da iza onog što se dogodilo u Livadicama nije mogla stajati samo jedna osoba. Ejupi je u maju 2014. u EULEX-ovoj akciji, a na zahtev Specijalnog tužilaštva Kosova, ponovo uhapšen za ubistvo policajaca UNMIK-a i Kosovske policije 2014., kada mu je određen jednomesečni pritvor, koji nije ni odležao jer ga je u međuvremenu Apelacioni sud i oslobodio.

Aktiviranjem nagazne mine na magistralnom putu Niš – Priština, 16. februara 2001. godine, u selu Livadice kod Podujeva, dignut je u vazduh prvi iz konvoja od sedam autobusa, u kojima su raseljeni Srbi sa Kosova i Metohije u pratnji švedskih i britanskih jedinica KFOR-a putovali u Gračanicu, na zadušnice.

U napadu je na licu mesta poginulo desetoro ljudi, dok je kasnije još dvoje podleglo povredama. Najmlađa žrtva bio je dvogodišnji Danilo Cokić. U napadu su, pored porodice Cokić – Nebojše, Snežane i malog Danila, poginuli i Sunčica Pejčić, Živana Tokić, Slobodan Stojanović, Nenad Stojanović, Mirjana Dragović, Veljko Stakić, Milinko Kragović, Lazar Milkić i Dragan Vukotić.

U više medijskih izveštaja iz tog vremena, ostale su zabeležene potresne scene stravičnog prizora, šok preživelih, ali i vojnika KFOR-a, a pojavili su se i izveštaji o tome kako je krivicu za ovaj napad snosio i sam britanski KFOR, usled ignorisanja prethodnih preciznih izveštaja obaveštajaca NATO-a da se ovakav napad planirao – na putu, sa nagaznom minom, i u britanskoj zoni odgovornosti.

Nešto više od mesec dana nakon napada, 19. marta, 2001, neuobičajeno za sve etnički motivisane zločine koji su se na Kosovu dogodili pre i posle napada u Livadicama, uhapšena su četvorica Albanaca, osumnjičena za napad – trojica pripadnika tadašnjeg KZK-a, od kojih je jedan bio pukovnik, i jedan sa kriminalnim dosijeom u Nemačkoj. Svi su kasnije sudski oslobođeni.

Porodice poginulih su više puta, tokom godina, ponavljale da ih pored smrti najbližih posebno pogađa što ubice nisu nikada privedene pravdi, a istragu je obeležilo više ozbiljnih afera koje su uspešno zataškavane tokom godina.

Fljorim Ejupi, kao četvrti uhapšeni Albanac, osumnjičen za ovaj napad, a kasnije i kao glavni osumnjičeni, pod i danas nerazjašnjenim okolnostima 3. maja 2001. godine pobegao je iz baze Bondstil, u koju je prethodno smešten upravo zbog razloga da će biti u „najbolje čuvanom mestu“. U medijima su se tada provlačile spekulacije i vesti o mogućim scenarijima ovog bega, od toga da je Ejupi sam pobegao, do toga da su mu američki vojnici u tome pomogli.

Za razliku od trojice visokih oficira KZK, a ranije boraca OVK, ovaj kosovski Albanac nije imao neposredno vojničko iskustvo, već samo kriminalni dosije u vezi sa trgovinom droge, ubistvima u pokušaju, provalama i ostalim napadima, a rat je proveo u Nemačkoj. Doveden je u vezu kao neposredan izvršilac ovog zločina, jer su pronađeni materijalni dokazi na licu nesreće, uključujući i opušak od cigarete, kao i delove ambalaže upotrebljenog eksploziva sa tragovima Ejupijeve DNK, kasnije potvrđene u Nemačkoj.

Tri godine kasnije biće uhvaćen u Tirani, zajedno sa Faikom Šaćirijem i Džavitom Kasumijem, koji su se u trenutku ponovnog hapšenja Ejupija nalazili sa njim i bili osumnjičeni kao pomagači u ubistvu, ali i za izvršenje drugih krivičnih dela.

U saopštenju policije UNMIK-a, koja je tada izvela ovo hapšenje, 2004. godine, navedeno je: „Ova hapšenja označavaju značajan uspeh za institucije koje sprovode zakon na Kosovu, jer je policija UNMIK-a aktivno tragala za Ejupijem nekoliko godina. Ovo je dobar primer kako regionalna policijska saradnja donosi efikasne i pozitivne rezultate u identifikaciji i hapšenju kriminalaca.“

Vrhovni sud Kosova je, međutim, Ejupija 2009. godine, oslobodio usled nedostatka dokaza, iako je u prvostepenom postupku osuđen na 40 godina zatvora, dok su trojica pripadnika KZK-a, pukovnik Celj Gaši, kao i Avdi Behljuljij i Jusuf Veliu, oslobođeni još 2001. godine, nastavivši svoju karijeru u KZK-u.

maju 2014., Ejupi je ponovo uhapšen u EULEX-ovoj akciji hapšenja, a na zahtev tužioca Kancelarije specijalnog tužilaštva Kosova i određen mu je sudski pritvor u trajanju od 30 dana, tada zbog optužbi u vezi sa terorizmom. Međutim, on nije odležao ni pritvor jer je u istom mesecu i oslobođen ponovo. Apelacioni sud je odluku pritvora okarakterisao „nezakonitom“. Ejupi je tada uhapšen u vezi sa slučajem ubistva policajca UNMIK-a i kosovskog policajca 2004.

Novinar Antoni Lojd, u tekstu „Vrlo prljav mali rat“ za UK Times je još 2002. godine vrlo detaljno opisao sam tragičan događaj dizanja u vazduh autobusa Niš ekspres u Livadicama, sa potresnim svedočanstvima preživelih i vojnika koji su se zatekli na licu mesta, munjevitu akciju hapšenja četvorice osumnjičenih za napad, ali i detalje o aferama i zataškivanju istrage, uključujući i konačno oslobađanje osumnjičenih.

Petnaest godina kasnije, nema rezultata istrage. Tokom godina, međunarodni predstavnici ponavljali su da je „veoma važno da počinioci budu privedeni pravdi i da porodice žrtava saznaju istinu“. Na 12. godišnjicu od ovog zločina, kada je istraga već bila obustavljena, tadašnja portparolka EULEX-a Irina Gudeljević izjavila je da je EULEX „spreman“ da obnovi istragu, ukoliko „bude novih dokaza“.

Zbog izjave da su Turci doveli Albance na Kosovo protiv imama optužnica za izazivanje mržnje

Foto: Saljihu tokom svog predavanja/Youtube screenshot

Nakon što je 2013. godine tokom svog predavanja imam sa Kosova, Irfan Saljihu, naveo da se „tokom Otomanskog carstva na Kosovu nalazilo 1 odsto Albanaca“, te da se Turci Albancima „dali hektare zemlje“ i „doveli ih da žive na Kosovo i pretvorili ih u vladare Balkana“, Osnovno tužilaštvo u Prizrenu podiglo je optužnicu protiv njega. Saljihu je optužen za „izazivanje mržnje, razdora ili nacionalne, rasne, verske ili etničke netrpeljivosti.“ On je prošle godine, početkom aprila, takođe, suspendovan zbog ove izjave, koju su kosovski mediji ocenili skandaloznom, navevši da je „podržava srpska istoriografija“ i da „ide u prilog Beogradu“. U saopštenju o optužnici, koje je objavljeno na Internet stranici Tužilačkog saveta Kosova, nije precizirano zašto je optužnica podignuta gotovo tri godine nakon Saljihuove izjave, a saopštenje na srpskom jeziku napisano je uz niz grešaka. Saopštenje prenosimo u celosti i bez izmena.

Osnovno Tužilaštvo u Prizren, Opšti Departman je podiglo optužnicu protiv I. S., zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje mržnje, razdora ili nacionalne, rasne, verske ili etničke netrpeljivosti iz člana 147 stav 1 KZ-a.

I. S., sumnja se da u mart 2013, javno je izazvao mržnju, razdor ili netrpeljivost između nacionalnih, verskih, etničkih grupa, ili ostalih grupa koje žive u Republiku Kosova.

Tako da prilikom jednog predavanja na temu „Kako povećati imetak“, pred učesnicima, okrivljeni je naveo da u “različitim periodima tokom okupacije Otomanskog carstva u našoj zemlji bilo je  1 % albanaca”,  “ vređaju onog muslimana koji im je dao na hektare zemlju i doveo ih je da žive na Kosovu. I doveo ih je na Kosovu da žive i pretvorio ih je u vladare Balkana.”.

I.S., ovim postupcima sumnja se da je izvršio krivično delo izazivanje mržnje, razdora ili nacionalne, rasne, verske ili etničke netrpeljivosti iz člana 147 stav 1 KZ-a.



Saljihu je suspendovan nakon što su snimak njegovog predavanja objavili kosovski mediji, koji je i dalje dostupan na Youtube-u.

Policija upozorava na nasilje

Kosovska policija upozorila je danas da bi na protestu opozicije zakazanom za sutra u Prištini moglo doći do nasilja i ugrožavanja bezbednosti.Sa poslednjeg protesta u Prištini

„Na osnovu protesta koji su održani u prošlosti i procene situacije, Policija Kosova poseduje informaciju koja ukazuje da bi tokom protesta neki pojedinci mogli upotrebiti oružje koje može izazvati nasilje i ugroziti bezbednost građana i pripadnika policije“, ističe se u saopštenju.

Policija je precizirala da bi to mogli biti razne vrste tvrdih predmeta, molotvljevi kokteli, „na isključujući ni vatreno oružje“.

U saopstenju se, takođe, pozivaju građani da budu oprezni i uzdrže se od nasilja, jer bi to moglo dovesti do negativnih posledica po same učesnike protesta, kao i po policajce zadužene za red i javnu bezbednost.

Kosovska policija napominje da građana imaju pravo na javna okupljanja, slobodu govora, proteste i manifestacije u skladu sa ustavom i vladavinom prava.

Istovremeno, kako se ističe, policija će učiniti sve da bi se očuvao javni red i mir, osigurala bezbednost tokom protesta i omogućilo slobodno kretanje svih građana.

U skladu sa „operativnim planom“ policije za protest 17. februara, i od predstavnika medija se očekuje da nose novinarske karte i vidljive oznake „press“.

Uhapšen Glauk Konjufca iz Samoopredeljenja

Foto: Glauk Konjufca/Samoopredeljenje

Nakon što je Kosovska policija juče uhapsila portparola Pokreta „Samoopredeljenje“, Frašera Krasnićija,uhapšen je još jedan od čelnika ovog pokreta i poslanik u kosovskoj skupštini, Glauk Konjufca. Uz još 25 lica, protiv Konjufce i Krasnićija podignuta je optužnica za nanošenje štete na EULEX-ovim vozilima pre šest godina. Hapšenja su pokrenuta pred sam protest kosovske opozicije koji bi trebalo da se održi sutra na „Dan nezavisnosti“ – kada kosovski Albanci proslavljaju jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova. Kosovska opozicija najavila je najmasovnije proteste od 1999.

Kako prenose kosovski mediji, informaciju o hapšenju je za Kosovapress potvrdila Tinka Kurti iz Samoopredeljenja, ali bez više detalja o hapšenju, kao i o tome kada se ono tačno dogodilo.

Nalog za hapšenje je izdao „Osnovni sud“, prenose, takođe, prištinski mediji i dodaju da su i Konjufca i Krasnići, zajedno sa još 25 lica, optuženi za oštećenje vozila EULEX-a pre šest godina – na parkingu, kod tržnog centra „Boro i Ramiz“.

Ovi članovi Samoopredeljenja uhapšeni su pred sutrašnje održavanje protesta kosovske opozicije (Samoopredeljenja, Alijanse za budućnost Kosova i Inicijative za Kosovo), koji je zakazan za 14 časova u Prištini, a na dan kada kosovski Albanci proslavljaju jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova.

Kosovska opozicija od početka oktobra 2015. bojkutuje i sprečava održavanje sednica parlamenta upotrebom nasilja, uključujući i bacanje suzavca u samoj skupštinskoj sali. ​Opozicija protestuje protiv Sporazuma o ZSO i demarkacije sa Crnom Gorom, a u međuvremenu su dodati i drugi razlozi, kao što je hapšenje više opozicionih poslanika, koje je usledilo nakon serije nasilnih prekida zasedanja kosovskog parlamenta. Tokom svih svojih aktivnosti, oni snažno optužuju kosovsku vladu, pre svega Mustafu i Tačija, za korupciju i „izdaju zemlje“.

U pokušaju da se dođe do rešenja ove političke krize, kosovska predsednica Atifete Jahjaga je početkom februara zakazala sastanak sa predstavnicima i vladajuće koalicije i opozicije. Od opozicije na sastanku se, međutim, pojavio samo lider AAK, Ramuš Haradinaj, koji je potvrdio da će se novi, ranije zakazani masovni protest opozicije, održati 17. februara.

Kosovska opozicija sada zahteva i raspuštanje parlamenta i prevremene izbore, a očekuje se da sutrašnji protest bude jedan od najmasovnijih.

Iako je najavljen kao miran, Vlada Kosova i međunarodni partneri brinu, međutim, da bi i ovaj protest mogao daeskalira u nasilje, poput onog od 9. januara.

07.02.2016 |08:00 -23:59 „Kakvi sutra budemo na Kosovu takvi ćemo biti do veka“. Uvek je potrebna dodatno dokazivanje svima da vide kakvi smo mi na Kosovu, dokaz više, da epiteti koji su nekada urezani na ovom prostoru jesu vredni poštovanja! Na nama je da budemo ozbiljni i odgovorni…


Regent Aleksandar: Da li ćemo na Kosovu dočekati novo Kosovo?

„Sudbina je htela da budem na čelu naše vojske, kada se ostvaruje naša vekovna želja, osveta Kosova. Ta naša narodna radost bila je i meni najveća radost. Sudbina je htela da, posle toga, budemo napadnuti sa svih strana i da u toj neravnoj borbi junački opet na Kosovu dočekamo novo Kosovo.“

Tako je regent Aleksandar Karađorđević govorio 1915. godine dok su se njegova vojska i narod povlačili pred napadom nadmoćnijih neprijatelja. Srpska vojska se u novembru nalazila u širem rejonu Kosova.

1

Treća srpska armija prelazi reku Lab na Kosovu

Izveštaji govore da se tada tu našlo oko 220.000 vojnika i oficira i skoro 200.000 civila. Krug oko njih se stezao. Neprijateljske snage bile su na frontu Sjenica – Novi Pazar – Leposavić – Podujevo – Novo Brdo – Kačanik – Tetovo.

Dnevnici i zapisi iz tog vremena govore o teškom trenutku kroz koji su vojnici prolazili. Svi su se sećali pobedonosnog vremena 1912. godine kada su napokon posle vekovne okupacije oslobodili Kosovo. Vojnici su tada kući nosili grumen svete kosovske zemlje kako bi ga pokazali ženi i deci. Sada, samo tri godine kasnije, povlačili su se gladni i iscrpljeni i razmišljali da li će se i sada, kao i 1389. godine, na ovoj zemlji dogoditi propast srpske države. Kolone su tih dana prolazile pored Gazimestana, mesta slavne Kosovske bitke.

2-kralj petar u povlacenju (1)

Kralj Petar na volovskim kolima prolazi preko Kosmeta 1915.

Na Kosovu i Metohiji zavladala je glad. Oskudica hrane, koja je počela da se oseća već u Raškoj, u Kosovskoj Mitrovici je eskalirala. U varoš koja je brojala oko 10.000 stanovnika došle su kolone od 200.000 do 300.000 ljudi. Papirni novac u Mitrovici više nije imao nikakvu vrednost. Albanski trgovci su hranu prodavali samo za srebrne dinare. Za parče hleba tražili su 14 srebrnjaka. Za te pare u predratnoj Srbiji mogao je da se kupi ceo vo.

Mišić traži boj na Kosovu polju

Vojvode i generali sastali su se u jednoj od begovskih kuća u Peći. Stigle su vesti da su se nemačke divizije povukle i da je za Nemačko carstvo bitka gotova jer je Srbija već poražena. Vojvoda Živojin Mišić na sastanku u Peći traži da se krene u ofanzivu, u odlučnu bitku na Kosovu polju. U tom trenutku, kralj, regent i vojvoda Putnik već su bili u Albaniji. Posle žestokih rasprava na tri sednice, komandanti armija i odbrane Beograda odbili su Mišićev predlog. Izveštaji sa terena govorili su da je srpska vojska u tako lošem stanju da ne bi mogla da krene u ofanzivu.

