17. 08. 2015 |08:00 – 23:55 |Mračne i žalosne vesti koje Srbima obećavaju, hapšenja iništenja porodica i života! Srbi čuvajte svoje glave, jer vam ih niko drugi neće sačuvati! Vidite i sami da se dokazi o Šiptarskom terorizmu sistemski brišu i uklanjaju a za sve su samo krivi Srbiii!


Danas: Vučić razmišlja o izborima na svim nivoima

Vučić ozbiljne doprinose uradio u interesu svih samo ne Srba, najveći su prihavtanje etikete GENOCIDNE NACIJE, POKOLNIO TERITORIJU KOSOVA I METOHIJE U ŠIPTARKE RUKE, PRODAO FIRME I ZEMLJU,SPOJIO SVE PODATKE SRPSKIH BEZBEDONOSNIH STRUKTURA I PREDAO U RUKE NEPRIJATELJU, DUHOVNO UNIŠTIO SRBIJU I JOŠ ĆE SE DOBITI JOŠ JEDNA MANDAT ZA KORAK DALJE NA NAREDNIM IZBORIMA!

Ili će se kao Koštunica i Tadić mudro da se povuku u rupu i uživati u svom “ krvavo zarađenom blagu“!!!

IZVOR: DANAS PONEDELJAK, 17.08.2015. | 21:15

Premijer Srbije Aleksandar Vučić ozbiljno razmišlja o raspisivanju sveopštih izbora, saznaje Danas od izvora bliskih Vladi Srbije.

foto: Tanjug
foto: Tanjug

Kako je rečeno beogradskom listu, uporedo sa pokrajinskim izborima u decembru, postoji ozbiljna mogućnost da budu raspisani i izbori za republički parlament.

„Aleksandar Vučić ozbiljno razmišlja o sveopštim izborima. Opozicija ih želi, a njemu je dosta pritisaka i razmirica unutar vladajuće koalicije“, napominju sagovornici lista Danas bliski Vladi Srbije.

Kako ističu, premijer još nije doneo konačnu odluku, a govoriće o tome na jednoj od narednih konferencija za novinare.

Čelnici vladajuće stranke uveliko se spremaju za održavanje izbora u Vojvodini u decembru. To je za Danas potvrdio potpredsednik naprednjaka Igor Mirović.

„Mi očekujemo izbore u Vojvodini u decembru“, rekao je Mirović listu Danas.

Inače, kako je Danas već izvestio, Vlada Srbije očekuje da Savet ministara Evropske unije u septembru da preporuku za otvaranje prvih poglavlja u procesu pridruživanja EU, kako bi se u decembru održala Međuvladina konferencija na kojoj bi ta odluka i zvanično bila potvrđena.

To bi, po svim prognozama poznavaoca prilika na političkoj sceni, bio ogroman kapital vladajućoj garnituri za predstojeće izbore, kako pokrajinske tako i republičke.
Javnost je očekivala rekonstrukciju Vlade Srbije u aprilu ove godine, kada je nakon sednice Glavnog odbora stranke premijer Srbije i lider Srpske napredne stranke saopštio četiri moguća scenarija.

„Jedna opcija je da promenimo koalicione snage. Druga je da dođe do značajnih promena u SNS. Treća podrazumeva promenu na čelu Vlade, a četvrta da ne bude rekonstrukcije do decembra i da sačekamo pokrajinske i lokalne izbore“, rekao je tada Aleksandar Vučić. On je najavio da će se o toj temi nastaviti razgovori u vrhu stranke, u narednom periodu.

„Svakako da rekonstrukcija neće biti kozmetička. Ne bih sad da analiziramo varijante, ali verujem da će moj predlog biti podržan. Mislim da još imam podršku većine u stranci“. Premijer tada nije želeo da komentariše eventualne promene na čelu Vlade, ali je primetio: „Mnogi bi se tome najviše radovali, posebno oni koji toliko snage ulažu u to da me pobede, ali im nikako ne polazi za rukom“.

