Primetno je da Albanci za svaki svoj potez imaju spremnu medijsku mašineriju za lažiranje i adekvatno zamagljivanje istine za teror koji vrše nad Srbima sa Kosova i Metohije pokušavajući da Srbe okarakterišu kao potpune Rusofile koji će da osvoje Evropu, Ameriku i ceo svet a pri tome krenuće da unište Albance, koji su svojim terorističkim delovanjem proterali Srbe sa KiM i samoproglašeno formirali prvu terorističku državu na Balkanu u 21 veku!
Povod za objavljivanje ovog članka je u upravo informacije koje se vrte na yahoo. com i foxnews.com:
- http://www.foxnews.com/world/2017/03/29/kosovo-albanians-block-roads-to-prevent-serb-rally.html
- https://www.yahoo.com/news/m/c0efffde-3ff5-3157-bc53-297afb6bdae6/ss_kosovo-albanians-block-roads.html
NAPRAVLJENA JE ZAMENA TEZA: KAO DA SU ALBANCI SPREČAVALI SRBE IZ SRBIJE DA DODJU NA KOSOVO, DOK SE DESILO DA SU ALBANCI NAPALI SRBE NA KOSOVU I METOHIJI!
Istinitost informacija koje su se desile može se videti na linku: http://kossev.info/strana/arhiva/sns/11549
Lažirana vest koju je preneo yahoo.com i foxnews: da su albanci blokirali 60 autobusa iz Srbije. (tekst je originalno preuzet).
PRISTINA, Kosovo – Albanians in Kosovo have blocked roads to prevent the local Serb minority and people coming from Serbia from holding an electoral rally.
The local media on Wednesday said Albanians raised roadblocks to stop some 60 buses from Serbia and more from the local population from reaching a rally in Leposavic.
President Hashim Thaci, invoking the right to freedom of assembly, strongly denounced the roadblocks as „unacceptable.“
Serbian Prime Minister and presidential candidate Aleksandar Vucic on Tuesday abandoned plans to campaign among the minority Serbs in Kosovo, saying he was not prepared to abide by the conditions set by the Kosovo government.
Tensions between the two countries have risen in the past four months following a series of incidents.
Kosovo declared independence from Serbia in 2008, but Serbia has not recognized it.
Dakle, može se zaključiti kao „da je Srbija pošla na Kosovo i Mtetohiju da mitinguje“ a ne Srbi iz srpskih sredina sa KiM pa su se Albanci našli hrabri da spreče takve postupke…
Tako su nas medijski pobedjivali sa svojom spremnom medijskom mašinom i opravdavali svoj terorizam, dok smo mi nespremno UVEK DOČEKIVALI njihove postupke pa tek kada se otreznimo vidimo šta nam uradiše oni NESTANU… Uklapaju se u kampanju koja se vodi protiv Rusa, pri tome i naši mediji doprinose tom uklapanju dok se hvalimo sa „zecom koji je u šumi“. Naredne informacije odslikavaju ovo mišljenje.
- http://finance.yahoo.com/news/serbia-putin-agrees-large-weapons-delivery-balkans-161007545.html
- https://www.yahoo.com/news/m/0d06abc8-3a27-3148-b9f5-fb8830c51abc/ss_russia-is-kicking-a.html
Kad neko ko je mali kao Mi, hoćemo da plešemo sa velikim očigledno da ružno stojimo…
ŠTA NAM PORUČUJE TAČI ??? DA JE KiM NJEGOVA DRŽAVA….
Tači za RSE: Spremni smo za dogovore sa Srbima oko formiranja vojske
Četvrtak 30. mart 2017, 18:30
|Izvor: RSE
Predsednik Kosova, Hašim Tači, najavio je ustavne promene po pitanju formiranja Vojske Kosova, ali i razgovore sa srpskim predstavnicima u kosovskim institucijama kako bi ih ubedili da podrže ovo pitanje. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa je rekao da ukoliko Srbi u nedogled blokiraju vojsku, zakonske izmene su ponovo mogućnost. Tači je naveo da je njegov cilj bio da izvuče formiranje Vojske iz zaborava i ponovo ga postavi u deo svetske agende. U intervjuu govori i o održavanju predsedničkih izbora Srbije na Kosovu, posetama srpskih zvaničnika, kao i o mogućnosti prevremenih izbora na Kosovu.