Potresne su slike koje nam u Mitrovici opisuju stanje regruta, mladića od 17 do 19 godina koji su povedeni u povlačenje bez adekvatne vojne obuke i bez ikakve opreme. Gladni, uplašeni i zbunjeni hodali su ulicama i tražili po parče hleba, neki praziluk, list kupusa. Mnogi su bili bosi, jer su opanke u kojima su krenuli propale posle dugog pešačenja. Zabeležena je scena u kojoj Mitrovčanin grupi tih dečaka deli vunene čarape. Pošto ih nema dovoljno, svakom daje po jednu čarapu… Tih dečaka, regruta, bilo je 33.000. Albansku golgotu preživelo je samo 4.000. Sudbina regruta je jedna od najtamnijih priča Albanske golgote.

3-305, I - 122 - 1 logor srpskih artiljeraca kod Kacanika, nov

Logor srpske vojske kod Kačanika

Poslednja nada

Kačanik su bugarske trupe vrlo brzo zauzele. Vojnici novih oblasti vodili su žestoke borbe i pokušavali da vrate Kačanik, važan položaj na jugu Kosova i Metohije. To je bio poslednji pokušaj da se izvrši proboj i da se srpske snage spoje sa saveznicima koji su bili na jugu Makedonije. Posle neuspelog osvajanja Kačanika postalo je jasno da put u slobodu vodi jedino preko teško prohodnih crnogorskih i albanskih planina.

Glad, koja je počela u Raškoj i Mitrovici, pratila je srpsku vojsku tokom celog povlačenja kroz Kosovo i Metohiju, Crnu Goru i Albaniju. Tragične scene, koje se često u knjigama i filmovima opisuju kao stradanja u Albaniji, desile su se već tokom povlačenja kroz Kosovo. Tu, na putu između Prištine i Prizrena, majke su od gladi i hladnoće umirale sa malenim detetom u naručju, tu je dečak izgubio razum jer nije ništa jeo više od dva dana, tu je starac tražio od vojnika da ga ubije pištoljem jer nije mogao više da se kreće.

Francuski novinar Anri Barbi je već u tom periodu povlačenja govorio da nijedna slika koja pokazuje odstupanje Francuza iz Rusije ne daje ni približnu sliku očaja kao ova koja predstavlja povlačenje Srba… A stradanje Srba je tu, na Kosovu, tek počelo, ono će se nastaviti u crnogorskim planinama, albanskim vrhovima i nepreglednim močvarama.

4-08

Putevi duž Kosova obeleženi grobovima izmorenih izgladnelih Srba

„Celog ovog užasnog dana ja sam gledao kako umiru ljudska bića… Ja sam ih video, oslabljene, kako pokušavaju da se dignu, pa onda sasvim padaju… A sneg je uvek padao, pokrivajući mrtve i one na umoru“, pisao je tada Barbi.

Srpska vojska je krenula iz Kosovske Mitrovice ka Prištini. Jedan deo je otišao ka Metohiji i Peći na dalji put preko crnogorskih planina do Albanije. Drugi su preko Prizrena planirali da idu ka Bitolju i Solunu. Bugarske snage su zauzele Strugu i pokvarile srpske planove. Tu se tih dana napuštala zemlja. Izlaskom iz Prizrena srpski vojnici su odlazili iz Srbije. Peć i Đakovica su tada pripadali Kraljevini Crnoj Gori.

5-Zarobljeni srpski topovi pri povlacenju kod Mitrovice

Deo srpskih topova zaplenio je neprijatelj

Mnogi su smatrali da zakletva koju su dali kralju više ne važi. Odlazili su iz zemlje i smatrali su da više ništa nije obavezujuće. Prisećali su se i zločina koje su Austrougari i Bugari počinili prethodnih godina. Plašili su se za najbliže koje su ostavili kod kuće. A vladala je i panika i zbunjenost. Mnogi su dezertirali. Ni danas, sto godina kasnije, nije moguće utvrditi tačan broj dezertera. U spisima iz ondašnjeg vremena navodi se da je srpska vojska ostala bez trećine vojnika. Spominje se da je samo tokom jedne noći puk kod Prizrena ostao bez polovine svojih vojnika.

6-C09_p38A_CapturedSerbs

Dezerteri koje je zarobila austrougarska vojska

Vojnike koji su dezertirali, hapsili su neprijatelji. Mnogi su odmah internirani u logore za ratne zarobljenike. Svedoci govore da su na putu između Novog Pazara i Prizrena austro-nemačke snage zarobile oko 50.000 srpskih vojnika. Većina njih je zbog loših uslova u logorima umrla. Tako su njihova imena ostala zabeležena na brojnim vojničkim grobljima širom Austrougarske. Dezerteri su umirali u Mauthauzenu, Boldogasonju, Jindrihovicama, Nađmeđeru, Aradu…

Tekst je deo dokumentarnog filma „Srbi na Krfu“, koji Radio-televizija Srbije realizuje u koprodukciji sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalne politike Republike Srbije. Realizaciju filma su pomogli Ministarstvo odbrane RS i Ambasada Velike Britanije u RS.

Patriotski blok pokreće peticiju za srpske lokalne izbore na KiM-u: Za Aleksandra Vučića Kosovo i Metohija nije Srbija

Foto: KoSSev (Lokalni kosovski izbori u Severnoj Mitrovici 2014.)

Bez obzira na dosadašnje prognoze i spekulacije o mogućim izborima u Srbiji, oni nisu raspisani još uvek. U tim prognozama politički predstavnici jasno stavljaju do znanja da će se parlamentarni izbori, ukoliko se raspišu, organizovati i na Kosovu i Metohiji, i to po identičnom modelu, uz pomoć OEBS-a, kao i tokom 2014. Lokalni izbori su u srpskim sredinama, uključujući i Sever, organizovani 2013, odnosno 2014, takođe, ali su to bili izbori „Republike Kosovo“, na Severu organizovani po prvi put, pre svega, uz podršku iz Beograda. Opozicioni srpski politički blok se na Kosovu i Metohiji sprema ovih dana da započne potpisivanje peticije kojom će od aktuelne srpske vlasti zatražiti da raspiše lokalne izbore Republike Srbije i na KiM-u, podsećajući da su ovi izbori organizovani od 2008. do 2013. ali da im je to „ustavno pravo uskratio sadašnji premijer Aleksandar Vučić“.

„Predstojeći parlamentarni izbori za Skupštinu Srbije na Kosovu i Metohiji održaće se najverovatnije po istom principu kao i 2014. godine. Naime, vlast u Beogradu sprovođenje i kontrolu izbora prepustiće OEBS-u, čime Beograd priznaje da to nije deo teritorije Srbije, što opet oslikava veličinu nacionalne izdaje Aleksandra Vučića,“ naveo je Patriotski blok sa KiM-a u svom najnovijem saopštenju.

„Do 2014. godine svi izbori, kako lokalni, tako predsednički i parlamentarni, sprovođeni su pod jurisdikcijom republičke komisije Srbije. Brojanje glasova je vršeno na teritoriji južne srpske pokrajine i rezultati su slati RIK-u po istim pravilima koja važe i za druge regione Srbije,“ ističu dalje.

„Od 2014. godine Aleksandar Vučić se složio da Srbi glasaju na isti način kao što glasaju Srbi u dijaspori. Srbi u dijaspori glasaju po konzularnim predstavništima i ambasadama, a brojanje glasova se vrši u Srbiji,“ dodaje se u saopštenju i objašnjava da isti princip važi i za Srbe na Kosovu i Metohiji jer će oni glasati na Kosovu i Metohiji, a brojanje glasova će se vršiti u centralnoj Srbiji.

Brojanje glasova za Srbe sa Severa Kosova na prošlim izborima obavljano je u Raškoj, a za one iz centralnog Kosova i Kosovskog pomoravlja brojanje je obavljeno u Vranju.

„Sve iz razloga da se ne bi narušila kosovska državnost čime Srbija pokazuje da tu državnost poštuje, što u suštini znači da se odrekla svoje južne pokrajine,“ naglasile su patriote i dodale:

„Što se tiče tehničkih uslova za održavanje izbora, sve je u rukama Srba tako da vlast u Prištini nema načina da spreči održavanje izbora. U rukama Srba su i birački spiskovi, birački odbori, registrovane političke stranke, tako da faktički održavanje parlamentarnih izbora vlast u Prištini ne može da spreči izuzev ako Beograd zbog pritiska EU.“

Oni podećaju na rezoluciju 1244 i njenu odredbu, kako tvrde, da je Kosovo i Metohija deo Srbije i da sprovođenjem izbora u organizaciji Beograda Srbija pokazuje da je Kosovo i Metohija njena teritorija.

„Nažalost, za Aleksandra Vučića Kosovo i Metohija nije Srbija,“ naveo je Patriotski blok.

Patriotski blok sa KiM-a dalje tvrdi da izbori održani 2014. godine nisu bili regularni „bez obzira što ih je organizovao OEBS“. Broj biračkih mesta je smanjen sa 350 na 80, čime je onemogućeno da dobar deo Srba glasa, navode dalje patrote, navodeći primer opštine Zubin Potoku kojoj je broj biračkih mesta smanjen sa 14 na 2, te su građani morali da idu po 50 i više kilometara brdsko-planinskim prevojima zbog čega je i odziv u ovoj opštini bio mali. Podsećaju takođe da se u ovoj opštini radi mahom o staračkim domaćinstvima, te da je takva situacija favorizovala vladajuće partije koje poseduju resurse da mogu da voze glasače.

„Ipak, svi ti izborni marifetluci neće da postide Aleksandra Vučića, koji će, već unapred znamo, održavanje parlamentarnih izbora na Kosovu i Metohiji proglasiti za svoj uspeh, bez obzira što Srbija ne organizuje izbore i što su građani na Kosovu i Metohiji, što se predsednika Vlade tiče, dijaspora. On lično danas u Srbiji može da radi šta hoće ali je jedno sigurno, ne može dokle hoće. Sva prevara, obmana i izdaja jednog dana će mu se vratiti kao bumerang. Istorija izdaju nikome ne prašta,“ zaključio je Patriotski blok.

U saopštenju, međutim, nisu izneti detalji na koji način i kada će se peticija organizovati.


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala „KoSSev“ nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.

Lideri partija se odazvali pozivu Jahjage

Predstavnici kosovskih partija najavili su da će se odazvati pozivu na sastanak predsednice Atifete Jahjage o rešenju za blokadu kosovskog parlamenta.Atifete Jahjaga

Jahjaga je poziv uputila u petak, a do sada su prisustvo potvrdili predstavnici Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa, Demokratske partije Kosova, Hašim Tači i Alijanske za budućnost Kosova, Ramuš Haradinaj.

Predstavnici pokreta Samoopredeljenje i Incijative za Kosovo izjasnili su se protiv sastanka, a kao jedini razlog eventualnog učešća naveli su mogućnost da se na sastanku razgovara o zakazivanju prevremenih parlamentarnih izbora.

Tači i Mustafa potvrdili su dolazak posle sastanka sa predstavnicima organizacija veterana bivše OVK, dok je u ime AZBK Ramuša Haradinaja učešće potvrdio portparol Muharem Nitaj.

Nitaj je izjavio da je lider AZBK odlučio da zajedno sa ostalim opozicionim liderima ili samostalno učestvuje na sastanku koji je za ponedeljak zakazala Jahjaga.

Poziv Jahjage juče su pozdravili šef Kancelarije EU na Kosovu Samuel Žbogar i ambasador SAD na Kosovu Greg Delavi, koji će, kako javljaju prištinski mediji, biti i posmatrači.

Pomoć narodnim kuhinjama na Kosovu

Više od četiri miliona dinara prikupljeno je tokom januara u Beogradu u humanitarnoj akciji za pomoć narodnim kuhinjama na Kosovu i Metohiji, saopštila je danas Eparhija raško-prizrenska.Foto B92

„Velikim odzivom Beograđana prikupljeno je preko četiri miliona dinara za normalno funkcionisanje šest narodnih kuhinja u kriznom zimskom periodu, u kojima se hrani preko 2.000 Srba“, piše u saopštenju.

Ta akcija po beogradskim domaćinstvima je, kako se ističe, uspešno realizovana zahvaljujući JKP „Infostan“ i Gradu Beogradu.

Eparhija Raško-prizrenska preko svoje humanitarne organizacije „Majka devet Jugovića“, punih 15 godina pomaže socijalno ugroženim porodicama, bolesnim licima, školama i ostalim institucijama na Kosovu i Metohiji, pa će tako i ove godine imati prilike da prikupljenim sredstvima obezbedi neophodne namirnice za narodne kuhinje i izvrši podmirivanje ostalih potreba.

Problem narodnih kuhinja je što nedostaju stalne donacije i kontinuitet u snabdevanju namirnicama, a svakodnevno prehranjuju socijalno najugroženije iz Opština Novo Brdo, Kosovska Kamenica, Gnjilane, Kosovska Vitina, Klina i Istok.

„Eparhija raško-prizrenska i Majka devet Jugovića se od srca zahvaljuju svima koji su se odazvali humanitarnoj akciji, i onima koji su akciju omogućili, i na taj način pomogli najugroženijima na Kosovu i Metohiji|, ističe se u saopštenju.

29.01.2016 |08:00 -23:59 -Srbija i srpska diplomatija za Kosovo i Metohiju „NAPREDUJE“ kao „@ – puž uz oranje“… jer je vode birani prevaranti, nestručnjaci i lopovi koji su spremni preko leševa da idu kako bi ostvarili svoje narkomansko-političke ambicicije!


Građani Kosovske Mitrovice poručili Oliveru Ivanoviću da izdrži

Istina je jedna i ona će pobediti – Oliver Ivanović nije kriv. Tražimo odmah i bezuslovno slobodu za Olivera, a od svih političkih predstavnika Srba, i ovde i u Beogradu – da svaki razgovor sa predstavnicima međunarodne zajednice započnu pitanjem šta je sa Oliverom i njegovim ljudskim pravima. Osudivši njega, sudi se svima nama. Svi smo mi Oliver, i on je jedan od nas. Srbija će pomoći da bude pravde i za Ivanovića, i za srpski narod na Kosovu i Metohiji. Ovo su ključne poruke sa danas održanog protesta podrške lideru GI SDP i nekadašnjem političkom vođi Srba sa Severa, Oliveru Ivanoviću, u Severnoj Mitrovici. Današnjem skupu podrške prisustvovalo je preko hiljadu građana Severne Mitrovice, ali i ostalih mesta na Kosovu i Metohiji. Protest je održan na centralnom mitrovičkom trgu Šumadija, a završen protestnom šetnjom do zgrade Osnovnog suda u Severnoj Mitrovici.

Ksenija Božović: Istina je jedna i ona će pobediti – Oliver nije kriv

Građani Kosovske Mitrovice poručili: Oliver nepravedno osuđen, da bude istrajan i da izdrži!

Građane koji su danas učestvovali u protestu podrške pitali smo – koja je njihova poruka Oliveru Ivanoviću:

„Nedužan čovek je u zatvoru zato što je Srbin, da bi Albanci uspostavili sud koji će da sudi za njihove ratne zločine koje su počinili nad srpskim življem. Što su srpskom narodu, ljudima, deci, ženama organe vadili i to ceo svet zna i ne osuđuju, a osuđuju nevinog čoveka.“

„Da što pre izađe iz zatvora.“

„Sve najbolje, daj Bože što pre da izađe.“

„Brzo da dođe kod nas u Mitrovicu, da nam brani grad!“

„Samo da izdrži.“

„Da izdrži. I volela bih da je još naroda, da izađu svi da podrže njegovu borbu, jer smatram da je nepravedno osuđen i da svi treba da budu uz njega – ne samo mi iz Kosovske Mitrovice, nego da treba da dođe ceo Sever Kosova i cela Srbija da ga podrže i da istraju u borbi za njegovu slobodu.“

„Želeo bih lično i u ime svojih prijatelja da mu poručim da izdrži, jer nam je neophodan kao i svaki Srbin i kao jedna od umnijih glava na Severu KiM-a i da izdrži, pre svega zbog sebe i svoje porodice, a onda i zbog nas – svih Srba na Severu i na KiM-u. “

„Poruka je da bude istrajan, da izdrži do kraja i nadam se da će pravda pobediti.“

Sa druge strane, građani sa kojima smo danas razgovarali, imali su različite odgovore na pitanje  da li današnji protest može da utiče na odluku suda:

“Može sigurno da utiče. I dokle god budemo ovako pokazivali srpstvo biće nešto od nas, jer je nedužan čovek u zatvoru.”