On je rekao i da ima dokaze da se različiti tajkunski lobiji bore za promenu vlasti u Srbiji: „Oni žele da nastave pljačku Srbije. Naš cilj je da donesemo boljitak narodu, da Srbija bude moderna, demokratski ustrojena, uređena i uveren sam da ćemo u tom poslu uspeti. Pobeđivaćemo sve one kojima je uspeh da stvari vrate u prošlost, da Srbijom upravljaju tajkunsko-mafijaški klanovi, kao što su upravljali od zemunskog do Miškovićevog klana.“

17. 08. 2015, 8:22|Izvor: Danas|

Foto: FoNet

(Tekst je izvorno preuzet)

Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, izjavio je za Danas da postoji napredak u istrazi ubistva trojice braće Bitići, kao i da je njihovo ubistvo bio državni zločin, „a mnogi osumnjičeni su i danas na veoma zapaženim pozicijama u državi ili oko nje“. 

Premijer je nedavno rekao da jedino slučaj ubistva braće Bitići koči odlične odnose sa SAD. Ima li pomaka u tom predmetu koji ste Vi preuzeli?

To je predmet broj jedan u našem Tužilaštvu, tim koji ga radi ima i više sastanaka dnevno na tu temu. Postoji napredak, ali to je sve što u ovom trenutku mogu da izjavim da ne ugrozim istragu. Mogu samo da kažem da je premijer Vučić mobilisao sve nadležne ministre, organizacije i pojedince koji mogu da pomognu Tužilaštvu za ratne zločine i MUP-u da reše ovaj dramatičan zločin.

Koji su bili glavni razlozi zastoja u ovom predmetu?

Ubistvo braće Bitići je bio državni zločin a mnogi osumnjičeni su i danas na veoma zapaženim pozicijama u državi ili oko nje. Drugi, opet, ovaj bezobzirni zločin smatraju nastavkom rata sa NATO paktom, što je nedopustivo za civilizovanu državu. Bilo je i ima puno problema, opstrukcija, situacija koje su nekim ljudima u ili oko ove istrage mogle i živote da ugroze. Ali juče je to bio državni zločin, a danas je država odlučna da taj zločin reši. A niko nije jači od države.

Premijer je rekao da očekuje da će rezultati biti do kraja godine kada odlazi u posetu SAD. Kakva je Vaša procena?

Ja sam siguran da ćemo ga rešiti. To je naša obaveza kao pravne i civilizovane države. Svi se trudimo da to bude što pre, previše vremena je prošlo.

Američki tužilac Švendiman bi uskoro trebalo da bude postavljen za glavnog tužioca za zločine na Kosovu. Da li ćete mu proslediti neki predmet, istragu ili dokazni materijal?

Imali smo odličnu saradnju sa Vilijemsonovim timom, imamo i danas dobru saradnju sa Švendimenovim ljudima koji su nastavili ovaj posao. Njegov izbor je i tačka na napore Tužilaštva za ratne zločine koje je bilo posvećeno ovoj temi od 2007. godine i zahvaljujući našim naporima i upornom ukazivanju na strašne događaje koji su se dešavali posle Kumanovskog sporazuma, došlo je do izveštaja Dika Martija, obrazovanja Specijalnog istražnog tima, i evo sada Specijalnog suda za OVK. Švendimen je profesionalac koga poznajem još iz vremena kada je bio prvi među međunarodnim tužiocima u Bosni i Hercegovini.

Pitam Vas ovo jer su istrage o Tačiju i Čekuu u prekidu, pa me zanima da li ćete možda baš te slučajeve, pošto su obojica nedostupni srpskim državnim organima, prebaciti tužiocu Švendimenu?

Imali smo potpunu saradnju sa njihovim timom, o imenima ne želim da licitiram.

Da li su preispitane takozvane ratne poternice, koje su tokom devedesetih bile raspisivane i koliko ih ima?

