17. 08. 2015 |08:00 – 23:55 |Mračne i žalosne vesti koje Srbima obećavaju, hapšenja iništenja porodica i života! Srbi čuvajte svoje glave, jer vam ih niko drugi neće sačuvati! Vidite i sami da se dokazi o Šiptarskom terorizmu sistemski brišu i uklanjaju a za sve su samo krivi Srbiii!


Danas: Vučić razmišlja o izborima na svim nivoima

Vučić ozbiljne doprinose uradio u interesu svih samo ne Srba, najveći su prihavtanje etikete GENOCIDNE NACIJE, POKOLNIO TERITORIJU KOSOVA I METOHIJE U ŠIPTARKE RUKE, PRODAO FIRME I ZEMLJU,SPOJIO SVE PODATKE SRPSKIH BEZBEDONOSNIH STRUKTURA I PREDAO U RUKE NEPRIJATELJU, DUHOVNO UNIŠTIO SRBIJU I JOŠ ĆE SE DOBITI JOŠ JEDNA MANDAT ZA KORAK DALJE NA NAREDNIM IZBORIMA!

Ili će se kao Koštunica i Tadić mudro da se povuku u rupu i uživati u svom “ krvavo zarađenom blagu“!!!

IZVOR: DANAS PONEDELJAK, 17.08.2015. | 21:15

Premijer Srbije Aleksandar Vučić ozbiljno razmišlja o raspisivanju sveopštih izbora, saznaje Danas od izvora bliskih Vladi Srbije.

foto: Tanjug
foto: Tanjug

Kako je rečeno beogradskom listu, uporedo sa pokrajinskim izborima u decembru, postoji ozbiljna mogućnost da budu raspisani i izbori za republički parlament.

„Aleksandar Vučić ozbiljno razmišlja o sveopštim izborima. Opozicija ih želi, a njemu je dosta pritisaka i razmirica unutar vladajuće koalicije“, napominju sagovornici lista Danas bliski Vladi Srbije.

Kako ističu, premijer još nije doneo konačnu odluku, a govoriće o tome na jednoj od narednih konferencija za novinare.

Čelnici vladajuće stranke uveliko se spremaju za održavanje izbora u Vojvodini u decembru. To je za Danas potvrdio potpredsednik naprednjaka Igor Mirović.

„Mi očekujemo izbore u Vojvodini u decembru“, rekao je Mirović listu Danas.

Inače, kako je Danas već izvestio, Vlada Srbije očekuje da Savet ministara Evropske unije u septembru da preporuku za otvaranje prvih poglavlja u procesu pridruživanja EU, kako bi se u decembru održala Međuvladina konferencija na kojoj bi ta odluka i zvanično bila potvrđena.

To bi, po svim prognozama poznavaoca prilika na političkoj sceni, bio ogroman kapital vladajućoj garnituri za predstojeće izbore, kako pokrajinske tako i republičke.
Javnost je očekivala rekonstrukciju Vlade Srbije u aprilu ove godine, kada je nakon sednice Glavnog odbora stranke premijer Srbije i lider Srpske napredne stranke saopštio četiri moguća scenarija.

„Jedna opcija je da promenimo koalicione snage. Druga je da dođe do značajnih promena u SNS. Treća podrazumeva promenu na čelu Vlade, a četvrta da ne bude rekonstrukcije do decembra i da sačekamo pokrajinske i lokalne izbore“, rekao je tada Aleksandar Vučić. On je najavio da će se o toj temi nastaviti razgovori u vrhu stranke, u narednom periodu.

„Svakako da rekonstrukcija neće biti kozmetička. Ne bih sad da analiziramo varijante, ali verujem da će moj predlog biti podržan. Mislim da još imam podršku većine u stranci“. Premijer tada nije želeo da komentariše eventualne promene na čelu Vlade, ali je primetio: „Mnogi bi se tome najviše radovali, posebno oni koji toliko snage ulažu u to da me pobede, ali im nikako ne polazi za rukom“.

On je rekao i da ima dokaze da se različiti tajkunski lobiji bore za promenu vlasti u Srbiji: „Oni žele da nastave pljačku Srbije. Naš cilj je da donesemo boljitak narodu, da Srbija bude moderna, demokratski ustrojena, uređena i uveren sam da ćemo u tom poslu uspeti. Pobeđivaćemo sve one kojima je uspeh da stvari vrate u prošlost, da Srbijom upravljaju tajkunsko-mafijaški klanovi, kao što su upravljali od zemunskog do Miškovićevog klana.“

17. 08. 2015, 8:22|Izvor: Danas|

Foto: FoNet

(Tekst je izvorno preuzet)

Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, izjavio je za Danas da postoji napredak u istrazi ubistva trojice braće Bitići, kao i da je njihovo ubistvo bio državni zločin, „a mnogi osumnjičeni su i danas na veoma zapaženim pozicijama u državi ili oko nje“. 

Premijer je nedavno rekao da jedino slučaj ubistva braće Bitići koči odlične odnose sa SAD. Ima li pomaka u tom predmetu koji ste Vi preuzeli?

To je predmet broj jedan u našem Tužilaštvu, tim koji ga radi ima i više sastanaka dnevno na tu temu. Postoji napredak, ali to je sve što u ovom trenutku mogu da izjavim da ne ugrozim istragu. Mogu samo da kažem da je premijer Vučić mobilisao sve nadležne ministre, organizacije i pojedince koji mogu da pomognu Tužilaštvu za ratne zločine i MUP-u da reše ovaj dramatičan zločin.

Koji su bili glavni razlozi zastoja u ovom predmetu?

Ubistvo braće Bitići je bio državni zločin a mnogi osumnjičeni su i danas na veoma zapaženim pozicijama u državi ili oko nje. Drugi, opet, ovaj bezobzirni zločin smatraju nastavkom rata sa NATO paktom, što je nedopustivo za civilizovanu državu. Bilo je i ima puno problema, opstrukcija, situacija koje su nekim ljudima u ili oko ove istrage mogle i živote da ugroze. Ali juče je to bio državni zločin, a danas je država odlučna da taj zločin reši. A niko nije jači od države.

Premijer je rekao da očekuje da će rezultati biti do kraja godine kada odlazi u posetu SAD. Kakva je Vaša procena?

Ja sam siguran da ćemo ga rešiti. To je naša obaveza kao pravne i civilizovane države. Svi se trudimo da to bude što pre, previše vremena je prošlo.

Američki tužilac Švendiman bi uskoro trebalo da bude postavljen za glavnog tužioca za zločine na Kosovu. Da li ćete mu proslediti neki predmet, istragu ili dokazni materijal?

Imali smo odličnu saradnju sa Vilijemsonovim timom, imamo i danas dobru saradnju sa Švendimenovim ljudima koji su nastavili ovaj posao. Njegov izbor je i tačka na napore Tužilaštva za ratne zločine koje je bilo posvećeno ovoj temi od 2007. godine i zahvaljujući našim naporima i upornom ukazivanju na strašne događaje koji su se dešavali posle Kumanovskog sporazuma, došlo je do izveštaja Dika Martija, obrazovanja Specijalnog istražnog tima, i evo sada Specijalnog suda za OVK. Švendimen je profesionalac koga poznajem još iz vremena kada je bio prvi među međunarodnim tužiocima u Bosni i Hercegovini.

Pitam Vas ovo jer su istrage o Tačiju i Čekuu u prekidu, pa me zanima da li ćete možda baš te slučajeve, pošto su obojica nedostupni srpskim državnim organima, prebaciti tužiocu Švendimenu?

Imali smo potpunu saradnju sa njihovim timom, o imenima ne želim da licitiram.

Da li su preispitane takozvane ratne poternice, koje su tokom devedesetih bile raspisivane i koliko ih ima?

Koliko je meni poznato, Ministarstvo pravde je posvećeno rešenju ovog problema. Brojne poternice raspisane su i pre osnivanja Tužilaštva za ratne zločine, donete su presude u odsustvu na osnovu kojih su raspisane poternice. Postoje brojni otvoreni predmeti koje bi na regionalnom nivou trebalo rešiti kroz sporazume o ustupanju dokaza. Međutim, takav sporazum nemamo sa Euleksom, pa to na neki način predstavlja problem.

O danu sećanja na sve žrtve

Kako ocenjujete premijerovu inicijativu o danu sećanja na sve žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji?

Mislim da je to odlična i humana inicijativa koja dolazi u pravo vreme. Teme koje su u poslednje vreme bile na naslovnim stranama svetskih medija, kao što je godišnjica Srebrenice i incident u Srebrenici, dobile su adekvatan odgovor Vučićevom inicijativom koja se fokusirala na žrtve a ne na počinioce, koji su uvek i u svakoj državi „sporni“. Ona je istovremeno i politička poruka na tenzije, pružena ruka pomirenja susedima i predstavlja osnov za relaksaciju spoljnopolitičkih odnosa u regionu. Regionalne saradnje nema bez političkih dogovora i pomirenja, a Vučić je upravo to učinio. To što su drugi odbili ne umanjuje značaj ove inicijative koja će kad-tad doći na dnevni red regionalnih ili evropskih i svetskih foruma. Odbijanje Tačija mi je potpuno jasno, on je u veoma teškoj političkoj situaciji oko osnivanja Specijalnog suda za OVK, premijer Milanović je pred izborima, u Bosni su međuentitetski odnosi zategnuti mogućnošću referenduma koji je najavio Dodik… Međutim, žrtve su jednake, žrtve su dostojne poštovanja i ova inicijativa pokazuje upravo takav odnos Srbije prema žrtvama.

Danas.rs

Uprava carina: U autobusu na liniji Beč-Prizren pronađene knjige propagandnog sadržaja

17.08. 2015, 10:00 | Izvor: KoSSev|

Foto: Uprava Carina

Na graničnom prelazu Horgoš srpski carinici su 15. avgusta sprečili pokušaj krijumčarenja knjiga o nekadašnjem pripadniku Oslobodilačke vojske Kosova, Agimu Zeneliju i knjiga-enciklopedija „Teror okupatorske Srbije nad Albancima 1844-1999“, saopšteno je iz Uprave carina. Knjige su okarakterisane kao propagandni sadržaj protiv Republike Srbije i privremeno su zadržane. 

„Carinici su na graničnom prelazu Horgoš 15. avgusta 2015. godine sprečili pokušaj krijumčarenja 25 knjiga propagandnog sadržaja protiv Republike Srbije. Sedamnaest knjiga o Agimu Zeneliju, pripadniku OVK, kao i osam knjiga-enciklopedija pod naslovom Teror okupatorske Srbije nad Albancima 1844-1999, napisanih na albanskom jeziku, otkrili su carinici iz Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja, prilikom kontrole autobusa koji saobraća na relaciji Beč- Prizren,“ navodi se u saopštenju srpske carine. Iz Uprave dodaju da su carinici „spornu literaturu“ pronašli tokom detaljne kontrole autobusa – u prikolici gde se nalazio prtljag putnika.

Kako se niko od ukupno šesnaest putnika nije prijavio kao vlasnik knjiga, prekršajni postupak je pokrenut protiv vozača autobusa, trideset devetogodišnjeg Albanca, dok su knjige privremeno zadržane.

FHP: Krivične prijave protiv pripadnika PJP-a za zločin u Pokleku

17. 08. 2015, 13:11 Izvor: KoSSev |

Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je danas Tužilaštvu za ratne zločine Srbije krivičnu prijavu za ratni zločin protiv dva NN pripadnika 86. odreda Posebnih jedinica policije (PJP) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP), zbog osnovane sumnje da su 17. aprila 1999. godine u selu Poklek (opština Glogovac) na Kosovu i Metohiji ubili 53 albanska civila, među kojima 24 žene i 23 deteta, saopšteno je iz FHP-a. Prijave su podnete i protiv nekadašnjeg komandanta 86. odreda PJP-a, Dragana Obradovića, kao i komandanta čete kojoj su izvršioci pripadali, a zbog nesprečavanja, odnosno nekažnjavanja počinioca zločina.

Uz krivičnu prijavu, FHP je Tužilaštvu za ratne zločine dostavio i 26 dokaza, među kojima su, kako navode, izjave preživelih i dokumenta Vojske Jugoslavije i MUP-a.

IZ FHP-a podsećaju i da dokument MUP-a koji je izvođen kao dokaz u predmetu Šainović i drugi pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju „potvrđuje da je upravo 86. odred PJP bio prisutan u Pokleku na dan zločina“, a da to „proizilazi i iz opisa uniformi počinilaca koje su dali preživeli zločina.“

„U vreme zločina se ujedno u Pokleku i njegovoj okolini odvijala vojno-policijska akcija u kojoj su učestvovale 15. oklopna brigada Vojske Jugoslavije (VJ) i 37. motorizovana brigada VJ, te bi komandanti i pripadnici ovih brigada morali da iznesu Tužilaštvu za ratne zločine sva saznanja koja imaju o zločinu i njegovim počiniocima,“ dodaju iz Fonda za humanitarno pravo i ističu da „do danas niko nije odgovarao za ovaj zločin“, a da je šest osoba preživelo.

Detalji o 17. aprilu 1999. u Pokleku 

Fond za humanitarno pravo je uz saopštenje o podnošenju krivičnih prijava izneo i detalje o događajima 17. aprila 1999. u Pokleku:

„Dana 17. aprila 1999. godine, oko 16 časova, dva pripadnika 86. odreda PJP ušli su u dvorište Sinana Mućolija u Pokleku, u čijoj kući se krilo 59 osoba iz komšiluka i izbeglica – mahom žena, dece i staraca. Sinan Mućoli je izašao iz kuće i pripadnicima PJP rekao da se u njegovoj kući nalaze uglavnom žene i deca, na šta su mu oni naredili da ih sve izvede sa rukama podignutim uvis. Kada su svi izašli u dvorište, policajci su ih pretresli, a zatim su im naredili da se vrate u kuću i da zatvore vrata, dok su u dvorištu zadržali samo Sinana Mućolija i Imera Elšanija. Nakon nekoliko minuta, civili koji su bili u kući čuli su rafale iz dvorišta koji su dopirali iz pravca gde su ostali zadržani Sinan i Imer, koji su tom prilikom ubijeni. Ubrzo nakon toga, jedan od policajaca je razbio prozor na sobi u kojoj su se nalazili žene, deca i starci, zatim je naglo otvorio vrata i u sobu ubacio bombu koja je odmah eksplodirala, a posle jednog, ili dva minuta – i drugu bombu. Nekoliko minuta potom, isti policajac je ušao u sobu, proveravajući ima li preživelih, a one koje je video da su i dalje živi, odmah je ubio rafalima iz automatske puške.

Nakon što su ubili skoro sve civile u kući, policajci su doneli dve kante sa benzinom, a zatim su sobu, u kojoj su se nalazila tela ubijenih civila, zapalili. Četiri osobe, među kojima i dvogodišnje dete, koje su preživele bombe i rafale, ali nisu na vreme napustile sobu, zapaljene su žive.

U ovom zločinu ubijeno je ukupno 53 civila, među kojima 24 žene i 23 deteta. Većina dece imala je manje od sedam godina, a ubijene su i dve jednogodišnje bebe.“

Đurić i Zarif o situaciji na Kosovu

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić razgovarao je danas sa  šefom Unmka Faridom Zarifom o aktuelnoj političko – bezbednosnoj situaciji na KiM.Farid Zarif i Marko Đurić (Foto Kancelarija za KiM)

Tom prilikom Đurić je istakao da ključni interesi Srbije nastavljaju da budu stabilnost na Kosovu i normalizacija odnosa Beograda i Prištine, kao i poboljšanje položaja srpske zajednice na KiM.

„Marko Đurić je informisao Farida Zarifa o nastavku političkog dijaloga u Briselu, koji su najavljeni za 25. avgust, i naglasio važnost punog sprovođenja Prvog briselskog sporazuma i uspostavljanja Zajednice srpskih opština“, navodi se u saopštenju Kancelarije.

Dodaje se da je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju upoznao šefa Unmika i sa stavom Beograda protiv zahteva Kosova za članstvo u Unesku.

Sagovornici su, takođe, izrazili zadovoljstvo činjenicom da je nacrt zakona o kulturnoj baštini povučen iz skupštinske procedure u Prištini.

„Farid Zarif, kome je ovo bila oproštajna poseta s obzirom da mu ističe mandat na KiM, izrazio je zadovoljstvo što su vlasti u Beogradu i Prištini okrenute poboljšanju ekonomske situacije na KiM, stanju u oblasti ljudskih prava i borbi protiv korupcije“, saopštava Kancelarija.

Đurić se zahvalio šefu Unmika na saradnji tokom njegovog mandata na mestu Specijalnog predstavnika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i šefa Unmika i tom prilikom mu poklonio ekskluzivnu monografiju na engleskom jeziku „Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije“.

Muhamet Keljmendi: Srbija duguje Kosovu preko 20 milijardi evra

17.08.2015, 11:35|Izvor: Lajmi.net|

Izvor: Lajmi.net (tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Član Predsedništva Alijanse za budućnost Kosova, Muhamet Keljmendi, ima spisak sa iznosom dugova za koje tvrdi da Srbija duguje Kosovu. Evo šta kaže:

„Srbija duguje Kosovu preko 20 milijardi evra. Tokom proterivanja Albanaca 1998/99 godine ukraden je novac, kao i razni predmeti. Reč je o više od 12 milijardi evra! Srbija se obogatila krađom.

Godine 1998. i 1999. pod Srbijom su najgore vreme života Albanaca. U tom periodu srpska vojska i policija su od Albanaca opljačkale predmete i novac u vrednosti od preko 12 milijardi evra.

Poznato je da je proterivanje albanskih porodica bio, ali da je i sada glavni motiv Srbije. Prema planu ‘Potkovica’, Srbija je tokom proterivanja Albanaca 1998. i 1999. godine imala tri glavna cilja, a to su:

1. pljačka albanskog naroda,

2. proterivanje i

3. srbizacija Kosova.

Da bi se postiglo proterivanje Albanaca pljačkani su predmeti, životinje i gotovina. Pljačkane su kuće, nameštaj i poljoprivredna vozila. Srpski okupatori su opljačkali mnoge predmete za domaćinstvo, kao što su televizori, ali i razne alate za život Albanaca…

Srpska vojska i paramilitarci, policija i srpski dobrovoljci su opljačkali predmete za domaćinstva, novac, stvari, poljoprivredne alate i životinje i ta brojka ide i do 12 milijardi evra. Opljačkali su preko 10.000 traktora, 5.000 kamiona i više kombajna. Najveća pljačka je pljačka životinja – ovaca i krava. Ova brojka ide do 350 hiljada po glavi.

Milion i 280.000 Albanaca je proterano i iznos opljačkanih sredstava u nemačkim markama, francima, pa čak i dolarima i jugoslovenskim dinarima ide preko 3,8 milijardi evra. Takvi podaci pokazuju izraženu aktivnost srpskog kriminala. Ove aktivnosti protiv Albanaca i ova šteta treba da se nadoknadi.