“Teško da može da utiče na odluku, možda nešto, ali čisto sumnjam.”

“Kad bi bilo što više ljudi, verovatno da može. Narod može da izvrši neki pritisak na EULEX, na ovaj sraman sud i da ga oslobodi, nadam se.”

“Pošto se kod njih sve unapred zna, teško da može, ali mi smo se okupili da pružimo podršku i iskažemo svoje negodovanje sa ovom sramnom presudom.”

“Nadamo se da može, da malo preispitaju svoju sudsku presudu i da pobedi pravda.”

Potpredsednica GI SDP, Ksenija Božović, istakla je u svom obraćanju da je poruka onima koji sude Oliveru Ivanoviću – jasna, a to je „da ga neće slomiti“.

„Možete podmetati i lažno optuživati, ali istina je jedna i ona će pobediti – Oliver nije kriv. A. to ste vi i u svojoj presudi potvrdili. Ipak, odlučili ste da ni za šta osudite čoveka na devet godina zatvora,“ kazala je Božović, dodajući:

„Juče ste ga opet odveli u zatvor i odvojili od porodice. Na osnovu čega pitamo se. Na osnovu kojih dokaza? Ima dokaza da je Oliver pomogao svima, bez obzira na veru i naciju. Ima dokaza da je razgovarao sa svima, da se zalagao za mir. Ima dokaza da je cenjen i na Kosovu i Metohiji, i u regionu, i u svetu. O tome su svedočili i Srbi i Albanci. A ko je svedočio u korist vaših navodnih dokaza? Niko pošten, jer dokaza za tako monstruoznu optužnicu nemate,“ podvukla je Božović.

Ona je, takođe, dodala da „onima koji su ovde došli sa zadatkom da uspostave vladavinu prava“, poručuju „jasno i glasno  – dosta je bilo“.

„Vlada Srbije da pokaže da poštuje EULEX, koliko EULEX poštuje njene garancije“

„Tamnica Olivera Ivanovića nije ništa drugo do sinonim evropskog zakonodavnog mraka. Od danas smo svi mi Oliver i vešto ćemo se boriti za silu prava, a  protiv vašeg prava sile. Pozivamo i Vladu Srbije da primeni recipročne mere i prema EULEX-u pokaže da ih poštuje koliko oni nju i njene garancije,“ zaključila je Božović.

Kozarev: Oliver se zatvara dok krvnici naše dece uživaju u privilegijama

Protestu podrške lideru GI SDP prisustvovao je i zamenik direktora Kancelarije za KiM, Dušan Kozarev.  On je poručio da Srbi znaju šta je pravo i pravda „mnogo duže i mnogo bolje od onih koji nam tu pravdu i pravo pokušavaju da dele.“

„Ako kažu da nema dokaza za krvnike putnika autobusa koji je dignut u vazduh kod Podijeva, ako nema dokaza za one koji su streljali našu decu u Goraždevcu – o kakvom pravu i pravdi govorimo?“- upitao je Kozarev.

„Nema većeg šamara, onih koji pokušavaju da dele pravdu sada, od toga da se, u trenutku kada Srbija pred svim međunarodnim institucijama traži pravdu i pravo i samo jedno – pravičnost, istinu za Olivera, on zatvara, dok krvnici naše dece, očeva, majki, komšija, prijatelja – uživaju u privilegijama i slobodi,“ dodao je dalje Kozarev, poručivši da će Srbija „pomoći da bude pravde i za Olivera, i za srpski narod na KiM-u“.

„Molim vas da budemo hrabri i dostojanstveni, imajmo nadu da će se i ova farsa od postupka okončati istinom i pravdom. Sačekajmo da se ovaj drugostepeni postupak završi,“ zaključio je zamenik direktora Kancelarije za KiM na protestu u Severnoj Mitrovici.

Protestu je, pored Kozareva prisustvovao i oficir za vezu Beograda sa Prištinom Dejan Pavićević, kao i predsednik Srpske liste Slavko Simić, dok su se okupljenima obratili i i član GI SDP i odbornik SO Severna Mitrovica Igor Simić, književnik i novinar iz Gračanice Živojin Rakočević, predstavnik Udruženja gluvih i nagluvih Kosova i Metohije Svetomir Radisavljević, a pročitano je i pismo predsednika Odbora Vlade Republike Srpske za pomoć Srbima na KiM-u, Milorada Arlova.

Kosovski osnovni sud u Severnoj Mitrovici proglasio je lidera GI SDP Oliver Ivanović 21. januara krivim za „ratni zločin“ iz ’99, za šta je i osuđen na 9 godina zatvora. Još jedan protest podrške nekadašnjem političkom vođi Srba sa Severa KiM-a, prethodno je održan prošle subote – 23. januara i u Beogradu.


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala „KoSSev“ nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.

PSSE: Usvojena rezolucija povoljnu po Srbiju; Kosovo ubuduće učestvuje u radu

Parlamentarna Skupština Saveta Evrope usvojila je sinoć rezoluciju o stanju ljudskih prava na Kosovu, koju je predložio izvestilac iz Španije – Avgustin Konde. „Obezbeđivanje poštovanja vladavine prava i borba protiv korupcije“ – moraju biti prioriteti za kosovske vlasti, a „široka, endemska korupcija u svim aspektima vlade, pravosuđa i ekonomije“ negativno utiče na živote ljudi na Kosovu – poručili su parlamentarci. Oni su, takođe, pozvali kosovske vlasti da „osude sve etnički motivisane napade“, preporučivši Birou ove skupštine da modifikuje „sadašnji format saradnje sa Skupštinom Kosova“, kako bi u delegaciji Kosova bile zastupljene i manjinske zajednice. Šefica delegacije Skupštine Srbije pri Parlamentarnoj skupštini SE, Aleksandra Đurović, izjavila je za Tanjug da je Rezolucija povoljna po Srbiju, s obzirom na to da su odbijena tri amandmana nepovoljna po Srbiju – o obavezi formiranja Zajednice srpskih opština, odbijanju članstva Kosova u UNESCO  i o UNMIK-u, to jest, saradnji Kosova sa INTERPOL-om i EUROPOL-om. Za razliku od ove rezolucije, koju srpski predstavnici u Savetu Evrope, ocenjuju kao statusnu neutralnu, Spoljno politički odbor Evropskog parlamenta je u juče usvojenim rezolucijama o Kosovu i Srbije, pozdravio početak pregovora Srbije za pristup Evropskoj uniji i napredak koji je postignut u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, pozvavši zemlje članice koje nisu priznale Kosova da to i učine.

Koha: Delegacija Kosova učestvovaće u radu PSSE, iako nije član Saveta Evrope

Kosovski mediji su, izveštavajući o usvajanju Rezolucije, naveli da „iako Kosovo nije član Saveta Evrope, delegacija Skupštine Kosova će ubuduće učestvovati u radu Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope, ali i da neće imati pravo glasa.“

Amandman o UNMIK-u prošao samo zahvaljujući jednom glasu

Takođe, prištinski mediji su izvestili i o tome da je amandman o UNMIK-u i saradnji Kosova sa INTERPOL-om i EUROPOL-om usvojen zahvaljujući razlici od jednog glasa.

„Amandman koji je imao veliki odjek u medijima na Kosovu i koji se bavio ‘povratkom’ UNMIK-a na Kosovo, uprkos pokušaju nekih članova da ga izmene, te da umesto ‘Skupština ohrabruje UNMIK’ glasi „Skupština ohrabruje vlasti Kosova’, prošao je bez izmena koje je predložilo 17 članova, uključujući tri članova Albanije – Valjentine Ljeskaj, Petrita Nesljija i Namike Doklje. Albanski član Makedonije, Emira Mehmeti, uopšte nije bila u prostoriji tokom glasanja. Promena je odbijena zahvaljujući samo jednom glasu, 53 protiv i 54 u korist i tri uzdržana – od predstavnika Austrije, Slovenije i Švedske,“ navodi Koha, podsećajući da se nadležnosti UNMIK-a tiču EUROPOL-a i INTERPOL-a.

Ovaj portal, međutim, ističe i da kosovska strana nije podnela nijedan predlog – amandman na rezoluciju.

U rezoluciji, u kojoj su upućene kritike na račun Kosova kada su u pitanju vladavina prava, borba protiv korupcije, ističe se i da je na Kosovu postignut napredak u oblasti demokratije – organizacijom parlamentarnih izbora 2014. godine, a pozdravlja se i usvajanje ustavnih amandmana za formiranje Specijalnog suda.

„PSSE je izrazio žaljenje, međutim, da je zakonodavni rad Skupštine Kosova odložen zbog mnogobrojnih zastoja, otkrivajući nesposobnost političkih snaga da razviju konstruktivan dijalog. Takođe su osuđene nedavne manifestacije nasilja u Skupštini Kosova, koje su ključne i odgovorne za podrivanje poverenja ljudi u demokratske institucije,“ saopšteno je iz Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.

Što se tiče zaštite ljudskih prava i odnosa između zajednica, PSSE je pozvao vlasti da „osude sve etnički motivisane napade“, i da „pokažu osećaj odgovornosti u svom javnom diskursu“, kako bi „smirili tenzije.“

PSSE je, takođe, pozvao Beograd i Prištinu da nastave dijalog, sa ciljem normalizacije njihovih odnosa, ocenjujući da su „dostupnost evropske perspektive i za Beograd i za Prištinu“, i „dalje jačanje standarda“ od „velikog značaja za demokratsku sigurnost na Kosovu, kao i za stabilnost zapadnog Balkana u celini.“

Na kraju, PSSE je preporučila da njen Biro izmeni sadašnji format saradnje sa Skupštinom Kosova“, sa ciljem određivanja delegacije koja bi „osigurala zastupljenost i manjinskih zajednica, pored većine i opozicije“.

„Pristup statusno neutralan“

A srpska delegacija u PSSE ocenila je da je rezolucija povoljna po Srbiju.

„Rezolucija je povoljna za nas i ima dosta kritika na račun korupcije i poštovanja ljudskih prava. Gospodin Konde i Savet Evrope imaju stav da ostaju pri statusnoj neutralnosti i poštovanju vrednosti kojima se bavi SE,“ navela je šefica delegacije Skupštine Srbije pri Parlamentarnoj skupštini SE u izjavi za Tanjug.

Ona je objasnila da su odbijeni amandmani albanske strane kojim se tražilo da se iz Rezolucije izbriše obaveza formiranja Zajednice srpskih opština i kojim je trebalo da se promeni deo teksta u kojem je navedeno da je UNESCO odbio članstvo Kosova u toj organizaciji, tako da se navede samo rezultat glasanja. Ali i amandman prema kojem bi „Kosovo moglo direktno da sarađuje sa Europolom i Interpolom, a ne preko UNMIK-a,“ što je, kako je navela, deo Rezolucije.

„Oni su u odsustvu izvestioca Kondea, koji nije ponovo izabran na decembarskim izborima u Španiji, hteli to da izmene, ali na plenumu se glasalo i sva tri amandmana su odbijena. Rezolucija je usvojena kakva je bila,“ objasnila je ona.

A član delegacije Skupštine Srbije pri Parlamentarnoj skupštini SE, Žarko Obradović je, kako je preneo Tanjug pohvalio rad izvestioca Kondea, navodeći da je „u pitanju veoma kvalitetan dokument“ i da „pozdravlja pristup statusne neutralnosti koji je gospodin Konde primenio u izradi Rezolucije“.

„Rezolucija konstatuje brojne negativne pojave i događaje, na koje Srbija već 17 godina ukazuje, a na koje i do danas nisu dobijeni odgovori,“ dodao je Obradović.

Podsetimo, Spoljno politički odbor Evropskog Parlamenta usvojio je juče rezolucije o Kosovu i Srbiji, u kojim su članovi tog parlamenta pozdravili početak pregovora Srbije za pristup Evropskoj uniji i napredak koji je postignut u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, naglasivši da bi „tim odnosima pomoglo kada bi sve zemlje članice EU priznale Kosovo“.

„Poslanici Evropskog parlamenta su, takođe, uzeli u obzir da pet zemalja članica EU još uvek nisu zvanično priznale Kosovo, dodajući da, ukoliko bi sve zemlje članice EU to učinile, da bi to donelo veću stabilnost u regionu i pomoglo u normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije,“ navedeno je u jučerašnjem saopštenju EP-a.


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala „KoSSev“ nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.

U Ajovi otvoren prvi strani konzulat – otvorilo ga Kosovo

Foto: Kosovsko ministarstvo spoljnih poslova/sa otvaranja konzulata u Ajovi

U centru grada Des Moines u američkoj saveznoj državi Ajovi, danas je otvoren konzulat Kosova – prva strana diplomatska kancelarija u istoriji ove države, potvrdilo je kosovsko ministarstvo spoljnih poslova. Konzulat je otvorio kosovski ministar spoljnih poslova Hašim Tači, uz ambasadorku Kosova u SAD-u Vljoru Čitaku. Ceremoniji otvaranja  prisustvovali su najviši zvaničnici Ajove i predstavnici američkog Stejt departmenta, ali i mnogobrojne medijske ekipe. Nacionalna garda Ajove od 2011. godine blisko sarađuje sa Bezbednosnim snagama Kosova, a iz te, kako i jedna i druga strana ističu – „vojne saradnje“, rodila se inicijativa za dalje produbljivanje saradnje i tešnje povezivanje, te se tako 2013. godine „Republika Kosovo“ zbratimila sa državom Ajovom, da bi se sada – tri godine kasnije, otvorio i prvi konzulat. 

„Nakon više od tri godine priprema, plava i zlatna zastava Republike Kosovo zavijoriće ponosno na zgradi ‘Saddlery’ (jedna od najznamenitijih istorijskih zgrada u Ajovi, prim. red.) na aveniji ‘Court’, označavajući važan korak ka specijalnim vezama između države Ajove i Republike Kosovo,“ napisali su u uvodu nedavnog, dužeg članka „Zašto Kosovo dolazi u Ajovu“, najavljujući večerašnje otvaranje – Kim Hajdeman (Kim Heidemann) i američki general-major Timoti Or (Timothy Orr).

Upravo je ovaj general predložio otvaranje konzulata Kosova za vreme službovanja kosovskog ambasadora Arkana Ismailjija, koji je, potom, uspeo kosovske zvaničnike da ubedi da se otvori konzulat.

„Prijateljstvo Kosova sa narodom Ajove je najstarije za državu Kosovo. Započelo je sa trupama Nacionalne garde koje su učestvovale u okviru mirovnih snaga Ajove još od 2003,“ rekao je Tači na večerašnjem otvaranju konzulata. On je dalje dodao da će se prvobitna saradnja u „izgradnji mira i sektoru bezbednosti“, sada „proširiti na ostale sfere života“.

Među domaćinima su bili senatorka države Ajova – Džoni Ernst (Joni Kay Ernst), guverner Ajove – Teri Brenšted (Terry Edward Branstad), gradonačelnik Des Moinese -Tomas Kouni (Thomas Michael Franklin Cownie) i direktor kancelarije za pitanja južne i centralne Evrope Stejt departmenta – Tomas Jazdgerdi (Thomas K. Yazdgerdi), a uz druge predstavnike Državnog sekretarijata SAD. Ceremoniji je prisustvovalo i više od sto ličnosti iz poslovne zajednice i drugih značajnih sektora Ajove, ali i velik broj medijskih ekipa.

U proteklim danima, tokom priprema za otvaranje konzulata, mediji iz Ajove su detaljno pisali o prijateljskim odnosima Kosova i ove savezne američke države, navodeći imena organizacija i grupa koje su radile zajedno sa kosovskim zvaničnicima kako bi došlo do ovog „poduhvata bez presedana“.

„Ali većina zasluga ide građanima – vojnicima Ajove,“ bili su jednoglasni u oceni, kao i samo zvaničnici.

Sama senatorka Ernst nedavno je istakla da je Nacionalna garda Ajove partner sa Kosovskim bezbednosnim snagama i da sprovodi vojne vežbe sa Kosovom, te da dve „države“ održavaju i obostrane trgovinske veze.