Koliko je meni poznato, Ministarstvo pravde je posvećeno rešenju ovog problema. Brojne poternice raspisane su i pre osnivanja Tužilaštva za ratne zločine, donete su presude u odsustvu na osnovu kojih su raspisane poternice. Postoje brojni otvoreni predmeti koje bi na regionalnom nivou trebalo rešiti kroz sporazume o ustupanju dokaza. Međutim, takav sporazum nemamo sa Euleksom, pa to na neki način predstavlja problem.

O danu sećanja na sve žrtve

Kako ocenjujete premijerovu inicijativu o danu sećanja na sve žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji?

Mislim da je to odlična i humana inicijativa koja dolazi u pravo vreme. Teme koje su u poslednje vreme bile na naslovnim stranama svetskih medija, kao što je godišnjica Srebrenice i incident u Srebrenici, dobile su adekvatan odgovor Vučićevom inicijativom koja se fokusirala na žrtve a ne na počinioce, koji su uvek i u svakoj državi „sporni“. Ona je istovremeno i politička poruka na tenzije, pružena ruka pomirenja susedima i predstavlja osnov za relaksaciju spoljnopolitičkih odnosa u regionu. Regionalne saradnje nema bez političkih dogovora i pomirenja, a Vučić je upravo to učinio. To što su drugi odbili ne umanjuje značaj ove inicijative koja će kad-tad doći na dnevni red regionalnih ili evropskih i svetskih foruma. Odbijanje Tačija mi je potpuno jasno, on je u veoma teškoj političkoj situaciji oko osnivanja Specijalnog suda za OVK, premijer Milanović je pred izborima, u Bosni su međuentitetski odnosi zategnuti mogućnošću referenduma koji je najavio Dodik… Međutim, žrtve su jednake, žrtve su dostojne poštovanja i ova inicijativa pokazuje upravo takav odnos Srbije prema žrtvama.

Danas.rs

Uprava carina: U autobusu na liniji Beč-Prizren pronađene knjige propagandnog sadržaja

17.08. 2015, 10:00 | Izvor: KoSSev|

Foto: Uprava Carina

Na graničnom prelazu Horgoš srpski carinici su 15. avgusta sprečili pokušaj krijumčarenja knjiga o nekadašnjem pripadniku Oslobodilačke vojske Kosova, Agimu Zeneliju i knjiga-enciklopedija „Teror okupatorske Srbije nad Albancima 1844-1999“, saopšteno je iz Uprave carina. Knjige su okarakterisane kao propagandni sadržaj protiv Republike Srbije i privremeno su zadržane. 

„Carinici su na graničnom prelazu Horgoš 15. avgusta 2015. godine sprečili pokušaj krijumčarenja 25 knjiga propagandnog sadržaja protiv Republike Srbije. Sedamnaest knjiga o Agimu Zeneliju, pripadniku OVK, kao i osam knjiga-enciklopedija pod naslovom Teror okupatorske Srbije nad Albancima 1844-1999, napisanih na albanskom jeziku, otkrili su carinici iz Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja, prilikom kontrole autobusa koji saobraća na relaciji Beč- Prizren,“ navodi se u saopštenju srpske carine. Iz Uprave dodaju da su carinici „spornu literaturu“ pronašli tokom detaljne kontrole autobusa – u prikolici gde se nalazio prtljag putnika.

Kako se niko od ukupno šesnaest putnika nije prijavio kao vlasnik knjiga, prekršajni postupak je pokrenut protiv vozača autobusa, trideset devetogodišnjeg Albanca, dok su knjige privremeno zadržane.