To je sa jedne strane, a sa druge strane, zapaljeno je i uništeno 150.000 objekata, kuća, ulica, prodavnica, opštinskih zgrada, škola i džamija i ova brojka dostiže 10 milijardi dolara.

Ova šteta od 10 milijardi evra sa pljačkom od 12 milijardi štete, iznosi preko 22 milijarde evra.

Ali ko je odgovoran za nestalih 15.000 Albanaca iz Srbije 1999. godine? Sva ta priča o velikom dugu Srbije prema Albancima, zbog toga moraju i biti plaćeni od strane Srbije.

Ovaj zahtev treba da podnese Kosovo. Nema dogovora sa Srbijom bez naknade materijalne štete i naknade za moralnu štetu. Srbija bi trebalo da odgovara.“

Preminuo Mile Mrkšić

Bivši komandant Srpske vojske Krajine general-major Mile Mrkšić preminuo je danas u zatvoru u Portugaliji gde se nalazio posle presude Haškog tribunala, saznaje RTS.

Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić potvrdio je za RTS da je Mile Mrkšić preminuo.

Ljajić je u subotu najavio da će 17. avgusta zatražiti da general-major Mrkšić bude hitno pušten radi lečenja u Srbiji.

Mrkšićeva ćerka Marija je prethodno u pismu medijima navela da se njen otac od 22. jula nalazi u zatvorskoj bolnici, da su astma i fizička isrcpljenost razlozi za njegovu hospitalizaciju, a da je u bolnici ustanovljeno da boluje od karcinoma pluća.

Tvrdila je da joj se otac nalazi u vidno zapuštenom zdravstvenom stanju, da su joj lekari potvrdili da je stanje kritično i da svakog trena može da umre.

Mile Mrkšić je rođen 1947. godine u Vrginmostu, a kao oficir JNA učestvovao je u bici za Vukovar 1991. godine.

Nakon te bitke za Vukovar unapređen je u general-majora JNA, a kasnije je postao vrhovni komandant Srpske vojske Krajine maja 1995. godine. Penzionisan je nakon poraza krajiške vojske avgusta 1995. godine.

Mrkšić je otpužen 1995. zajedno sa Miroslavom Radićem, Veselinom Šljivančaninom i Slavkom Dokmanovićem pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji kao odgovoran za masovno ubistvo više od 260 osoba na Ovčari, nedaleko od Vukovara.

Dobrovoljno se predao Haškom tribunalu 15. maja 2002. godine i istog dana je prebačen u pritvor.

Suđenje je počelo oktobra 2005. godine, a 27. septembra 2007, sudsko veće Haškog tribunala osudilo je Mrkšića na 20 godina zatvora za pomaganje i podržavanje mučenja, okrutnog postupanja i ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara 20. novembra 1991. godine.

Srbija protiv članstva Kosova u Interpolu

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović saopštio je danas da prijem Kosova u punopravno članstvo Interpola nije prihvatljiv za Srbiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova.Nebojša Stefanović (Foto Novosti)

Zato ćemo nastojati da se svim diplomatskim sredstvima borimo protiv ove inicijative, poručio je Stefanović u izjavi za javnost.

„Prema našim informacijama, ovaj zahtev se još ne nalazi na dnevnom redu naredne sednice Generalne skupštine Interpola, koja će se održati u Ruandi, ali ćemo mi svakako obavestiti generalnog sekretara ove međunarodne institucije i sve članice, zašto smatramo da ova inicijativa nije legitimna i da je štetna“ , naglasio je Stefanović.

On je ocenio i da Kosovo, kao sastavni deo Srbije, ne mogu samostalno biti predstavljeni u Interpolu.

„Reč je o teritoriji sa koje su stigli određeni teroristički napadi i sa koje je proterano desetine hiljada Srba“, naveo je Stefanović.

Zato će država, najavio je on, u narednom periodu aktivnom kampanjom pokazati da prijem Kosova nije u interesu međunarodnih istražnih institucija, a ne bi bio dobar ni za odnose Srbije i Interpola.

26.02.2015 |08:00 – 23:55 Šiptari decenijama uništavali i terorisali Srbe u Đakovici, proterali ih iz svojih domova pa sada kada postoje dokazi o Šiptarskom terorizmu hoće da SUDE SRBIMA!


Žalosna je današnja slika Srba sa KiM i cele Srbije.

Imamo situaciju da upravo oni tetoristi Šiptarski, koji su napadali decenijama Srbe koji su živeli na prostoru Kosova i Metohije kroz različite vidove etničkih pritisaka (paljenja letina, napada na porodicu tuče dece, silovanja srpkinja, ubistava mladića, oružanih napadanja kompletnih srpskih familija) za rad otkupa Srpskih imanja i trajnog proterivanja i iseljavanja.Kada su im se tom teroru nad Srbima suprotstavile legitimne državne istitucije koje su brinule za bezbednost svih građana tarašnje SRJ i Srbije i Crne Gore a na kraju same Srbije preko svojih organa bezbednosti onda su Šiptari u SVETSKIM MEDIJIMA PLATILI MEDIJSLKE KAMPANJE  ZA ZAMENU TEZA ŽRTAVA odnosno da oni budu prezentovani KAO ŽRTVE KOJE TRPE TEROR OD SRBA. Pa su se isto tako lepo organizovali i medijski prezentovali kao ovih dana gde su pravili IZLET DO EVROPE, TADA DO ALBANIJE U IZBEGLIČKE KAMPOVE  A DA IH KAO PROTERUJU SRBI! ŠIPTARI SU VODILI GERILSKI RAT PROTIV ŽITELJA SRPSKE NACIONALNOSTI I SRPKE VOJSKE I POLICIJE! Podmiklo su ubijali obične ljude, kidnapovali na bezkrupolozan način, ubijali srpsku decu a gerilski sakrivajući se u masi šiptara iz mase podmuklo i kukavički ubijali na prvu nepažnju i SRPSKOG VOJNIKA I SRPSKOG POLICAJCA!

Ti Šiptari su nam naneli OGROMNA ZLA, TAKO DA SU ODLIČNO PROŠLI UZ PODRŠKU  MILOŠEVIĆA  I NATO SAVEZNIKA ! IPAK SMO MI SRBI SA KIM, IMALI VEĆEG DOSTOJANSTVA I LJUDSKOSTI U ODNOSU NA NJIHOVO DIVLJAŠTVO. TRAŽILI SMO NEŠTO DOBRO U NJIMA DA BI IMALI NEKU DALJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST, NISMO IM SE SVETILI I NAPLAĆIVALI DUGOVE PREMA ZASLUŽENOM, ALI OČIGLEDNO TO NIJE POMOGLO. Njihovo DIVLJAŠTVO i TEROR pobedili su našu CIVILIZOVANOST.ZNAJU ŠIPTARI SVO OVO O ČEMU PIŠEMO! Danas imamo da upravo ispaštaju oni koji su u komšiluku imali Šiptare koji su Srbe posmatrali kao neprijatelje i pored toga ti neprijatelji koji su NAS protetali iz Đakovice, žele da nam unište i ovaj život u izbeglištvu. Izgleda da i dalje STRAHUJU BOG ZLA KOJE SU NAPRAVILI SRBIMA SA KIM pa se nadaju da ih unište ma gde bili!

Misle da sakriju dokaze i zlodela koja su uradili Srbima. Pa svaki pedalj, svaki kamen, svaka kap, svaki zračak sunca koji ih ogreje duhovno im uništava mir i sreću! Šiptari su ubijali decu, mladiće, stare i sposobne na podmukli način u grupi ili iz zasede. Silovali i iživljavali se nad Srpkinjama i srpskoj nejači.

Da bi današnji NAZOVI CIVILIZOVANI SVET IZ EVROPE ILI AMERIKE upravo podržavajući taj ŠIPTARSKI TERORIZAM NAD SRBIMA pokazao da ta njihova CIVILIZOVANOST UPRAVO JE STVORENA NA DIVLJAŠTVU, OTIMANJU TUĐEG, TERORISANJU DRUGIH ZA RAD SVOJIH LIČNIH INTERESA optužuju Srbi da su krivi za ONO ŠTO SIGURNO NIKADA NISU ŽELELI, VEĆ SU IM NAMETNULI UPRAVO TI TERORISTI KOJI IH DANAS I TUŽE!!!

EUlex upravo da bi UBRZAO SVOJ ODLAZAK I PREDAO NADLEŽNOSTI ŠIPTARIMA, RADI ONO ŠTO MU NIJE BIO NI MANDAT A U KORIST ŠIPTARA I DALJEG GENOCIDA NAD SRBIMA, I AKO SU SISTEMSKI UNIŠTILI DOKAZNI POSTUPAK DIKA MARTIJA  o Šiptarskoj trgovini sa organima Srba koje su prethodno kidnapovali.
SADA PREDSTOJI još uništavanje Srba koji su već proterani iz svojih kuća u izbeglištvu, čiju zemlju su zauzeli Šiptarski teroristi i ekstremisti.Sa druge strane imamo i bivše Srbe koji su svoj obraz prodali za šaku dolara $ ili evra i koje ne dotiču OVA ZLODELA KOJI NAM ŠIPTARI NAČINIŠE, važno im je da su oni SITI, ZBRINUTI I DA MOGU DA BAHATO TROŠE ONO ŠTO ONI NISU ZARADILI!!! Onaj neprijatelj sigurno dobro zna da manipuliše masama kada podeli jedne tamo a druge onamo pa ih usmeri da budu jedni protiv drugih, pa onda uživa GLEDAJUĆI KRVAVI FILM DOK SVI NE POPADAJU DO ISTREBLJENJA! TAKVE GLUPE PODELE PROLAZE JOŠ UVEK NA BALKANU MESTU GLUPIH NARODA I NARODNOSTI KOJE SU ŽIVELE U BRATSTVU I NEJEDINSTVU!

Euleks podigao optužnicu protiv Stojanovića

Optužnicu protiv poslanika SNS i generala Momira Stojanovića podigao je Euleks, saznaje Beta.Momir Stojanović 

Portparolka Euleksa Besa Domi rekla je da je optužnica rezultat  istrage vođene o zločinima počinjenim u opštini Đakovica.

„Nalog za hapšenje izdali su tužioci Euleksa iz Specijalnog tužilaštva Kosova i predata je interpolu preko UNMIK-a“, kazala je Domi za aganciju Beta.

U saopštenju Euleksa od 24. aprila 2013. godine kaže se da su tužioci Euleksa iz Specijalnog tužilaštva Kosova incirali istragu o ratnim zločinima u opštini Đakovica 27. i 28. aprila 1999. godine, koji uključuju sela Meje, Orize i druga sela sa područja Reka e Keče.

Tužioci su do sada identifikovali dvadesetak osumnjičenih koji mogu biti subjekt optužnice za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, uključujući i ubistva 372 Albanca, tokom napada na civile koji su podvrgnuti torturi, neljudskom tretmanu, velikoj patnji, udaljavanju i raseljavanju, oduzimanju imovine i pljački, što je opravdano vojnim potrebama.

Većina žrtava pronađena je u masvonoj grobnici u Batajnici, kaže se u tom saopštenju Euleksa.

Masakar u Meji i okolini smatra se za najveće masovno ubistvo tokom sukoba 1999. godine, navedeno je tada u saopštenju Euleksa.

Predsednik Odbora Skupštine Srbije za kontrolu službi bezbednosti I bivši oficir bezbednosti Vojske Jugoslavije, Momir Stojanović, poslanik Srpske napredne stranke, izjavio je da raspisivanje poternice preko Interpola protiv njega i još 16 Đakovčana zbog ratnih zločina, predstavlja politički pritisak.

Hiseni: I Srbija da procesuira zločince

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Skender Hiseni izjavio je u Rimu da Beograd treba da krivično goni svoje ratne zločince kao što će to činiti Priština sa bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova u budućem Specijalnom sudu.Skender Hiseni

Hiseni, koji boravi u poseti Rimu, tako je odgovorio na jučerašnju tvrdnju bivšeg oficira Vojske Jugoslavije i poslanika Srpska napredne stranke Momira Stojanovića da je podizanje Interpolove poternice za ratne zločine protiv njega direktna posledica odluke UN da se formira sud za ratne zločine pripadnika OVK na Kosovu.

„Te tvrdnje nemaju nikakve osnove“, rekao je Hiseni za italijansku agenciju Nova.

Stojanović, koji je predsednik Odbora Skupštine Srbije za kontrolu službi bezbednosti, ocenio je da je izdavanje Interpolove poternice za ratne zločine protiv njega i još 16 ljudi na osnovu optužnice suda iz Djakovice politički pritisak i dodao da očekuje reakciju države.

Hiseni je ocenio da svaki pokušaj dovođenja u vezu te činjenice i Specijalnog suda „nerazumno, jer se radi o različitim situacijama“.

„Sve zločine treba procesuirati, počevši od onih koji su ih počinili, do mesta na kojem su počinjena. Nadam se da će i Srbija prepoznati da je neophodno da optuži sve svoje bivše vojnike i pripadnike paravojnih grupacija ukaljane užasnim zločinima na Kosovu“, kazao je kosovski ministar.

Kosovske vlasti „spremne su da istraže svaki zločin“ koji su počinili kosovski Albanci, „a i Srbija bi trebalo da učini isto“, kazao je Hiseni za Novu.

„Ne smemo zaboraviti da je na Kosovu više od 12.000 ljudi umrlo za samo šest meseci“, dodao je.

Hiseni nije video Ivanovića na dan ubistva

Svedok Faik Hiseni rekao je danas na suđenju lideru SDP Oliveru Ivanoviću da ga nije video na dan ubistava Albanaca 1999. godine, ali je dodao da zna da je Ivanović bio vođa jedne paravojne formacije.Oliver Ivanović (Foto Kim)

Hiseni (62), radnik u rudniku Stari trg, jedanaesti je svedok na suđenju u Osnovnom sudu u severnom delu Kosovske Mitrovice Ivanoviću i još četvorici Srba, optuženim za ubistva Albanaca 1999. i 2000. godine.

Posle više puta postavljenog pitanja tužioca da li je video da su počinjeni zločini nad Albancima i da li je video Olivera Ivanovića da komanduje paravojnim snagama, svedok je odgovorio da nije, ali da veruje da je Ivanović bio vođa srpskog koordinacionog centra i da je imao oko 500 ljudi pod svojom komandom.

Rekao je da je video Olivera Ivanovića u uniformi na početku 1999. godine i 2000. godine i opisao da je to bila „plava jakna sa amblemom i donji deo trenerke“.

Na samom početku suđenja, advokat odbrane Nebojša Vlajić obavestio je Sudsko veće da je uložio prigovor zbog, kako je rekao, „prihvatanja i saslušanja nerelevantnih svedoka“.

Vlajić je spomenuo i današnjeg svedoka Faika Hiseinija, za koga je rekao „da nije bio na licu mesta (mestu ubistva) aprila 1999. i 2000.godine“, i dodao da on „nema o čemu da svedoči“.

Tužilac Cezar Mihalčoku je na to rekao da „iskazi svedoka imaju za cilj da dokažu da je Oliver Ivanović nosio uniformu i da je imao komandnu odgovornost za dešavanja 1999. i 2000. godine“.

Predsednica Sudskog veća Roksana Komša rekla je da iskaz današnjeg svedoka nije irelevantan i da će on biti saslušan, a u vezi sa ostalim svedocima očekuje odgovor tužilaštva još danas.

Svedok je nakon ispitivanja tužioca rekao da ne želi da odgovara na pitanja odbrane Ivanovića, jer se ne oseća dobro, na šta je predsedavajuća sudskog veća rekla da je u obavezi da odgovara na pitanja.

Advokat Nebojša Vlajić rekao je posle završenog ročišta da ono što svedoci izjavljuju nisu nikakvi dokazi.

„I današnji svedok iznosio je samo svoje predrasude i ubeđenja“, rekao je Vlajić.

Suđenje se nastavlja 11. marta, a planirano je da bude saslušano još sedmoro svedoka.

Produžen pritvor i nastavljeno suđenje Ivanoviću

Lideru GI SDP OLiveru Ivanoviću, kome je produžen pritvor za još dva meseca, nastavljeno je suđenje u Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici.

Saslušanjem svedoka Faika Hisenija tužilaštvo će okončati ispitivanje svojih svedoka koji govore o dešavanjima u Mitrovici aprila 1999. godine za koje je Ivanović optužen od strane međunarodnog Euleksovog tužioca.

U Ivanovićevoj Građanskoj inicijativi SDP Tanjugu je jutros potvrđeno da je Ivanoviću produžen pritvor za dva meseca odnosno do 26. aprila, tako da ni ovaj put nisu usvojeni zahtevi i apeli da se Ivanović brani sa slobode.

Nakon saslušanja današnjeg svedoka, međunarodno sudsko veće će saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa događajima iz 2000. godine.

Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

Slučaj Ivanović povezan je sa još četvoricom Srba, a to su Dragoljub Delibašić, otac i sin Ilija i Nebojša Vujačić i Aleksandar Lazović koji su osumnjičeni za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se ranije da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

Mustafa: U pripremi zakon o Sudu

Kosovski premijer Isa Mustafa izjavio je da je zakon o Specijalnom sudu u pripremi, kao i da se radi na ustavnim promenama koje su za to neophodne.Isa Mustafa 

On je u kosovskom parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika rekao da je formirano koordinaciono telo na čelu sa presednicom Kosova, a koje još čine predsednik skupstine, premijer i jedan ministar.

„Za sada se radi na tekstu ustavne promene koji će doći kao predlog u skupštinu, o čemu će odlučivati poslanici“, rekao je Mustafa dodajući da se radi i na zakonu o Specijalnom Sudu kao i njegovom statutu.

„Sva ova dokumenta cete imati vi kao poslanici. Mi smo zahtevali da presednica Kosova održi kontakte sa opozicionim partijama kako bi se opozcija obavestila pre nego sto dokumenti budu u skupstini“, rekao je Mustafa.

NEBITAN A BIVŠI -> funkcioner OVK osuđuje osnivanje specijalnog suda

Bivši predsednik  „vojnog suda“  takozvane  OVK  Sokol  Dobruna osudio je formiranje Specijalnog Suda koji će se baviti zločinima OVK i navodima iz izveštaja Dika Martija rekavši da to znači „negiranje države Kosova.“ Sokol Dobruna 

 Po njegovim rečima formiranje takvog suda koji znači krsenje kosovskog ustava, ne bi dozvolila „nijedna zemlja u svetu.“

Dobruna je u emisiji „Info Magazin“ TV Klan sa Kosova rekao i da je kao predsednik vojnog suda OVK osudio na streljanje Bljerima Kučija, aktuelnog generalnog sekretara Alijanse za budućnost Kosova (ABK)“Ja sam lično osudio čoveka na streljanje, osudio sam Bljerima Kučija“, rekao je Dobruna dodavsi da se tada on pozvao na zakone bivše Jugoslavije.