„Ova kancelarija, kroz raznovrsnost usluga za koje se očekuje da pruži, doprineće proširenju saradnje između Kosova i Ajove, pružajući mogućnosti za bliža partnerstva i njihovo promovisanje u ekonomiji i turizmu,“ navelo je kosovsko ministarstvo spoljnih poslova, podsećajući na međusodbne bliske civilne i vojne veze od 2011. godine:

„Kosovo i Ajova imaju bliske civilne i vojne veze koje datiraju iz 2011. godine, kada je Nacionalna garda u Ajovi ostvarila saradnju sa Bezbednosnim snagama Kosova, dok je sporazum uzajamnog partnerstva, bratimljenja između Republike Kosovo i države Ajove, potpisan između guvernera Ajove i predsednice Kosova, 2013. godine.“

Od 2003, više od 700 članova Nacionalne garde Ajove bilo je angažovano na Kosovu, dok je više kosovskih delegacija do sada posećivalo Ajovu.


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala „KoSSev“ nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.

Komandant NATO-a za Evropu sledeće nedelje na Kosovu

Vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a za Evropu, general Filip Bridlav, boraviće sledeće nedelje na Kosovu. 

Bridlav će zajedno sa komandantom KFOR-a, general majorom Guljuelmom Luiđi Miljetom, u četvrtak – 4. februara, u 17:45, u kampu „Film city“, održati konferenciju za medije na kojoj će govoriti o, kako je saopšteno iz KFOR-a, ovoj misiji na Kosovu, kao i o NATO operacijama.


Preuzimanje i objavljivanje tekstova sa portala „KoSSev“ nije dozvoljeno bez navođenja izvora. Hvala na poštovanju etike novinarske profesije.

Vučić: Nastavićemo da insistiramo na dijalogu

Premijer Aleksandar Vučić istakao je danas da će Beograd nastaviti da insistira na rešavanju problema sa Prištinom, jer je to od značaja za bolji život i Srba i Albanaca, a ne za neki budući izborni rezultat, što prištinske vlasti imaju na umu.Aleksnadar Vučić

„Mi ćemo nastaviti da insistiramo na dijalogu i na rešavanju problema slobodnog protoka robe i ljudi, zato što ima mesta za srpski biznis u svakom mestu na KIM, ne samo tamo gde Srbi žive“, primetio je premijer.

Takođe, prema njegovim rečima, ima prostora za Albance da razvijaju biznis na celoj teritoriji Srbije.

„Za nas je to bitno da to radimo, ne samo zbog evropskih integracija, već zbog toga što sa tim ljudima moramo da živimo zajedno u godinama i decenijama koje dolaze“, kazao je premijer.

Vučić je istakao da su ga stoga iznenadile izjave koje su stizale iz Prištine posle najnovije runde dijaloga Beograda i Prištine, jer nemaju mnogo veze sa realnošću.

„Govorili su neke stvari koje se uopšte nisu dešavale na našim razgovorima. Ako to nekome više prija neka to tako radi, ali to sa realnošću nema mnogo veze“, poručio je Vučić u izjavi novinarima.

Prema njegovim rečima, očigledno je da neki „od njih“ ne mogu da se izvuku iz dnevnopolitičkih problema i da im je glava u nekim budućim izborima, nego u trenutnom rešavanju problema.

On je izrazio nadu da će uspeti da to prevaziđu i da će moći da ponovo govore o temama važnim za poboljšanje života građana.

Objavljen spisak primljenih stažista

Kancelarija za pitanja zajednica objavila konačan spisak stažista koji će u narednih šest meseci raditi u institucijama Kosova.Prošlogodišnji kandidati koji su prošli stažiranje u institucijama 

Za razliku od prošle godine kada je bilo samo oko 350 prijavljenih za 100 mesta, ove godine taj proj premašio je 800.

Direktor Kancelarije za pitanja zajednica Ivan Tomić rekao je da se nada da će odabrani opravdati poverenje i svojim radom dati značajan doprinos zajednicama kojima pripadaju.

“Nije bilo lako odlučiti se za 100 od 800 kandidata, ali verujem da će oni koji ove godine nisu prošli pokušati ponovo već krajem leta i dobiti šansu da pokažu svoje znanje u opštinama i ministarstvima”, rekao je Tomić.

Stažisti uglavnom dolaze iz opština južno od Ibra, dodaje Tomić istučući da ostaje žaljenje što nema dovoljno kadidata iz opština na severu.

“Nedovoljno poznavanje centralnih institucija, nepojavljivanje u zakazanom terminu ili nedostatak dokumentacije su razlozi zbog kojih broj primljenih stažista iz tog kraja nije veći”, kaže Tomić.

Odabrani kandidati provešće šest meseci u lokalnim i centralnim institucijama Kosova, a kako Tomić kaže, nakon završenog stažiranja nije im zagarantovano radno mesto.

Ovaj projekat Kancelarije za pitanja zajednica podržava ambasada Norveške na Kosovu.

Konačan spisak primljenih kandidata može se naći na zvaničnom sajtu Kancelarije za pitanja zajednica.

Program stažiranja namenjen je nevećinskim zajednicama na centralnom i lokalnom nivou. Zastupljenost nevećinskih zajednica na ovoj listi napravljena je u skladu sa njihovom zastupljenošću u skupštini Kosova, i to po sledećem rasporedu i u skladu sa osvojenim bodovima na intervjuu. Program je finansijski podržan od strane ambasade Kraljevine Norveške.

Srpska zajednica – 49 kandidata
Bošnjačka zajednica – 14 kandidata
Turska zajednica – 9 kandidata
Romska zajednica – 7 kandidata
Egipćanska zajednica – 6 kandidata
Aškalijska zajednica – 6 kandidata
Goranska zajednica – 4 kandidata
Albanska zajednica kao nevećinska zajednica na lokalnom nivou ima 5 kandidata.

Obaveštenje o narednim koracima biće poslato mejlom. Molimo kandidate sa liste da redovno proveravaju svoje e-mail adrese.

Lista primljenih kandidata za Program stažiranja

Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 314 Slavić, Anđelija 22.06.1990 Dobrotin Gračanica Srbin 100.00
2 474 Luković, Novak 19.03.1996 Zvečan Zvečan Srbin 100.00
3 514 Jakovljević, Tamara 21.03.1993 Plemetina Obilić Srbin 100.00
4 856 Panajotović, Jovica 30.10.1991 Šilovo Gnjilane Srbin 100.00
5 126 Janković, Marko 04.10.1992 Šilovo Gnjilane Srbin 99.67
6 325 Živić, Vladica 23.12.1991 Gornja Gušterica Priština Srbin 99.33
7 302 Arsić, Igor 13.10.1985 Čaglavica Gračanica Srbin 98.00
8 849 Lazić, Miljana 01.07.1995 Bresje Kosovo Polje Srbin 97.33
9 385 Šarkočević, Ivan 12.11.1993 Berivojce Štrpce Srbin 97.00
10 264 Stojković, Goran 28.12.1989 Pasjane Parteš Srbin 95.33
11 451 Jović, Aleksandra 23.03.1994 Laplje selo Gračanica Srbin 95.00
12 128 Janković, Milan 27.06.1991 Šilovo Gnjilane Srbin 94.00
13 146 Novaković, Zorica 31.01.1990 Parteš Parteš Srbin 93.75
14 599 Mitić, Mirjana 18.04.1986 Laplje Selo Gračanica Srbin 92.67
15 563 Rašić, Igor 13.06.1990 Gračanica Gračanica Srbin 92.33
16 857 Tasić, Stefan 28.06.1994 Ranilug Ranilug Srbin 92.00
17 393 Vukašinović, Veljko 16.04.1990 Leposavić Leposavić Srbin 91.67
18 495 Maksimović Trajković, Miljana 22.04.1987 Gračanica Gračanica Srbin 91.67
19 455 Simić, Milica 30.03.1991 Laplje selo Gračanica Srbin 91.33
20 087 Čanović, Aleksandar 17.07.1988 Dobrotin Gračanica Srbin 91.00
21 370 Stojković, Snežana 15.05.1990 Gračanica Gračanica Srbin 91.00
22 699 Dešić, Milica 09.03.1993 Gračanica Gračanica Srbin 91.00
23 076 Serafimović, Dragana 16.03.1993 Pasjane Parteš Srbin 90.67
24 144 Maksimović, Milica 18.12.1991 Gračanica Gračanica Srbin 90.00
25 255 Nedeljković, Stefan 11.03.1989 Laplje Selo Gračanica Srbin 90.00
26 323 Đorđević, Snežana 03.08.1992 Staro Gracko Lipljan Srbin 90.00
27 250 Živić, Milan 23.01.1990 Preoce Gračanica Srbin 89.67
28 501 Staletović, Ana 22.10.1986 Berivojce Štrpce Srbin 89.67
29 850 Tripković, Miloš 01.12.1993 Plemetina Obilić Srbin 89.67
30 804 Maksimović, Miloš 21.04.1991 Pasjane Parteš Srbin 89.33
31 284 Cvejić, Milena 21.02.1994 Gračanica Gračanica Srbin 89.00
32 317 Vitošević, Petar 15.07.1986 S. Mitrovica S. Mitrovica Srbin 89.00
33 858 Mitrović, Miroslav 10.10.1986 Parteš Parteš Srbin 89.00
34 203 Nedeljković, Lazar 16.08.1990 Gračanica Gračanica Srbin 88.67
35 436 Đorić, Ivan 14.05.1992 Laplje Selo Gračanica Srbin 88.67
36 229 Stojanović, Ivana 17.08.1995 Gračanica Gračanica Srbin 88.50
37 040 Vučić, Aleksandar 03.06.1992 D.Gušterica Gračanica Srbin 88.33
38 195 Natić, Dragana 10.10.1990 Ranilug Ranilug Srbin 88.33
39 216 Milošević, Miroslav 14.06.1987 Parteš Parteš Srbin 88.33
40 442 Stevanović, Goran 10.10.1989 Strpce Štrpce Srbin 88.33
41 006 Simonović, Milena 23.06.1987 Laplje selo Gračanica Srbin 88.00
42 108 Antić, Aleksandar 14.11.1990 Berivojce Kamenica Srbin 88.00
43 291 Miladinović, Milena 05.06.1992 D. Brnjica Priština Srbin 88.00
44 729 Stefanović, Stevica 16.05.1988 Prilužje Vučitrn Srbin 88.00
45 051 Marković, Marija 04.10.1992 S. Mitrovica S. Mitrovica Srbin 87.67
46 237 Šešlija, Nataša 06.06.1993 Gračanica Gračanica Srbin 87.67
47 497 Rašić, Tamara 04.05.1994 Dobrotin Gračanica Srbin 86.67
48 560 Arsić, Slobodan 18.11.1988 Glogovce Gnjilane Srbin 86.67
49 086 Mitić, Brankica 13.02.1988 Šilovo Gnjilane Srbin 86.67
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 438 Aliti, Vildana 10.07.1993 Prizren Prizren Bošnjak 100.00
2 530 Hoxha, Arnella 13.08.1993 Orahovac Orahovac Bošnjak 99.00
3 373 Ukić, Sanela 10.08.1993 Gračanica Gračanica Bošnjak 97.00
4 719 Bektešević, Aldijana 18.11.1990 S. Mitrovica S. Mitrovica Bošnjak 96.33
5 653 Veliji, Ahmet 09.05.1992 Mušnikovo Prizren Bošnjak 95.33
6 846 Haliti, Sanel 24.02.1990 Prizren Prizren Bošnjak 95.33
7 371 Murić, Irma 23.12.1994 Peć Peć Bošnjak 95.00
8 103 Dili, Mirnes 26.03.1992 Mušnikovo Prizren Bošnjak 94.75
9 409 Bajrami, Vildon 23.07.1992 Prizren Prizren Bošnjak 94.67
10 340 Zulji, Elmedin 11.12.1992 Prizren Prizren Bošnjak 94.33
11 069 Azizović, Anita 04.07.1986 Prizren Prizren Bošnjak 94.25
12 080 Smaili, Enes 16.02.1995 Mušnikovo Prizren Bošnjak 93.67
13 192 Cucović, Ilda 06.06.1994 Peć Peć Bošnjak 93.67
14 814 Hajdarpašić, Edin 20.12.1990 Vitomirica Peć Bošnjak 93.67
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 389 Cerkez, Tansel 01.02.1990 Priština Priština Turčin 95.67
2 064 Figen, Janovali 01.04.1993 Priština Priština Turčin 92.75
3 022 Nuza, Fiona 16.11.1992 Priština Priština Turčin 92.25
4 388 Sunguri, Xhanasu 06.05.1995 Priština Priština Turčin 90.67
5 099 Kurteshi, Didem 22.03.1993 Priština Priština Turčin 90.50
6 245 Mustafa, Ali 19.01.1990 Gnjilane Gnjilane Turčin 90.00
7 567 Avdiu, Festona 20.09.1995 Gnjilane Gnjilane Turčin 89.50
8 641 Abdulla, Aysel 08.07.1989 Gnjilane Gnjilane Turčin 84.33
9 640 Imami, Arta 24.09.1991 Gnjilane Gnjilane Turčin 81.67
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 097 Berisha, Argenita 19.04.1993 Rogove Đakovica Rom 93.50
2 178 Menekshe, Urma 04.08.1995 Prizren Prizren Rom 87.50
3 721 Krasniqi, Qendresa 09.12.1988 Miloševo Gnjilane Rom 87.33
4 310 Morina, Jeton 27.02.1989 Orahovac Orahovac Rom 83.33
5 845 Biondina, Zeneli 18.05.1994 Priština Priština Rom 83.33
6 277 Haxhiu, Teuta 19.01.1989 Priština Piriština Rom 78.00
7 279 Toska, Zonjusha 07.01.1992 Peć Peć Rom 59.67
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 435 Shabani, Rabije 23.02.1995 Kosovo Polje Kosovo Polje Aškalija 90.00
2 151 Shabani, Arben 22.08.1992 Uroševac Uroševac Aškalija 89.00
3 263 Ilazi, Bajram 04.09.1993 Đurkoc Štimlje Aškalija 87.33
4 037 Limani, Kadri 29.02.1996 Lipljan Lipljan Aškalija 86.00
5 266 Osmani, Valdete 31.03.1992 Uroševac Uroševac Aškalija 86.00
6 240 Osmani, Gyltene 20.04.1994 Uroševac Uroševac Aškalija 85.67
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 332 Gashi, Enise 26.03.1995 Priština Priština Egipćanin 100.00
2 347 Lala, Fridon 13.06.1991 Priština Đakovica Egipćanin 100.00
3 422 Bellacerka, Lindita 28.05.1996 Đakovica Đakovica Egipćanin 74.50
4 423 Sefa, Atdhe 22.05.1989 Đakovica Đakovica Egipćanin 68.25
5 397 Gerbani, Edon 13.12.1991 Đakovica Đakovica Egipćanin 64.33
6 511 Qehaja, Erodita 14.08.1990 Đakovica Đakovica Egipćanin 59.67
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 275 Neziri, Fatmir 01.09.1993 Ljubižde Prizren Goranac 100.00
2 445 Vejapi, Semija 07.01.1993 Priština Priština Goranac 96.00
3 219 Ibiši, Sait 26.04.1991 S. Mitrovica S. Mitrovica Goranac 93.00
4 688 Hamza, Anita 09.01.1994 Peć Peć Goranac 79.00
Red. br. Br. app. Prezime i ime Datum rođenja Adresa Opština Nacionalnost Bodovi
1 478 Ademi, Amir 10.12.1985 Kišnica Gračanica Albanac 100.00
2 231 Ademi, Arbenita 11.01.1992 Kišnica Gračanica Albanac 97.20
3 446 Azemi, Arbrore 12.12.1990 Kisnica Gračanica Albanac 84.67
4 081 Ramadani, Arte 14.08.1996 Kusce Novo Brdo Albanac 81.67
5 105 Vehapi, Avni 26.06.1990 Suvi Do Gračanica Albanac 59.25

25.12.2015 |08:00 – 23:59 – Izgleda da se sada Srbija ozbiljnije pritiska od „naših prijatelja“ koji su veći prijatelji sa Šiptarskim teroristima koji su okupirali i zauzeli teritoriju Srbije na KiM!


Kirbi: SAD za ulazak Kosova u UN

Normalizacija odnosa Beograda i Prištine podrazumeva članstvo Kosova u UN, izjavio je ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi.

