E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

27.06.2014 |08:00 -23:55 Sutra je Vidovdan! Dan stradanja Srba za rad odbrane svoje vere i dostojanstva! Da li smo na istom zadatku i danas??? Svi Srbi treba da su na jednom mestu – Gazimestanu!


Svi naši Vidovdani

Od Kosovskog boja do našeg vremena Vidovdan je ostao simbol stradanja za slobodu, ali i povod za podele, prevrate i ubistva, koji su menjali tokove istorije. Zato nije čudno što su se mnogi sudbonosni događaji iz naše prošlosti desili upravo tog datuma, piše list Politika.Gazimestan 2010. (Foto arhiva Kim)

„Petnaestog juna osvanuće i ove godine veliki praznik Vidovdana, dana nacionalnog sećanja. Taj veliki praznik tuge dobio je posle osvećenoga Kosova i drugi kult, on je dan našeg ponosa. Ali, zar bi bilo dovoljno skrstiti ruke i u ponosu, kao i u tuzi ne razmisliti o Vidovdanu dublje i savremenije o otadžbini. Vidovdan ne sme biti samo dan tuge, ni običnog ponosa, on mora biti dan jedne nacionalne dužnosti.” Ovaj uvodnik, pod naslovom „Vidovdan posle osvećenog Kosova”, objavljen na prvoj strani „Politike” pre skoro sto godina – 26. juna (13. juna, po julijanskom kalendaru) 1914, možda najbolje govori o simbolici, kontroverzama ali i „višku istorije” koje ovaj datum kod srpskog naroda izaziva.

Jer, dok su se 28. juna 1914. godine širom Srbije u ovakvom raspoloženju održavale vidovdanske svečanosti, u Sarajevu su odjeknuli pucnji koji su promenili tok istorije i bili povod za izbijanje Prvog svetskog rata – najvećeg i najsurovijeg sukoba koji je svet do tada video. Tako su značaj i simbolika Vidovdana još jednom „pretekli događaje” i bili jači od svih predviđanja i planova.

Među našim istoričarima postoje različita gledišta na pojedine događaje iz naše bliže i dalje prošlosti, ali se oko jednog uglavnom svi slažu – nema datuma u našoj istoriji na koji se, slučajno ili namerno, desilo toliko važnih događaja, kao što je Vidovdan. Od Kosovskog boja do naših dana, na taj su datum započinjane bitke i sklapana primirja, krunisani vladari i raskidani savezi, sklapani ugovori i proglašavani ustavi, održavane masovne demonstracije i vršena izručenja političara… Nekad slučajno, a nekad ciljano, uz pozivanje na kosovske junake i slavna dela predaka, Vidovdani su bili povodi za ostvarivanje političkih interesa, učvršćivanje vlasti, ali i za dugo pripremano „obaranje ruku” među svetskim silama. Vidovdan je u Kraljevini Srbiji od 1889. bio i državni praznik, a danas se na taj dan đacima u školama dele diplome i svedočanstva. Šta se sve u našoj prošlosti dogodilo na Vidovdan?

Kosovska bitka

Najstariji i za naš narod najvažniji simbol Vidovdana, Kosovska bitka dogodila se 28. (15) juna 1389. godine na Kosovu polju. U ovoj bici poginuli su knez Lazar, vladar Moravske Srbije, i turski sultan Murat, koga je ubio srpski junak Miloš Obilić.

Mada u strateškom smislu manje značajan od Maričke bitke (1371), posle koje je pod vlast Turaka pao tada razvijeniji južni deo srpskog carstva, boj na Kosovu do danas je ostao jedan od najvažnijih događaja u srpskoj istoriji. Bio je i ostao primer hrabrosti, odanosti otadžbini i spremnosti da se za nju polože i najveće žrtve.

O samom Kosovskom boju, njegovom toku i ishodu malo se zna, jer nije sačuvan nijedan autentičan izvor (opis nekog od neposrednih učesnika). Zna se da je sukob dveju vojski bio žestok, da je u njemu poginula većina vojnika i sa srpske i sa turske strane, kao i da su posle bitke naslednici kneza Lazara morali da priznaju vrhovnu tursku vlast.

Tajna konvencija

Potpisana je između Kneževine Srbije i Austrougarske carevine 28. juna 1881. godine. Njome se Kneževina Srbija, koja je tek tri godine ranije, na Berlinskom kongresu, obnovila svoju nezavisnost, obavezala da bez odobrenja Austrougarske neće sklapati saveze i ugovore s drugim zemljama, kao i da neće preduzimati korake koji bi mogli da ugroze interese Habzburške monarhije na Balkanu.