Upitan da prokomentariše javnu izjavu Dobruna je rekao „da će doći vreme da se i o tome sazna istina“

Kosovska Vlada usvojila četvorogodišnji program

Vlada Kosova usvojila je na današnjoj sednici plan rada za naredne četiri godine.Sa današnje sednice Vlade

Premijer Kosova Isa Mustafa je na konferenciji za medije, predstavljajući plan Vlade za naredne četiri godine rekao da su među osnovama programa ekonomski razvoj, efikasna i odgovorna vlast, građanska demokratija, vladavina prava i sloboda kretanja građana.

Mustafa je rekao i da se očekuje izrada Nacionalne strategije razvoja Kosova za period do 2020. godine, koja bi sumirala orijentacije ekonomskog razvoja.

Premijer Kosova je rekao da će Vlada u narednom periodu imati pet prioriteta među kojima su održivi ekonomski razvoj, zapošljavanje, vladavina zakona, evropske integracije i suštinske reforme.

„Smatram da je ovo program nade za bolji život, stabilnost svakog pojedinca u našem društvu. Mislim da je osnovna vrednost ovog programa zaposlenost i sigurnost za svaku porodicu na Kosovu“, rekao je Mustafa.

On je naglasio da će program Vlade Kosova biti predstavljen Skupštini u narednim nedeljama.

Srbi ne učestvuju ni u današnjoj sednici Skupštine Kosova

Šef poslaničkog kluba Građanske inicijative Srpska u Skupštini Kosova Saša Milosavljević izjavio je danas da poslanici te liste neće učestvovati ni u današnjem zasedanju kosovskog parlamenta.Saša Milosavljević

„Predstavnici liste ’Srpska’ još čekaju da budu pozvani na razgovor sa premijerom Srbije i predstavnicima Vlade Srbije u vezi donošenja odluke o zamrzavanju učešća u kosovskim institucijama. Tek posle tih razgovora predstavnici ’Srpske’ izaći će sa stavom kako će nastupiti u narednom periodu“, rekao je Milosavljević za agenciju Beta.

Predstavnici GI Srpska zamrzli su svoje učešće u kosovskim institucijama nakon što je premijer Kosova Isa Mustafa pre dve sedmice smenio ministra za povratak i zajednice, člana GI Srpska Aleksandra Jablanovića.

Nakon toga je najavljeno da će predstavnici „Srpske“ obaviti konsultacije sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali još uvek nije poznato kada će one biti održane.

Već nekoliko zasedanja u radu skupštine učestvuje samo jedan srpski poslanik, a to je lider Progresivne demokratske stranke Nenad Rašić.

Tahiri u Briselu zatražila raspuštanje civilne zaštite, uklanjanje Parka mira i ukidanje privremenih opštinskih organa

 26.02. 2015, 12:54 Izvor: KoSSev

Foto: Preuzeto sa sajta M Magazina

Ubrzanje procesa raspuštanja civilne zaštite, neodlaganje uklanjanja „barikada“ na Ibarskom mostu u Kosovskoj Mitrovici i ukidanje „svih paralelnih opštinskih struktura“, zatražila je juče u Briselu kosovska ministarka za dijalog, Edita Tahiri, saopšteno je danas iz kancelarije kosovskog premijera. Ona je predstavnicima Evropske unije poručila i da ne treba dozvoliti „hronična kašnjenja Srbije“ u sprovođenju postignutih sporazuma. 

„Ona (Edita Tahiri, prim. red.) je takođe zatražila da se ubrza proces raspuštanja strukture takozvane ‘civilne odbrane’, istovremeno uveravajući da je kosovska vlada pripremila plan za integraciju bivših pripadnika ove strukture u civilne institucije Kosova. Ministarka Tahiri je, takođe,  zatražila od EU-a da ne odlaže dalje uklanjanje barikade na Ibarskom mostu i ostalih barikada, jer je ovo pitanje u nadležnosti Evropske unije, u skladu sa sporazumom,“ navodi se u saopštenju iz kancelarije kosovskog premijera i dodaje:

„Ministarka  Tahiri je posebno zahtevala ukidanje svih paralelnih opštinskih struktura od strane Srbije predstavljajući Evropskoj uniji najnovija zbivanja u ovoj oblasti.“

Kako se još navodi u saopštenju, Tahiri je na istom sastanku naglasila da je nedavno postignuti sporazum o pravosuđu „dobar nov početak za dijalog“, ali i da njegova primena treba da bude „brza“, te da ne treba dozvoliti „hronična kašnjenja koje Srbija čini u ovom procesu“. Ona je takođe zatražila angažovanje Evropske unije na „brzom i efektivnom sprovođenju svih sporazuma, uključujući telekomunikacije, energetiku, i drugo.“

Na sastancima se, takođe, razgovaralo o „postignućima i izazovima“ briselskog procesa i izražena je zajednička spremnost kosovske delegacije i delegacije EU za ubrzanje procesa sprovođenja svih sporazuma.

Kosovska strana na razgovorima u Briselu sve vreme insistira na raspuštanju civilne zaštite i uklanjanju tzv. Parka mira, a tako je bilo i tokom poslednje runde razgovora 9. februara. Beograd, međutim, do sada nije o toj temi razgovarao, a odbija i optužbe da se radi o „paravojnoj formaciji“, već o isključivo civilnoj organizaciji.

„Na ovim razgovorima inistirano je i na raspuštanju civilne zaštite. Mi nismo prihvatili da razgovaramo o toj temi, ali da znate da je albanska strana prilično oštro insistirala i dalje ostajući na poziciji da je civilna zaštita bezbednosna strukutura, da je reč o paravojnoj formaciji, itd., iako civilna zaštita to nije,“ rekao je nezvanično KoSSevu neimenovan izvor u Beogradu.

Na Severu Kosova o civilnoj bezbednosti građana brine oko 700 nenaoružanih pripadnika Civilne zaštite.

Da li će Priština opštinama na Severu blokirati budžete?

26.02.2015, 10:31 Izvor: KoSSev

„Ukoliko opštine na Severu ne usvoje legalne budžete, suočiće se sa pravnim posledicama i blokiranjem budžeta,“ obavestila je juče u Briselu predstavnike Evropske unije kosovska ministarka za dijalog – Edita Tahiri. Priština od opština na Severu Kosova traži da u svoje budžete ubace školstvo i zdravstvo, a što Sever do sada odbija da uradi. Skupštine opštine na Severu su predloge opštinskih budžeta usvojilekrajem oktobra prošle godine i predale ih kosovskom ministarstvu finansija, bez plata za radnike obrazovanja i zdravstva, sa izuzetkom školskog i zdravstvenog osoblja u okviru kosovskog sistema (mahom albanskog) koje radi u etnički mešovitim sredinama na Severu. Kosovsko ministarstvo finansija, međutim, zahteva da u budžete opština sa Severa budu uključeni i radnici zdravstva i obrazovanja, a što bi Beogradu i Srbima sa Severa „izbilo adute“ da se finansiranje ova dva sektora uredi preko buduće Zajednice srpskih opština. Tako se opštine na Severu sada privremeno finansiraju. To bi zakonski moglo da potraje do početka marta. Ukoliko opštine sa Severa ni do tada ne uvrste školstvo i zdravstvo u svoje budžete, Priština bi mogla da uvede prinudnu finansijsku upravu, KoSSev nezvančno saznaje iz izvora bliskom centralnim vlastim u Prištini. Međutim, ukoliko bude došlo do blokade računa opština na Severu Kosova, ili bilo kakve mere sankcionisanja severnih opština po pitanju opštinskih budžeta iz Prištine, u tom slučaju bi zapravo moglo da usledi pomeranje pritiska sa lokalne samouprave na centralni nivo u Prištini i to preko poslanika liste „Srpska“, koji bi blokirali rad kosovske vlade, KoSSev takođe nezvanično saznaje iz izvora sa Severa.

„Ministarka Tahiri je posebno zahtevala ukidanje svih paralelnih opštinskih struktura od strane Srbije, predstavljajući Evropskoj uniji najnovija zbivanja u ovoj oblasti. Ona je naglasila da se funkcionisanje legalnih opštinskih struktura na severu Kosova otežava mešanjem od strane Srbije, pri čemu je posebno naglasila da će se severne opštine, ako ne usvoje legalne budžete, suočiti sa pravnim posledicama i blokiranjem budžeta,“ navodi se u današnjem saopštenju iz Kancelarije kosovskog Premijera.

Rok za usvajanje budžeta opština na Severu do 28. februara, nakon toga sledi „akcija“

Rok za usvajanje budžeta u skladu sa preporukama ministarstva lokalne samouprave je 28. februar, potvrdio je i zamenik ministra za administraciju lokalne samouprave u Vladi Kosova, Bajram Gecaj, u izjavi za Radio Kosovo. On je objasnio da je ministarstvo „uradilo svoj posao“, te očekuje da će u okviru propisanog vremenskog roka i biti pronađeno rešenje.

“Mi pregovaramo sa opštinama sa severa oko budžeta. Očekujemo da one usvoje budžete u skladu sa dopisom Ministarsta finansija,“ izjavio je Gecaj za Radio Kosovo, dodajući da nema naznaka da će se o problemu sa budžetima diskutovati u Briselu. On je, međutim, istakao da će, ukoliko se budžeti ne usvoje, doći do „akcije“, ne objasnivši o kakvoj se akciji radi.

“Nadamo se da do toga neće doći, jer ako se budžeti ne usvoje do roka, onda će uslediti akcija i nadam se da nećemo doći do te situacije da se budžeti ne usvoje i da ćemo u poslednjem momentu naći način za rešenje ovog problema i doći do kompromisa,“ dodaje Gecaj.

KoSSev, međutim, saznaje od izvora bliskom centralnim vlastima u Prištini da Ministarstvo finansija razmatra „zakonsku mogućnost“ da „uvede privremene finansijske mere“, te da su opštine sa Severa o tome „već upozorene“.

Sa druge strane, Srbi bi mogli da „pomere“ pritisak sa lokalnog – na centralni nivo i to preko poslanika liste „Srpska“, koji mogu „blokirati“ rad vlade na centralnom nivou, KoSSev nezvanično saznaje od izvora bliskim opštinskim administracijama na Severu. Ovaj izvor navodi da su iz Prištine i do sada stizali dopisi sa rokovima, a da je pretposlednji rok za usvajanje revidiranih budžeta bio 15. februar.

Srpska je u ovim trenucima, uz gradonačelnike srpskih opština, u zamrznutom statusu kada je u pitanju saradnja sa kosovskim institucijama i samim radom Skupštine.

Problem u finansiranju prosvetnih i zdravstvenih radnika

Da problem sa budžetima na Severu Kosova nije u raspodeli novca, već u finasiranju prosvetnih i zdravstvenih radnika, objasnio je i gradonačelnik opštine Leposavić, Dragan Jablanović.

“Naš stav je bio da se obrazovanje i zdravstvo ne ubacuju u budžet za ovu godinu dok se ne postigne dogovor u Briselu. Tako stoji i u budžetu. Uneli smo stavke – održavanje objekata, sanacija, izgradnja škola, investiranje u obrazovanje i zdravstvo, ali oni to ne prihvataju. Šta će da bude, ja ne znam, stvarno. Oni mogu da nas finansiraju privremeno tri meseca, to je još mart, do tada mora nešto da se reši,“ objasnio je Jablanović, takođe za Radio Kosovo.

On je, međutim, istakao i da su gradonačelnici sa Severa Kosova dobili pisane garancije od šefice kosovskog pregovaračkog tima, Edite Tahiri, da će imati prednost u pomoći od ministarstava iz Prištine.

“Mi imamo taj papir koji su nam poslali, to je lista ministarstava i koliko para će dati za ove četri opštine. Imam ispred sebe taj list, to je ukupno 15 miliona i 170 hiljada eura,“ kaže gradonačelnik Leposavića.


Četiri Severne opštine su 30. oktobra prošle godine na vanrednim sednicama SO-a usvojile revidirane predloge budžeta za 2015. godinu, a nakon što kosovsko ministarstvo za finansije prvobitno nije prihvatilo predloge budžeta koje su opštine poslale krajem septembra. Iznosi budžeta svih opština su tada drastično smanjeni u odnosu na one cifre koje su sa Severa poslate u Prištinu 30. septembra. Tako je opština Severna Mitrovica umesto budžeta od gotovo 20 miliona, usvojila budžet od 2,736,782 evra, Zvečan umesto 14.5 miliona, usvojio budžet od 1.612.130 evra, Zubin Potok umesto prvobitnih 21.5 miliona, budžet od 1,861,975 evra, a Leposavić umesto budžeta od 11.5 miliona evra, budžet od 2.259.926 evra.

Tada je iz budžeta, pored finansiranja plata zdravstvenog sektora i obrazovanja, izuzeto i finansiranje javnih komunalnih preduzeća i civilne zaštite, a pod uslovom da se za njih pronađe posebno rešenje budžetiranja, kroz poseban fond.Gradonačelnik opštine Leposavić, Dragan Jablanović, tada je na vanrednoj sednici rekao i da se kosovska vlada založila da osnuje “rezervan fond” od 10 miliona evra i to za sve četiri severne opštine, iz kojeg će se naredne tri godine isplaćivati plate za one zaposlene, koji su izuzeti budžetima, te i da je srpski premijer Aleksandar Vučić “dao te garancije”, primivši prethodno  “pisano uveravanje od strane ambasadora Sjedinjenih američkih država u Srbiji”.

Naša država SRBIJA  NA ČELU SA SRAMNOM IZDAJNIČKOM VLADOM NIKOLIĆ-VUČIĆ DAČIĆ – uči decu da Kosovo nije u Srbiji – DA SE SLUČAJNO NIJE NEKA GREŠKA POTKRALA BAŠ GEOGRAFIMA SRBIJE KOJI NEZNAJU GDE JE SRBIJA?!!!

 26.02. 2015, 13:28 Izvor: Blic

JP Zavod za udžbenike izdao je radnu svesku iz geografije za šesti razred osnovne škole u kojoj je na svim mapama Kosovo otcepljeno od Srbije!

Na mapi koja prikazuje južnu Evropu, ali i na drugim mapama u ovom udžbeniku, čiji su autori – Rada Sitarica i Milutin Tadić, KiM je uokvireno linijom za obeležavanje granice zemalja.

Da stvar bude gora, ovo je najzastupljenija radna sveska iz geografije u školama. Reporteri „Blica“ juče nisu uspeli da je pazare u knjižarama Zavoda za udžbenike, jer je svuda rasprodata još u septembru! Zavod za udžbenike ne priznaje grešku, ali ipak najavljuje nove prepravljene primerke.

„Uvidom u radnu svesku vidi se razlika u linijama koje predstavljaju državnu granicu i upola tanjoj liniji koja predstavlja pokrajinsku granicu. Međutim, takva, upola tanja linija, ne postoji kada je reč o Vojvodini. Zavod za udžbenike nema nameru da dovodi u pitanje nejasnoću koja se pojavila i zato će povući kompletan do sada odštampan tiraž i zameniti ga novim primercima u kojim će razlika u ucrtanim linijama biti očiglednija,“ poručuju u Zavodu.

U Ministarstvu prosvete kažu da su svesni čestih grešaka u udžbenicima, te da će novim Nacrtom zakona o udžbenicima, koji će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri, biti mnogo veća odgovornost na izdavačima.

„Izdavač će morati da prati primenu udžbenika i da reaguje čim se ovakva greška pojavi. Čitav postupak odobravanja udžbenika biće transparentniji.“

I roditelji su nezadovoljni greškom u udžbeniku.

-„Ovako samo zbunjuju decu. I to baš u udžbeniku geografije,“ kaže Jelena Đurđević (47), majka jednog šestaka iz Beograda.

Članak izvorno objavljen u Blicu, možete pročitati OVDE.

Trajković: Ako ne bude formirana ZSO, neće biti života za Srbe na KiM

26. 02. 2015, 20:09 Izvor: Radio kontakt plus

Foto: Kontakt plus

Predsednica NVO „Evropski pokret Srba“ prof.dr Rada Trajković ocenila je danas da ukoliko ne bude formirana Zajednica Srpskih opština (ZSO), neće biti života za Srbe na Kosovu i Metohiji. Trajković je kazala da očekuje podršku Beograda, kosovskih Albanaca i  međunarodne zajednice kada je u pitanju formiranje ZSO.

“Ako ne bude Zajednice srpskih opština (ZSO), onda neće biti života za nas na ovom prostoru, to je suština svega. Očekujem  da i Beograd i međunarodna zajednica i Albanci sa Kosova duguju Srbima sa Kosova i Metohije šansu za naš opstanak na ovom prostoru i u tom kontekstu očekujem da će nas podržati,” kazala je ona.

Kada su  u pitanju ingerencije ZSO, Trajković smatra da treba da uključuju prostorno planiranje, zdravstvo, obrazovanje i socijalna pitanja.

“Ono što nas najviše ugrožava to je u stvari što sve opštine nemaju institucionalne mehanizme da na bilo koji način kontrolišu prostore, ili teritoriju na kojima se nalaze,  tako da je prostorno planiranje za nas vrlo važno jer kroz proces privatizacije menja se i vlasnička i etnička  struktura. Obično je i vlasnička i etnička  struktura  u korist Albanaca, na štetu nas i to je jedan novi način iseljavanja Srba sa ovog  prostora,” podvukla je Trajković.

Pored obrazovanja, zdravstva, socijalnih pitanja tu je, dodala je, i Srpska pravoslavna crkva (SPC).

“Srpska pravoslavna crkva (SPC), ulazi i ona u pregovore, teritorijalna pitanja SPC svakako su za nas vrlo bitna i sa drgue strane, ja bih kazala i taj etnički prefiks – srpska crkva je za nas nešto važno u smislu identiteta,” kazala je ona.

Trajković je danas učestvovala na okruglom stolu „Zajednica  srpskih opština i iskustva opština sa juga“, u Kosovskoj Mitrovici, u organizaciji Centra  za razvoj zajednica.

Trajković smatra da ZSO ne može biti nevladina organizacija jer, kako je kazala, zašto se onda išlo u Brisel.

“Za nevladinu organizaciju ne moramo da idemo u Brisel da pregovaramo, možemo se okupiti i registrovati neku NVO. Zato mislim da ona(ZSO) treba da ima i izvršne nadležnosti. Mi, i ma šta mislla međunarodna zajednica – naša država i poreznici – suštinski su čuvali multietnoičnost KiM u ovih 15 godina i da nije bilo Srbije, ne bi bilo ni multietničnosti,” podvukla je ona.