“Ne tražimo da Srbija prizna nezavisnost Kosova, već normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Šta će ta normalizacija na kraju tačno značiti, na Evropskoj uniji je da definiše, ali, po nama, to uključuje i članstvo Kosova u UN”, rekao je Kirbi za “Večernje novosti”, odgovarajući na pitanje da li će priznavanje nezavisnosti KiM biti krunski uslov za članstvo Srbije u Uniji.

Kirbi, koji krajem januara završava mandat u Beogradu, za “Novosti” poručuje da je u poslednje četiri godine Srbija napredovala, ekonomski i politički, i u dijalogu sa Kosovom, odnosima sa susedima.

Na konstataciju lista da pojedini srpski zvaničnici poručuju da je članstvo Kosova u UN neprihvatljiv uslov, Kirbi je podsetio da Zapadna Nemačka nikad nije priznala Istočnu Nemačku, a ona je bila u UN.

Na pitanje hoće li zahtev da Priština dobije stolicu na Ist Riveru biti deo pravno obavezujućeg sporazuma koji EU zahteva na kraju procesa normalizacije, Kirbi je odgovorio da SAD samo asistiraju u tom procesu koji vodi EU, i u ovoj fazi ni na čemu ne insistiraju.

“SAD su priznale Kosovo, ali to je pitanje za EU, gde pet država to nije učinilo. Pravno obavezujući sporazum je jedan u nizu papira koji Beograd i Priština potpisuju. To ste već činili, u aprilu 2013, avgustu 2015. godine”, kazao je Kirbi.

KO PODRŽAVA I ORGANIZOVANO UČI ŠIPTARSKE MASE KAKO DA SE PONAŠAJU I REAGUJU OČIGLEDNO JE PA TAKO I ONE ORGANIZACIJE KOJE SU ZADUŽENE ZA ODGOVARAJUĆE DELOVANJE NA JAVNO MNJENJE REAGUJU I DELUJU U SKLADU SA SVOJIM MENTORIMA. SA DRUGE STRANE (NAŠE) IMAMO VEOMA KONTROLISANO I RASLOJENO DRUŠTVO KOJE BEZCILJNO SE PONAŠA I RADI SVE ZA RAD „LIČNOG“ A NE ZAJEDNIČKOG GLOBALNOG INTERESA NACIJE.

Dačić: Nećemo pordžati Kosovo u UN

Srbija, naravno, neće podržati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama koje bi značilo legalizaciju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, uključujući i Ujedinjene nacije, poručio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.Ivica Dačić

Dačić je poručio i da je dijalog Beograda i Prištine statusno neutralan, te reagujući na izvu ambasadora SAD Majkla Kirbija, podseto da SAD i Srbija imaju različito viđenje pitanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, što se, kako kaže, moglo videti i prilikom razmatranja zahteva za članstvo Kosova u Unesku.

Ambasador Kirbi je, naime, rekao u intervijuu Novostima da normalizacija odnosa Beograda i Prištine „podrazumeva članstvo Kosova u UN“.

Dačić je, međutim, ukazao da kako i sam ambasador Kirbi kaže, po tom pitanju postoje i razlike između stava SAD i Evropske unije, gde pet država nije priznalo jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.

„Srbija neće menjati svoju principijelnu politiku, uz punu posvećenost dijalogu kao jedinom načinu za rešavanje svih otvorenih pitanja“, zaključio je Dačić, saopšteno je iz Minitarstva spoljnih poslova.

Tahiri: Srbiju će Zapad izolovati ako ne prizna Kosovo

Ministarka za dijalog u Prištini Edita Tahiri uverena je da Srbija u suštini „zna da će priznati kosovsku nezavisnost“ jer, kako navodi, to je uslov Evropske unije definisan u poglavlju 35.

Čak i ako Srbija na to ne pristane, dodaje Edita Tahiri, Kosovo će biti članica UN, a Srbiju će u tom slučaju Zapad izolovati.

Kako prenosi portal Koha ditore, Tahiri je izjavila da je Srbija ostala na raskrsnici između Istoka i Zapada, dok su „Kosovo i sve ostale zemlje Zapadnog Balkana izabrale jasnu prozapadnu orijentaciju i evroatlantske integracije“.

Kosovo se, navodi Tahiri, jasno pozicioniralo na stranu Severnoatlantske alijanse i „njegova spoljna politika je jasno na strani Zapada u odnosu na najnovija događanja na međunarodnom bezbednosnom planu, geopolitičke tendencije i međunarodnog terorizma i radikalizma“.

Istovremeno, navodi Tahiri, poglavlje 35 od Srbije jasno traži normalizaciju i dobrosusedske odnose sa Kosovom, poštovanje sporazuma sa Briselom, raspuštanje paralelnih struktura na Kosovu i na kraju čitavog procesa Srbija će, kako bi potvrdila dobrosusedske odnose, priznati nezavisnost Kosova ukoliko zaista želi da se učlani u EU.

Tahiri je tako reagovala na izjavu šefa diplomatije Srbije Ivice Dačića, koji je ranije danas, odgovarajući američkom ambasadoru u Beogradu Majklu Kirbiju, rekao da Srbija, naravno, neće podržati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući i UN.

Kirbi je pitanje članstva Kosova u UN pokrenuo rekavši da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ne znači i priznavanje nezavisnosti, ali „podrazumeva članstvo Kosova u UN“.

„Molimo se da ne dođe do toga da se branimo silom“

Beograd — Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej rekao je sаdаšnjim i budućim žiteljimа Kosovа i Metohije dа treba da budu jedinstveni u svim pitаnjimа.

IZVOR: BETA PETAK, 25.12.2015. | 23:27

Nаšа porukа svim Srbimа, nаjpre onimа koji su smogli snаge i hrаbrosti i ostаli nа svojim vekovnim ognjištimа, dа i pored mnogih nevoljа i opаsnosti kojimа su svаkodnevno izloženi, ostаnu nа zemlji svojih otаcа i predаkа“, rekao je patrijarh u intervjuu za prištinski časopis „Jedinstvo“.

„A onimа koji su izbegli i koji su prognаni, dа se vrаte, obnove svoje spаljene domove i povrаte svoju uzurpirаnu imovinu“, dodao je patrijarh.

On je rekao da prognаni Srbi sа Kosova ne smeju izgubiti nаdu nа povrаtаk svojim domovimа, iаko spаljenim, svojim svetinjаmа i grobljimа svojih predаkа.

Uputan da prokomentariše svoju izjаvu dа će Srbi svoje svetinje brаniti svim ljudskim sredstvimа, аli аko trebа i silom, on je odgovorio da se svetinje brаne istinom, istorijom i kulturom.

„Kаdа nа ove činjenice nаsrne silа kojа ih ne poštuje i ne uvаžаvа ondа se istine, nаžаlost, brаne silom. Molimo se Gospodu dа nikаdа ne dođemo u priliku dа zemlju brаnimo silom. Bogu hvаlа, nаš nаrod nikаdа nije koristio silu dа osvаjа tuđe zemlje, аli je bio prinuđen dа se brаni i silom. Uzdаmo se u Božju pomoć dа će u međunаrodnim odnosimа pobeđivаti rаzum i dobrа voljа“, kazao je patrijarh.

Patrijarh je dodao da su sveti hramovi kojim je ukrašena kosovskometohijska zemlja nаdа i utehа dа će srpskа „Pаlestinа“ i srpski Jerusаlim biti i zа svаgdа ostаti svetа srpskа zemljа.

„Sve dok Kosovo bude u srcu srpskog nаrodа, dok budemo pevаli pesme o Kosovu, dok budemo gаjili ljubаv premа Kosovu i dok Kosovo bude nаšа nаdа, mesto nаšeg poklonjenjа, Kosovo je bilo i biće nаše“, rekao je patrijarh Irinej.

On je ocenio da niti možemo niti smemo da zamislimo i razmišljamo kakve bi sve posledice zа srpski nаrod, аli i zа hrišćаnsko nаsleđe uopšte mogao da imа prijem Kosovа u Unesko.

„Niti smemo nit možemo o tome dа rаzmišljаmo. U svаkom slučаju to bi pogubno delovаlo nа srpski nаrod. U tim svetinjаmа je srpski nаrod kroz čitаvu svoju mučnu i strаdаlnu istoriju gledаo svoju duhovnu snаgu. Tаkvu odluku moćnikа srpski nаrod nikаdа ne bi prihvаtio“, rekao je on.

Patrijarh je ocenio da svаkа silom nametnuta neprаvdа nije i ne može biti dugog vekа.

„O tome svedoči istorijа i nаšeg i drugih nаrodа. Sve ono što nije utemeljeno nа prаvdi božjoj i ljudskoj, nije trаjno. Nаdаmo se dа će ovа istinа pobediti kаdа je u pitаnju srpsko Kosovo i srpske svetinje nа Kosovu i Metohiji“, naveo je patrijarh Irinej.

On je dodao da nаjveće zаsluge za odbijanje zahteva Kosova za članstvo u Unesko pripаdаju vrhu Srbije, koji se zdušno zаložio dа šefovimа mnogih držаvа objаsni istorijsku istinu i znаčаj tih svetinjа zа srpski nаrod i srpsku kulturu.

„Nаrаvno, znаčаjnu ulogu imаlа je i nаšа crkvа svojim obrаćаnjem i аpelom poglаvаrimа prаvoslаvnih crkаvа, kаo i poglаvаrimа drugih hrišćаnskih crkаvа i predstаvnicimа religijа“, rekao je patriharh i naveo da je u odbanu svetinja stao i ceo srpski narod.

Đurić: Nakon ZSO na sto moraju doći i druga pitanja

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić izjavio je da nakon Zajednice srpskih opština na sto moraju doći pitanja položaja i imovine SPC na KiM, srpske privatne i društvene imovine, nestalih, priznavanja univerzitetskih diploma i druga pitanja.

Marko Đurić je u intervjuu za novogodišnji broj mitrovičkog Jedinstva rekao da na sto moraju doći i mnoga druga pitanja čije će se rešavanje na najkonkretniji način odraziti na položaj srpske zajednice na KiM.

Direktor Kancelarije za KiM je rekao da je stvarni cilj – ekonomski snažna Srbija sa osnaženim međunarodnim uticajem i kredibilitetom, jer samo takva Srbija može efikasno da štiti svoje državne i nacionalne interese, uključujući i naše legitimne interese na KiM.

EU za Srbiju nije cilj sama po sebi, rekao je Đurić i istakao da ona treba da srpskom narodu omogući da živi u uređenom i prosperitetnom društvu u kojem će biti ovaploćene civilizacijski najnaprednije evropske vrednosti i standardi, tako da i proces pristupnih pregovora treba doživljavati kao niz koraka ka stvaranju takvog društva.

Đurić je izjavio da se nalazimo ne na kraju, već na početku procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine.

„Do sada je Priština decidirano odbijala da razgovara o stvarima za koje su Srbija i srpski narod najviše zainteresovani, iako je u samom temelju prvog Briselskog sporazuma princip da se pitanja od interesa za obe strane neće rešavati unilateralnim potezima“, rekao je Đurić.

To će naravno morati da se promeni ukoliko prištinska strana i EU, kao posrednik u dijalogu, iskreno žele stabilizaciju prilika u regionu, istakao je direktor Kancelarije za KiM.

Đurić je ocenio da je jasno da je u Prištini došlo vreme za političku smenu generacija i da su neki od političkih lidera Albanaca do te mere opterećeni svojom ratnom prošlošću da predstavljaju prepreku uspostavljanju normalnih političkih procesa na KiM.

„Razumljivo je u neku ruku to što oni čine sve da produže svoj politički vek, pa, ako hoćete, i vreme na slobodi. Na međunarodnoj zajednici koja u velikoj meri upravlja političkim procesima u Pokrajini je da taj otpor slomi“, naglasio je Đurić.

Novinari traže objašnjenje ko napada Marka Đurića?

Osamnaest novinara, uglavnom radnika Mreže Most i RTK2, traži od Udruženja novinara Srbije i Društva novinara KiM pojašnjenje ko je bez njihove saglasnosti objavio saopštenje kojim se, kako navode, napada  direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.Marko Đurić

Kako piše u tekstu koji je poslat sa adrese “Novari KiM”, saopštenje koje je juče izdalo Udruženje novinara Srbije i Društvo novinara Kosova i Metohije je “nepošteni pokušaj da se stav pojedinca ili manje grupe kolega predstavi kao stav čitavog članstva”.

“Pitamo, da li jučerašnje saopštenje, koje je objavljeno nakon što Marku Đuriću nije dozvoljena najavljena poseta Janjevu, odražava stav rukovodstva UNS i DNKiM, ili njegovog dela, ili možda samo novinara koji su na terenu silom prilika bili uskraćeni za očekivanu izjavu? “, stoji u ovom saopštenju.

Novinari Maja Fićović, Maja Radojević, Nenad Milenković,  Ljiljana Janković,  Sanja Đokić, Maja Milenković, Velibor Tasić,  Nikola Mitić, Sergej Zaporožac, Sonja Milojević, Ivan Radulović,  Slavica Radulović,  Zoran Vlašković,  Nada Smikić, Nikola Krstić, Milica Stojanović, Tanja Gapić i Marko Zakić, inače članovi UNS-a i DNKiM, pitaju predstavnike udruženja “da li je pravi trenutak da napadamo predstavnike institucija Republike Srbije koji svojim maksimalnim zalaganjem i naporima, pomažu srpskom narodu u pokrajini, uključujući i novinare, brane interese i čuvaju institucije Republike Srbije?”

Pomenuti novinari navode da već duže vreme u odlučivanju DNKiM nisu zastupljeni novinari sa celog KiM, jer ih niko ne konsultuje.

“Drage kolege , mada bi to trebalo da znate, moramo da vam naglasimo da smo ravnopravni članovi UNS-a i DNKiM. Zahtevamo da naše udruženje nastavi da brani interese struke, a ne da pojedinci zloupotrebljavaju organizaciju i esnaf za lične obračune i bespotrebno stvaraju međusobne tenzije u osetljivom političkom trenutku za pokrajinu”, stoji u saopštenju koje potpisuju novinari Mreže Most i RTK2.

“Novinari KiM” očekuju da ubuduće budu konsultovani u vezi sa “važnim odlukama” koje donosi Društvo novinara Kosova Metohije.

Don Mate: Nije mi bila najavljena poseta Đurića

Don Mate Palić kaže za RTV Kim da ne zna da li je jučerašnja poseta direktora Kancelarije za KiM Janjevu bila najavljena, ističući da njemu lično nije.Don Mate Palić

Janjevački župnik kaže da je juče od novinara koji su se okupili saznao da Marko Đurić treba da dođe u Janjevo.

„Ne znam da li je poseta najavljena, meni posebno nije. Kada smo se prethodno sreli ja sam ga pozvao da dođe u Janjevo ali nismo tačno zakazali datum“, kazao je Don Mate.

Dodaje da je, nakon tog saznanja, direktora Kancelarije za KiM čekao do oko dva sata popodne, a da je putem medija saznao da Đurić nije dobio dozvolu da poseti Janjevo.

„Želeo bih svakako da se vidim sa njim. Nije mi bilo jasno zašto nije dobio tu dozvolu. Mi se poznajemo. Želeo bih da kao prijatelj i poznanik poseti moju kuću. Juče je bio Blagdan, svakako da bi bilo dobro da je čestitao. On je to učinio putem medija pa ću ja to preneti vernicima“, kaže Don Mate.

22.12.2015 |08:00 – 23:59| ZSO je poslednja šargarepa na najdužem štapu koja je nedostižna i predstavlja teorijski pojam za manipulaciju nad Srbijom kako bi se maskirala PREDAJA TERITORIJALNOG SUVERENITETA SA KOSOVA I METOHIJE! Očigledno da će na njoj raditi izabranici sa sledećih IZBORA…


Ustavni sud: ZSO nije u suprotnosti sa kosovskim zakonima

Zajednica srpskih opština u skladu je sa Ustavom i kosovskim zakonima, odlučio je Ustavni sud, objavio je prištinski portal Ljajmi.net.

Zajednica srpskih opština predviđena je Briselskim sporazumom, koji su krajem avgusta u Briselu potpisali predstavnici Beograda i Prištine.

Izvori portala Ljajmi.net saopštili su da će Ustavni sud odluku objaviti pre kraja ove nedelje, tačnije pre novogodišnjih i božićnih praznika.