Ova konvencija predstavljala je političko i ekonomsko potčinjavanje Srbije interesima Austrougarske i zato je kod većine naroda primljena s neodobravanjem. Mada je donela i određene koristi, pre svega na planu modernizacije zemlje, Tajna konvencija značila je i odustajanje od ozbiljnije nacionalne akcije na Kosovu, u Novopazarskom sandžaku i Bosni i Hercegovini, jer je te oblasti Austrougarska smatrala svojim interesnim područjem. Kao takva, ona je dala obeležje spoljnoj politici kneza (od 1882. kralja) Milana Obrenovića.

Sarajevski atentat

Atentat, do kojeg je došlo na Vidovdan, 28. juna 1914, godine poslužio je kao povod za početak Prvog svetskog rata i zato se smatra jednim od najvažnijih događaja u srpskoj, ali i svetskoj istoriji 20 veka.

Ubistvo austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegove žene Sofije izvršio je Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne, organizacije koja se borila za nacionalno oslobođenje i ujedinjenje Srba i ostalih Južnih Slovena. Do njega je došlo kada je Franc Ferdinand boravio u Sarajevu kako bi obišao trupe austrougarske vojske koje su u okolini grada vršile velike vojne manevre.

Ovaj atentat Austrougarska je iskoristila kao povod za napad na Srbiju, čiju je vlast neosnovano optužila da je iza njega stajala. Srbija, koja je tek bila izašla iz balkanskih ratova, nastojala je na sve načine da izbegne novi sukob, ali nije uspela.

Dan posle Sarajevskog atentata u „Politici” je izašao uvodnik u kojem se, pored ostalog, kaže: „Mnoga sitnija dela od ovog naš narod plaćao je čas sitnijim, čas krupnijim nezgodama. To znamo i mi u Srbiji i svi naši sunarodnici u Austrougarskoj. Prema tome nema nikoga koji veruje da ovakva dela mogu biti od kakve političke koristi. Naprotiv. I najzagriženiji revolucionar mora priznati kad se rashladi da političko ubistvo ne može promeniti režim.”

Vidovdanski ustav

„Ustav je stupio na snagu. Od jučerašnjeg dana isti osnovni pravni principi važe za sve građane, od Ljubljane do Đevđelije, od Dubrovnika do Vršca. Po želji većine naroda, a po snazi ustavnih propisa Kraljevina SHS je unitarna država. Za ono što je za našu zemlju sada najvažnije, za nacionalno jedinstvo ovaj ustav je od dvostruke važnosti”.

Ovaj uvodnik, objavljen u „Politici” povodom izglasavanja Vidovdanskog ustava, proglašenog 28. juna 1921. godine, govori o značaju koji je tom aktu pridavan. Ipak, umesto da smiri stare, ustav izglasan na Vidovdan bio je povod za izbijanje novih tenzija kod našeg „troimenog naroda”.

Ustav je donet tesnom većinom – za su bila 223, protiv 35 poslanika, a 161 je odbio da se o njemu izjasni. Vidovdanskim ustavom Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca postala je parlamentarna i nasledna monarhija, u kojoj su kralj i Narodna skupština delili vlast. Novostvorena kraljevina definisana je kao centralizovana država, bez unutrašnjih pokrajina. Ustav je važio do 6. januara 1929, kada je kralj Aleksandar Karađorđević zaveo diktaturu.

Rezolucija Informbiroa

Promene režima i društvenih uređenja često su značile drugačiji odnos prema prošlosti, pa i prema simbolici Vidovdana, ali nisu mogle sprečiti usud da se baš tog dana dešavaju sudbonosni događaji.

Tako je 28. juna 1948. godine (u tadašnjim novinama nigde nema ni pomena o Vidovdanu) kao grom iz vedra neba odjeknula rezolucija doneta u Bukureštu, na drugom zasedanju Informbiroa, puna optužbi na račun Tita i Komunističke partije Jugoslavije. „Rezolucija Informbiroa” imala je osam poglavlja i u njoj su Tito i KPJ, pored ostalog, optuženi da su eksponenti imperijalizma, rušitelji jedinstva među komunistima, otpadnici od marksističko-lenjinističke ideologije…

Ova rezolucija predstavljala je definitivan raskid između Tita i Staljina, započet još marta iste godine, i bila uvod u velike potrese unutar jugoslovenskog društva, a posebno među pripadnicima srpskog naroda koji su bili pred dilemom da se izjasne „za ili protiv Rusa”. Raskid između Tita i Staljina opredelio je jugoslovensku politiku u narednim decenijama i značio konačni izlazak Jugoslavije iz istočnog bloka, a sukob između SSSR-a i Jugoslavije bio je na izvestan način izglađen Beogradskom (1955) i Moskovskom deklaracijom (1956).