“Mi ako izgubimo podršku države, sisteme kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijala, mi ćemo na jedan način izgubiti perspektivu Kosova kao multietničkog  i  perspektivu opstanka Srba na ovom prostoru i to je svima jasno osim ako neće da vide ono što je potpuno očigledno,” kazala je Trajković.

Ona je kazala da nedavni protest bivših radnika MUP-a u Kosovskoj Mitrovici pokazuje koliko briselskim sporazumom o policiji nije nađeno rešenje za socijalni, ili ekonomski status  svih ljudi koji su bili uključeni u sistem policije.

Prema njenim rečima, verovatno su od neke zemlje dobijeni fondovi koji zadovoljavaju socijalni mir do neke dve godine, a nakon toga “neka se snalazi ko kako stigne”.

“Bojim se da će tako slično biti i kada se uđe sa prosvetom, zdravstvom, kada počnu da se rade standardizacije koje podrazumevaju sistematizacije radnih mesta i sa ostalim sistemima koje smo očuvali,” rekla je ona.

Trajković je naglasila da kod Albanaca postoiji veliki otpor za formiranje ZSO.

“Otpor je zaista neverovatan i što se tiče zakonodavnog tela Skupštine Kosova, ja čisto sumnjam da će proći projekat ZSO. Kosovo se nalazi u specifičnoj situaciji, nema dovoljno radnih mesta za Albance, a sada neće imati volje da bilo koga od Srba integrišu mimo onih sredina i institucija koje budu formirane za Srbe,” podvukla je Trajković, dodajući da zato ZSO, kao krovna organizacija, treba pre svega da radi na rešavanju socijalnih pitanja.

Trajković je naglasila da su opstine sa srpskom većinom južno od Ibra, od dana formiranja, do ovog trenutka, sve manje srpske i teritorijalno i brojčano, jer je, objasnila je, sa centralnog nivoa sva društvena imovina  ušla u projekat privatizacije, bez obzira na napomene Martija Ahtisarija i nekadašnjeg specijalnog izaslanika Generalnog sekretara UN za Kosovo Kaia Eidea da to nikada ne treba da se radi bez saglasnosti, ili bez odobrenja Srba.

“Oni su to radili mimo tih procesa, imajući normative na centralnom nivou i mogućnosti da potpuno legalizuju privatizacije unutar srpskih opština. I sada su naše opštine sve manje, broj Srba je sve manji, Briselski sporazum nekako demotiviše Srbe, imaju osećaj nesigurnosti i proceš iseljavanja Srba se povećao, ljudi prodaju svoju imovinu, ona se otuđuje,” podvukla je Trajković.

“Srbi unutar Briselskog sporazuma nisu prepoznali modalitete koji nam garantuju siguran opstanak na ovom prostoru i to je ono što me zabrinjava,” dodala je.

Projekat je podržala Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS). Ovo je bilo drugo od pet predavanja o pet različitih sporazuma postignutih u Briselu između pregovaračkih timova iz Beograda i Prištine, a u okviru projekta „Za transparentniji Briselski sporazum na Severu“.

26.11.2014 |08:00 -23:55 Šiptari paradiraju i demonstriraju svoje pune kapacitete NACIONALISTIČKE DRŽAVE na okupiranom delu Srpske državne teritorije Kosovo i Metohija!!!


Čeku: BSK će uskoro postati Oružane snage

Ministar Bezbednosnih snaga Kosova, Agim Čeku je izjavio da će vrlo brzo te snage prerasti u Oružane snage Kosova.Bezbednosne snage Kosova 

U interviju za današnje izdanje dnevnika „Epoka e re“, Čeku je najavio da će ta odluka biti doneta na jednoj od prvih sednica Skupštine Kosova nakon njenog konstituisanja.

„Ozvaničavanje BSK kao Vojske Kosova je odlagano zbog nedostatka (funkcionisanja) Skupštine Kosova. Ja verujem da će jedna od prvih odluka nove Skupštine biti ozvaničavanja Oružanih snaga Kosova. Snažno verujem u ostvarivanje ovog projekta, jer je to nacionalni projekat od izuzetnog značaja za našu zemlju i njene građane“, rekao je Čeku.

Istakao je da taj proces ima snažnu i široku podršku međunarodnih saveznika Kosova.

Uz to, „sve parlamenhtarne stranke su za ovu promenu i ne očekujem neki problem ili protivljenje ovom značajnom projektu. Očekujemo glasove i podršku svih jer je ozvaničavanje vojske u interesu
Kosova, njegovih građana i političkih partija“, smatra Čeku.

Danas se na Kosovu mnogobrojnim manifetacijama i defileom njenih pripadnika obeležava Dan Bezbednosnih snaga Kosova.

Demaći: I Haradinaj u vladu

Politički analitičar Adem Demaći smatra da je neophodno da u sastav nove vlade Kosova uđe i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.Tači i Haradinaj 

Alijansa je potrebna kako bi u parlamentu postojala potrebna većina za usvajanje zakona važnih za budućnost Kosova, preneli su reči Demaćija prištinski mediji.

„Bilo bi neophodno i dobro da u koaliciju uđe i ABK Ramuša Haradinaja kako bi se stvorila trojka Mustafa-Tači-Haradinaj i tako ne bi mislili da li imamo dovoljno glasova u skupštini koji će biti potrebni za budućnost Kosova i donešenje ne baš lakih zakona“, rekao je Demaći.

On je ocenio i da je lider DSK Isa Mustafa nezavisno od njegove prošlosti učinio veliki politički preokret za dobrobit Kosova i da treba gledati šta će činiti sutra.

Priština: Kosovu naredne godine vizna liberalizacija

Učesnici Škole evropskih integracija iz Severne Mitrovice boravili su u Prištini gde su imali nekoliko predavanja o procesu integracije Kosova u EU.Sa današnjeg predavanja u Prištini

Polaznici su imali prilike da čuju kako odmiče vizna liberalizacija Kosova, šta je još ostalo da se uradi i koji su najveći problemi na tom putu.

„Mogli smo da čujemo da proces integracija teče usporenim tempom nego što je to bilo očekivano, pauza je bila pravljena i zbog šestomesečnih političkih problema. Puno je zakona koji čekaju da se ili implementiraju ili dopune kako bi bili u skladu sa zakonima EU“, kazala je jedna od učesnica Katarina Ađančić.

Ipak vršilac dužnosti ministra za evropske integracije Gezim Kasapoli objasnio je da je Kosovo do sada ispunilo 90 odsto uslova i da bi do kraja naredne godine moglo da postane deo šengenskog prostora iako postoji veliki problem ilegalne migracije.

„U zadnjih par meseci povećava se trend ilegalne migracije koja je kancer za ovaj proces i nešto što stvara probleme ne samo Kosovu nego i svim zemljama Balkana. Ukoliko nastavimo sa ovim trendom onda će se vize vratiti i za one zemlje kojima je već odobrena vizna liberalizacija. Potrebna je široka strategija koja podrazumeva dogovor svih zemalja u regionu“, kazao je Kasapoli.

Stručnjak za evropske integracije Besnik Vasoli bliže je pojasnio proces vizne libreralizacije Kosova kao i probleme na tom putu. On je rekao da su najveći problem Kosova trenutno korupcija i sudstvo.

„Nije ostalo još puno toga da se uradi. Vlada već ima svoj plan rada i znaju šta treba da se uradi. Već nekoliko godina se radi vizna liberalizacija tako da su sve strategije i zakoni doneti. Potrebna je samo volja inače teoretski ili na papiru sve stvari su tu“, kazao je Vasoli.

Učesnici Škole evropskih integracija imaće i predavanje na temu reforme javne administracije i uloge civilnog društva u procesu evropskih integracija. Posetu Prištini i predavanja organizovala Kosovska fondacija za otvoreno društvo.

Stojković oslobođen zbog nedostatka dokaza

Nenad Stojković iz Parteša koji je bio osumnjičen da je primoravao birače da glasaju za GI Srpska na lokalnim izborima održanim prošle godine osobođen je usled nedostatka dokaza.

Pred krivičnim većem Osnovnog suda u Gnjilanu kojim je predsedavala sudija Emina Salihu, okončan je glavni pretres u kome su troje kosovskih Srba iz Parteša odgovarali za krivično delo ugrožavanja slobodne volje glasača, vezano za izbore od novembra prošle godine.

Optuženi su Živorad Jovanović, Vitomirka Gavrilović i Nenad Stojković kojoma je tužilaštvo za teška krivična dela iz Gnjilana na teret stavilo da su pretnjom ukidanja socijalne pomoći primoravali birače da izađu na izbore i podrže listu „Srpska“.

Tužilac je u svojoj završnoj reči odustao od optužbe u odnosu na Nenada Stojkovića zbog nedostatka dokaza, a odluka za preostalo dvoje optuženih će biti doneta danas u 15 časova.

„Tužilaštvo se na glavnom pretresu uverilo u stav koji sam od početka postupka zastupao, da protiv Nenada nije postojala ni osnovana sumnja da je izvršio krivično delo. Drago mi je zbog njegove porodice koja je njegovim oslobođenjem dobila malo spokoja“, izjavio je za RTV KIM branilac oslobođenog Nenada Stojkovića advokat Dejan A. Vasic.

„Institucije i društvo krivci za loše odnose Srba i Albanaca“

„Kosovsko društvo je pokazalo da je tolerantno na netoleranciju, a slučajevi napada na ugrožene grupe prošli bez osude zvaničnika, predstavnika civilnog društva i medija“, kaže Nenad Maksimović.Komšijski odnosi

Šesnaest godina nakon ratnih dešavanja međuetnički odnosi između Srba i Albanaca na Kosovu su i dalje nategnuti. Na to ukazuju i poslednji incidenti u metohijskim sredinama do kojih je došlo nakon neuspešne utakmice između Srbije i Albanije.

Za decenijsko razmimoilaženje među stanovništvom Kosova odgovorne su i isntitucije, smatraju sagovornici RTV Kim.

Politička mantra institucija u Prištini da je stanje manjinskih zajednica poboljšano nije potkrepljena dokazima, kaže Nenad Maksimović iz Centra za mir i toleranciju. To, prema njegovom mišljenju, potvrđuje veliki broj napada na Srbe poslednih meseci. Maksimović zamera što nije došlo do adekvatne osude od predstavnika vlasti, civilnog sektora i albanskih medija.

„Prošle godine je zabeleženo 650 etnički motivisanih napada što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu. Sami događaji posle završetka utakmice Srbija i Albanija i napadi na manjinsko stanovništvo su jasno pokazali nivo netrpeljivosti i koliko je dugačak put koji trebamo proći da bi došlo do međuetničke tolerancije i pomirenja. Kosovsko društvo se još jednom pokazalo kao veoma tolerantno na netoleranciju jer sami slučajevi napada ugrožene grupe ljudi su se desili bez osude kako zvaničnika, tako predstavnika civilnog društva i društva u celini, a mediji su poprilično šturo izveštavali o takvim napadima“, ističe Maksimović.

Jedan incident ili provokacija albanskih navijača puštanjem drona sa zastavom Velike Albanije dovoljan je da pokerene lavinu uvreda i raširi nacionalizam između dve zajednice na Kosovu, smatra urednik Radija Urban FM iz Prištine Arijentin Abdul.

„Da ste me pitali 1999. godine da li će proći toliko vremena da se ovo još uvek postavlja kao pitanje, tada bih rekao ne jer ćemo za petnaest – šesnaest godina imati korektne relacije. Ali se vidi da je jedan mali incident dovoljan da se relacija između Albanaca i Srba vraća na nulu. Mislio sam da će, posle političkog sporazuma u Briselu koji su postigla dva premijera, stvari ići nabolje“.

Za loše ili nikakve odnose krivi su i sami građani koji nemaju međusobnu komunikaciju zbog jezičke barijere, kaže Abdul.

„Najmlađa grupa ljudi, oni koji sada imaju 19 ili 20 godina i na srpskoj i na albanskoj strani nemaju nikakav međusobni kontakt i misle jedni o drugima sve najlošije. Žalosno je što uopšte ne postoje odnosi među mlađim generacijama, mislim na mlade iz Gračanice, Prištine, Beograda. Oni zapravo uopšte ne postoje. Ti mladi Albanci ne znaju srpski, mladi Srbi uopšte ne znaju albanski, ali je veći problem kada ih pitaš šta misle jedni o drugima oni će ti reći sve najgore“.

Dugogodišnji novinar sa Kosova Nedeljko Zejak kaže da je odgovornost za loše odnose dve najveće etničke zajednice na političkim predstavnicima koji, uprkos dugogodišnjem stažu u institucijama, nisu uradili gotovo ništa na njihovom poboljšanju.

„Srbi još uvek žive na periferiji društva i bilo kog drugog oblika života ovde na Kosovu, a jedan jedini razlog je zato što su Srbi toliko izdeljeni i pocepani, i to Albanci prepoznaju. Sve dok u Srbima vide pocepanu zajednicu oni će ih tretirati kao zajednicu koja može i živeće na marginama tog kosovskog društva. Mislim da nije problem u Albancima, problem je u Srbima jer su obezglavnljeni. Srbe predstavljaju ljudi koji su, u sredinama u kojima žive a kamoli za jedno društvo, anonimusi i ljudi koji nemaju iskustva iza sebe“, rekao je Zejak.

Da li naviknuti na društvenu izolaciju ili zaokupljeni sopstvenim problemima, kako tvrdi Nenad Maksimović, pojedini stanovnici centralnog Kosova smatraju da situacija sa komšijama Albancima i nije tako loša.

Problem slobode kretanja, napada i provokacija u ovim sredinama deluju kao da su prevaziđeni, kažu pojedini meštani Gračanice.

Ipak, za šesnaest godina, koliko je prošlo od sukoba na Kosovu, preostali Srbi su i dalje nastanjeni u ruralnim sredinama. U glavnom gradu Prištini danas stalno boravište ima njih četrdesetak.

Taj broj se međutim, povećava dolaskom onih koji rade u javnom sektoru ili međunarodnim institucijama.

Jedina urbana sredina gde Srbi žive u većem broju je severni deo Kosovske Mitrovice.

Sa protesta iz Severne Mitrovice: Lazoviću i ostalim Srbima omogućiti da se brane sa slobode

 26.11.2014, 14:03

Stotinak građana Severne Kosovske Mitrovice danas je sa protesta podrške uhapšenom Aleksandru Lazoviću – jednom od trojice Srba, koji se zajedno sa Dragoljubom Delibašićem i Oliverom Ivanovićem tereti za zločine nad Albancima u Kosovskoj Mitrovici tokom 1999. i 2000. godine, uputilo zahtev da se njemu, kao i ostalim Srbima koji se tereta za slična dela, omogući odbrana sa slobode. Protest  je održan na platou Srednje tehničke škole „Mihajlo Petrović Alas“, a organizovali su ga škola za osnovno i srednje obrazovanje za decu sa posebnim potrebama „Kosovski božur”, u kojoj je i zaposlen Aleksandar Lazović, sindikat prosvetnih radnika i crkveni hor iz Kosovske Mitrovice, čiji je, takođe, Lazović član od njegovog osnivanja. Protest podrške završen je protestnom šetnjom učesnika do pritvorne jedinice u Severnoj Kosovskoj Mitrovici, gde su učenici škole „Kosovski božur“ ostavili svoje poruke upućene Lazoviću. 

„Mi sa ovog skupa, na kojem nas je velika nepravda sakupila, jedino što želimo i tražimo jeste da se Saša brani sa slobode. Mi verujemo u njegovu nevinost. Pravda je spora, ali dostižna. Njegovu nevinost će dokazati pravnici, ali i želimo da sa ovog mesta apelujemo da do tada on bude na slobodi i da se brani sa slobode,“ rekla je direktorica škole u kojoj Lazović radi, Marta Popović, objašnjavajući da je Lazović uhapšen pre tačno sto dana. Po njenim rečima, Lazović je bio omiljen među svojim učenicima i njihovim roditeljima od kojih je imao veliko poverenje.
Dejan Mirić iz crkvenog hora “Branislav Nušić”, kazao je da se članovi hora saosećaju sa svim  patnjama  uhapšenih Srba.
“Mi znamo da je naš drug Saša Lazović nevin čovek. On je u ovom horu od osnivanja. Pošten otac, dobar drug,  a nadasve velik rodoljub. Sve patnje i muke smatramo da su to velika iskušenja za sve nas, pa i za njih, nevino uhapšene. Molimo međunarodnu zajednicu da progleda i barem jednom u životu, prema nama, Srbima, ophodi se kao prema ljudskim bićima,” kazao je Mirić.
I predsednik sindikata prosvetnih radnika sa KiM, Zoran Jevtić, uputio je sličnu poruku javnosti, zahtevajući  pri tom da se i ostali Srbi, koji se terete za slična dela, kao i Lazović, brane sa slobode i bude im omogućeno pravedno suđenje.
„Zahtevamo da svi pritvoreni Srbi budu slobodni i da im se omogući pravedno i slobodno suđenje, a uvereni smo u to da će oni dokazati svoju nevinost i biti slobodni građani Kosovske Mitrovice i Severnog Kosova,“ rekao je Jevtić objašnjavajući da su sindikati zaposlenih sa KiM-a, zajedno sa republičkim granskim sindikatima saveza samostalnih sindikata Srbije, pokrenuli niz akcija sa ciljem da Aleksandru Lazoviću, inače predsedniku sindikalne organizacije Specijalne škole „Kosovski Božur,“ i Nebojši Vujačiću – predsedniku sindikalne organizacije poštanskih radnika Kosova i Metohije, pruže podršku i pomoć u „odbrani svojih legitimnih prava – prava na slobodan život.“
Pročitajte još:

Osnovni sud u Mitrovici potvrdio optužnicu protiv Delibašića, Ivanovića, Vujačićevih i Lazića

Šta sadrži optužnica protiv petorice Srba

Sudski pritvor za Lazovića i N. Vujačića; Iliji Vujačiću mera obaveznog javljanja policiji

Sudija Roksana Komša na prvom zajedničkom ročištu petorici Srba 26. avgusta

EULEX: Sudske odluke pitanje suda i samo suda

GI SDP: Dvostruki aršini EULEX-ovog pravosuđa

Advokati Ivanovića i Delibašića: Dokazi nepouzdani; optužnica – papir ispunjen tužiočevim besmislicama

Zajednička optužnica protiv Ivanovića, Delibašića, Vujačićevih i Lazovića

Jevtić je istakao i da su sindikati zaposlenih sa KiM ubeđeni da Ilija Vujačić, Dragan Delibašić, Oliver Ivanović, Slaviša Ristić, Stevan Vulović, Radovan Radić, Slobodan Sovrlić, kao i ostali optuženi Srbi, nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret, te da misle da zbog načina na koji radi pravosuđe na Kosovu doprinosi daljem iseljavanju Srba sa KiM-a i ukazuje na to da niko nema zagarantovana prava na slobodu.