FHP: Krivične prijave protiv pripadnika PJP-a za zločin u Pokleku

17. 08. 2015, 13:11 Izvor: KoSSev |

Fond za humanitarno pravo (FHP) podneo je danas Tužilaštvu za ratne zločine Srbije krivičnu prijavu za ratni zločin protiv dva NN pripadnika 86. odreda Posebnih jedinica policije (PJP) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP), zbog osnovane sumnje da su 17. aprila 1999. godine u selu Poklek (opština Glogovac) na Kosovu i Metohiji ubili 53 albanska civila, među kojima 24 žene i 23 deteta, saopšteno je iz FHP-a. Prijave su podnete i protiv nekadašnjeg komandanta 86. odreda PJP-a, Dragana Obradovića, kao i komandanta čete kojoj su izvršioci pripadali, a zbog nesprečavanja, odnosno nekažnjavanja počinioca zločina.

Uz krivičnu prijavu, FHP je Tužilaštvu za ratne zločine dostavio i 26 dokaza, među kojima su, kako navode, izjave preživelih i dokumenta Vojske Jugoslavije i MUP-a.

IZ FHP-a podsećaju i da dokument MUP-a koji je izvođen kao dokaz u predmetu Šainović i drugi pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju „potvrđuje da je upravo 86. odred PJP bio prisutan u Pokleku na dan zločina“, a da to „proizilazi i iz opisa uniformi počinilaca koje su dali preživeli zločina.“

„U vreme zločina se ujedno u Pokleku i njegovoj okolini odvijala vojno-policijska akcija u kojoj su učestvovale 15. oklopna brigada Vojske Jugoslavije (VJ) i 37. motorizovana brigada VJ, te bi komandanti i pripadnici ovih brigada morali da iznesu Tužilaštvu za ratne zločine sva saznanja koja imaju o zločinu i njegovim počiniocima,“ dodaju iz Fonda za humanitarno pravo i ističu da „do danas niko nije odgovarao za ovaj zločin“, a da je šest osoba preživelo.

Detalji o 17. aprilu 1999. u Pokleku 

Fond za humanitarno pravo je uz saopštenje o podnošenju krivičnih prijava izneo i detalje o događajima 17. aprila 1999. u Pokleku:

„Dana 17. aprila 1999. godine, oko 16 časova, dva pripadnika 86. odreda PJP ušli su u dvorište Sinana Mućolija u Pokleku, u čijoj kući se krilo 59 osoba iz komšiluka i izbeglica – mahom žena, dece i staraca. Sinan Mućoli je izašao iz kuće i pripadnicima PJP rekao da se u njegovoj kući nalaze uglavnom žene i deca, na šta su mu oni naredili da ih sve izvede sa rukama podignutim uvis. Kada su svi izašli u dvorište, policajci su ih pretresli, a zatim su im naredili da se vrate u kuću i da zatvore vrata, dok su u dvorištu zadržali samo Sinana Mućolija i Imera Elšanija. Nakon nekoliko minuta, civili koji su bili u kući čuli su rafale iz dvorišta koji su dopirali iz pravca gde su ostali zadržani Sinan i Imer, koji su tom prilikom ubijeni. Ubrzo nakon toga, jedan od policajaca je razbio prozor na sobi u kojoj su se nalazili žene, deca i starci, zatim je naglo otvorio vrata i u sobu ubacio bombu koja je odmah eksplodirala, a posle jednog, ili dva minuta – i drugu bombu. Nekoliko minuta potom, isti policajac je ušao u sobu, proveravajući ima li preživelih, a one koje je video da su i dalje živi, odmah je ubio rafalima iz automatske puške.

Nakon što su ubili skoro sve civile u kući, policajci su doneli dve kante sa benzinom, a zatim su sobu, u kojoj su se nalazila tela ubijenih civila, zapalili. Četiri osobe, među kojima i dvogodišnje dete, koje su preživele bombe i rafale, ali nisu na vreme napustile sobu, zapaljene su žive.

U ovom zločinu ubijeno je ukupno 53 civila, među kojima 24 žene i 23 deteta. Većina dece imala je manje od sedam godina, a ubijene su i dve jednogodišnje bebe.“

Đurić i Zarif o situaciji na Kosovu

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić razgovarao je danas sa  šefom Unmka Faridom Zarifom o aktuelnoj političko – bezbednosnoj situaciji na KiM.Farid Zarif i Marko Đurić (Foto Kancelarija za KiM)

Tom prilikom Đurić je istakao da ključni interesi Srbije nastavljaju da budu stabilnost na Kosovu i normalizacija odnosa Beograda i Prištine, kao i poboljšanje položaja srpske zajednice na KiM.