Proslava na Gazimestanu

„Od zore hiljade autobusa i bezbrojna reka ljudi slivali su se putevima prema Gazimestanu. Autobusi sa registracijama iz svih delova naše zemlje mileli su drumovima oko Prištine. Na livadama oko mesta velike proslave klizilo je na hiljade automobila okićenih zastavama i slikama kneza Lazara, Miloša Obilića, Vuka, Njegoša, Slobodana Miloševića.”

Ovaj uvod iz reportaže objavljene povodom obeležavanja velikog jubileja – 600 godina od Kosovske bitke, ne opisuje samo važnost toga događaja, već i politička zbivanja i atmosferu koja je vladala uoči raspada Jugoslavije.

Jer, proslava na Gazimestanu, na Vidovdan 1989. godine, bila je više od jubileja. Predstavljala je svojevrsnu promociju politike Slobodana Miloševića, predsednika Predsedništva SR Srbije, koji je tada bio na vrhuncu moći, ali i izliv emocija srpskog naroda prema sve dramatičnijim dešavanjima na Kosovu. Bilo je to vreme ponovnog buđenja nacionalnih osećanja, potiskivanih decenijama unazad, ali i ulaska SFRJ u sve veću krizu koja će uskoro dovesti do njenog raspada. Na skupu kome je, prema zvaničnim procenama, prisustvovalo više od milion ljudi, kao i veliki broj diplomata (izostao je Voren Cimerman, ambasador SAD u Beogradu, kao i još neke diplomate), Slobodan Milošević je, između ostalog, rekao: „Šest vekova kasnije, danas opet smo u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene.”

Izručenje Miloševića Hagu

Kao što je Vidovdan 1989. godine bio, u simboličnom smislu, promocija Miloševićeve moći i uspona, tako Vidovdan 2001. godine predstavlja simbol njegovog pada i silaska s vlasti. Ali, ovaj Vidovdan bio je i uvod u nove podele, nastale među strankama koje su 5. oktobra 2000. došle na vlast, kao i u podele u samom društvu koje do danas nisu prevaziđene.

Naime, na Vidovdan 2001. godine Slobodan Milošević, nekadašnji predsednik Srbije, a kasnije i Savezne Republike Jugoslavije, izručen je Haškom tribunalu. Najpre je iz Centralnog zatvora (uhapšen je 1. aprila, zbog optužbe za proneveru) prebačen na Banjicu, odakle je helikopterom prevezen do Tuzle, a odatle u zatvor Sheveningen, gde ga je čekalo suđenje pred Haškim tribunalom.

Izručenje Miloševića obavljeno je na osnovu uredbe Vlade Srbije (za koju od 23 člana nisu glasala dvojica iz redova DSS-a). Jedna od posledica bila je ostavka Zorana Žižića, tadašnjeg predsednika Savezne vlade (iz redova crnogorskog SNP-a), ali i početak političkog sukoba između Zorana Đinđića i Vojislava Koštunice, dvojice glavnih aktera petooktobarskih promena, koji su o Miloševićevom izručenju i načinu na koji je obavljeno imali različite stavove.

27. 06. 2014, 21:26 -> 22:23

Priveden novinar RTS-a Andrija Igić u Gračanici povodom Vidovdana

Novinar Radio-televizije Srbije Andrija Igić priveden je večeras u Gračanici, rečeno je agenciji Beta u Kosovskoj policiji.

Igić je izjavio da je priveden zbog navodnog saobraćajnog prekršaja i onemogućavanja službenog lica u vršenju dužnosti.

Prema njegovim rečima, nakon što je parkirao vozilo prišao mu je policajac i odmah pozvao interventnu jedinicu.

„Došli su njih šestorica i odmah mi stavili lisice, i kao kriminalca priveli u stanicu u Gračanici, gde se i sada nalazim“, rekao je Igić, koji negira da je učinio saobraćajni prekršaj i da se suprotstavljao službenom licu.

Kosovska policija još uvek se nije zvanično oglasila. U Gračanici su u toku pripreme za proslavu Vidovdana, koji se obeležava sutra.