Građani su završili protest protestnom šetnjom do pritvorske jedinice u Severnoj Kosovskoj Mitrovici, u kojoj je i pritvoren Aleksandar Lazović, a učenici škole „Kosovski božur“ su i na šalteru ove pritvorske jedinice ostavili poruke upućene Aleksandru Lazoviću.

Aleksandru Lazoviću, Oliveru Ivanoviću, Dragoljubu Delibašiću, Iliji Vujačiću i Nebojši Vujačiću se sudi po zajedničkoj optužnici. Tako se Aleksandar Lazović, Ilija Vujičić i Nebojša Vujačić terete da su kao pripadnici ‘Čuvara mosta’, izvršili teška ubistva i pokušaj teških ubistava, 2000. godine, dok se Oliver Ivanović i Dragoljub Delibašić terete za ratne zločine tokom 1999. godine, odnosno podstrekivanje na zločine protiv albanskog stanovništva tokom 2000.
Aleksandar Lazović se u sudskom pritvoru nalazi od 19. avgusta, a optužnicu protiv njega i četvorice Srba je za sada potvrdio samo prvostepeni sud u Mitrovici.

Lunaček: Statusna neutralnost je nešto što ne sme da postoji u međunarodnim odnosima

26. 11.2014, 13:21

Izvestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu, Ulrike Lunaček, rekla je da će događaji poput upravo završene konferencije u Beču „Prilike i izazovi za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama“ ohrabriti one države koje nisu priznale Kosovo da to učine i što je pre moguće, dodajući da je „statusna neutralnost nešto što ne sme da postoji u međunarodnim odnosima,“ saopšteno je iz kosovskog ministarstva spoljnih poslova. Integracija Kosova u međunarodne organizacije i multilateralna diplomatija je jedan od najviših prioriteta kosovske diplomatije, naglašeno je na ovom skupu. U Beču je juče završena dvodnevna konferencija „Prilike i izazovi za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama“. Ovu konferenciju je organizovala „Diplomatska akademija Republike Kosovo“ u saradnji sa bečkom diplomatskom akademijom.
Otvarajući dvodnevni skup zajedno sa  svojim kolegom iz Austrije, ambasadorom Hans Vinklerom, direktor kosovske diplomatske akademije – Skender Durmiši, naglasio je da je integracija Kosova u međunarodne organizacije i multilateralna diplomatija jedan od najviših prioriteta kosovske diplomatije.
Na konferenciji je više kosovskih diplomata istaklo uspehe koje je Kosovo postiglo u proteklom periodu kada je u pitanju međunarodni legitimitet, odnosno učlanjenje u više vodećih međunarodnih organizacija.
Zamenik specijalnog izaslanika Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za budući status Kosova, ambasador Albert Rohan, rekao je da je konferencija bila interesantna i da će Austrija pomoći Kosovu koliko može u integraciju u EU, a da Kosovo treba još intenzivnije da učestvuje u integrativnim procesima:
„Imali smo dobru saradnju između naše dve zemlje. Razgovarali smo o političkim i pravnim pitanjima, i mislim da je glavna poruka, rekao bih, ta da Kosovo mora intenzivnije da učestvuje u evropskim integrativnim procesima. Austrija je spremna da pomogne koliko može.“
Izvestilac za Kosovo u Evropskom parlamentu, Ulrike Lunaček, koja se učesnicima konferencije obratila preko video bima, naglasila je da će događaji poput ove konferencije ohrabriti one države koje nisu priznale Kosovo da to i učine što je pre moguće, dodajući da je „statusna neutralnost nešto što ne sme da postoji u međunarodnim odnosima.“
Na konferenciji su, pored kosovskih diplomata, učestvovale i diplomate iz austrijskog ministarstva za spoljne poslove, Evropu, predstavnici Saveta Evrope, Venecijanske komisije, akademske svetske zajednice, novinari i diplmate akreditovane u Beču.
Iako spada u  najmlađa ministarstva spoljnih poslova, kosovska diplomatija  je veteran u internacionalizaciji kosovskog pitanja kao državotovornog, koje je još 1996. godine jasno postavljeno kao jedno od prioritetnih međunarodnih pitanja, pre svega za zapadne zemlje, na čelu sa SAD-om, Nemačkom i Velikom Britanijom, a koje su i danas ostale najvažniji partneri Kosovu u podršci priznanja kao samostalne države. Kosovo danas ima 22 diplomatske misije i 14 konzulata, mahom u ključnim i razvijenim zemljama Zapada, kao i u regionu, a 110 od 193 članica Ujedinjenih nacija je priznalo kosovsku nezavisnost. U poslednjih nekoliko meseci, Kosovo je postalo član nekoliko najznačajnijih međunarodnih organizacija, uključujući i sportske, a u toku su i pripreme prvog olimpijskog tima Kosova.

Bamieh: Nisam sakrila dokaze u slučaju „Sekirača“ koji je EULEX želeo da ubije od početka

26. 11. 2014, 10:18

Nakon što je EULEX-ov tužilac Kent Mortimore, koji sada predstavlja Specijalno tužilaštvo u slučaju Sekirača, na jučerašnjem ročištu u ovom slučaju izjavio da je bivša EULEX-ova tužiteljka Maria Bamieh krila dokaze koji se tiču slučaja „Sekirača“, Bamieh se sinoć kasno oglasila saopštenjem za medije na svom Fejsbuk profilu. Ona u saopštenju ističe da je veoma iznenađena ozbiljnim optužbama svog kolege, jer je slučaj Sekirača – „slučaj koji je EULEX želeo da ubije od početka“, u kojem su svedoci imali optužbe protiv EULEX-ovog sudije, Frančeska Florija. Ona je istakla i da nikada nije krila dokaze, kao i da joj je kancelarija pretresana bez njenog prisustva, a što je, kako navodi, u suprotnosti sa svakom istražnom procedurom. Međutim, Bamieh takođe veruje da se priča u vezi sa prikrivanjem dokaza „spinuje“, jer postoji pravno obrazloženje za to – njoj nije dato vremena da preda svoje slučajeve tužiocima koji su preuzeli njene slučajeve i nikom nije dopušteno da razgovara sa njom. 
Martimor: Bamieh sakrila dokaze; Adamska-Galant: skrivanje dokaza ozbiljno kriminalno delo
„Tužilac (Maria Bamieh, prim. red.) je sakrio dokaze ovog slučaja, koji takođe mogu da budu oslobađajući za optužene službenike. Ukoliko kaznimo optužene bez dobrog poznavanja onoga što se dogodilo u ovim slučajevima, onda se ne razlikujemo od kriminalaca,“ rekao je Martimor na jučerašnjem ročištu u slučaju Sekirača.
I predsedavajuća sudskog veća u ovom slučaju, EULEX-ov sudija Ana Adamska Galant, potvrdila je da je informisana o tome da su u kancelariji tužiteljke Marie Bamieh pronađeni dokazi koje ne poseduje ni sud, a ni odbrana. Ona je takođe rekla da je to ozbiljno krivično delo koje mora da bude istraženo.


Pročitajte još: 

Bivša tužiteljka Bamie: Uskoro pokrećem postupak protiv EULEX-a

EULEX će biti zatvoren

Bamieh predala 40 strana dokaza o korupciji u EULEX-u

„Veoma sam iznenađena izjavama mojih bivših kolega koje su danas dali tokom saslušanja u slučaju ‘Clinton Bombing’ (Sekirača). Ovo je slučaj koji je EULEX hteo da ubije od početka, jer su svedoci imali optužbe protiv Frančeska Florija. Nisam sakrila nikakve dokaze od suda i to je veoma ozbiljna optužba koju ću braniti do kraja,“ objasnila je Bamieh i dodala:

„Volela bih da svi znaju da je moja kancelariju pretresana bez mog prisustva, što je u suprotnosti sa svakom istražnom procedurom i bilo ko je mogao da ostavi nešto tamo. Ne kažem da je to ono što se dogodilo, jer moje poverenje u moje kolege ostaje, uprkos teškim okolnostima kroz koje prolazim.“
Bamieh, međutim, ističe i da su izjave o njenom prikrivanju dokaza u slučaju „Sekirača“ zapravo „spin“ nečega za šta postoji pravno objašnjenje.
„Verujem da se pravi spin od nečeg u čemu nema krivice, za šta postoji zakonsko objašnjenje. Nisam dobila vremena da predam svoje predmete tužiocima koji su preuzeli moje slučajeve i nikome nije dozvoljeno da sa mnom razgovara. Da sam kontaktirana, ili da mi je dozvoljeno da predam predmet, što je u skladu sa propisima, ovih optužbi ne bi bilo,“ dodala je Bamieh.

Ova EULEX-ova tužiteljka na kraju svog saopštenja postavlja pitanje i koji su to tačno dokazi koje je ona navodno sakrila, kao i zašto bi sakrivene dokaze držala u svojoj kancelariji, dodavši  da bi volela da zna šta su tačno tužioci rekli juče na sudu o ovim pitanjima i istakavši da će ona odgovoriti na sva pitanja specijalnom istražitelju, a koja proističu iz ovog slučaja i zahtevati da ovo pitanje bude u potpunosti istraženo.

Kosovski mediji su u proteklom periodu izveštavali o tome da je sudija Frančesko Flori uzeo mito od 360.000 evra kako bi se oslobodio Nusret Cena za slučaj „bomba kod lokala Sekirača“. Bamie je tada ukazala istražiocima unutrašnje kontrole da to nije stara vest, jer se tako pričalo i u slučaju Tolaja.
U eksploziji koja se dogodila 27. septembra 2007, u kafiću „Sekirača“ u naselju Dardanija u Prištini, poginulo je dvoje ljudi a 11-oro ranjeno.
Eksplozija se dogodila mesec dana nakon ubistva policajca Triumfa Rize, koji je, prema pisanju više medija, bio poznat po snažnoj borbi protiv kriminala i korupcije. U policiji su verovali da je jedan blizak saradnik Envera Sekirače, inače poznatog kao „Gangster Prištine“, bio odgovoran za ovo ubistvo.
Prema optužnici, Enver Sekirača je bio u lošim odnosima sa Rizom, navodno zbog Adeljine Ismajli, koja se ranije, takođe navodno – zabavljala sa Sekiračom, pisali su kosovski mediji

21.11.2014 |08:00 – 23:55 Šiptari svakodnevno napadaju Srbe, rade na sistemskom organizovanju ORUŽANIH JEDINICA na Kosovu i Metohiji! „Svet“ gleda i zatvara oči pred pretnjom koja se širi kao KANCER nad SVETOM! MOŽDA NAS POJEDE ALI SIGURNO TU NEĆE STATI !!!


Učestali napadi na Srbe u Kišnici

U Kišnici, nadomak Gračanice, sve su učestaliji napadi na imovinu Srba. Poslednji incidenti dogodili su se juče, kada su kamenovane kuće porodica Krstić i Trajković.Kišnica 

Predsednica Lokalnog odbora za javnu bezbednost za Sušicu, Kišnicu i Badovac Snežana Jovanović kazala je da se poslednji napad na Srbe u Kišnici desio juče kada su polomljena stakla na automobilu Dejana Krstića i bačene kamenice na kuće porodica Krstić i Trajković.

“U Kišnici su u poslednje vreme sve učestaliji napadi, u pitanju je albanska omladina koja baca kamenice na imovinu srpskih porodica, bilo da je pokretna ili nepokretna imovina u pitanju”, kazala je Jovanovićeva.

Ona je dodala da su svi napadi prijavljeni policiji ali da se, osim uviđaja, detaljnija istraga nije sprovodila.

“Nije u pitanju samo materijalna šteta, već pritisak i zastrašivanje kojima su izloženi Srbi koji su u Kišnici manjina”, kazala je Jovanovićeva.

Lokalni odbor za javnu bezbednost za Sušicu, Kišnicu i Badovac obavestio je o ovim incidentima opštinski Odbor za javnu bezbednost i OEBS.

Đurić: Interes stabilnost na Kosovu

Veliki interes Srbije je da na Kosovu postoji stabilnost i bude uspostavljena vladavina prava, koje je, kako tvrdi direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić, u ovom trenutku manje nego pre Briselskog sporazuma.Marko Đurić

Đurić se danas sastao sa predstavnicima Ministarstva inostranih poslova Švedske, direktorom za politička pitanja Torbjernom Solstremom, načelnikom odeljenja za pitanja EU proširenja Olom Sveninsonom i ambasadorom Švedske u Beogradu Kristerom Aspom.

Kako je saopštila Kancelarija za Kosovo i Metohiju oni su u Palati Srbija razgovarali o procesu evropskih integracija, dijalogu Beograda i Prištine i podvukli izuzetan značaj punog sprovođenja dogovora postignutih u okviru Briselskog sporazuma.

Đurić je, kako je saopšteno, istakao da je prioritet srpske zajednice na Kosovu i Metohiji formiranje Zajednice srpskih opština i izrazio očekivanje da će se nakon konstituisanja pokrajinske vlade stvoriti uslovi za ubrzanje započetih procesa.

Tahiri na sednici vlade ponovo: Građani Republike Kosovo, u prolazu kroz Srbiju, moraju da imaju i pasoše države Kosovo

21.11. 2014, 13:12

Na jučerašnjem zasedanju kosovske vlade, šefica pregovaračkog tima Edita Tahiri, obavestila je članove ove vlade o ishodu nedavnog dijaloga sa Beogradom u Briselu, postignutom sporazumu o oficirima za vezu, te proširenog sporazuma o slobodi kretanja, kao i o sporazumu o energetici i naglasila da će građani Kosova tranzitne prelaze na srpskim granicama moći da koriste, „isključivo sa dokumentima Republike Kosovo,“ što su srpski zvaničnici ranije demantovali. U javnosti, takođe, još uvek nema reakcija ni lokalnih zvaničnika, kao ni iz Beograda o  prekjučerašnjem osnivanju društva za energetske usluge „Elektrodistrbucija Sever“ D.O.O Zubin Potok na vanrednoj sednici SO Zubin Potok, kojoj je prisustvovao i srpski oficir za vezu u Prištini, Dejan Pavićević. Ova kompanija će od januara sledeće godine distribuirati i naplaćivati struju na Severu Kosova i ubrzo će biti registrovana po kosovskim zakonima.
„Želela bih da objasnim građanima da se tranzit kroz Srbiju vrši sa ličnim dozvolama države Kosovo, kao što imaju recipročno pravo i građani Srbije da uđu na teritoriju države Kosovo. Međutim, građani Republike Kosovo, kada prolaze kroz Srbiju, moraju da imaju i pasoše države Kosovo, odnosno, da ih koriste za svoje putovanje. Ovo objašnjenje dajem jer je na medijma bilo dezinformacija od strane zvaničnika Srbije,“ izjavila je Tahiri. U saopštenju sa ove sednice, međutim, nema navoda o tome da li je Tahiri govorila i o potvrdama – ‘verifikacijama građana’, koje će izdavati MUP Republike Srbije na administrativnim prelazima za građane sa kosovskim dokumentima.
Ona je takođe najavila da se sa Evropskom unijom intenzivno radi na izgradnji stalnih objekata IBM-a, kao i na sprovođenju sporazuma o energetici, što su srpski zvaničnici takođe ranije demantovali.
„Primećuje se veće interesovanje Srbije za dijalog. Mislim da je veoma povezan sa poglavljem 35, koji je sada već postao uslov za Srbiju, jer je put Srbije ka EU uslovljen odnosima sa Kosovom i normalizacijom međudržavnih odnosa sa Kosovom,“  rekla je Tahiri.
Razjašnjenje  Edite Tahiri za članove kosovske vlade usledilo je samo dva dana nakon što je direktor Kancelarije za KiM, Marko Đurić, u Severnoj Mitrovici,držeći u ruci srpski pasoš, rekao da je to jedini pasoš sa kojim, „naši građani srpske i albanske nacionalnosti mogu da putuju sa teritorije Republike Srbije.“ On je tada i objasnio da će, umesto kosovskog pasoša, građani Kosova kroz Srbiju moći da prolaze uz ličnu kartu Privremenih institucija u Prištini, ili tzv. UNMIK ličnu kartu i to tako što će im se na administrativnim prelazima izdavati potvrda MUP-a Republike Srbije, kojom se ‘verifikuje’ identitet građanina, koji će koristiti tokom putovanja kroz Srbiju i sa kojom će takođe izlaziti iz Srbije ka drugim zemljama, a da nikakvi pasoši ne dolaze u obzir.
Inače, i na pasošu i na ličnoj karti koji se izdaju na Kosovu, naznačeno je da ova dokumenta izdaje „Republika Kosovo,“ a da je državljanstvo „Kosovar“.
A razjašnjenje sa srpske strane usledilo je nakon što je prvobitna izjava Edite Tahiri o tome da će građani Kosova od 16. novembra moći sa kosovskim pasošima da izlaze sa graničnih prelaza u Srbiji u proteklim danima preplavila Internet portale i društvene mreže, što je bio razlog i za druge srpske zvaničnike da oštro demantuju tu vest u više navrata ovih dana.
Što se tiče sporazuma o energetici, sa srpske strane još uvek nema reakcija u javnosti nakonprekjučerašnjeg formiranja društva za energetske usluge „Elektrodistrbucija Sever“ D.O.O Zubin Potok, kompanije koja će od januara sledeće godine distribuirati i naplaćivati struju na Severu Kosova i koja će ubrzo i biti registrovana po kosovskim zakonima, o čemu je za sada javio samo naš portal, a preneli pojedini kosovski mediji. Kompanija je prekjuče osnovana tokom vanredne sednice ove opštine, uz učešće svih 18 odbornika, uključujući i albanske, kao i srpskog oficira za vezu Dejana Pavićevića koji je rekao da se kompanija osniva u skladu sa Briselskim sporazumom. Istoga dana je u ovoj opštini boravio i direktor Kancelarije za KiM, obilazeći povratničku porodicu u jednom od sela.
Dosadašnja jedina kompanija za snabdevanje, distribuciju i naplatu električne energije na Severu Kosova jeste elektrodistribucija Republike Srbije – „Elektrokosmet“.

Oružane snage Kosova do kraja godine

19. 11 2014, 12:16

Prema pisanju kosovskog lista „Kosova Sot“, a prenosi portal „Tribuna“, glavni ljudi u kosovskom ministarstvu za bezbednost smatraju da se zbog kašnjenja u formiranju institucija na Kosovu i produžavanja političke krize odugovlači i proces transformacije Kosovskih bezbednosnih snaga u Oružane snage Kosova (OSK).

