Zašto je sve interesantno za posmatranje ovih izbora?
- Ljudi mogu jasno videti ko je na čijoj strani i ko sa kim sarađije i za šta se ko bori, odnosno može se videti jasno moralnost svakog od pojedinaca, koliko mu je čojstvo i poštenje!
- Sa druge strane svi oni koji budu svesno i jasno bojkotivali ove izbore za Šiptarski sistem, na medijaima biće minimizirani maksimalno! To će se opravdati sa povećanom izlaznošću u Srbiji sa raseljenima i svima onima kojima ti izbori realno ništa i posebno ne za ovaj lokalni život ovde. Oni će teledirigovano slušati ili će njihova imena biti zloupotrebljena do one mere koliko je dovoljno OSCE-u da objavi, kao neutralnom, posmatraču da su izabrani „legitimni predstavnici Srba“ a da su svi oni dugi nelegitimni. Što logično ukazuje na to da su imena spremna jer je dugo postojala takozvana „šiptarska vlada Srba u senci“, samo sada treba da izađe iz senke ciljano da bi se krenulo na uspostavljanju Šiptarske državnosti i na Severu odnosno da počnu da se primenjuju Šiptarski zakoni na Severu Kosova!
- Jedno je sigurno da Srbi sigurno za sada neće biti na jednoj jedinstvenoj listi jer postoje mnogi Srbi željni vlasti, odnosno mogućnosti da iskoriste vlast za svoje interese. Sa više izbornih lista Srbi, naravno interesantni su za Šiptarski parlament jer će biti kupljeni pojedini ili svi kao i do sada, ili opet će im mišljenje biti preglasano kada to treba Šiptarima i uvek će iskoristili snagu većine u parlamentu i ostvarivati svoju Šiptarsku politiku na celoj teritoriji Kosova i Metohije, poklonjenom delu Srbije od strane Beograđana!
Iz ove persektive trenutno gledano realno sa ogromnom neslogom i opredeljenošću pema cilju u životu, Srbi sa KiM su raslojeni i totalno oslabljeni upravo sa ekspoziturama svih partija iz Beograda koje su dugi niz godina radili na uništenju socijalne sloge i snage Srba na KiM, pa eto sve te partije iz Beograda logično nisu u registru Prištine, kao jedinstvenom delu Srbije, nego je potrebno ponovo registrovati političku partiju ili listu ali u Prištini. Srbi sa KiM nažalostost prepušteni su sami sebi ali izloženi svakodnevnim manipulacijama i pritiscima preko Prištine i Beograda.
Prikaz relacija dva centra nad Srbima sa KiM
Priština <- Srbi sa KiM <- Beograd
I ako Srbi sa KiM u ogromnoj većini vide svoju jedinu država Srbiju i ako ona postepeno teži da nam svojim postupcima kaže: „Srbi postanite deo Šiptarske države, vama je tamo mesto, mi ne želimo više da zbog vas zaostajemo u Evropskim integracija i mnogo nas koštate“!
To je kao: „kada se makla odriče svog deteta i poklanja ga dželatu koji joj je ranije pobio mnogo dece da bi ona preživela jer joj deca sve pojedoše“.
Tipičan materijalistički pogled upravo je prikazan kako se manipuliše po Srbiji i laže: „da su Srbi dobili baš to što su i želeli“!
I opet vraćamo se na početak, svi Srbi sa KiM i svi oni koji ne žive u Beogradu, mogu biti poklonjeni i „pušteni niz vodu“ nekim drugim dželatima, samo da bi Beograd preživeo i na kraju kada sve okolo bude unišeteno dolazi na red Beograd iznutra jer „savremeni“ sistem naprednog Beograda nije realan i realno nije samoodrživ.
Tužno je ovo što gledano iz ove perspektive sa nekog dna vidimo u daljini gde je svetlo.
31.08.2013 | 14:21
Tači: Glasački listići bez obeležja države Kosovo
Kosovski premijer Hašim Tači rekao je na sastanku vlade da najverovatnije glasački listići na izborima od 3. novembra neće sadržati logo republike Kosovo, prenosi prištinski list Koha ditore.
“Mnogi neće aplaudirati glasačkim listićima ali je važno da će oni biti zakoniti“, rekao je premijer Tači na jučerašnjoj sednici vlade.