Američki zvaničnici koji su poslednjih dana posetili Kosovo izrazili su zabrinutost zvaničnog Vašingtona oko procesa transformacije Bezbednosnih snaga Kosova putem zakonskih izmena. Kako su rekli, podržavaju transformaciju ovih snaga samo putem ustavnih promena, u jednom sveobuhvatnom i transparentnom procesu. Da li je pitanje transformacije Bezbednosnih snaga putem zakonskih izmena van diskusije?
Ideja o formiranju Oružanih snaga Kosova nije današnja ideja, to je deo projekta koji se tiče pregleda bezbednosnog sektora. Za formiranje Oružanih snaga Kosova, mi kao Kosovo imamo potpunu saglasnost sa Sjedinjenim državama i NATO-om još od početka 2014. Ja sam se sastao sa Hoytom Yeeom (pomoćnik državnog sekretara SAD-a), kao i sa ambasadorom Delawie (američki ambasador u Prištini).
Ono što je važno jeste da imamo isti cilj, da Kosovo ima svoje oružane snage, da to bude postepeni, sveobuhvatni proces uz prisustvo svih zajednica, uključujući i Srbe. Oni su i sada prisutni ali smo za to da budu još aktivniji, kako bi imali multietničke Oružane snage Kosova, na osnovu NATO standarda. U potpunosti smo saglasni da se ovaj proces desi putem ustavnih promena. Preostalo vreme je nova mogućnost, naročito nakon povratka Srpske liste u institucije Kosova, da sa njima razgovaramo i da ponovo čujemo njihove zabrinutosti što ozbiljnije, kao i njihovu volju, a kako bi svi bili deo ovog procesa unutar zemlje, a u partnerstvu sa međunarodnom zajednicom, posebno sa SAD-om i NATO.
Da li to znači da polako treba da počnu da se ulažu napori za ustavne izmene?
Definitivno smo spremni da krenemo ka ustavnim izmenama. Narednih dana i nedelja ćemo razgovarati sa srpskom zajednicom, sa Srpskom listom, ali i sa svim ostalim zajednicama, kako bi ovo bio dobro organizovan i koordinisan proces. Ne verujem da iko može da se buni protiv ovog prava kosovskih institucija da osnuju vojsku u nedogled, ili da pokuša da stavi veto, jer niko nema pravo na veto.
Želimo da formiramo Vojsku Kosova kako bi bili integrisani deo NATO, a ne da budemo izolovani. Radićemo na koordinaciji unutar zemlje sa svima, ali i na međunarodnoj sceni, kako bi ovo angažovanje svi prihvatili.
Da li imate informacija o eventualnim uslovima srpskih predstavnika za pružanje podrške formiranju Vojske?
Realno, do sada nisu predstavili neku platformu na osnovu koje bi oni mogli da se uključe u ovaj proces, ili neku ideju, osim odbijanja koje je bilo ubrzano, ohrabreno i naručeno iz Beograda. Ne želim da verujem da će sada, nakon povratka u institucije i dalje odbacivati ovo pitanje. Shvatiće da formiranje Oružanih snaga Kosova nije upereno protiv bilo koga, već će biti na usluzi svih građana, bez etničkih razlika, biće multietničke snage po kriterijumima NATO. Narednih dana i nedelja očekujem sastanak s njima kako bi iskreno i odgovorno razgovarali da u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima krenemo napred.
Ali, naglašavam, bićemo veoma ozbiljni u ovom procesu. Počeo je i okončaće se uspešno, formiraćemo Vojsku Kosova i očuvaćemo partnerstvo sa međunarodnom zajednicom.
Važno je to da agenda o formiranju Oružanih snaga nije više samo lokalnog karaktera, već je agenda najvišeg, svetskog nivoa u šta će se uključiti i Sjedinjene države i NATO. To je bio moj cilj. Ovo je nepovratan proces.