Ipak, dosadašnji ministar ovog ministarstva, Agim Čeku, smatra da će se Oružane snage Kosova formirati do kraja godine. Sa druge strane, stručnjaci za bezbednost na Kosovu krive aktuelnu politiku, zbog čega se u kosovskom parlamentu letos nije uspelo da izglasa ustavni amandman kojim bi se vojsci Kosova dao i ustavni legitimitet.
Povezan članak:

Za izglasavanje ustavnih promena u vezi sa vojskom, potrebni su i glasovi srpskih poslanika. Ustavne promene su zapravo jedino moguće sa glasovima dve trećine manjinskih poslanika, što je proletos aktuelizovalo ulogu srpskih i ostalih nealbanskih poslanika. Ustavni amandmani tadašnje kosovske vlade o osnivanju OSK su  prosleđeni predsedništvu Skupštine nakon što je Ustavni sud Kosova dao ocenu da nema prepreka za izmene članova kosovskog ustava u vezi sa odredbama o vojsci. Ceo proces su tada zakočili predstavnici manjinskih zajednica, pre svega srpski poslanici, koji su tada tražili da im se vrate prethodno oduzeta rezervisana mesta u parlamentu.

Agim Čeku je ranije u avgustu rekao za drugi kosovski list „Zeri“, da čak i ako ne bude došlo do ustavnih izmena, Kosovske oružane snage neće ostati ”marginalizovane”. Po njegovim rečima, postoji plan ”B” za razvoj ove vojske bez diranja u ustav, ali uz promenu zakona.
”Ukoliko se bude jasno videlo da ne može da se prevaziđe prepreka, mi smo radili i na planu ‘B’, što znači da nećemo menjati Ustav zbog nedovoljnog broja glasova, već ćemo samo promeniti zakone kako ne bi bili u suprotnosti sa Ustvom,” rekao je tada Čeku.

Kako je stvorena Vojska Kosova: od Drenice do NATO komande

21.11.2014, 12:40

Kosovski Albanci imaju razlog da slave vojno strateško-taktičku operaciju kojom su tri maskirana borca UČK, sa sahrane učitelja Gecija, u hladnom novembru ’97, iz Drenice umarširala na crveni tepih NATO komande u Evropi.

Kosovo je na pola koraka od osnivanja svoje Armije. Preostalo je još ‘otvaranje’ kosovskog Ustava, izmena članova, kojim će se i zvanično verifikovati transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga u Oružane snage Kosova. U sedamnaestogodišnjem procesu stvaranja kosovske vojske mnogo je cigli ugrađeno, uglavnom uz pomoć međunarodne mašinerije. Izvođači radova, kosovski  Albanci, udarnički su radili.

Od formiranja Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), preko podrške NATO-a kosovskoj gerili, njenom transformacijom u Kosovski zaštitni korpus (KZK) i Kosovsku policijsku službu (KPS) ’99, potom – transformacijom u Kosovske bezbednosne snage (KBS) 2008, i sada, u samom finišu – iščekivanju proglašenja Armije Kosova, javnosti su u svakoj od ovih faza pažljivo servirane poruke; od toga da KZK neće biti vojska, a da će se njeni nenaoružani pripadnici boriti protiv elementarnih nepogoda i spašavati stanovništvo u slučaju prirodnih nesreća, preko toga da će KBS nositi lako naoružanje i da je to formacija odgovorna za angažovanje u kriznim situacijama, uklanjanje eksplozivnih naprava i civilnu zaštitu. A tek onako usput je objašnjeno da ovesnage moraju biti spremne da ispune ostale bezbednosne zadatke koji nisu u mandatu policije ili ostalih službi za održavanje reda i mira. Transformacija poruka je podrazumevala i prvobitne demantije Zapada da će Kosovo imati svoju Armiju, pa sve do najnovije izjave američke ambasadorke na Kosovu da je vlada Kosovaispunila sve obaveze vezane za transformisanje KBS u Oružane snage OSK.

Što se tiče srpske Armije, ona je na Kosovu razgrađena još 1999. Cigle iz te demontirane tvrđave su spakovane na kamione i tenkove juna ’99, i transportovane u još manju Srbiju. Današnje mlade generacije kosovskometohijskih Srba ne znaju ništa o duhu srpske vojske. Bez obzira na sentimente, njihovim očima su bliskije uniforme vojnika KFOR-a, nego uniforma srpskog vojnika. Posle mnogo decenija, narodna i porodična svetkovina Rado ide Srbin u vojnike  zamenjena je proslavom punoletstva.

Kumanovski sporazum i rezolucija SB UN 1244

Nakon 78 dana bombardovanja tadašnje Jugoslavije, vojno-tehnički, tzv. Kumanovski sporazum, potpisali su na vojnom aerodromu u blizini Kumanova, general VJ, odnosno MUP-a, Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović sa jedne, i general NATO-a, Majkl Džekson, sa druge strane.

Federalne i srpske snage su se obavezale na povlačenje svog ljudstva i organizacije SRJ i Republike Srbije koji mogu vojno da deluju, što je podrazumevalo redovne armijske i mornaričke snage, naoružane grupe građana, udružene paravojne grupe, vazduhoplovne snage, teritorijalnu odbranu, pograničnu policiju, obaveštajne službe, policijske jedinice – lokalne, specijalne, antiterorističke, jedinice protiv demonstracija, kao i bilo koju grupu, ili pojedince koje, kao takve, navede komandant KFOR-a.

Definisane su zone vazdušne (ZVB) i kopnene bezbednosti (ZKB), 25 kilometara od pokrajinske granice Kosova ka unutrašnjosti tadašnje SR Jugoslavije, odnosno pojas od 5 kilometara, mereno od pokrajinske granice ka unutrašnjosti tadašnje SR Jugoslavije.

Iako su potpisnici VT sporazuma ukazali i na to da je dogovoren povratak vojnog osoblja SRJ i Srbije na Kosovo i Metohiju, a da će KFOR obezbeđivati ispunjavanje obaveza povratka posle odobravanja istog, jedna od najbitnijh odredbi Kumanovskog sporazuma koja u medijima nije spominjana, jeste član I/paragraf 5a, prema kojem – bilo kakve snage SRJ, bez prethodnog izričitog odobrenja komandanta KFOR-a, neće ni pod kojim okolnostima ući, ponovo ući, niti ostati na teritoriji Kosova, ZVB i ZKB.

Rezolucija SB UN 1244

Potpisivanje Kumanovskog sporazuma omogućilo je Savetu bezbednosti OUN da 10. juna 1999.godine usvoji Rezoluciju 1244, kojom se uspostavljaju i nadgledaju privremene institucije autonomne samouprave – do političkog rešenja, te prenošenje nakon osnivanja tih institucija -svojih administrativnih odgovornosti uz nadgledanje i podršku konsolidovanju kosovskih lokalnih privremenih institucija i ostalih aktivnosti izgrađivanja mira. Rezolucija je takođe planirala demilitarizovanje osoblja vojske SRJ, ali i povratak dela osoblja za četiri funkcije (uključujući i čuvanje manastira) koje će biti pod nadzorom međunarodnih snaga bezbednosti, a ograničene su na mali dogovoreni broj – stotine, ne hiljade, kao i povratak izbeglica.

UNMIK je preuzeo upravljanje nad Kosovom, dok se sa druge strane u rezoluciji potvrdila privrženost svih država članica suverenitetu i teritorijalnom integritetu Savezne republike Jugoslavije i drugih država u regionu.

Rezolucije je predvidela i demilitarizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i drugih naoružanih grupa kosovskih Albanaca i to kroz njihovu transformaciju u Kosovsku policijsku službu i Kosovski zaštitni korpus. Ove dve nove službe su direktno nastale demobilizacijom tadašnje kosovske gerile – OVK.

Krucijalni delovi rezolucije 1244 za Srbiju i srpsku zajednicu nisu ispunjeni ni danas. Razgovori o povratku određenog broja bezbednosnog osoblja SRJ, odnosno Srbije na KiM-u nisu ni započeti, odnosno zaboravljeni su do te mere da će vam mnogi međunarodni predstavnici, ali i političari iz Beograda, u privatnom razgovoru reći da je neukusno tako nešto i pominjati; kontrola vazdušnog saobraćaja nije vraćena organima SRJ, Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost, a nije ni uspostavljeno bezbedno okruženje za povratak izbeglica i prognanih. Te tačke rezolucije u bukvalnom smislu reči ostale su do danas mrtvo slovo na papiru.

‘Demilitarizacija’ OVK u Kosovski zaštitni korpus (KZK) i Kosovsku policijsku službu (KPS)

UNMIK i NATO su 14. jula ‘99 utvrdili mere koje će pratiti reintegraciju demilitarizovanih pripadnika OVK, da bi potom imenovali Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) koja će preuzeti centralnu ulogu u sprovođenju demobilizacije i reintegracije OVK u Kosovski zaštitni korpus. Uredbom 1999/8 Ujedinjenih nacija, u januaru 2000, zvanično je osnovan Kosovski zaštitni korpus, a februara 2000, započet program IOM-ove obuke članova OVK za prijem u KZK, nakon što je od 23. jula, do 30. novembra ’99 registrovano 25.723 demobilisanih boraca OVK, a iste godine, u septembru, počelo i formiranje Kosovske policije obukom prve generacije od 176 kandidata, takođe mahom iz redova OVK.

KZK je tako postao ‘nova organizacija’ za reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih nesreća koje bi pogodile stanovništvo i teritoriju Kosova, sprovođenje operacija potraga i spašavanja ljudi; pružanje pomoći zajednicama i obnavljanje infrastrukture i pomaganje UNMIK-u i KFOR-u. Planovi su uključivali 3000 redovnih pripadnika i 2000 rezervista, dok je 10% od ukupnog broja mesta u KZK-u, rezervisano za civilne kandidate koji bi trebalo da obuhvati i manjine.

‘Demilitarizacijom’ OVK izvršen je njihov prelazak u KZK i KPS i to zajedno sa celokupnom prethodnom OVK strukturom. Tako je bivši oficir jugoslovenske vojske Agim Čeku, kasnije jedan od vodećih komandanata OVK i jedini školovani oficir u kosovskoj gerili, postao komandant KZK-a; ‘oficiri’ OVK-a postali su oficiri KZK-a, dok je ne mali deo bivših pripadnika OVK  prešao u kosovsku policiju, gde su neki od njih imali vodeće uloge. Uticaj OVK je i u civilnom delu posleratnog života među kosovskim Albancima ostao dominantan, kao okosnica najsnažnijeg simbola borbe za slobodu u njihovoj novoj istoriji, ali i subjekat u raspodeli političke i ekonomske moći.

OVPMB i ONA
Demilitarizacija je trajala nekoliko godina, a da nikada nije suštinski sprovedena. KFOR se povremeno ‘hvalio’ akcijama zaplene, odnosno predaje oružja, dok je siromašna statistika predatog oružja jasno ukazivala da su privatni magacini i dalje puni.
Dobar deo naoružanja završio je u južnoj Srbiji i Makedoniji. Sukobi sa Kosova su se 2000, prelili na jug Srbije; mnogi su videli transformaciju OVK u OVPMB – Oslobodilačku vojsku Preševa, Medveđe i Bujanovca. Ovi sukobi su obustavljeni 2001, nakon munjevite reakcije tadašnje srpske vlade koja je  formirala Koordinaciono telo za jug Srbije, ali i usled nedostatka podrške velikih sila ovoj oružanoj formaciji. Sukob se sa juga Srbije  iste godine prelio u severozapadni deo Makedonije, i to pod vođstvom nove oružane albanske formacije, Oslobodilačke nacionalnce armije – ONA, a okončan je kada se umešala međunarodna zajednica i sela dve strane za pregovarački sto. Ključna tačka tzv. Ohridskog sporazuma iz leta 2001, bilo je uvođenje albanskog jezika kao zvaničnog jezika u mestima u kojima Albanci čine barem 20% od ukupnog stanovništva.
Kontroverze

Srpska strana je sve vreme optuživala prvo OVK, potom KZK i KPS da se radi o terorističkoj organizaciji, odnosno osobama koje su počinile ozbiljne ratne zločine i sprovodile kriminalne aktivnosti, pre svega nad Srbima, Romima i svojim političkim neistomišljenicima – ubistva, kidnapovanja, vađenje i trgovina organima, trgovina belim robljem i narkoticima. U Srbiji je 1998.godine objavljena tzv. Bela knjiga u kojoj je kroz konkretna imena i podatke objašnjena sprega između terorizma, kriminala i politike na Kosovu u stvaranjudruge albanske države u Srbiji.

Još krajem novembra 1997. godine Stejt department je UČK proglasio za terorističku organizaciju da bi već sledeće godine istu uklonio sa liste terorističkih organizacija. Svet je tada obišao video snimak američke podrške OVK iz Junika, u leto 1998, u kojoj je tadašnji Specijalni izaslanik američkog predsednika za Kosovo, Ričard Holbruk, sedeo izuven na podu pored naoružanih i maskiranih pripadnika OVK.

Albansko pitanje je zvanično internacionalizovano u novembru 1997, kada su se tri maskirana lica OVK pojavila na sahrani ubijenog nastavnika Halita Gecija u Drenici, pozdravljena od strane hiljade okupljenih Albanaca, da bi potom usledilo i prvo saopštenje za javnost, sa potpisom OVK.

I KZK i KPS su takođe pratile kontraverze. Neki od članova KPS-a su se povezivali sa korupcijom, spregom sa lokalnim kriminalnim grupama, švercovanjem oružja i etničkom diskriminacijom, dok su KZK pratile još ozbiljnije optužbe. U novembru 1999. OEBS je u svojim izveštajima prijavio prve zločine koje su počinili pripadnici Kosovskog zaštitnog korpusa. Potom su i UN ukazale na umešanost nekih članova korpusa u atentate, koji su imali terorističku matricu na Kosovu.

Srpski policijski izveštaji su i dalje beležili aktivnost oružanih grupa na Kosovu i Metohiji usmerenih ka zastrašivanju i proterivanju preostalih Srba, ali i ka eliminaciji svedoka ratnih zločina koje je počinila OVK. Oni su ove aktivnosti jasno dovodili u vezu sa nekadašnjim članovima OVK, a potom visokim oficirima u KZK-u. Sami obaveštajci KFOR-a su takođe u svojim izveštajima potvrđivali iste informacije.
Jedna od najtežih optužbi ticala se povezanosti KZK-a sa terorističkom Albanskom nacionalnom armijom – ANA, formacijom koja se pojavila nakon rata na Kosovu, u prisustvu međunarodnih snaga. Dok su u javnost stizale vesti o maskiranim grupama koje presreću automobile i građane, kao i saopštenja za štampu sa potpisom ove organizacije, međunarodni predstavnici su demantovali postojanje ove formacije.

Ipak, u  aprilu 2003. godine, 12 oficira KZK-a je osumnjičeno za umešanost u miniranje železničkog mosta u selu Lozište kod Zvečana, kada su i poginula dva pripadnika ove formacije usled pogrešnog rukovanja eksplozivom, a ANA izdala saopštenje, preuzevši odgovornost za ovaj bombaški napad. Tadašnji šef UNMIK-a, Majkl Štajner je potom suspendovao dvojicu visokih oficira KZK-a, Rahmana Ramu i Nuredina Ljuštakua zbog sumnje da su učestvovali u ovoj akciji, ali i zbog sumnje da su povezani sa tom terorističkom organizacijom.

U maju 2004, novi šef UNMIK-a, Hari Holkeri je u svom saopštenju, međutim, naveo da je istragom utvrđeno da ne postoji osnov za krivično gonjenje osumnjičenih u tom slučaju.

Nekoliko godina kasnije, Rahman Rama je postao general KBS, danas je on general-major, Nuredin Ljuštaku je takođe postao oficir u istoj organizaciji, ali je on nedugo potom podneo ostavku nezadovoljan načinom kadrovske politike u KBS.

Kosovske bezbednosne snage – jedan korak do kosovske vojske

Iako su međunarodni predstavnici i nekoliko godina nakon formiranja KZK-a oštro u javnosti demantovali bilo kakvu mogućnost njegove transformacije u oružane snage, nakon usvajanja Ustava Kosova 4.marta 2008. godine, a po prethodnom jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova, KZK je raspušten i osnovane su Kosovske bezbednosne snage (KBS). Ustav je izvorno bio utemeljen u planu Martija Ahtisarija, koji se takođe bavio formiranjem Bezbednosnih snaga.

Na pomenutoj sednici, ministar KBS-a zatražio je i da se posebnom odlukom vlade formira fakultet pri Univerzitetu u Prištini, na kojem će se vršiti obučavanje komandnog kadra. Čeku je tada rekao da je najava osnivanja Oružanih snaga Kosova obavljena u potpunoj koordinaciji sa NATO-om i ostalim strateškim faktorima, a da je provera celokupnog sektora bezbednosti urađena pod supervizijom savetodavnog tima NATO-a.

Odluci o osnivanju KBS prethodili su sastanci Saveta za bezbednost Kosova na kojima je prihvaćena analizaStrateškog sagledavanja sektora bezbednosti na Kosovu. Tokom ovih sastanaka identifikovane su realne potrebe Kosova i njenih građana, kao i kapaciteti svih institucija u oblasti bezbednosti.

Formirano je i Ministarstvo kosovskih snaga bezbednosti, sa Agimom Čekuom na čelu, a potom u januaru 2009, osnovan je KBS sa početnih 2.500 aktivnih članova i 800 rezervista, bez teškog naoružanja, sa mogućnošću odlaska u međunarodne operacije u podršci miru.

Međunarodni predstavnici su i ovoga puta naglasili da KBS nisu vojne snage u punom značenju te reči, većdobrovoljne, multietničke, lako naoružane bezbednosne snage pod demokratskim i civilnim nadzorom, a da jedina misija KBS-a jeste izvođenje operacija civilne zaštite na Kosovu, pružanje pomoći civilnim vlastima u slučaju prirodnih i drugih nepogoda.

Suštinski, kosovski Albanci su poslali jasnu poruku, baš kao i na sahrani ubijenog učitelja 1997. godine – da imaju svoju vojsku.

Živa diplomatija Ministarstva KBS

Samo Ministarstvo Kosovskih bezbednosnih snaga u protekle dve godine bilo je najaktivnije u svojim međunarodnim ‘diplomatskim’ aktivnostima, uspostavljajući i jačajući saradnju sa ministarstvima odbrane različitih zemalja, čime je praktično Kosovo radilo na uspostavljanju legitimiteta svoje državnosti i vojske.

Ovo ministarstvo je od 2009. pa sve do sada, potpisalo memorandume o razumevanju sa Velikom Britanijom, Litvanijom, Holandijom, Albanijom, Crnom Gorom i Švedskom; bilateralne sporazume sa Slovenijom, Hrvatskom, Nemačkom i plan o saradnji sa Makedonijom. KBS su sprovodile zajedničke vežbe sa vojskama Albanije i Makedonije, dok su se neki od oficira školovali na vojnim akademijama u Americi i Velikoj Britaniji. Predstavnici ministarstva sastajali su sa ambasadorima gotovo svih zemalja na Kosovu, ali i sa predstavnicima ministarstava odbrane Crne Gore, Portugala, Slovenije, Albanije, Turske, Velike Britanije, Švedske, Hrvatske, Latvije, Japana, kao i oficirima vojne akademije Holandije.