„Marko Đurić je informisao Farida Zarifa o nastavku političkog dijaloga u Briselu, koji su najavljeni za 25. avgust, i naglasio važnost punog sprovođenja Prvog briselskog sporazuma i uspostavljanja Zajednice srpskih opština“, navodi se u saopštenju Kancelarije.

Dodaje se da je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju upoznao šefa Unmika i sa stavom Beograda protiv zahteva Kosova za članstvo u Unesku.

Sagovornici su, takođe, izrazili zadovoljstvo činjenicom da je nacrt zakona o kulturnoj baštini povučen iz skupštinske procedure u Prištini.

„Farid Zarif, kome je ovo bila oproštajna poseta s obzirom da mu ističe mandat na KiM, izrazio je zadovoljstvo što su vlasti u Beogradu i Prištini okrenute poboljšanju ekonomske situacije na KiM, stanju u oblasti ljudskih prava i borbi protiv korupcije“, saopštava Kancelarija.

Đurić se zahvalio šefu Unmika na saradnji tokom njegovog mandata na mestu Specijalnog predstavnika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i šefa Unmika i tom prilikom mu poklonio ekskluzivnu monografiju na engleskom jeziku „Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije“.

Muhamet Keljmendi: Srbija duguje Kosovu preko 20 milijardi evra

17.08.2015, 11:35|Izvor: Lajmi.net|

Izvor: Lajmi.net (tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Član Predsedništva Alijanse za budućnost Kosova, Muhamet Keljmendi, ima spisak sa iznosom dugova za koje tvrdi da Srbija duguje Kosovu. Evo šta kaže:

„Srbija duguje Kosovu preko 20 milijardi evra. Tokom proterivanja Albanaca 1998/99 godine ukraden je novac, kao i razni predmeti. Reč je o više od 12 milijardi evra! Srbija se obogatila krađom.

Godine 1998. i 1999. pod Srbijom su najgore vreme života Albanaca. U tom periodu srpska vojska i policija su od Albanaca opljačkale predmete i novac u vrednosti od preko 12 milijardi evra.

Poznato je da je proterivanje albanskih porodica bio, ali da je i sada glavni motiv Srbije. Prema planu ‘Potkovica’, Srbija je tokom proterivanja Albanaca 1998. i 1999. godine imala tri glavna cilja, a to su:

1. pljačka albanskog naroda,

2. proterivanje i

3. srbizacija Kosova.

Da bi se postiglo proterivanje Albanaca pljačkani su predmeti, životinje i gotovina. Pljačkane su kuće, nameštaj i poljoprivredna vozila. Srpski okupatori su opljačkali mnoge predmete za domaćinstvo, kao što su televizori, ali i razne alate za život Albanaca…

Srpska vojska i paramilitarci, policija i srpski dobrovoljci su opljačkali predmete za domaćinstva, novac, stvari, poljoprivredne alate i životinje i ta brojka ide i do 12 milijardi evra. Opljačkali su preko 10.000 traktora, 5.000 kamiona i više kombajna. Najveća pljačka je pljačka životinja – ovaca i krava. Ova brojka ide do 350 hiljada po glavi.

Milion i 280.000 Albanaca je proterano i iznos opljačkanih sredstava u nemačkim markama, francima, pa čak i dolarima i jugoslovenskim dinarima ide preko 3,8 milijardi evra. Takvi podaci pokazuju izraženu aktivnost srpskog kriminala. Ove aktivnosti protiv Albanaca i ova šteta treba da se nadoknadi.