Predsednik Nikolić na Kosovu za Vidovdan

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić položiće sutra venac na spomen obeležje kosovskim junacima na Gazimestanu, a nakon toga predviđeno je otkrivanje spomenika Milošu Obiliću u Gračanici.

Tomislav Nikolić (Foto Kim)

Polaganje venca na spomen obeležje predviđeno je za 12 sati, nakon toga, u 13 sati predviđeno je otkrivanje spomenika Milošu Obiliću i sastanak sa predstavnicima Srba na Kosovu.

Predsednik Nikolić će pre toga u 10 sati predvoditi komemorativnu ceremoniju polaganja venaca i odavanja državnih i vojnih počasti kod Spomenika kosovskim junacima, u Kruševcu. Venac će položiti i ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Ljubiša Diković.

Dačić: Poseta pape u našem interesu

Beograd — Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio u Beogradu da je u interesu države Srbije da papa Franja, koji je na čelu države Vatikan, poseti Srbiju.

Dominik Mamberti i Ivica Dačić (Tanjug)
Dominik Mamberti i Ivica Dačić (Tanjug)

„Sa aspekta države Srbije, u interesu je da papa Franja, koji je na čelu države Vatikan, poseti Srbiju, a ne mogu da govorim o odnosu među crkvama“, rekao je Dačić nakon susreta sa sekretarom Vatikana za odnose s državama, nadbiskupom Dominikom Mambertijem.

Dačić je rekao da Srbija politički želi da se s Vatikanom što bolje razume u pitanjima od zajedničkog interesa i da može sa Vatikanom da razgovara i o najneprijatnijim pitanjima u uzajamnim odnosima.

On je ukazao da postoji različiti pogledi na hrvatskog kardinala, zagrebačkog nadbiskupa u Drugom svetskom ratu (Alojzija) Stepinca i dodao da „to pitanje unosi šum u naše odnose“.

Dačić je zahvalio na principijelnoj podršci Vatikana u vezi sa članstvom Srbije u Evropskoj uniji i u vezi s pitanjem Kosova, dodavši da Vatikan nije priznao jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.

Dačić i nadbiskup Mamberti danas su u Palati Srbija potpisali međudržavni sporazum u oblasti visokog obrazovanja.

Petrović sa vladikom Teodosijem o problemima SPC na Kosovu

Aktuelni ministar za lokalnu samoupravu Vlade Kosova Slobodan Petrović razgovarao je sa vladikom Teodosijem o aktuelnim problemima pravoslavne crkve na Kosovu i načinu na koji oni mogu da se reše.

Slobodan Petrović i vladika Teodosije (Foto MALS)

U saopštenju dostavljenom medijima navodi se da je zamenik premijera Kosova Slobodan Petrović sa episkopom Teodosijem i sekretarom eparhije Savom Šmigićem razgovarao o položaju, kulturnoj i duhovnoj baštini Srpske pravoslavne crkve na Kosovu.

Sagovornici su posebnu pažnju posvetili problemima sa kojima se eparhija suočava, načinima na koje se može pomoći crkvi, kao i ulozi crkve u očuvanju kulturnog i duhovnog identiteta srpske zajednice.

 

KFOR obezbeđuje proslavu Vidovdana

Priština — KFOR je saopštila da će sarađivati sa Kosovskom policijom i Euleksom kako bi osigurali da proslava Vidovdana u subotu prođe mirno.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Kosovska policija, Euleks i KFOR priznaju pravo i slobodu svih naroda da slave svoje kulturno i versko nasleđe, i očekuju da proslava Vidovdana 28. juna protekne na miran i uredan način“, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, ta tri tela su pažljivo i u bliskoj saradnji isplanirala raspoređivanje svojih snaga na terenu kako bi „garantovala bezbedan ambijent“.

KP, Euleks i KFOR pozvali su sve stanovnike Kosova da podrže održavanje proslave Vidovdana „mirno i sa uzajamnim poštovanjem“, i podsetili da će nadgledati situaciju i biti spremni da intervenišu ukoliko bude potrebno.

27. 06. 2014, 20:10 -> 23:15

Optužnica za kamenovanje srpske delegacije

Tužilac Kancelarije osnovnog tužilastva podigao je optužnicu protiv jedne osobe osumnjičene da je bacala kamenje na konvoj od dva vozila koja su prevozila članove srpske delegacije u zvaničnoj poseti Kosovu pre više od dve godine, saopštio je Euleks.

Optužnica ga tereti za ugrožavanje međunarodno zaštićenih osoba i nanošenje štete pokretnoj imovini, prenosi Tanjug.