U odluci će se, prema istim izvorima, konstatovati da ZSO nije u suprotnosti sa Ustavom.

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić ističe da je za Beograd merodavan samo sporazum potpisan u Briselu 25. avgusta, a da režirani politički i pravni procesi u pokrajini i maštoviti izgovori ne utiču na obavezu Prištine da te sporazume sprovodi.

Sporazum je krajem oktobra na procenu ustavnosti Ustavnom sudu poslala predsednica Atifete Jahjaga posle niza protesta opozicionih partija u Skupštini i van nje.

Kosovski premijer Isa Mustafa rekao je da izrada statuta ZSO neće početi pre donošenja mišljenja Ustavnog suda.

Đurić: Za ZSO merodavan samo Briselski sporazum

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić ističe da je za Beograd merodavan samo sporazum potpisan u Briselu 25. avgusta, a da režirani politički i pravni procesi u Pokrajini i maštoviti izgovori ne utiču na obavezu Prištine da te sporazume sprovodi.

„Za nas je merodavan samo sporazum potpisan 25. avgusta. Režirani politički i pravni procesi u Pokrajini i maštoviti izgovori ne utiču na obaveze Prištine da sprovodi sporazume“, rekao je Đurić Tanjugu, komentarišući navode da je kosovski Ustavni sud odlučio da je ZSO u skladu sa Ustavom i zakonima.

Prištinski portal Ljajmi naveo je da će Ustavni sud odluku objaviti pre kraja ove nedelje, tačnije pre novogodišnjih i božićnih praznika, a u odluci će se, prema izvorima tog portala, konstatovati da ZSO nije u suprotnosti sa Ustavom.

Sporazum je krajem oktobra na procenu ustavnosti Ustavnom sudu poslala predsednica Atifete Jahjaga posle niza protesta opozicionih partija u Skupštini i van nje.

Kosovski premijer Isa Mustafa rekao je da izrada statuta ZSO neće početi pre donošenja mišljenja Ustavnog suda.

NATO uputio formalni poziv Crnoj Gori

Podgorica — Šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić primio je pismo generalnog sekretara NATO-a, u kome se Crna Gora i formalno poziva da otpočne proces pristupanja NATO-u.

IZVOR: BETA UTORAK, 22.12.2015. | 19:45

Foto: Thinkstock
Iz crnogorskog Ministarstva spoljnih poslova i evropskih integracija, uz obaveštenje o Stoltenbergovom pismu, navedeno je da će pristupni pregovori za članstvo u NATO-u trajati nekoliko meseci.

Nakon toga Crna Gora i NATO bi trebalo da potpišu protokol o pristupanju te države Alijansi. Na ministarskom sastanku Alijanse 2. decembra odlučeno je da se Crna Gora pozove u članstvo tog saveza.

Status punopravnog člana NATO-a, kako je ranije najavljeno, Crna Gora bi mogla da stekne za godinu, do godine i po.

Demarkacija CG i Kosova po Ustavu iz 1974.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Džava na Kosovu objavila je da je imala uvid u demarkaciju granice sa Crnom Gorom, koja je kosovsku nezavisnost priznala oktobra 2008. godine, i ocenila da je urađena u skladu sa Ustavom iz 1974, preneli su crnogorski mediji.

Sa potpisivanja sporazuma

„Stejt department je detaljno pregledao demarkaciju granice Kosova i Crne Gore koju je pripremila kosovska Državna komisija za obeležavanje i održavanje državne granice. Demarkacija je obavljena u skladu sa Ustavom SFRJ iz 1974. godine”, saopšteno je iz Aabasade SAD-a u Prištini.

Evropska unija je postavila Kosovu uslov demarkacije zbog liberalizacije viznog režima.

“Napominjemo da je sklapanje Sporazuma o označavanja granice uslov EU za liberalizaciju viznog režima i predstavlja važan korak na putu Kosova prema evropskim integracijama”, navodi se između ostalog u saopštenju Ambasade SAD-a na Kosovu.

Zamenik premijera Kosova i ministar spoljnih poslova Hašim Tači je na svom Tviter nalogu objavio da je Stejt department saopštio da nije bilo greške u, kako je naveo, demarkaciji „granica između dve države“.

Sporazum o demarkaciji Podgorica je potpisala sa Prištinom u Beču 26. avgusta, a pregovori o tom pitanju su počeli novembra 2012.

Poslanici tri opozicione partije na Kosovu protive se ovom sporazumu isto kao i briselskkom sporazumu o formiranju Zajednice srpskih opština, te traže od vlasti da povuku potpis sa tog sporazuma.

Stoga je kosovska vlada pozvala eksperte iz EU i Sjedinjenih Američkih Država, kako bi izvršili reviziju Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom.

Koha:Ustavni sud obara deo sporazuma o ZSO

Prištinska Koha ditore tvrdi, pozivajući se na zapadne diplomatske izvore, da se u tim krugovima sada ozbiljno uzima u obzir mogućnost da Ustavni sud donese odluku koja će bar delimično oboriti sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).

Ustavni sud (Foto info.ks

Prema, kako se navodi, izvorima sa kojima je taj prištinski dnevnik bio u kontaktu,  ukoliko Ustavni sud proglasi neustavnim neki deo spornog Sporazuma, onda će se o sporazumu koji je bio postignut u Briselu ponovo pregovarati.

„Prema jednom visokom zvaničniku jedne zapadne zemlje, o tome se ne govori otvoreno jer se ne želi da se na to gleda kao na podršku Ustavnom sudu da sporazum proglasi neustavnim“, navodi Koha.

List tvrdi i da se sada već i otvoreno čuju razni glasovi da se čini da deo spoorazuma navodno nije u skladu sa idejom o multietničckoj državi koja teži da funkcioniše po evropskim demokratskim standardima i da bi on mogao da bude promenjen.

Prihvatnju briselskog sporazuma, koji su Beograd  Priština potpisali krajem avgusta, protive se tri parlamentarne opozicione stranke, koje praktično već četvrti mesec blokiraju rad Skupštine aktiviranjem suzavca i protestima, koji su za posledicu imali hapšenje nekolicine opozicionih poslanika među kojima je i osnivač radikalnog pokreta Samoopredeljenje Aljbin Kurti.

Kurti i Hadžiju u kućnom pritvoru

Viši sud u Prištini doneo je odluku da poslaniku Samoopredeljenja Aljbinu Kurtiju pritvor zameni merom kućnog pritvora, javila je prištinska Koha.netAljbin Kurti u Skupštini (Foto Kim)

Kako je saopšteno iz ovog suda, kućni pritvor određen je i za poslanicu Samoopredeljenja Aljbuljenu Hadžiju.

Kurti će u kućnom pritvoru ostati do 28. decembra, a Aljbuljeni Hadžiju do 7. januara iduće godine, piše u saopštenju Višeg suda.

Kurti i Hadžiju su poslanici koji su sa ukupno 13 poslanika opozicije po nalogu tužioca privedeni zbog bacanja suzavca u skupštinskoj sali i sukoba sa policijom koja je obezbeđivala zgradu parlamenta.

Marić: ZSO ključna za primenu Briselskog sporazuma

Ministar administracije i lokalne samouprave Ljubomir Marić izjavio je da je sprovođenje sporazuma o Zajednici srpskih opština ključno za uspešnu primenu Briselskog sporazuma.Ljubomir Marić

Marić i američki ambasador u Prištini Greg Delavi razgovarali su o bezbednosti i primeni Briselskog sporazuma, saopšteno je sinoć iz kabineta ministra.

Marić i Delavi su razgovarali i o dosadašnjoj primeni Briselskih sporazuma i funkcionisanju lokalnih samouprava, kao i neophodnosti sprovođenja sporazuma o Zajednici srpskih opština.

Marić je, kako je saopšteno, istakao da je ovaj deo sporazuma ključan za uspešnu primenu Briselskog sporazuma u celosti, ali i delovima sporazuma koji još nisu potpuno implementirani a koji su značajni upravo radi kredibiliteta ovog procesa u sredinama gde Srbi čine većinu.

Ministar administracije lokalne samouprave i ambasador SAD na Kosovu, razgovarali su i o bezbednosnoj situaciji u sredinama u kojima su u poslednje vreme učestali napadi na pripadnike srpske zajednice i o neophodnosti da se primenjuje vladavina prava kao jedini način trajne zaštite i sprečavanja budućih incidenata.

Marić i Delavi su razgovarali o ekonomskom razvoju, kako u većinski srpskim, tako i u ostalim sredinama i neophodnosti pronalaženja održivih rešenja po pitanju društvene imovine kao osnove za investicije u lokalnim samoupravama, navodi se u saopštenju.

Ljajić: Ne bi me iznenadili izbori na proleće

Predsednik SDPS Rasim Ljajić izjavio je da „ne bio bio iznenađen raspisivanjem parlamentarnih izbora na proleće naredne godine“.

IZVOR: BETA UTORAK, 22.12.2015. | 19:51

Foto: Tanjug
„Ne bih se iznenadio raspisivanjem parlamentarnih izbora na proleće, mada nemam nikakvu informaciju o tome, ali svakako će biti raspisivanja lokalnih i pokrajinskih izbora“, rekao je Ljajić.

On je na tribini u organizaciji gradskog odbora SDPS kazao da mediji i istraživanja javnog mnenja ne prate dovoljno rad ove stranke.

„Mada nas mediji i istraživanja javnog mnenja ne prate dovoljno što je paradoksalno, tvrdim da smo po organizaciji, infrastrukturi i kvalitetu ljudi među prvih pet srtanaka u Srbiji. Na nekim izborima koji dolaze pokazaćemo svoju punu snagu o čemu govori i ova puna sala u Kraljevu“, rekao je Rasim Ljajić koji je i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija.

GODINA PRED NAMA Jakšić: Ja nisam spreman da učestvujem na kosovskim izborima

Utorak, 22. decembar 2015, 0:30|Izvor: KoSSev|

Iduća godina je delikatna za Srbe na KiM-u, dok će Kosovo i Metohija 2025. u punoj meri biti deo države Srbije. Svi zajedno – mi i Priština, glasaćemo za mesto poslanika u Skupštini Srbije. Iako sadašnja vlast ne poštuje Ustav Srbije, obećavši zapadu da će se truditi da nastane još jedna albanska država na Balkanu, ona ne sprovodi obećanja, jer se boji da će im istorija suditi za izdaju. Oni koji danas vode Kosovsku Mitrovicu su minorne političke ličnosti. Današnji predstavnici Srba u kosovskim institucijama su polusvet koji nije tu da se bori i od njih Srbi ne mogu da očekuju ništa. Ja nisam spreman da učestvujem na kosovskim izborima. Srbi su na Severu Kosova opstali zahvaljujući okupljanjima i protestnim mitinzima. Premijer Srbije kontroliše četiri obaveštajne službe i Srbija može, ali ne želi da spreči nasrtaje na Srbe, a Beograd u svojim rukama drži i nož i pero. Vlada Srbije je neiskrena i igra nečasnu ulogu i ako želi da sačuva Srbe na KiM-u, mora direktno da brine o njima, a ne neka imaginarna ZSO. Ovo su samo neke od ključnih poruka nekadašnjeg najuticajnijeg lidera kosovskih Srba, Marka Jakšića, u intervjuu za KoSSev. Međunarodna i kosovska javnost Jakšića je godinama opisivala kao najvećeg ‘hardlajnera’ među inače, do tada, tvrdim Srbima sa Severa, sve do njegove marginalizacije od sredine 2012. godine i početka tzv. normalizacije odnosa – za jedne – Beograda i Prištine, za druge – Srbije i Kosova. Jakšić je danas duboko u opoziciji, ali je za mnoge lokalne Srbe, on i dalje simbol srpskog otpora kosovskoj integraciji na Severu. Ovaj ortoped priprema se da iduće godine dočeka penziju u bolnici u Kosovskoj Mitrovici, u kojoj radi od 1976. godine. Istovremeno najavljuje i nove političke aktivnosti opozicije – pokretanje peticije za raspisivanje lokalnih izbora Republike Srbije na Kosovu i Metohiji. Sa njim smo razgovarali i o, kako je više puta naglasio, medijskom mraku u Srbiji, saborcima, budućnosti. Jakšić ističe – srpstvo se najbolje brani poštovanjem zakona i Ustava i građanima poručuje da „ništa nije gotovo, dok nije gotovo“.

Šta se dogodilo sa srpskom opozicijom na Kosovu i Metohiji? Zašto je ona u ilegali? 

Opozicija nije u ilegali. Sećate se da smo mi ove godine na godišnjicu bombardovanja Srbije, ovde u Kosovskoj Mitrovici, organzovali skup, na kojem su prvaci opozicije – Sanda Rašković Ivić, Boško Obradović, Đorđe Vukadinović, izneli sve predloge. Ali postoji medijski mrak. Nas nema nigde – na državnim televizijama Srbije. Mislim da ima više od tri godine kako se nismo, na primer, pojavili na televiziji „Most“. Nijedno naše saopštenje nije objavljeno kod njih. Nema nas ni na televiziji „Kiss“, niti na ostalim medijima prorežimske priče, sem na sajtovima poput vašeg, Aktera, Nove srpske političke misli. Još nešto, nedavno smo u medija centru u Beogradu, Slaviša Ristić, Slobodan Samardžić i ja održali konferenciju za štampu, nadajući se da će tamo biti više medija, a čime smo hteli da pokažemo da DSS i oni koji više nisu u DSS-u imaju iste političke stavove, imaju isti politički program. Nijedan medij nije bio prisutan. Imajte u vidu da je bila zanimljiva tema, s obzirom na to da su se prvi put, čelnici Demokratske stranke Srbije koji su se fizički razišli, okupili na jednom mestu.

Šta mislite, zašto nisu bili?

Stigla je zabrana, pre svega iz Vlade Srbije da niko od medija ne može da bude prisutan, navodno, jer smo mi državotvorni neprijatelj.



Mediji nisu smeli da objave vest o konferenciji opozicije sa KiM-a



Stiče se utisak da su jedine dve aktivnosti srpske opozicije na KiM-u – saopštenja koja stižu elektronskim putem, i sednice SAP KiM-a?

Pored konferencije u Medija centru sa Slavišom Ristićem i Slobodanom Samardžićem, još jedna informacija o kojoj se malo zna jeste to da smo pre nešto manje od mesec dana, podneli krivičnu prijavu na osnovu člana 7, Krivičnog zakona Srbije protiv Aleksandra Vučića i Ivice Dačića zbog potpisivanja Briselskog sporazuma. Nedeljković, Dobrić i ja podneli smo krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu Republike Srbije. Vidite i sami da toga faktički nema nigde u javnosti, a posle naše krivične prijave mi smo opet u isto vreme održali, takođe, u Medija centru u Beogradu, konferenciju za štampu, kada je bilo je prisutno više od petnaest medija, ali ovoga puta, na žalost, niko ništa nije smeo da objavi. Imajući u vidu da su oni sigurno podneli izveštaj svojim redakcijama, redakcije nisu jednostavno to smele da objave.

Kakav epilog očekujete od prijava koje ste podneli?

Podneli smo krivične prijave na osnovu najteže optužbe – krivično delo veleizdaje. Pitate me za ishod – znamo da se sada neće raditi ništa, ali to ne znači da sutra, kad se ova vlast promeni, neka nova vlast neće pokrenuti ovo pitanje i izvući prijavu iz fioke. Sada ne očekujemo da će javno tužilaštvo uraditi bilo šta po pitanju tih krivičnih prijava, jer smo, takođe, ranije podneli krivičnu prijavu protiv Borka Stefanovića i njegovih čuvenih ‘dogovora’. Na žalost, do današnjeg dana, od pre skoro četiri godine, tužilaštvo nije reagovalo. Predmet je u fioci, očekujemo da će i ova prijava da završi u fioci. Ali, što se nas tiče, što se tiče Srba sa Kosova i Metohije, spasili smo svoju svest i savest pred Bogom i istorijom.