To je sa jedne strane, a sa druge strane, zapaljeno je i uništeno 150.000 objekata, kuća, ulica, prodavnica, opštinskih zgrada, škola i džamija i ova brojka dostiže 10 milijardi dolara.

Ova šteta od 10 milijardi evra sa pljačkom od 12 milijardi štete, iznosi preko 22 milijarde evra.

Ali ko je odgovoran za nestalih 15.000 Albanaca iz Srbije 1999. godine? Sva ta priča o velikom dugu Srbije prema Albancima, zbog toga moraju i biti plaćeni od strane Srbije.

Ovaj zahtev treba da podnese Kosovo. Nema dogovora sa Srbijom bez naknade materijalne štete i naknade za moralnu štetu. Srbija bi trebalo da odgovara.“

Preminuo Mile Mrkšić

Bivši komandant Srpske vojske Krajine general-major Mile Mrkšić preminuo je danas u zatvoru u Portugaliji gde se nalazio posle presude Haškog tribunala, saznaje RTS.

Predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić potvrdio je za RTS da je Mile Mrkšić preminuo.

Ljajić je u subotu najavio da će 17. avgusta zatražiti da general-major Mrkšić bude hitno pušten radi lečenja u Srbiji.

Mrkšićeva ćerka Marija je prethodno u pismu medijima navela da se njen otac od 22. jula nalazi u zatvorskoj bolnici, da su astma i fizička isrcpljenost razlozi za njegovu hospitalizaciju, a da je u bolnici ustanovljeno da boluje od karcinoma pluća.

Tvrdila je da joj se otac nalazi u vidno zapuštenom zdravstvenom stanju, da su joj lekari potvrdili da je stanje kritično i da svakog trena može da umre.

Mile Mrkšić je rođen 1947. godine u Vrginmostu, a kao oficir JNA učestvovao je u bici za Vukovar 1991. godine.

Nakon te bitke za Vukovar unapređen je u general-majora JNA, a kasnije je postao vrhovni komandant Srpske vojske Krajine maja 1995. godine. Penzionisan je nakon poraza krajiške vojske avgusta 1995. godine.

Mrkšić je otpužen 1995. zajedno sa Miroslavom Radićem, Veselinom Šljivančaninom i Slavkom Dokmanovićem pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji kao odgovoran za masovno ubistvo više od 260 osoba na Ovčari, nedaleko od Vukovara.

Dobrovoljno se predao Haškom tribunalu 15. maja 2002. godine i istog dana je prebačen u pritvor.

Suđenje je počelo oktobra 2005. godine, a 27. septembra 2007, sudsko veće Haškog tribunala osudilo je Mrkšića na 20 godina zatvora za pomaganje i podržavanje mučenja, okrutnog postupanja i ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara 20. novembra 1991. godine.

Srbija protiv članstva Kosova u Interpolu

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović saopštio je danas da prijem Kosova u punopravno članstvo Interpola nije prihvatljiv za Srbiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova.Nebojša Stefanović (Foto Novosti)

Zato ćemo nastojati da se svim diplomatskim sredstvima borimo protiv ove inicijative, poručio je Stefanović u izjavi za javnost.

„Prema našim informacijama, ovaj zahtev se još ne nalazi na dnevnom redu naredne sednice Generalne skupštine Interpola, koja će se održati u Ruandi, ali ćemo mi svakako obavestiti generalnog sekretara ove međunarodne institucije i sve članice, zašto smatramo da ova inicijativa nije legitimna i da je štetna“ , naglasio je Stefanović.

On je ocenio i da Kosovo, kao sastavni deo Srbije, ne mogu samostalno biti predstavljeni u Interpolu.

„Reč je o teritoriji sa koje su stigli određeni teroristički napadi i sa koje je proterano desetine hiljada Srba“, naveo je Stefanović.

Zato će država, najavio je on, u narednom periodu aktivnom kampanjom pokazati da prijem Kosova nije u interesu međunarodnih istražnih institucija, a ne bi bio dobar ni za odnose Srbije i Interpola.