„Tužilaštvo tvrdi da je osumnjičeni navodno bacao kamenje na konvoj od dva vozila koja su prevozila članove srpske delegacije u zvaničnoj poseti Kosovu, 4. aprila 2012.godine“, ističe se u saopštenju.

Prema navodima tužilastva, kako je saopšteno, ovaj napad na konvoj, koji je uzrokovao oštećenje na oba vozila i povrede člana delegacije, bio je motivisan etničkim i nacionalističkim predrasudama prema srpskoj delegaciji koja je putovala u konvoju.

Dve osobe osuđene za ratni zločin silovanja

Apelacioni sud osudio dve osobe optužene za silovanje šesnaestogodišnjakinje tokom rata.Zgrada Euleksa u Prištini (Foto Euleks)

U saopštenju Euleksa navodi se da su okrivljeni izvršili teški ratni zločin silovanja šesnaestogodišnjeg civila ženskog pola.

“Oboje okrivljenih u predmetu osuđeni su za silovanje kao ratni zločin, i to je prva takva presuda na Kosovu. Dok je za sve svedoke tužilaštva bilo potrebno mnogo hrabrosti da svedoče, još je više hrabrosti bilo potrebno preživeloj žrtvi silovanja”, navodi se u saopštenju Euleksa.

Dodaje se da ovaj predmet odražava odlučnost međunarodne zajednice da okonča nekažnjavanje svih onih koji izvrše ovakva krivična dela.

“Identitet žrtve je tokom celog postupka bio zaštićen i dozvoljeno joj je da svedoči na zatvorenom saslušanju. Tužilac se nada da će ova presuda podstaći druge hrabre muškarce i žene da progovore o seksualnom nasilju koje su pretrpeli tokom rata, bez obzira na to ko su bili počinioci nasilja”, zaključuje Euleks.

Iako u saopštenju Euleksa dostavljenom našoj redakciji nisu navedena imena, Kim nezvanično saznaje da su osuđeni Đorđe Bojković iz Babinog Mosta i Jovica Dejanović iz Prilužja.

Njih dvojicu je sudsko veće EULEKS-a u aprilu prošle godine oslobodilo optužbi da su odgovorni za ratni zločin protiv civila.

 

Ivanoviću još dva meseca pritvora

Lideru Građanske inicijative SDP Oliveru Ivanoviću produžen je pritvor za još dva meseca.

Tanjug, arhiva
Tanjug, arhiva

Njegov branilac advokat Nebojša Vlajić je izjavio da je odluku o produženju pritvora doneo Euleksov sudija za prethodni postupak iz Osnovnog suda u Kosovskoj Mitrovici. On je precizirao da će pritvor koji je danas Ivanoviću produžen, po novom rešenju trajati do 26. avgusta ove godine.

„Razlozi za produženje pritvora su apsolutno isti kao i u prethodnim rešenjima, sudija uporno ignoriše garancije koje je vlada Republike Srbije dala i tvrdi ono što od početka nije bilo istina, da gospodin Ivanović može pobeći ukoliko se nađe na slobodi ili da će uticati na svedoke“, rekao je Vlajić.

On je dodao da se žalba izjavljuje u roku od 24 sata i da će je najverovatnije podneti još u toku današnjeg dana. O žalbi odlučuje Apelacioni sud u Prištini.

Ivanović je podsetimo, 27. januara otišao da da iskaz u policiji u vezi sa sumnjom da je počinio dva krivična dela 1999. i 2000. nakon čega je zadržan, jer je tužilac Euleksa tražio da se Ivanoviću odmah odredi pritvor. 

Njegov advokat rekao je tada da optužbe protiv njegovog klijenta nemaju smisla i da je reč o politički motivisanom postupku.

SDP traži hitno puštanje Ivanovića

Građanska inicijativa SDP zatražila je danas da njen lider Oliver Ivanović hitno bude pušten iz pritvora.

„Priznajemo da smo razočarani u pravosuđe u kome vladaju bahatost i pravo sile, a ne sila prava. Priznajemo da smo krivi što smo bar na trenutak poverovali da će predstavnici Euleksovog pravosuđa uspeti da se, posle pet meseci, oslobode pritisaka onih koji utiču na njihove odluke i što smo se ponadali da će biti neutralni što je njihova obaveza“, navodi se u saopštenju SDP.

Dodaje se da za pet meseci tužilac nije uspeo da prikupi dokaze protiv Olivera Ivanovića, „jer ih nema“.