Rasprave oko logoa na glasačkim listićima je praćena uglavnom optužbama opozicije koja se izjasnila protiv uklanjanja logoa, a premijer Tači je na sastanku u Briselu 15. oktobra izjavio da je logo u nadležnosti Centralne izborne komisije
„Vlada Kosova će u potpunosti podržati CIK u odluci koju bude donela. Izbori će biti organizovani prema izbornim dokumentima i treba da budu u skladu sa našim ustavom i da budu atraktivni za sve. Da budu atraktivni i prihvatljivi i za Srbe sa severa“, rekao je Tači.
On je još jednom ponovio da je najvažnije da se izbori od 3. novembra održe na čitavoj teritoriji zemlje.
31.08.2013 | 17:31 > 18:25
Ponovo podignut spomenik nestalim novinarima
Udruženje novinara Srbije (UNS) i Društvo novinara Kosova i Metohije (DNKiM) danas su ponovo postavili srušenu ploču otetim i nestalim novinarima Radio Prištine Đuru Slavuju i Ranku Pereniću.
„Tražimo od premijera Dačića, Tačija i medjunarodne zajednice, da hitno problem nestalih novinara bude rešen u pregovrima koji se sada vode“, rekao je u ime novinara Živojin Rakočević.
Na mestu gde su novinari oteti, između sela Zočište i Orahovac, postavljeno je obeležje na srpskom i albanskom jeziku: „Ovde su 21. avgusta 1998. nestali novinari. Tražimo ih.“
Današnje okupljanje trideset novinara, fotoreportera i kamermana na mestu otmice je podsećanje da se navršilo petnaest godina od nestanaka dvojice profesionalaca na radnom zadatku.
„Nema civilizovanog života ni civilizovanog evropskog društva tamo gde se nekažnjeno otimaju i ubijaju novinari. Dok se sve te misterije, otmice i smrti ne rasvetle nema slobode profesije nema ni slobodnog evropskog puta za to društvo“, naglasio je Nino Brajović.
Istraga nije dala nikakve rezultate i pravda nije stigla nijednog počinioca ubistava i otmica novinara na Kosovu i Metohiji.
Od 21. avgusta 1998. godine kada su nestali Slavuj i Perenić, do 9. septembra 2000. godine ubijena su dva, a oteta četiri novinara medija na srpskom jeziku.
Slavuj i Perenić su nestali kada su krenuli da urade reportažu o povratku otetih monaha u manastir Zočište, skernuli na pogrešan put i prešli na teritoruju koju je kontrolisala Oslobodilačka vojska Kosova. Bili su u automobilu „zastava 128“ plave boje koji nikada nije pronađen.
„Оno što mi kao udruženje novinara Srbije tražimood premijera Dačića i čitavog ovog procesa koji se odvija jeste da se podhitno pozabave slučajevima otetih i nestalih novinara kao i svih otetih i nestalih“, rekao je Živojin Rakočević.
UNS i DNKiM traže da nadležne kosovske institucije, Euleks i Unmik, Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije pokrenu i obnove istrage, javnom kampanjom i kroz instituciju zaštićenih svedoka podstaknu pojedince da progovore o zločinima nad novinarima.
Šestog maja 1999. godine kod Vučitrna u podnožju planine Čičavica nestao je Ljubo Knežević, novinar prištinskog „Jedinstva“ i dopisnik „Politike“. Aleksandar Simović, novinar i prevodilac, otet je 21. avgusta 1999. u Prištini. Deo njegovih posmrtnih ostataka pronađen je u selu Obrinje kod Glogovca. Marjanu Melonašiju, novinaru srpske redakcije Radio Kosova gubi se trag 9. septembra 2000. godine kada je ušao u taksi ispred zgrade Radio Prištine. Momir Stokuća, fotoreporter, ubijen je 21. septembra u porodičnoj kući u centru Prištine.
31. avg 2013, 14:12 -> 16:05
Oranice domaće do 2025?
Četiri godine nakon početka primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju strani državljani moći će da kupe poljoprivredno zemljište u Srbiji. Međutim, Srbija će tražiti da taj rok bude produžen za još osam godina, odnosno do 2025. godine. SSP stupa na snagu 1. septembra.