Sadašnja vlast „razbija“ sve one koji mogu nešto šta da znače na srpskoj političkoj sceni

„Sadašnja vlast ‘razbija’ sve one koji mogu bilo šta da znače na srpskoj političkoj sceni. Vidimo na koji način se razbija Demokratska stranka, vidimo šta je rađeno sa DSS-om. Mi smo se zadnjih godinu dana, umesto da se bavimo opstankom države, pod dirigentskom palicom Aleksandra Vučića, bavili spašavanjem stranke. Otišli su Nenad Popović, Andrija Mladenović, pretila je velika stvar – da se Sanda Rašković smeni. Tako da, ko god da se pojavi i ko god treba da predstavlja neku snagu – ona se razbija. Vidite podelu u okviru Dveri, za kratko vreme Glišić na jednu stranu, Boško Obradović na drugu, sve su oni na svoj način ‘pipkali’ sadašnju vlast, i zbog konkurencije – na srpskom političkom nebu se ne javljaju neke nove snage, ili ideje. Stopiraju ih pre svega oni koji su danas došli na vlast.“

Zar ne mislite da bi upravo način za „razbijanje“ kako nazivate – tog medijskog mraka bilo upravo još češće pojavljivanje u javnosti i na samom terenu, među građanima?

Teško da bi do toga došlo. Setite se samo 24. marta. Održali smo protestnu šetnju ovde, nijedan jedini mediji u Srbiji – od državne televizije, B92, Pink, nije izvestio o tome. I, na osnovu toga stiče se utisak da će, šta god mi radili, govorili – to ostati u mraku – sistem “pas laje, vetar nosi”. Mi se okupljamo, govorimo, pričamo, ali ako se o tome ne piše, kao da se ništa nije desilo.



Tužilac odustao od istrage protiv Slaviše Ristića 



Šta se dogodilo sa Vašim saborcima? Pomenuli ste Slavišu Ristića; Dragiša Milović i ostali. Zašto su se ućutali? Mislite li da su Vaši saborci aktivni koliko bi trebalo da budu?  

Slaviša Ristić se nalazi u malo nezgodnom položaju i protiv njega je pokrenuta istraga. Ono što je za nas i za njega radosna vest jeste da je javni tužilac odustao od istrage i da nema nikakvih elemenata za krivično delo. On je gotovo čitave godine bio odvojen od porodice i sigurno je da je to nešto što je uticalo i na njegov politički život. Tada je bilo pitanje da li će više da se bavi optužbama, ili političkim radom. Dobro je da je to završeno i očekujem da će on ponovo da se aktivira. Što se tiče opštinskog odbora DSS-a u Kosovskoj Mitrovici – i dalje smo u istom sastavu. Kompletno članstvo je tu, nema nikakvih podela. Sada, u subotu 26. decembra, imamo godišnju skupštinu. Očekujem kadrovsko osveženje. Što se tiče ostalih, mislim da je Nedeljković dosta aktivan u okviru Skupštine autonomne pokrajine. Dobrić takođe. Milović je nešto manje aktivan, ali ne znam zašto. Ono što nas raduje jeste da niko DSS nije napustio i prešao u SNS, iako veliki broj ljudi ne radi. Naši istaknuti članovi su ostali bez posla, na primer – Momir Kasalović, Nebojša Minić…Ali ni oni, ni veliki broj njih nisu zbog svog posla promenili ‘partijski dres’, što raduje. S obzirom na to da će 2016. biti izborna godina, izgleda i u užoj Srbiji i na Kosovu i Metohiji, očekujemo da će se ljudi ponovo i aktivirati i krenuti da rade ono što su radili ranijih godina.

Vaš najbliži politički saborac je godinama bio Milan Ivanović. U kakvim ste odnosima danas sa njim? Da li se politički razmimoilazite?

Mi smo politički, na neki način, podeljeni. Srpsko nacionalno veće nije više politički aktivno. Mogu i njega da razumem, jer, na neki način, ukoliko bi bio politički aktivan danas, onda bi možda ugrozio poziciju na kojoj se nalazi. Mi smo sačuvali korektne odnose, ali politički, čini mi se, da se on više pasivizirao, ja sam zadržao ove stavove koje imam, tako da više nismo bliski kao što smo bili ranije.



Predstavnici Srba u kosovskim institucijama – polusvet doveden da sluša, ne da razmišlja; skromnim znanjem se ne brane srpski nacionalni interesi



Da se sada osvrnemo na aktuelnu političku situaciju i političke predstavnike Srba na KiM-u. Pred same kosovske izbore došlo je do svojevrsne smene dotadašnjih srpskih predstavnika, uključujući i Vas. Da li neko od današnjih srpskih predstavnika u kosovskoj vladi – poslanici i ministri – zavređuju Vašu pažnju i poštovanje?

Ne. Moram da citiram, a možda je malo grubo, ono što je rekao Momo Trajković sa kojim se ja najčešće politički ne slažem – to je ipak deo ‘polusveta’. To je deo sveta koji je doveden da sluša. Imate danas jednu činjenicu – stavite kravatu, uzmete tašnu i onda krenete – mislite da možete da vodite narod. Ako želite da se bavite problemom Srba, srpstva, naročito problemom Kosova i Metohije, mislim da to jednostavno nije dovoljno, jer, pre svega, morate da poznajete istoriju, jer se veliki broj stvari ponavlja. Morate da znate i šta se dešava u svetu, kakav je odnos snaga. Oni imaju, da ne koristim neke druge reči, izuzetno skromno, tanko znanje, a sa takvim znanjem ne možete da branite srpske nacionalne interese. Nekada se problemom Kosova i Metohije bavio jedan Jovan Cvijić, koji je bio član osam svetskih akademija nauka, predsednik Srpske akademije nauka, ispred Vlade Srbije je bio zadužen da se bavi problemom Kosova. U novijoj istoriji imali smo pregovore u Beču. Moja malenkost je imala prilike tada da sluša i da bude u društvu sa eminentnim univerzitetskim ličnostima – Dušanom Batakovićem, Leonom Koenom, Slobodanom Samardžićem – sve su to ljudi od digniteta, od pera. A sada imate ovaj profil ljudi koji se bavi Kosovom. Zato smatram da su oni dovedeni da slušaju. Oni nisu tu da razmišljaju.



Današnji predstavnici Srba nisu tu da se bore, Srbi od njih ne mogu da očekuju ništa; ne možete sa pozicije šefa kabineta direktora da ‘uletite’ u polje ministra; ne možete zbog privilegija da radite protiv svog naroda



Ipak su oni postavljeni da štite srpske interese u kosovskim institucijama – parlamentu, vladi i opštinama. Šta Srbi mogu od njih da očekuju?

Današnji predstavnici nisu tu da se bore i od njih Srbi ne mogu da očekuju baš ništa. Pitam se zašto su uopšte tamo otišli. Primera radi, ministru za lokalnu samoupravu Mariću – bi mnogo bolje bilo da je ostao šef kabineta direktora u Trepči, nego što je otišao u kosovsku vladu. Ne možete sa pozicije šefa kabineta da ‘uletite’ u polje ministra, već morate da imate neki prethodni politički rad, morate da znate nešto više, bolje, da pročitate malo knjiga. Svaki Srbin ima pravo da se bori za rešenje problema Kosova, ali ako dođete, primera radi, iz Kninske krajine i tu preživljavate, a niste rasli u ovoj sredini, ne poznajete život ovde, vazduh, a onda postanete ministar koji treba da rešava sudbinska srpska pitanja…Da sam na njegovom mestu u tim godinama, ne bih smeo zbog odgovornosti da se prihvatim jedne takve velike dužnosti, a ne bih nikada ni ušao u jedne takve izbore. Ljudima imponuje – to je automobil, to su privilegije koje idu uz to, ali ne možete zbog privilegija da radite protiv svog naroda.



Predstavnici koji danas vode Kosovsku Mitrovicu – minorne političke ličnosti: „Mnogo je mačku goveđa glava“



Kada govorimo o političkim predstavnicima Srba na KiM-u, da se osvrnemo na kratko i na Kosovsku Mitrovicu. Kako ocenjujete rad predstavnika koji danas vode grad?

To nije deo sveta koji može da vodi ovaj grad. Uzmite Spirića za primer… oni su minorne političke ličnosti. I za njega i za ostale koji su tu, ima jedna srpska narodna poslovica, ona kaže – mnogo je mačku goveđa glava. Mislim da je time sve rečeno.



Nisam spreman da učestvujem ni na lokalnim, ni na parlamentarnim kosovskim izborima; Srbe na Severu je sačuvala stalna borba kroz demonstracije, okupljanja, javne proteste i mitinge



Od građana se može čuti da, ukoliko bi se okupila drugačija ekipa političkih predstavnika, i sa Vama – da je predvodite, da bi time mogao da se načini pomak za srpske interese unutar kosovskih institucija. Da li biste bili spremni da, zarad zaštite srpskog interesa i srpskog naroda ovde na Severu, razmotrite ideju učešća u kosovskom parlamentu, a pogotovo u ovoj fazi kada je jasno da je vaninstitucionalna borba za Srbe, praktično nepostojeća, te da, koliko god da Srbi ne priznaju kosovske institucije, deluje da je samo kroz institucije moguća borba za srpske interese? 

Imam drugačije političke stavove. Nezavisna država Kosovo i ulazak Srba u te institucije znači da se odričemo Srbije, da gazimo sopstveni Ustav i da na taj način prestaje naša borba za očuvanje Kosova u sastavu Srbije. Ne možete da pripadate i da budete učesnici političke borbe ove države, a da učestvujete u radu druge – ili ste jedna, ili ste druga država. Pre više stotina godina je car Murat pisao caru Lazaru – jedna zemlja, dva gospodara ne može da bude. Tako je i ovde. Srbi će vremenom nestati kao narod ukoliko je njihova matična država nezavisna Republika Kosovo. Znam iz sopstvenog iskustva kako su Srbi živeli 1989. godine u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, a u okviru Republike Srbije. Znam kako je vršeno zapošljavanje, znam kakav je egzodus Srba bio i onda kada su titularno bili u okviru države Srbije. Onda se postavlja posebno pitanje kako će oni preživeti i kakva je to borba za bolji život Srba u ovaj nezavisnoj Republici Kosovo. Srbi u institucijama samoproglašene Republike Kosovo nemaju šta da traže, oni tu mogu samo da budu politički dekor. Treba da predstavljaju da su Srbi učesnici neke političke borbe na Kosovu, a sopstvenom narodu ne mogu ništa da pomognu? Još od 2000., kada su prvi predstavnici bili zajedno Haradinaj, Tači, Rada Trajković, Ibrahim Rugova – do današnjeg dana, bez obzira što su Srbi imali predstavnike na nivou Kosova, život Srba se nije poboljšao, broj Srba na KiM-u nije porastao. To što smo na Severu Kosova uspeli da ostanemo, nismo opstali zahvaljujući tome što smo učestvovali u radu Skupštine Kosova, već zahvaljujući jednoj stalnoj borbi Srba, pre svega, kroz demonstracije, okupljanja, javne proteste i mitinge. Samo je to sačuvalo Srbe ovde na Severu Kosova! Ja lično nisam spreman, pre svega, poštujući Ustav sopstvene države, da učestvujem niti na lokalnim, niti na parlamentarnim izborima u Skupštini Kosova. Takođe, čini mi se da neće učestvovati ni moji prijatelji sa kojima smo onda 2013. bojkotovali izbore, a iz razloga o kojima sam govorio.



Vlada Srbije neiskrena i igra nečasnu ulogu



Da Vas podsetim da je upravo Vlada Republike Srbije pozvala Srbe da izađu na kosovske izbore?

Vlada Republike Srbije igra nečasnu ulogu. Moram ja vas da podsetim, 2012. godine, upravo ovde u Kosovskoj Mitrovici, Tomislav Nikolić, Aleksandar Vulin – svi su oni govorili da će poništiti Borkove dogovore i jačati institucije države Srbije. To je bilo predizborno obećanje i dobili su izbore. Prema tome, Vlada Srbije je neiskrena. Ne samo da nisu poništili Borkove dogovore, koje je poništio Ustavni sud, oni te odluke suda blokiraju i ne sprovode ih u delo, a 2013. pozvali su Srbe da izađu na lokalne izbore i šta smo dobili?

Šta?

Onda smo imali jednu užasno ružnu situaciju – 3. novembra 2013. srpska žandarmerija razlupala je biračke kutije kada su shvatili da postoji apsolutni bojkot Srba. To ovoj vlasti ne može da služi na čast. Ali, svaka vlast je promenljiva, i nadam se da nova vlast neće da krši sopstveni Ustav na koji je položila zakletvu.



Bratislav Dikić nas je pozvao da sa njim lomimo kutije na lokalnim kosovskim izborima 2013. 



Na osnovu čega tvrdite da je to srpska žandarmerija učinila ovde na Severu Kosova – polomila kutije za kosovske izbore?

Dvojicu pripadnika specijalnih jedinica MUP-a Kosovska policijska služba je uhapsila, a ono što je važno da se kaže jeste da ovo što sada vama govorim – govorio sam i na odboru za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije. Niko me nije demantovao, niko me nije optužio da nisam u pravu. Naveo sam imena ličnosti koje su uhvaćene tada. Čini mi se da je nedavno komandant žandarmerije napisao neko protestno pismo protiv Vlade, ili ne znam koga, na kraju pisma je onaj ko je objavio pismo dodao i pitanje – a koja je tvoja uloga 3. novembra 2013. godine kada su rušene biračke kutije? Radenka Nedeljkovića je taj isti Bratislav Dikić pozvao da rušimo biračke kutije i nakon toga smo držali konferenciju za štampu. Bili smo toliko korektni da nismo tada hteli da kažemo ko nas je pozvao, ali smo najavili da će doći do razbijanja biračkih kutija i da mi ne stojimo iza toga, jer nemamo nikakvih motiva za to, s obzirom na to da smo postigli politički uspeh – izlaznost je bila 1%. Na žalost, i na nesreću svih nas, tako nešto se desilo. To nije nikakva tajna, o njoj sam javno govorio i u Skupštini Srbije.



Ako želi da sačuva Srbe na KiM-u, Srbija mora direktno da brine o njima, a ne imaginarna ZSO; odricanje od brige za Srbe i prenošenje brige na ZSO, pod jurisdikciju Prištine – protivustavno 



U vezi sa političkom borbom za srpske interese – ako ne kroz kosovske institucije za šta se zalažete, šta je po Vama onda rešenje? Na koji način mogu da se zaštite interesi Srba na KiM-u, posebno na Severu Kosova?

Jedini način na koji Srbi mogu da se zaštite ovde jeste da država Srbije radi po Ustavu države Srbije. Ipak, ona taj Ustav permanentno krši. Vi znate da na Severu Kosova imamo takozvana privremena veća koja su faktički nezakonita. Srbija po Ustavu ne sme da ukida opštine, jer onda potpuno gazi Ustav, a predsednik Skupštine Srbije istovremeno ne raspisuje lokalne izbore. Moram da vas podsetim i da je skupština Srbije 2008., posle proglašenja nezavisnog Kosova, raspisala lokalne izbore na celoj teritoriji Kosova i Metohije, a ne samo na Severu. Da vas podsetim i na to da su poslednji lokalni izbori Republike Srbije, to jest, Skupštine bili 2010. godine, kada su uvedene privremene mere u Kosovskoj Mitrovici i kada je Skupština Srbije raspisala lokalne izbore za Kosovsku Mitrovicu. Dakle, jedino rešenje za opstanak Srba jeste da država Srbije raspiše lokalne izbore, kako bi građani Srbije znali kome pripadaju. Država Srbija, ako želi da sačuva Srbe na KiM-u, mora da jača svoje institucije, i direktno brine o svom stanovništvu, a ne neka imaginarna Zajednica srpskih opština. To što se Srbija odriče toga da brine o Srbima i to prenosi na neku Zajednicu srpskih opština koja će da bude pod jurisdikcijom Prištine i to je nešto što je protiv Ustava države Srbije.



Vlast ne poštuje Ustav jer je previše obećala zapadu 



Kolike su šanse po Vašem mišljenju da se to zaista i dogodi o čemu pričate?

Iskreno govoreći, mi nismo ubeđeni da će država Srbija to da učini. Zašto neće da učini? Zašto matična država ne poštuje sopstveni Ustav?

Zašto?

Ne poštuje, jer je previše toga obećala zapadu, jer previše toga žrtvuje, da bi navodno ušla u Evropsku uniju. Ali, mislim da se u suštini cele stvari krije nešto drugo.



Vlast obećala zapadu da će se truditi da nastane još jedna albanska država na Balkanu 



Šta?