Redovne kontakte ministarstvo održava i sa NATO-om; Agim Čeku se sastajao sa admiralima NATO-a, ambasadorom SAD-a u NATO-u, delegacijom oružanih snaga Amerike, generalom američke nacionalne garde, sekretarom za operativu u štabu NATO-a, specijalnom predstavnicom sekretara NATO-a za pitanje žena, mira i bezbednosti, direktorom Međunarodnog vojnog osoblja za Operacije u NATO-u, zamenikom generalnog sekretara NATO-a, itd.

Agim Čeku je sa svojim saradnicima posećivao i senat u Ajovi, Pentagon, Stejt Department, kao i mnoge međunarodne samite o bezbednosti, dok su se kontigenti KBS-a obučavali u Bugarskoj, Turskoj i Americi. Na Kosovu kontigente KBS-a su podučavale Nacionalne garde Ajove i vojska Turske.

Budžet za ovo kosovsko ministarstvo raste iz godine u godinu. Ovogodišnji budžet iznosi 42 miliona evra i povećavaće se svake naredne godine za 4 miliona evra. (Budžet vojske Srbije za ovu godinu je oko 60 milijardi dinara, što čini oko 515 miliona eura).

Za sada nema javno dostupnih informacija da su se predstavnici KBS-a sastali sa predstavnicima Vojske Srbije. Međutim, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbednosne studije, Florijan Džehaj, tvrdi da će se u svetlu Briselskog sporazuma uvesti i saradnja Vojske Srbije i Kosovskih bezbednosnih snaga, kako bi se saradnja Prištine i Beograda poboljšala. „Kosovske bezbednosne snage bi uskoro trebalo da preuzmu vojni mandat na Kosovu i, u nekoj kasnijoj fazi, odgovornost od KFOR-a. Potencijalna saradnja te dve institucije (VS i KBS, prim. red.) je od presudnog značaja za bezbednost i stabilnost u regionu,“ rekao je Džehaj za SETIMES januara ove godine, komentarišući susret komandanta KFOR-a, Salvatora Farine, sa generalom Vojske Srbije, Ljubišom Dikovićem.

Reakcija NATO-a, SB UN i SAD na osnivanje Oružanih snaga Kosova – OSK
Nakon sada već čuvene martovske sednice kosovske vlade, iz Ujedinjenih nacija nije niti demantovano, niti potvrđeno da li osnivanje Oružanih snaga Kosova krši još uvek pravno važeću Rezoluciju 1244. Iz ove organizacije su reagovali tako što su podsetili da rezolucija 1244 ostaje na snazi, te da su obavešteni o odluci Vlade Kosova o transformaciji KBS-a u vojsku, ali da opet podsećaju da mandat za sigurno i bezbedno okruženje na Kosovu nastavlja da bude u nadležnosti KFOR-a.

Zamoljen da objasni kako gleda na činjenicu da je rezolucija 1244 SBUN i dalje na snazi i da zato Kosovo ne može da ima vojsku, prethodni zapovednik KFOR-a, Folker Halbauer, rekao je: „Postoje najmanje dva sveta – jedan je svet rezolucije UN 1244, u kojem živi KFOR i obavlja svoj zadatak, sa ciljem da  nepristrasno i bez predrasuda podržava pozitivni razvoj na Kosovu. Rezolucijom 1244 SBUN je utvrđeno da Kosovo prvobitno ne može da ima vojsku. A drugi svet jeste stvarnost koju ne može da se ignoriše – to je nezavisnost Kosova.“
NATO se još uvek nije konkretno oglasio po pitanju formiranja vojske Kosova, ali je komandant KFOR-a, general-major Salvatore Farina, 23. aprila 2014, nakon sastanka sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, Draganom Samardžićem i komandantom KBS, Kadrijem Kastratijem, rekao da NATOpodržava KBS u okviru njihove izvorne misije i mandata, ali ne odlučuje o strukturi, mandatu i misiji tih snaga, jer je to u nadležnosti domaćih kosovskih institucija.
SAD su nedavno – 29. aprila, preko svoje ambasadorke na Kosovu, Trejsi En Džejkobson, zvanično potvrdile da podržavaju formiranje Oružanih snaga Kosova. “Vlada Kosova je ispunila sve obaveze vezane za transformisanje Bezbednosnih snaga Kosova u Oružane snage,” rekla je Džejkobson, dodavši da ne isključuje mogućnost da će i manjine podržati formiranje OSK-a.
Članovi kosovskog ustava i predstavnici manjinsikih zajednica

Kosovo sada radi na promeni devet članova Ustava da reguliše mandat i zadatke oružanih snaga. Iako je Hašim Tači izjavio da se sa delom ustavnih promena počinje odmah, ustavne promene su zapravo jedino moguće sa glasovima dve trećine manjinskih poslanika, što je aktuelizovalo ulogu srpskih i ostalih nealbanskih poslanika.

Ustavni sud Kosova je dao ocenu – nema prepreka za izmene članova kosovskog ustava koji se tiču formiranja vojske Kosova. Ustavni amandmani kosovske vlade o osnivanju OSK prosleđeni su predsedništvu Skupštine, ali su ceo proces zakočili predstavnici manjinskih zajednica, pre svega srpski poslanici. Oni traže da im se vrate prethodno oduzeta rezervisana mesta u parlamentu. Za ustavne promene je inače nephodna i dvotrećinska većina manjinskih poslanika. Paradoksalno, snaga srpskih poslanika se time po prvi put osetila u ovom parlamentu.

Poslanica Rada Trajković je više puta izjavljivala da niti ona, niti poslanici iz njene stranke, hoće da glasaju za formiranje vojske Kosova, te da to neće učiniti čak i ako bude produžen mandat rezervisanih mesta.

„Ne, rezervisana mesta nisu bila uslov Srba da glasaju za Oružane snage. Ja ne mogu da govorim u ime svih, ali ja neću glasati za vojsku Kosova, čak i ako mandat rezervisanih mesta bude produžen,” izjavila je Trajković danas kosovskim medijima. Istovremeno, kosovski mediji su preneli da partije Slobodana Petrovića i Nenada Rašića traže dva dopunska mandata za rezervisana mesta u zamenu za glas za osnivanje vojske Kosova, te da su nešto fleksibilnije po ovom pitanju turska u bošnjačka manjina. Potpredsednik kosovske skupštine, Petar Miletić je u razgovoru za naš portal pre par dana na pitanje da li će svojim glasom podržati formiranje OSK ukoliko dobiju rezervisana mesta, rekao: “Ja na to mogu da odgovorim samo ukoliko i kada mi to ponude.”

Konačno, nakon više neuspelih pokušaja da se na sednici parlamenta razmotre ustavne promene u vezi sa formiranjem vojske Kosova, te nakon višednevnih međusobnih sastanaka vodećih političkih partija, sastanaka sa američkom ambasadorkom na Kosovu, kosovski parlament je juče raspušten kao nefunkcionalan i Kosovo se sada sprema za vanredne izbore. Kosovski premijer Hašim Tači je neposredno pred raspuštanje kosovskog parlamenta, rekao da parlament koji ne može da osnuje svoju vojsku nema svrhe ni da postoji. Tači je prethodno i najavio mogućnost da se formiranje OSK-a i pitanje rezervisanih mesta za manjine ostavi za naredni saziv Skupštine.

Reakcija Srbije  

U poslednjem polukoraku sedamnaestogodišnjeg marša do cilja – proglašenju Oružanih snaga Kosova, reakcija Srbije je suštinski nevidljiva i ukoliko je ima – ona je neubedljiva.

Nakon odluke kosovske vlade da se KBS transformiše u OSK, tadašnja Vlada Srbije izrazila je duboku zabrinutost i zatražila hitnu sednicu Saveta bezednosti UN. Sednica još uvek nije održana.

Zvaničnici Republike Srbije istovremeno su podcrtali da je međunarodna zajednica dala čvrste garancije da je Sever Kosova i Metohije zona u kojoj ne može biti Kosovskih oružanih snaga, a da su te garancije date tokom pregovora o Briselskom sporazumu.

U medijima se povremeno pojavljuju spekulativne poruke i spisak lepih želja srpskih zvaničnika da kosovska vojska ne može da uđe na Sever Kosova do 2018. godine,  a da nakon 2018. to može da učini samo u slučajuvanredne situacije – u svrhu pomoći u slučaju prirodne katastrofe i to samo uz saglasnost predstavnika lokalne zajednice. Međutim, u javnosti se do sada nije pojavila nijedna pisana garancija, ili makar usmena od strane međunarodnih predstavnika da će to zaista i biti tako. Uostalom, zvanično opravdanje svih bezbednosnihformacija Kosova od ’99 bila je upravo mantra reagovanje u vanrednim situacijama.

Reagovao je i srpski predsednik Tomislav Nikolić koji je 1. maja, na poslednjem sastanku sa visokom predstavnicom za EU, Ketrin Ešton, kazao da se mora razgovarati o novim okolnostima poput formiranja takozvanih odbrambenih snaga Kosova. On je naglasio je da južna srpska pokrajina nije ni od koga ugrožena i stoga ne vidi potrebu da se pravi bilo kakva vojska. “Ali, ako će se već formirati nekakve oružane snage, srpski narod mora dobiti reciprocitetno učešće, kao što je to učinjeno sa policijom,” saopšteno je tada iz Nikolićevog kabineta. Ovu izjavu je u međuvremenu začinio i čuveni Milovan Drecun i ove nedelje sočno uzviknuo medijima da bi u slučaju formiranja Oružanih snaga Kosova, kosovski Srbi mogli da formiraju svoju vojsku.

Za to vreme, Kosovski Albanci s razlogom slave vojno strateško-taktičku operaciju, kojom su tri maskirana borca UČK, sa sahrane učitelja Gecija, u hladnom novembru ’97, iz Drenice umarširala na crveni tepih NATO komande u Evropi.

Srbima na Kosovu i Metohiji izgleda da preostaje jedino da sačekaju da vide koji će novi srpski poslanici glasati za Oružane snage Kosova, jer se one drugačije ne mogu ustavno-pravno osnovati.

Istraživački tim KoSSeva

Čedomir Antić: Ako je velika Albanija mit, zašto ruše Makedoniju?

19. 11. 2014, 11:46

Istoričar o razlozima zbog kojih su Albanci „štićenici“ zapada tokom dva veka: Vašington je podržao nezavisno Kosovo iz potrebe da hladni rat bude nastavljen do raspada ruske države

ZAPADNE sile su tokom 19. i 20. veka težile da spreče uticaj Rusije, odnosno, SSSR na Balkanu, a Albanci su im u tome bili prirodan saveznik. Ipak, albanski narod bi trebalo da se zamisli nad cenom koju je on platio, ocena je Čedomira Antića, istoričara i predsednika Naprednog kluba.

U razgovoru za „Novosti“ on govori o tome zašto je tokom istorije Zapad bio uz Albance, zbog čega bi objedinjavanje albanskih teritorija danas odgovaralo samo Turskoj, zašto velike sile nisu dozvoljavale približavanje srpskog i albanskog naroda, ali i o nesposobnosti srpskih elita da shvate vreme…

POGAŽENA SAMOBITNOST SRBA U ALBANIJI

* Predstavnici Srba u Albaniji smatraju sebe jednom od najugroženijih manjina u ovoj zemlji. Šta pokazuju istraživanja vašeg Naprednog kluba?
– Mislim da je velika greška zvanične Srbije što sa Ramom raspravlja o statusu Kosova. Posebno, s obzirom na činjenicu da je Briselskim sporazumom Srbija ne samo faktički priznala nezavisnost, već je i odobrila integraciju severa u albansku državu. Kada Rama drži predavanje o Evropi i evropskim vrednostima i to poveže sa nezavisnošću Kosova, treba mu reći kakva su prava Srba u Albaniji. Srbi nemaju pravo da vrate svoja imena i prezimena, preti im novčana kazna ako se izjasne drugačije na popisu, nemaju svoje škole… Njihova kulturna samobitnost je odavno pogažena. Njih ne progone, zato što za tim više nema potrebe.

* Albance kao „štićenike“ Zapada mnogi istoričari vide još od Prizrenske lige, čije je nastajanje potpomognuto britanskim naporima. Kojim su ciljevima bili vođeni tadašnji „sponzori“ albanske nacionalne države?

– Rekao bih da je preterano uverenje da su velike sile – a većina njih pripada Zapadu – bile uvek i iskreno uz Albance. Prizrenska liga nije imala uspeha. Propala je. Njene tekovine uništilo je samo Osmansko carstvo. Albanci su jedini balkanski narod koji nikad nije uspeo da izvrši punu nacionalnu integraciju, a posebno im to nikad nije pošlo za rukom da učine sopstvenim snagama. Albanci su imali povoljniji položaj i uslove od Srba 1878. i 1990, ali duboki unutrašnji problemi albanskog društva usporili su proces stvaranja njihove ujedinjene nacionalne države. Zapadne sile su tokom 19. i 20. veka težile da spreče uticaj Rusije/SSSR na Balkanu, Albanci su u tome bili prirodan saveznik čija je cena bila niska. Ipak, albanski narod bi trebalo da se zamisli nad cenom koju je on platio – poraz u svetskim ratovima, decenijska izolacija pod Enverom Hodžom, da im nije bilo Broza i Miloševića ne bi imali ni ovo što sada imaju. Verska i socijalna mržnja sprečila je njihove pretke da prihvate Niški i Tiranski sporazum koji su u vreme početka Prvog svetskog rata sklopili Pašić i Esad-paša. Tako bi postepeno dobili više nego što su im do danas dale sve velike sile zajedno, a rešenja bi bila pravednija.

* Velika Albanija je po rečima albanskog premijera prastari mit, ali nje ima u programima Liste za prirodnu Albaniju i Crveno-crne koalicije. Ako je reč o „prastarom strahu Srbije“, zbog čega ni Grci ni Makedonci nisu ravnodušni pri pominjanju ovog projekta?

– Ponašanje elite albanskog naroda u Tirani i Prištini pokazauje veliku frustraciju. Tvrde da je „velika Albanija“ mit – a onda krpu sa kartom tog mita i slikom jednog austrijskog agenta – nazivaju nacionalnim simbolom. Političari govore neistine na mnogo otmeniji način. Ako je „velika Albanija“ mit zašto onda ruše Makedoniju? Septembra ove godine je usred Skoplja vrlo relevantna politička snaga proglasila „Republjik Iljirida“. Kada bi Srbija na ujedinjenju srpskog naroda proteklih godina radila na isti način na koji Albanija deluje na ujedinjenju Albanaca bila bi bombardovana…

* Kojim interesima na Balkanu je bio vođen Vašington kada je stao iza kosovskih Albanaca i njihovog otcepljenja od Srbije? Zbog čega nije ostavljen prostor za neku drugu opciju, osim nezavisnosti?

– Dva su razloga: potreba da Hladni rat bude nastavljen do raspada ruske države. U Vašingtonu oko te politike postoje kolebanja i nedoumice, ali snage koje su pomagale Albancima to žele, rade na tome i prevladale su 1998, 2008, 2013… Drugi razlog je nesposobnost srpskih elita da shvate vreme… Milošević je imao sedam godina da nešto uradi na Kosovu i Metohiji… Nije učinio ništa osim što je povećao već preveliku korupciju. Uporedimo samo šta je RF uradila u Čečeniji za sedam godina (posle 2001), a šta Srbija na Kosovu od 1989. do 1997. Slično je bilo i kasnije, mi smo se držali neodržive forme, a Albanci su, uz pomoć velikih sila, tražili jednostavno legalizaciju nametnutog postojećeg stanja.

* Kada je Kosovo dospelo u dnevnopolitički fokus Tirane i zbog čega?

– Mislim da je reč o tradiciji „kamena u tuđoj ruci“. U Evropi – gde postoji razumevanje za odnos Španije i Britanije oko Gibraltara, pa ne dospevaju u istu grupu na fudbalskim prvenstvima – nema razumevanja za Srbiju. Rama je preneo poruku „velikih prijatelja“ našeg premijera, koji nikad nisu bili prijatelji srpskog naroda. Mi moramo da sarađujemo, prijatelji nismo i nećemo biti dok ne bude stvorena srpska država, ujedinjena u meri u kojoj već postoje ujedinjene hrvatska i albanska država, i dok konačno ne prestanu da „izvoze“ svoje probleme kod nas.

* Kome bi danas, osim Albanaca, odgovaralo objedinjavanje teritorija „prirodne Albanije“?

– Verovatno samo Turskoj. SAD, Britanija i Nemačka (predstavljaju spoljnopolitičku pozadinu naše narodne nesreće) sponzorišu opstanak Makedonije i Crne Gore, koje ne bi postojale ukoliko bi bila stvorena ujedinjena albanska država (pošto su Skoplje i Podgorica u okviru njenih granica), a slično je i sa Grčkom.

* Šta je Edi Rama poručio Briselu svojom izjavom: „U redu je ako u EU postoji zamor od proširenja, ali postoji i zamor strpljenja koji preti Balkanu, i ako strpljenje dođe do kraja bolje da ne predviđamo šta će se desiti“?

– Pitam se da li on zaista misli da u Berlinu ili Briselu prolaze te pubertetske ucene? Poručio je da je loš političar koji se izdvojio kao gradski tehnokrata sa smislom za slaganje boja.

* Hoćemo li biti svi jednog dana zajedno u EU i kakva će nas Unija sačekati dok „stasamo“ za nju?

– Vidimo da je Unija danas drugačija nego pre deset ili dvadeset godina. Bilo bi dobro da smo tada ušli. Posle 2010, posebno posle sramotnog bezuslovnog prijema Hrvatske i nametnutog Briselskog sporazuma, nama više nije mesto u tom nemačkom političkom prostoru. Naše elite ulaze u EU bezuslovno i bespogovorno vođene sopstvenim interesima. Biće nam isto kao što nam je i sada. Iživljavaće sa na nama neke Rame i Josipovići. Mislim da imamo alternativu, a to je zaustavljanje integracija i pristupanje evropskom ekonomskom prostoru prema predlogu profesora Begovića.

* Ko danas drži u rukama konce na Balkanu?

– Svakako da SAD i SR Nemačka imaju najveći politički, vojni i ekonomski uticaj. Međutim balkanski narodi imali bi više samostalnosti kada bi građani bili zreliji i posvećeniji demokratskim vrednostima, a elite odgovornije i manje korumpirane. Čitave slojeve stanovništva iskorumpirali su evropski fondovi i birokratija. Da sam Nemac, zabrinuo bih se za budućnost nacije i države pošto takva metodologija ne može završiti bez štete po onog ko je primenjuje.