Srbija planira da zatraži da se period tokom koga stranci ne mogu kupiti poljoprivredno zemljište produži na još osam godina, po isteku četiri godine primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), rečeno je portalu EurAktiv Srbija u Ministarstvu poljoprivrede, prenosi Beta. To bi značilo da će strani državljani moći tek 2025. godine da kupuju poljoprivredno zemljište u Srbiji.
U Ministarstvu poljoprivrede navode da se razmatraju mere ograničenja vlasništva poljoprivrednog zemljišta i da su u toku pripreme za razgovor sa Briselom, kako bi se produžio rok tokom koga stranci ne mogu kupiti poljoprivredno zemljište.
„Pokrenuli smo inicijativu da Srbija, kao i naše kolege iz Hrvatske, podnese zahtev da osam godina posle isteka četvorogodišnje primene SSP-a stranci ne mogu da kupuju poljoprivredno zemljište u Srbiji“, navodi se u odgovoru koje je EurAktivudostavilo Ministarstvo poljoprivrede.
SSP-om je predviđeno da Srbija u roku od četiri godine od stupanja na snagu tog sporazuma, omogući državljanima EU da stiču pravo svojine na nepokretnosti, uključujući poljoprivredno zemljište.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, inaače, sutra stupa na snagu.
Ministarstvo je navelo da radna verzija novog Nacrta zakona o poljoprivrednom zemljištu nije usklađena sa odredbama SSP-a koje regulišu prava svojine na nepokretnosti.
U tom Ministarstvu ističu da sada postoji interesovanje stranaca za kupovinu poljoprivrednog zemljišta i ocenjuju da će, ako im to bude omogućeno, kupovina zemljišta zavisiti od više faktora. Ključni faktori su politička stabilnost, cena poljoprivrednog zemljišta i mogućnost korišćenja podsticaja i subvencija.
Važnu ulogu će imati i ograničenja u oblasti zaštite životne sredine, zatim kvalitet poljoprivrednog zemljišta, površina i razvijenost infrastrukture, što uključuje putnu mrežu, sistem navodnjavanja i odvodnjavanja, zaštitu od erozije.
„Interesovanje će biti veće za ukrupnjene parcele sa izgrađenom infrastrukturom“, rečeno je EurAktivu u Ministarstvu poljoprivrede.
Ponuda i tražnja određuju cenu zemljišta
Ocenjeno je da će cena poljoprivrednog zemljišta, pre svega, zavisiti od ponude i tražnje, poreske politike, ali i mogućnosti da vlasnik zemljišta ostvari dobit.
To znači da će posebno biti važna cena poljoprivrednih proizvoda ili mogućnost da se u relativno kratkom vremenskom periodu promeni namena zemljišta.
Cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji viša je u odnosu na Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Hrvatsku, pa i na većinu zemalja centralne Evrope, navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva poljoprivrede.
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, strani građani i firme sada ne mogu imati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Srbiji, a poljoprivredno zemljište u državnoj svojini se „ne može otuđivati“.
Strani državljani u Srbiji uglavnom stiču pravo korišćenja poljoprivrednog zemljišta u društvenoj svojini koja su koristila društvena preduzeća, a da je u postupku privatizacije prodat njihov kapital. Međutim, ne postoje zvanični podaci koliko je parcela koje stranci koriste kroz privatizovane firme.
U naredne četiri godine, počev od 1. septembra, Srbija treba da postepeno uskladi svoje zakonodavstvo kako bi državljanima EU osigurala isti tretman kao i svojim državljanima, kada je reč o pravu svojine na nepokretnosti.
Takođe, po stupanju na snagu SSP-a, preduzeća u Srbiji koja su osnovale firme iz EU imaće pravo sticanja svojinskih prava na nepokretnosti, kao i srpska privredna društva, i prava na korišćenje javnih dobara, kada su ona potrebna za obavljanje njihove privredne delatnosti.
Pošto SSP stupi na snagu, i državljani Srbije mogu u zemljama EU, u kojima ne postoje ograničenja za to, da poseduju poljoprivredno zemljište.
Pitanja svojine građana i preduzeća regulisana su u delu Sporazuma koji se odnosi na poslovno nastanjivanje, kretanje radnika i kapitala i pružanje usluga, odnosno članovima 53 i 63 Sporazuma.