Mislim da su prvi ljudi ove vlasti, a da bi na tu vlast i došli, obećali pre svega velikom broju zapadnih zemalja da se će se svojski truditi da ovde nastane još jedna albanska država na Balkanu. Stoga bi organizovanje lokalnih izbora bilo, da se izrazim tako – nož u leđa stvaranju te albanske države. Oni to nikada neće smeti da naprave. Srbima su, da bi dobili izbore, pričali da će da ponište Borkove dogovore, a strancima, to jest, zapadu – da će da naprave nezavisnu državu Kosovo i sada su se našli u problemu. Ali, bez obzira na to, naše je politički da se borimo i uradimo ono što mi možemo. Da li ćemo da postignemo to kod ove vlasti – videćemo, ali je najgora stvar da se sedi i mirno posmatra, da se ništa ne radi i da se pusti da stvari same teku, a one će teći ka tome da Kosovo i de jure i de fakto postane nezavisna država.



Vlada zbog obećanja zapadu ne ispunjava ni odluke Ustavnog suda Srbije



Da li je u pravu Beograd koji kaže da je suspendovana uredba o ličnim kartama, ili Priština koja kaže da je to samo privremeno?

Ono što mislim u vezi sa pitanjem ličnih karata jeste da je ta uredba potpisana 2011. Marko Đurić je obećao da će navodno da vode pregovore, a da je uredba suspendovana, ne bi se vodili pregovori. Dakle, oni će da vode pregovore kako bi poboljšali taj sporazum u vezi sa ličnim kartama. Na žalost, on uopšte nema potrebe da vodi pregovore i mi smo jedno saopštenje napisali na tu temu kao Patriotski blok gde zahtevamo od Vlade Srbije da poštuje Ustav, ustavni sud Republike Srbije koji je doneo odluku da su ti sporazumi protivni Ustavu države Srbije. Vlast nema ništa da radi drugo, sem da poštuje Ustav i odluke ustavnog suda.



Srpstvo se najbolje brani poštovanjem zakona i Ustava



Da li se u ovako komplikovanoj situaciji tako brani srpstvo? Samo poštovanjem Ustava?

Ono se najbolje brani poštovanjem zakona i Ustava. Ako hoćete da imate uređenu i sigurnu državu, onda morate da poštujete principe i temelje na kojima počiva ta država, a to su pre sve Ustav i zakon.

Obećanje koje ste pomenuli da je, kako kažete, sadašnja vlast Srbije dala zapadnim zemljama, i da se, kako ste rekli, sada zbog toga nalazi u problemu, da li je to jedan od razloga zašto Vlada Srbije ne ispunjava odluke sopstvenog Ustavnog suda, a prema kojima su mnogi od briselskih sporazuma proglašeni neustavnim, kao i uredbe koje se tiču direktno Briselskog sporazuma?

Upravo iz tih razloga ona to ne sme da uradi. Podsetiću vas, imamo problem sa ličnim kartama od pre nekoliko dana, a ranije smo imali problem sa registarskim tablicama. To je nešto što je dogovorila prethodna vlast – vlast koju je činio Boris Tadić, a ova sadašnja je obećala narodu da će te dogovore da ukine. Nije ih ukinula, a Ustavni sud je doneo odluku da su ti Borkovi dogovori nevažeći i obavezala Vladu da ih poništi. Ona ih ne poništava, jer je dala obećanje i zato se našla se u procepu. Za Srbe imaju jednu priču, za zapad ima drugu priču, a zaboga – za Ruse, pak, imaju treću priču. Ne možete voditi politiku po sistemu ni Davidovo, ni carsko, ni spahijsko.



Vlast ne sprovodi obećanja data zapadu jer se boji izdaje



Dobro, zašto onda, ako je, kako kažete, sadašnja vlada Srbije obećala zapadu, a Srbiju vodi ka EU, oni jednostavno ne sprovedu sva ta obećanja i dogovore, nego, kao u slučaju ličnih karata, od njih čujemo da je uredba Prištine suspendovan i to zahvaljujući upravo njihovom angažovanju?

Zato što vidi da će u istoriji ostati zabeležena kao vlada koja je prodala teritoriju Kosova i Metohije. Vidite da se i danas, posle više stotina godina, pominje ime Vuka Brankovića kao tvorca jedne ogromne srpske izdaje. Oni znaju da to može i njih da snađe, ne samo njihove ličnosti, već i njihovu porodicu. Sada su se našli u procepu – sa jedne strane su obećanje dali zapadu, a sa druge strane znaju da će im istorija, narod i stanovništvo i buduće generacije, a da ne kažem i Bog, suditi za tešku izdaju. E to je taj problem u kojem su se oni našli.



Ulazak Srbije u EU – šarena laža; KiM – najbolja njiva, a najbolja njiva se nikad ne prodaje



Hoće li Srbija onda ući u EU?

Mislim da je ulazak u EU samo jedna šarena laža i oni sami znaju da je, kada treba da date deo teritorije – Kosovo i Metohiju, da biste ušli u jedan savez država – to preskupa cena. To do sada nijedna država iz EU nije radila. Zamislite da su Hrvatskoj rekli vi morate da date Istru Italiji da biste ušli u EU. Kada bi Hrvatska na tako nešto pristala? Nikad! Od Srbije se to jednostavno traži, tako da u ovom slučaju, želja za boljim životom, po cenu gubitka Kosova je jedna loša trgovina. Ne možete dati i glupo je dati najbolje, jer Kosovo je po bogatstvu, a naročito po bogatstvu rude, nešto najbogatije i najbolje što Srbija ima. Ne možete mi pričati da će narod u Srbiji živeti bolje ako date najbolje rudnike, njive, teritoriju, prostor. Živećete gore. Najbolja njiva se nikad ne prodaje.



Suština je u obavezama vlasti prema zapadu, a ne u boljem životu Srba



Što se tiče međunarodne zajednice, Kosovo nije, kako ste rekli, naša njiva – oni se prema toj svojini i imovini odnose kao prema kosovskoj?

Ako se sadašnja vlast ne bori dovoljno za svoj interes ovde, a ne bori se, jer je obećala da neće ometati, ponavljam još jednom, stvaranje još jedne albanske države na Balkanu, onda se ne bori ni za svoju imovinu ovde. Ali, treba znati nešto dublje i jače. Još Londonskim mirom 1913. godine, ondašnje velike sile – Nemačka, Francuska, Velika Britanija, Austro-ugarska, Srbiji su priznale pravo na Kosovo i Metohiju. Rezolucijom 1244 sada, Kosovo je deo državne teritorije Srbije. Šta je ostalo vladi u Beogradu – ostalo je da se bori da se taj prostor ponovo vrati u okvir države Srbije. Ona se ne bori za imovinu, za teritoriju i došla je do jedne floskule koja glasi – daćemo teritoriju, da bismo ušli u EU da bi narod u Srbiji živeo bolje. A kako narod u Srbiji živi bolje, imamo prilike da vidimo kada je potpisan Briselski sporazum, 2013. godine. Imao sam tu čast da u Skupštini Srbije pitam građane Srbije – evo braćo Srbi dali ste Kosovo i Metohiju kroz potpisivanje Briselskog sporazuma, da li danas vi živite bolje, da li vam deca žive bolje? Naprotiv, žive svi gore. To je suština priče – ne u boljem životu Srba, nego u obavezama na koje je vlast pristala, 2012. godine – da ih tzv. zapadne zemlje podrže pri dolasku na vlast, a oni su za kompenzaciju pristali da neće ometati Kosovo da postane posebna državna tvorevina. Upravo se to danas dešava.



Za bezbednosnu situaciju u Kosovskoj Mitrovici najveći krivac sadašnja vlast; u vreme momaka sa mosta manji broj nasrtaja na Srbe; Premijer Srbije kontroliše 4 obaveštajne službe



Da se osvrnemo i na bezbednosnu situaciju. Godinama unazad smo imali bacanje bombi, pucnjave, paljenje automobila. To je zatim u nekom periodu stagniralo, a onda ove godine ponovo isto. Bilo je barem deset paljenja automobila, među kojima je bio i auto naše koleginice, serija pucnjava, uključujući i na naše prostorije, bacanje bombi… Šta Vam to govori?

I moj auto je zapaljen, sećate se. Kada smo branili ovaj grad, negde od 2000. godine, pa kasnije – broj nasrtaja, pre svega na Srbe, bio je mnogo manji u odnosu na neko sadašnje vreme. Imali smo te takozvane momke sa mosta i moram da kažem tada nije bilo trgovine drogom. Čak su i ti momci sa mosta sve one koji su švercovali i trgovali drogom, hvatali i vodili ih do Rudnice i predavali ljudima iz MUP-a Srbije. Na žalost, opet je za to najveći krivac pre svega sadašnja vlast. U Kosovskoj Mitrovici sam imao priliku da pitam i da kažem Aleksandru Vučiću – gospodine ministre, meni ceo grad priča da ste Vi zapalili moja kola, ako niste, možete li da mi kažete ko je moja kola zapalio, imajući u vidu da vi kontrolišete 4 obaveštajne službe u Srbiji, 4 obaveštajne službe pod vašom dirigentskom palicom?!



Srbija sve što se dešava u Kosovskoj Mitrovici – paljevine automobila – može da spreči



Šta ste dobili kao odgovor?

On je obećao da će da pronađe počinioce. Naravno, nisam očekivao da će bilo šta da pronađu, a ono što je do mene bilo ja sam učinio – prijavio Kosovskoj policijskoj službi, obavio sam moju građansku dužnost. Niko do sada ništa nije pronašao. Imamo povećan broj policajaca, ali, nažalost, nikada manje bezbednosti. Zato i mislim da naša država sve ove paljevine i sve ovo što se dešava može da spreči.



Beograd u svojim rukama drži i nož i pero, ne želi da spreči nasrtaje na Srbe 



Kako, ako je otišla sa Kosova?

Beograd je taj koji ima veliki broj formacija. Setimo se samo 2013. godine kad su bili lokalni izbori. Sećate li se da su ovde bili i pripadnici Kobri, i žandarmerije i BIA-e i svih mogućih službi. Ona (država) sve to može da završi, zašto ona to neće – to je jednostavno njena adresa. Imajući ovo u vidu, dolazimo do situacije da što je više policajaca, što više bezbednosnih struktura – Srbima je sve gore i teže, upravo zbog Beograda. Jer Beograd je taj koji na neki način u svojim rukama drži i nož i pero. On ima mogućnosti i načina da to završi i spreči. Mi smo bili u vlasti do 2008. godine i tačno se znalo tada ko je šta radio, sigurno da je i tada bilo nasrtaja, ali taj broj je bio mnogo, mnogo manji, da ne kažem simbolično u odnosu na danas.

Šta Vas uverava da vlast to ne želi da spreči?

Ne znam. Ali, kada je u pitanju ova sadašnja vlast, ja u sve sumnjam. Ne verujem ništa, upravo imajući u vidu da, čini mi se, gore vlasti, gorih vladara Srbija u svom postojanju nije imala.



2016. delikatna za Srbe na KiM-u 



Sumorno ste opisali godinu za nama, zapravo godine za nama. Kakva je onda godina pred nama? 

Iduća godina će biti delikatna za Srbe, a pre svega za nas koji živimo ovde. Mislim da će biti izbora i u Srbiji, i ovde na Kosovu. Mnogo će zavisiti od toga ko će dobiti vlast. Ono čemu se ja nadam, nezavisno od toga ko će biti u vlasti u Srbiji – jeste da Srbi moraju da imaju predstavnike u Skupštini Srbije koji nisu svi za EU. Srbija mora da ima one koji su pre svega za očuvanje Kosova u sastavu države Srbije.

Hoće li biti takvih ako, kao što kažete, vlast razbija opoziciju?

Vi sada imate 250 poslanika u Skupštini Srbije koji su svi listom za ulazak u EU po cenu davanja Kosova. Nadam se da će, (nakon izbora) makar jedna trećina da bude za opstanak Kosova u sastavu države Srbije, jer ako bude te jedne trećine, onda neće doći ni do promene Ustava. Ako ne dođe do promene Ustava, onda su opet naše šanse da zadržimo Kosovo u sastavu države Srbije velike. Najveća prepreka stvaranju nezavisne kosovske države jeste sadašnji ustav Srbije. Zato se i nadam da će naredni izbori pre svega u Srbiji biti ti koji će omogućiti da broj nacionalnih poslanika bude makar jedna trećina, kako bi sprečili ukidanje ovog sadašnjeg Ustava koji garantuje Kosovu da je deo države Srbije.

Ono o čemu se često govori u javnosti jeste upravo izmena Ustava?

Još jednom stvarno moram da vas podsetim da smo mi kao politička stranka, sećate se, u drugom krugu predsedničkih izbora, potpisali jedan sporazum sa SNS-om. U tom sporazumu sve su nas slagali, u jednoj od 5 tačaka sporazuma stoji da će SNS uvek biti protiv promene Ustava Republike Srbije, to je čini mi se tačka 4 sporazuma, tačka 5 sporazuma jeste da ukoliko dođe do toga da Srbija mora zbog ulaska u EU da žrtvuje KiM, onda će SNS zajedno sa DSS-om ići na raspisivanje referenduma u Srbiji. Na žalost i kod te poslednje tačke nas je prevarila SNS i onda ćutke predaje Kosovo, navodno zbog puta u EU i apsolutno se ne drži dogovora, a sa druge strane, navodno da bi smanjila broj poslanika u skupštini Srbije, ona ide na promenu Ustava. Ja se lično nadam da će, ponavljam još jednom, broj poslanika koji nisu za promenu Ustava – biti makar jedna trećina.



Do 2020. odnos snaga u svetu drugačiji; savez Rusije i Kine jači, EU se raspada, 2017. Velika Britanija izlazi iz EU



Vaše prognoze za 2020. godinu?

Lično mislim da će odnos snaga u svetu da bude drugačiji, da će savez Rusije i Kine biti još veći, još jači, da će EU polako, ali sigurno, početi da se raspada, da će već 2017. godine Velika Britanija da izađe iz EU, da će doći do sukoba između tzv. starih i novih zemalja u EU i da niko više u Srbiji neće želeti da bude deo EU.

To biste voleli. Koliko su realne šanse za to?

Imajući u vidu to kako se geopolitičko klatno u svetu menja, kakve su brze promene, ja lično mislim da su šanse velike. Nadam se da ću da pogodim. Ali ako se to ne desi 2020., desiće se sigurno 2025. godine, jer promene koje se dešavaju u svetu idu u tom pravcu i mislim da ih ništa neće sprečiti.



Do 2025. Kosovo u punoj meri deo države Srbije; izlazimo na izbore za poslanike u Skupštini Srbije



A što se tiče konkretno Kosova i Metohije?

Ako ne od 2020., mislim da će 2025. godine Kosovo u punoj meri biti deo države Srbije.

Da li je to realno? Potpisuju se novi sporazumi sa Prištinom, nedavno su otvorena nova pregovaračka poglavlja, jedno od njih i poglavlje 35. Upravo je poglavlje 35 ključno, a sve se više navodi da će u finišu doći do pravno obavezujućeg dokumenta kojim će zapravo Srbija priznati Kosovo kao nezavisnu zemlju?

Da, ali znate i to da se stvari u svetu sada dešavaju dosta brzo. Pitanje je kada će to poglavlje definitivno doći na red i da li će ova vlast imati smelosti i snage da to potpiše – a to bi značilo priznanje nezavisnog Kosova. Kažem, velike stvari su u igri, ali, ponavljam, i to geopolitičko klatno se mnogo brzo menja, čak i ovi u sadašnjoj vlasti to osećaju i oni to jako dobro vide. Zato su malo uz Evropsku uniju, malo uz Rusiju, ne zato što previše vole Rusiju, nego zato što se boje da će to klatno biti jače (na strani Rusije). Upravo zato, bez obzira na ovo što se sada dešava, 2025. biće godina kada će Kosovo u punoj meri biti deo države Srbije i kada ćemo svi zajedno, i mi, i Priština, i svi ostali gradovi na Kosovu i Metohiji, sutra izlaziti na izbore kako bismo glasali za mesto poslanika u Skupštini Srbije.



Građani, ništa nije gotovo dok nije gotovo; političari, poštujte Ustav na koji ste položili zakletvu



Vaša poruka građanima i političarima u novoj godini?

Građanima na Kosovu i Metohiji mogu samo da kažem – ništa još nije gotovo dok nije gotovo, a političarima u Srbiji  –gospodo poštujte Ustav na koji ste položili zakletvu.

Hvala što ste govorili za KoSSev.