* U kom pravcu će krenuti odnosi Zapada i Albanaca kada počne da radi Specijalni sud za zločine OVK?

– SAD i EU su preko ovog suda odlučili da disciplinuju Albance, ali tek pošto su im dali državu koja je neupitna, na drugoj strani Haški tribunal je poluga u obespravljivanju Republike Srpske. Mislim da će zato odnosi ostati nepromenjeni.

* Koliku je ulogu imala religija u odnosima Srba i Albanaca tokom istorije?

– Svakako je imala značaja u vreme osmanske vladavine. Od nastanka albanske nacije religija je u ovim sukobima u drugom planu.

PALE “SVOJE“ TEKOVINE

* U moru negovanih klišea, stigli smo do tvrdnji da je Skenderbeg Srbin a Karađorđe Albanac, ima li za njih istorijskih osnova?

– Skenderbegovi preci bili su vlastelini srpskih vladara, neki od njih su sahranjeni na Hilandaru. To ne znači da bi, da se srpsko carstvo održalo, Skenderbeg obavezno bio Srbin. Nepoznato je poreklo predaka vožda Karađorđa. Jedna od teorija govori da su njegovi preci došli iz arbanaškog plemena Klimenti. Nedokaziva, ona ništa ne znači, pošto za razliku od Srbije Albanija nije imala državnih tradicija. Da su voždovi preci ostali u Klimentima, on nikada ne bi postao to što je bio. Šiptari/Albanci su mlada nacija i teže da prisvajaju tuđe istorijske ličnosti. Nije Karađorđe jedini, prisvajaju kneza Lazara, Jovana Vladimira, Nemanjiće, Kosovsku bitku… Aleksandra Velikog, Pira – kralja Epira… Pitam se samo kakva je to kultura koja pali, zaboravlja i ruši tekovine koje smatra svojim?

Puno angažovanje SAD na Balkanu

21.11. 2014, 11:32

Novi direktor Kancelarije za južnu i centralnu Evropu u Stejt departmentu, Tomas Jazdgerdi, izjavio je danas da su SAD u potpunosti angažovane kada je reč o pružanju pomoći u rešavanju nekih dugotrajnih pitanja, odnosno nezavršenog posla na Balkanu.
Jazdgerdi je za „Glas Amerike“ rekao da Vašington podržava budućnost celog regiona „u okviru evroatlantske zajednice“.
Američki diplomata je naveo „ključna pitanja“ u kojima su SAD „u potpunosti angažovane“ i gde se „smatraju kredibilnim partnerom u regionu“.
Jazdgerdi je rekao da su to „pružanje pomoći u održavanju dijaloga Kosova i Srbije, davanje podrške Crnoj Gori da uradi stvari koje su potrebne da bi se pridružila NATO-u, podsticanje Grčke i Makedonije da reše spor oko imena, pomaganje Bosni i Hercegovini da postane funkcionalnija u odnosu na što sve ostalo izgleda malo lakše“.
Komentarisao je i rast ruskog uticaja u regionu i eventualne planove Vašingtona da se tome suprostavi, navodi američki radio.
„Mislim da to nije pitanje suprostavljanja ruskom uticaju, već pružanja podrške građanima u regionu da ostvare svoje aspiracije u pogledu integracije. To nam je veoma važno“, kazao je on.
Jazdgerdi je rekao da SAD nisu „protiv toga da zemlje održavaju odnose sa Rusijom i pojedine, kao Srbija, imaju istorijske i kulturne veze sa Rusijom“, ali da „ako želite da se pridružite evropskom klubu, što mislim da sve zemlje u regionu žele, onda moraju da donesu odgovarajuće zaključke i usklade svoju spoljnu politiku sa onom koju zastupa Evropska unija“.

„Bojkotujmo proizvode iz Srbije“

21. 11. 2014, 10:39 Izvor: Kosovapress

(Tekst je izvorno preveden sa albanskog. Izvinjavamo se znog mogućih grešaka u prevodu)
Predsednik Poslovnog saveza Kosova, Agim Šahini, apelovao je na sve potrošače da bojkotuju srpske proizvode na Kosovu, kao i proizvode onih zemalja koje nisu priznale Kosovo.
U intervjuu za Kosovapress, Šahini, je rekao da će se kampanja, koja je počela 15. oktobra, nastaviti do 28. novembra, a do tada, kako je rekao Šahin, proizvođači će biti svesni lokalnih proizvoda.
„Glavni cilj kampanje, ‘Ja koristim domaće prozivode, a vi?’ jeste to da mi od 2003. godine svake godine imamo poslovnu nedelju, i uvek samo na Kosovu. Ove godine projekat se organizuje i u drugim državama, uključujući Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju, Preševsku dolinu, kao i azijske zemlje, poput Turske, ostale zemlje Evropske unije u cilju promovisanja lokalnih firmi, domaćih proizvoda, podizanja nacionalne svesti, korišćenja obradivog zemljišta i domaćih prozivoda. Imaćemo priliku da podignemo nivo socijalne zaštite čitavog albanskog naroda, a drugo, uzećemo takođe učešće na stranim tržištima, jer su Kosovo i Albanija, ali i druge zemlje, preplavljene stranim proizvodima koje koriste potrošači,“ rekao je Šahini.
Kako je kazao, sa ovom kampanjom pozivamo sve kupce da koriste proizvode sa nacionalnom etiketom, proizvode naše države, a ne strane.
„Svest potrošača mora da se promeni. Žao mi je onoga što se desilo na fudbalskom terenu. I dalje se ne shvata da je fudbal igra – gde imate pobednika i gubitnika i kada neko pristane da igra, ne bi trebalo da bude dodatnih gubitaka, ili pobede. Tako su naši nacionalni fudbalski momci bili zlostavljani, maltretirani, pred očima predsednika Srbije, pred očima 3500 srpskih policajaca koji ih nisu zaštitili. Mislim, kako će se braniti neko ako bude otišao tamo,“ rekao je Šahin.
Tokom kampanje će se promovisati lokalna preduzeća na Kosovu i u inostranstvu.
„Ova kampanja će imati različite aktivnosti, promociju biznisa u mnogim zemljama, a na okruglim stolovima afirmisaćemo domaće proizvode, kao i univerzitet, jer su većina našeg stanovništva mladi koji su, statistički posmatrano, najveći potrošači i utiču na veću proizvodnju. Podizaćemo svest mladih i na kraju uraditi analizu, posle koje ćemo objaviti efekte kampanje. Prethodnih godina, imali smo uspeh jer smo nakon kampanja povećavali potrošnju domaćih proizvoda za preko 30 %,“ rekao je Šahin.
On smatra da je besmislen uvoz proizvoda koji na Kosovo ulaze bez ikakvih kriterijuma, kako je rekao, nije ni čudo da imamo mnoge bolesti koje su često neizlečive i koje su nastale zbog hrane ispod standarda. Kosovske državne institucije treba da vode više računa i da imaju veću kontrolu nad proizvodnjom lokalnih proizvoda na domaćem i stranom tržištu.
„Kosovska preduzeća nisu mnogo prisutna na tržištu Albanije, zašto? Jer građani Albanije već dug niz godina koriste proizvode iz Grčke, Italije, Srbije, koji stižu preko različitih distributera i marketinga. U glavama ljudi usađeno je da su to proizvodi, a sa druge strane, našim proizvodima nedostaje nacionalna podrška,“ rekao je on.
Šahin je naglasio da potrošačka svest u Albaniji nije ista kao na Kosovu, te da zbog toga kosovski proizvodi nisu prisutni na albanskom tržištu.
„I te poslove pogađaju lični interesi i interesi kompanija, ali ćemo mi raditi mnogo više kako bi se povećalo korišćenje nacionalnih proizvoda, uključujući i konkurentnost cena,“ rekao je Šahin.
A čitav intervju, možete pogledati OVDE

„Tači je treći put pobedio“

„Politički lideri su pali na ispitu. Nivo političke elite je pao najniže“, kaže Aljbinot Maljoku osvrćući se na krizu nakon parlamentarnih izbora na kosovskoj poltičkoj sceni. Ranđel Nojkić smatra da su predstavnici Srba propustili još jednu šansu da se profilišu kao važan faktor.Randjel Nojkić i Aljbinot Maljoku u studiju RTV Kim

Politikolog Aljbinot Maljoku je u emisiji „Dogovor!?“ RTV Kim razdoblje od 10. juna do sklapanja koalicije između Demokratske partije Kosova (DPK) i Demokratskog saveza Kosova (DSK) nazvao „mračnim periodom za Kosovo“.

Maljoku je istakao da je Isa Mustafa, koga su kada je došao na čelo stranke nazivali spasiteljom stranke, poslednjim potezima pokazao da mu nije previše stalo do stranačkih interesa.

„Njemu nije stalo do toga da ojača stranku, već mu je stalo do toga da spasi sebe“, kaže Maljoku.

Nekadašnji poslanik u Skupštini Kosova Ranđel Nojkić, smatra da je postizborna koalicija bila poprilično jaka i da je dogovor da Ramuš Haradinaj bude zajednički kandidat za premijera bio poprilično čvrst, ali da ga je prekršio lider DSK
„Tu nije bio dosledan gospodin Isa Mustafa. On je srušio taj blok. Onog trenutka kada su ostali iz bloka videli da on tajno pregovara sa drugom stranom, Haradinaj je objavio raspad bloka“, kaže Nojkić.

Maljoku je dodao da je jedini kao pobednik iz ove institucionalne krize izašao Hašim Tači koji je, kako kaže, sačuvao svoju poziciju.

„Ne može niko da spori da je on po treći put pobednik. U celom ovom procesu, ništa izgubio nije, jedini je, figurativno rečeno, čist sa papirima u smislu pobede. Dobio je glasove 8. juna i izdržao sve do juče…“, kaže Maljoku.

Ranđel Nokić je, govoreći o ponašanju srpskih predstavnika i njihovj poziciji na političkoj sceni Kosova rekao da oni nisu iskoristili istorijsku šansu koju su imali.

„Toliko se govorilo o jedinstvu Srba, o jedinstvu Srpske liste, a jedinstva uopšte nije bilo. Mogli ste videti kako je bilo navijanja iz jednog ili drugog bloka unutar Srpske liste. Zbog toga niko nije prihvatio odgovornost da izađe sa jednim zajedničkim stavom i kaže nego su čekali da im neko drugi ponudi rešenje“, naveo je Nojkić i istakao da nije sve izgubljeno, ukoliko srpski predstavnici zauzmu jasan stav.

Sa njim se slaže i Maljoku koji je kaže da je neutralnost Srba, koje ja je bila prisutna u poslednjih nekoliko meseci, neisplativa.

„Niko ne može uraditi posao za njih i u obavezi su da završavaju svoj deo posla. Uveren sam da je Srpske lista kao stranka i stranka gospodina Rašića stala na stranu, na primer, bloka i da su otišli kod američke ambasadorke da kažu mi ćemo ih podržati. Zbog privilegovanosti koje imaju zajednice na Kosovu i Ustav bi se promenio samo da se Tači sruši“, rekao je Maljoku.

„Srbi moraju da imaju svoj stav, nezavisno i od Beograda i od Prištine. Ne sporim da treba da imaju konsultacije sa Beogradom i da se dogovaraju. Treba da imaju jasan stav i da upućuju signale i jednima i drugima. Ako sedite i čekate da vam kažu šta treba da radite, pravite duplu grešku. Ako vi imate inicijativu i kažete ovo je dobro rešenje i donosi rezultate, uvažiće vas oni koji vas slušaju. Ovde je problem što niko nema inicijativu“, naglasio je Nojkić.

On je objasnio da se u redovima Srpske liste nalaze ljudi koji su ranije bili na važnim pozicijama, te da treba da snose odgovornost za svoje postupke.

„Srpska lista nije čista. Ako se bude češljala odgovornost po pitanju  privatizacije i kriminala, postoje ljudi koji su imali vrlo važne pozicije u celom tom procesu. Ako neko kaže tamo je bilo kriminalnih radnji, onda vi snosite i odgovornost“, rekao je Nojkić.

Rašić: Manji značaj Srba u budućoj vladi

Ministar za rad Nenad Rašić kaže da će formiranje koalicije između DPK i DSK “smanjiti neophodnost” da Srbi budu na visokim pozicijama u vladi.Nenad Rašić 

On smatra da će to nepovoljno uticati na rešavanje pitanja srpske zajednice.

Rašić je agenciji Beta rekao da će buduća parlamentarna većina i Vlada Kosova biti stabilni i bez mnogo unutrašnjih turbulencuija.

„Nažalost, kada je reč o srpskoj zajednici, sve to će značiti smanjenje neophodnosti Srba da budu na bitnim visokim vladinim funkcijama. Samim tim, najverovatnije, biće smanjen i broj ministarstava koja bi mogli da vode Srbi“, rekao je Rašić.

Dodao je da po Ustavu Kosova Srbima u novoj Vladi pripada bar jedno ministarstvo.

Rašić je naveo da je koalicija stranaka Hašima Tačija i Ise Mustafe dobrodošla zbog šireg političkog spektra i stabilinije političke odgovornosti na Kosovu.

Rašić je i predsednik parlamentarne Progresivne demokratske stranke (PDS) i poslanik u novom sazivu Skupstine Kosova.

Naveo je da postoji mogućnost da Srbi dobiju drugo ministarstvo u novoj vladi, ali to nije ekskluzivno pravo samo za Srbe, nego svih nealbanskih zajednica.

„Eventualna moralno-politička satisfakcija za srpsku zajednicu može da postoji u dobijanju mesta zamenika premijera, što bi, prema prethodnim iskustvima, bilo moguće. Ali, i eventualnim dobijanjem te političke fukncije Srbi opet neće imati iste pozicije, pa time ni mogućnosti da odlučuju kao što su mogli u odlazećoj vladi“, rekao je Rašić.

Rašić je podsetio da su Srbi u odlazećoj Vladi Kosova imali tri ministra, jednog zamenika premijera i to u većem delu mandata, kao I šest zamenika ministara, a početkom prošle godine Srbi su dobili I dodatnu poziciju državnog ministra.

On je kao pozitivno ocenio to što je nedavno odlazeća Vlada izdvojila oko 20 miliona evra za kapitalne investicije za sever Kosova, što, kako je rekao, uklazuje na rešenost da se stvore mehanizmi za integraciju svih zajednica na severu Kosova.

M. Bamije: Šef Euleksa obmanjuje kosovsku javnost

Bivša tužiteljka Euleksa Maria Bamije poručila je šefu te međunarodne institucije Gabrijeleu Meučiju da svojim izjavama obmanjuje kosovsku javnost, piše danas prištinski dnevnik „Koha ditore“Marija Bamije

 „Vi ste još jednom u saopštenju za medije obmanuli narod Kosova. Oni bi više verovali Euleksu, kada bi Euleks bio iskreniji prema njima“, navodi u reagovanju bivša tuziteljka Bamije.

Ona je ukazala da se „ne vodi istraga protiv Jaroslave Novotne, ili Džonatana Ratela i da oni nisu suspendovani“.

„Do ovog trenutka, protiv njih se ne vodi nikakva istraga“, precizirala je Bamije.

Ona u reagovanju navodi da je Euleks tek godinu dana nakon njenih prijava počeo sa pripremama zakonskih odredbi za borbu protiv korupcije.

„Vi čak nemate ni zakonske odredbe da zaštitite osobe koje prijavljuju korupciju. Vi imate zadatak da štitite vaše saradnike. Bila je jedna specijalna jedinica koja je počela sa radom godinu dana nakon što sam ukazala na korupciju. Molim vas, recite Kosovu zašto je istraga počela godinu dana kasnije“, navodi Bamije.

Prema njenim navodima, ona je 2012. ukazala na korupciju i te godine „uopšte nisu kontrolisani računari Frančeska Florija i Jaroslave Novotne“.

Suspendovana tužiteljka je navela i da „niko nije kontrolisao njihove telefone i dnevnike. Istraga protiv Florija počela je tek nakon mog i policijskog pritiska“.

„Postavite pitanje zašto je Džonatan Ratel blokirao sve slučajeve u koje je bio uključen ŠIK (obaveštajna služba). Zašto je kolega koji je radio na slučaju „DUH“ pobegao sa Kosova“, pita Bamije šefa Euleksa.

Ona je poručila šefu Euleks da bude iskren i da ne krije ništa pred kosovskom javnosću, jer će sve tajne biti otkrivene.

’’Pacijenti neće trpeti’’

Dom zdravlja Gračanica je i dalje u finansijskim problemima, ali nadam se da će se uskoro ovaj problem rešiti, kaže novi vršilac dužnosti direktora Dejan Milanović.Dejan Milanović 

Gostujući u emisiji „Uz jutarnju kafu“ RTV Kim, dr Milanović je kazao da su u toku pregovori sa dobavljačima kako bi ova zdravstvena ustanova mogla normalno da funkcionuiše.

Prema njegovim rečima, pomaci su vidljivi jer od nedavno Dom zdravlja raspolaže ampuliranom terapijom koja će biti dovoljna za nekoliko meseci, a transport pacijenata u kliničko-bolničke centre u centralnoj Srbiji obavljaće se neometano.

„Transport pacijenata se obavlja bez problema, goriva ima dovoljno, tako da pacijenti neće trpeti. Dobili smo sanitetsko vozilo od KBC Priština, tako sada raspolažemo sa dovoljno vozila, goriva i svih ostalih energenata koji su nepohodni kako bi se transporti obavljali redovno“, kaže dr Milanović.

On ističe da će, uz pomoć lokalne samouprave, Dom zdravlja uskoro biti u mogućnosti da pruži svu potrebnu medicinsku pomoć pacijentima, kako na centralnom Kosovu, tako i šire.

„Veliki broj pacijenata dolazi iz Kosovskog pomoravlja i Dom zdravlja im pruža zdravstvenu uslugu. Jedino što ne mogu da ostvare je propisivanje lekova na recept, jer ne može neko imati zdravstveni karton u Gnjilanu, a dobiti prepisanu terapiju u Gračanici“, kaže dr Milanović.

On dodaje da od nedavno postoji saradnja i sa Dijagnostičkim centrom u Gračanici i da pacijenti mogu i tamo uraditi besplatne preglede i analize.

Odlukom Vlade Republike Srbije Dejan Milanović je 25. okotobra preuzeo dužnost v.d. direktora Doma zdravlja Gračanica.

Prema rečima Milanovića, bivši direktor dr Aleksa Andrejević je smenjen sa te funkcije zbog loše organizacije posla, neadekvatne komunikacije sa osobljem Doma zdravlja i sa pacijentima, a razlog je i nesposobnost rukovodioca da blagovremeno nabavlja medicinska sredstva nepohodna za rad ove ustanove.