Kako planirate da ubedite srpske predstavnike, s obzirom da su rekli da nikada neće podržati formiranje Vojske?
U politici ne postoji „nikada“. Ne može se reći da se neki proces nikada ne može desiti. Ne postoji snaga koja može da blokira formiranje Oružanih snaga Kosova. To je neotuđivo pravo građana Kosova i institucija jedne nezavisne i suverene zemlje. Sada trebamo da koordinišemo korake, da to bude inkluzivni proces, treba da se saslušaju različita mišljenja, a istovremeno, želim da verujem da su Srbi shvatili da naša ideja nije uperena protiv bilo koga, već je interesu svih.
Da li Vlada Kosova treba da povuče taj zakon, s obzirom da je u toku njegovo razmatranje nakon što ste ga vi predali Skupštini?
Vreme koje je preostalo je dovoljno da se pokrenu otvoreni razgovori sa srpskim predstavnicima. Sam ću da vodim taj proces razgovora s njima. Biće to u potpunosti koordinisan proces sa Vladom i Skupštinom, pošto su i predsednik Skupštine Kadri Veselji i premijer Kosova Isa Mustafa, bili među prvima koji su informisani o mojoj ideji, da ukoliko Srbi u nedogled odbijaju ustavne izmene, onda Kosovo ima svoje zakonsko pravo o formiranju Vojske.
Ta agenda se neće zaustaviti. Ispoštovaće se sve mogućnosti koordinacije sa Srbima, uradiće se sve kako bi oni bili integrisani u procesu. Moje višegodišnje iskustvo saradnje sa njima mi govori da je tako nešto moguće, i da će Srbi biti deo procesa.
Zašto se baš sada insistira toliko na formiranje Vojske?
Zapravo, mi smo zakasnili. Kasneći i nadajući se nekako je tema formiranje Oružanih snaga počelo da pada u zaborav, pa čak i kod naših međunarodnih partnera, što je bila moja zabrinutost. Ideja o formiranju Oružanih snaga je zakonska i ustavna odgovornost, to je naše pravo. Ne formiramo vojsku kako bi napali neku zemlju, naprotiv. Želimo samo da imamo našu vojsku na osnovu NATO standarda, integrisanu u NATO i kako bi imali odbrambenu vojsku na usluzi svih građana na celoj teritoriji Kosova.
Ovo pitanje se uopšte ne veže sa dešavanjima u regionu. Kosovo ne može da plaća cenu navodne regionalne destabilizacije formiranjem Oružanih snaga, to je totalno pogrešna politička procena. Kosovo nije krivo zbog osnaživanja Rusije u Republici Srpskoj, Kosovo nije krivo zbog osnaživanja Rusije u Srbiji i zbog isporuke ruskih MIG-ova i ostale vojne pomoći, kao i vojne baze u Srbiji. Kosovo ne može da plaća cenu zbog rizičnih pretenzija Rusije u Crnoj Gori ili političke blokade u Makedoniji.
Kosovo ima svoj put, izgradilo je odlične odnose sa svim susedima, i sa Makedonijom, Albanijom, Crnom Gorom, u važnom smo procesu normalizacije odnosa sa Srbijom. Zapravo, smatram da formiranje Oružanih snaga pomaže političkom dijalogu, olakšava normalizaciju odnosa sa Srbijom. I ubeđen sam da to naše pravo podržavaju sve zemlje u susedstvu, osim Srbije.
Pređimo na još neka pitanja. Juče smo na putevima Kosova videli revolt građana koji su protestvovali i blokirali na nekoliko sati puteve u znak protesta na održavanje srpskih predsedničkih izbora na Kosovu i predizbornu kampanju srpskih zvaničnika na Kosovu. Da li Kosovo treba da dopusti predizbornu kampanju druge zemlje unutar svoje teritorije?
Vlada Kosova je donela ispravnu odluku da premijer Srbije Aleksandar Vučić poseti kosovske Srbe. Mislim da od slobodnog kretanja i od uzajamnih poseta niko ne gubi, već to doprinosi međusobnom razumevanju.
Posvećeni smo tome da ispoštujemo i ranije prakse sakupljanja glasova za srpske glasače koji imaju pravo na dvojno državljanstvo, kao i svi ostali građani Kosova. Učešće na predizbornom skupu nije kraj sveta. Ja sam u potpunosti podržao odluku Vlade. Vremensko ogrničenje je diskutabilno. Ali, blokada puteva nije rešenje. Mi smo razgovarali i radili na tome da imamo slobodno kretanje ljudi, zvaničnika i robe, tako da je potpuno neprihvatljivo da se putevi blokiraju.
Da li se Kosovo u Briselu složilo o posetama zvaničnika tokom izborne kampanje?
O tome se ne diskutuje u Briselu. To je autonomna odluka nadležnih organa. Premijer Vučić je podneo regularan zahtev institucijama Kosova, što u jednu ruku znači i priznanje Kosova. Tako da mislim da je sve bilo u skladu sa ranijim praksama.
Ali on na kraju nije došao, rekavši da ne prihvata uslovljavanje Prištine.
To je bila njegova odluka. Ponovo, vremensko ograničenje je za mene diskutabilno, ko tri sata, ko pet sati, svejedno.
Da li imate informacije, da li će se održati izbori, odnosno da li će se sakupljati glasovi u nedelju na Kosovu?
To je sada u rukama odgovornih bezbednosnih organa, u saradnji sa OSCE-om, tako da će sve biti u skladu sa ranijom praksom.
S obzirom da su se srpski predstavnici sada vratili u institucije, kada se može očekivati rad na formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, i da li verujete da će oni podržati sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, što je uslov za liberalizaciju viza. Da li će se sve ovo, zajedno sa vojskom, diskutovati u paketu?
Kosovo je zakasnilo sa formiranjem Zajednice, naročito nakon odluke Ustavnog suda. Mora što pre da se krene sa izradom statuta Zajednice. Što se tiče demarkacije, mislim da svi treba da budu svesni da bez ratifikacije demarkacije, EU neće promeniti mišljenje. Građani Kosova će nažalost ostati izolovani.
Tako da, nakon njihovog povratka, mislim da je ovo dobra mogućnost da se radi na izglasavanju demarkacije u Skupštini. U suprotnom, neosnivanjem Zajednice, neizglasavanjem demarkacije i bez liberalizacije, ostaćemo kao zemlja, kao društvo, kao država blokirani nepravedno, ali i uz našu krivicu.
Da li se o pitanju Zajednice, vojske i demarkacije hitno treba raspravljati?
Rasprava o tome je već završena, vrtimo se u krug po tim pitanjima. Kosovo sebi treba da da pravac. Da li želi pravi pravac ili da tapka u mestu? To ne smemo da dopustimo. Moramo doneti određene odluke. Da li smo spremni da prevaziđemo ove izazove, ili nam je potreban nov početak?
Ukoliko se ne prevaziđu ti izazovi, da li su izbori rešenje?
To pitanje pripada političkim partijama. Ja kao predsednik ću ispoštovati Ustav i zakon Kosova kada su u pitanju redovni izbori. Ali, ako postoji politički dogovor među njima, ja ću ispoštovati i njihovu volju.
Srpska ponovo u poslaničkim klupama u Prištini – POZVANI DA BUDU FIKUSI U SKUPŠTINI, KAKO BI SE U STRANIM MEDIJIMA PRIKAZALO, DA SU I SRBI BILI PRISUTNI ALI KAO NEBITNI FAKTOR …. SRBI NIŠTA NE DOBIJAJU U KOSVSKOJ SKUPŠTINI SVOJIM PRISUTVOM OČIGLEDNO, SAMO OPRAVDAVAJU ŠIPTARSKI TERORIZAM NA ŽALOST, MANJINA SE PREGLASA I IDE SE DALJE … ŠIPTARI NISU HTELI U SRPSKU SKUPŠTINU ALI SU SE ŽALILI ZAPADU I OSTALIMA KAKO BI DELOVALI NA DRUGIM POLJIMA, DOK NAŠI TRČEĆI IZLAZE I ULAZE NA MIG, KAKO BI BEOGRAD I VLADA „LAŽNO NAPREDOVALI NA ŠTETU SRBA SA KIM“! ALO, SLEPCI PROGLEDAJTE MALO ŠTA RADITE…
Četvrtak 30. mart 2017, 13:25
|Izvor: KoSSev|
Foto: RTV Kim
U Prištini se održava sednica kosovskog parlamenta, a u poslaničkim klupama, posle pola godine odsustva, mogu se videti i poslanici Srpske. Ova grupa srpskih predstavnika zvanično je odmrzla svoje učešće u kosovskim institucijama. Današnjoj sednici Skupštine, osim srpskih poslanika, prisustvuje i ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić. Dve glavne vesti za kosovske medije koji prate ovu sednicu jeste ratifikacija Sporazuma o osnivanju Fonda za Zapadni Balkan, čije će sedište biti u Tirani i deklaracija kojom se Kosovo priznaje „samo kao Republika Kosovo“. Oba dokumenta izglasana su velikom većinom glasova, iako su se poslanici Samoopredeljenja usprotivili tome što je u ovom sporazumu Kosovo predstavljeno sa fusnotom.
Na dnevnom redu su, među šesnaest tačaka – i ratifikacija Sporazuma o osnivanju Fonda za Zapadni Balkan, izbor jednog člana Sudskog saveta Kosova iz redova srpske zajednice, glasanje o predlogu rezolucije u vezi sa hapšenjem aktivista pokreta „Samoopredeljenje“, razmatranje nacrta zakona o socijalnim preduzećima, zaštita od zračenja i nuklearna sigurnost.
Izglasana deklaracija kojom se Kosovo priznaje „samo kao Republika Kosovo“
Na sednici kosovskog parlamenta u međuvremenu izglasana je i Deklaracija kojom kosovska skupština Kosovo priznaje samo kao „republiku“. „Kroz ratifikaciju ove deklaracije, međunarodni sporazumi Kosovo tretiraju jedino pod ustavnim imenom Republika Kosovo,“ javila je RTK. Za ovu deklaraciju glasalo je 80 poslanika, dvoje je bilo protiv, bez preciziranja iz kojih redova su bili poslanici koji su glasali protiv. |
Na početku sednice predloženo je da se šesta tačka, razmatranje Nacrta zakona o visokom obrazovanju skloni sa dnevnog reda, što su podržali i poslanici Srpske liste, javio je RTV Kim.
U međuvremenu je Sporazum o osnivanju Fonda za Zapadni Balkan, čije će sedište biti u Tirani – i ratifikovan, sa 89 glasova za i samo dva protiv, i to je za kosovske medije jedna od dve udarne vesti sa sednice kosovskog parlamenta.
Kosovski ministar spoljnih poslova Enver Hodžaj je, uprkos snažnim kritikama pokreta „Samoopredeljenje“ da se zbog toga što je Kosovo predstavljeno fusnotom, „ruši suverenitet“ Kosova, rekao da se ovim sporazumom „ne krši suverenitet integritet zemlje“, te da je on „u interesu Kosova jer će njegovo sedište biti u Tirani“.
Fond za Zapadni Balkan baviće se pitanjima visokog obrazovanja, naučnog istraživanja i kulture, između „šest zemalja Zapadnog Balkana koje nisu deo Evropske unije“, objasnio je Hodžaj.
Povratak Srpske za sada, sudeći prema trenutnim naslovima, prolazi manje zapaženo u prištinskim medijima. A kako na povratak Srpske gledaju građani, možete da videte u dosadašnjim rezultatima naše ankete, koja je još uvek otvorena i možete da je popunite OVDE.
Vest o odmrzavanju ove liste saopštio je prošle nedelje prvo premijer Srbije, Aleksandar Vučić, za bečki „Standard“, da bi potom potvrdio i šef liste Slavko Simić. Iako se Srpska zamrzla zbog Zakona o Trepči, njeni predstavnici su u jednoj od poslednjih objava naveli da je uslov za povratak usvajanje dekreta za formiranje ZSO, a potom, i ti da iskoriste sve mogućnosti za sprečavanje formiranja kosovoske vojske, kao i to da bi Prištini „onemogućili izgovore za neformiranje ZSO“.