„Izgleda da mu ni sa nalaženjem lažnih svedoka ne ide kako treba. Razlozi za produženje pritvora su besmisleni, ali su nažalost jači od pravde, prava, peticije iza koje je stalo preko 10.000 naših sugrađana. Ti besmisleni razlozi jači su i od garancija Vlade Srbije i njenih najviših funkcionera. Sve to uz Oliverovu nevinost bilo je nedovoljno da mu se bar omogući odbrana sa slobode“, saopšteno je.

SDP je ocenio da su spremni i da preispitau dalje učešće u kosovskim institucijama, a saradnju sa predstavnicma međunarodne zajednice ograniče samo na pitanja vezana sa oblast poštovanja ljudskih prava.

Đurić razočaran odlukom

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izrazio je danas razočaranje zbog odluke da lideru SDP Oliveru Ivanoviću bude produžen pritvor i ocenio da je to novi pritisak na Srbe na Kosovu.

Đurić je, kako se navodi u saopštenju Kancelarije, ocenio da je to „veoma loš signal za opštu političku klimu i vladavinu prava na Kosovu i Metohiji“.

„Zabrinjava činjenica da je Ivanović uhapšen krajem januara pod sumnjom da je učestvovao u zločinima počinjenim na Kosovu tokom 1999. i 2000. godine, a da optužnica protiv njega do danas nije podignuta, što opravdava sumnju da se radi o političkom procesu“, naveo je Đurić.

Prema njegovim rečima, odluka suda u Kosovskoj Mitrovici uliva strah i nestabilnost u jednom veoma osetljivom trenutku.

Đurić je podsetio da je Vlada Srbije dala garancije da će u slučaju da se Ivanoviću dozvoli odbrana sa slobode, on u svakom trenutku biti dostupan pravosuđu i zatražio da „krajnje sporna odluka o produženju pritvora bude preispitana, odnosno ukinuta“.

KiM: 60 žalbi na rezultate izbora

Priština — Izbornom panelu za žalbe i predstavke Kosova podneto je ukupno 60 žalbi na konačne rezultate parlamentarnih izbora, održanih 8. juna.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Rok za podnošenje žalbi istekao je danas u 15 časova. Prema predsedniku izbornog panela Šukri Sulejmaniju po broju žalbi prednjači Demokratski savez Kosova sa ukupno 34 žalbe, a iz redova te stranke žalilo se 14 kandidata za poslanike.

Žalbe su uložila i dvojica kandidata za poslanike Demokratske partije Kosova (DPK) i dva kandidiata Alijanse za budućnost Kosova (AZBK). Žalbu kao stranka je podnela Alijansa novo Kosovo, koja nije uspela da predje izborni prag.

Incijativa za Kosovo je podnela 13 žalbi, od kojih je jedna od stranke, dok su ostale žalbe kandidata za poslanika, rekao je Suljejmani.

Demokratska partija Aškalija se žalila na podelu mesta u Skupštini, jer smatra da treba da dobije još jedno mesto, odnosno da ukupno ima dva poslanička mandata. Po jednu žalbu imaju i Progresivna demokratska stranka (PDS) i Srpska lista.

Najveći broj žalbi se odnosi na moguće nepravilnosti u prebrojavanju glasova medju pripadnicima iste partije ili koalicije.
Izborni panel ima pet dana da odgovori na sve žalbe. Posle toga CIK će izvršiti potvrdjivanje, sertifikovanje izbornih rezultata.

Posle potvrdjivanja rezultata u roku od 30 dana treba da bude izvršeno konstituisanje Skupštine Kosova, nakon čega predsednica Kosova Atifete Jahjaga treba da odredi mandatara za sastav vlade

KM: Policija uhapsila 18 osoba

Priština — Policija Kosova uhapsila je 18 osoba zbog nasilništva tokom protesta u blizini mosta na Ibru u južnom delu Mitrovice, 22. juna.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Prema policiji, demonstanti koji su bili nasilni imali su na sebi opremu koju su ukrali iz službenih vozila Euleksa.

Od 18 uhapšenih i privedenih šetorici je određena mera pritvora, desetorici kućni pritvor, a dvojica su upućena na redovnu proceduru, saopšteno je iz Policije Kosova.

„Uhapšeni se sumnjiče za krivična dela izazivanje opasnosti za lica pod međunarodnom zaštitom, učešće u grupi koja je izvršila krivično delo, huliganizam, napad na službeno lice. Među njima dvojica su osumnjičhena za tešku krađu i držanje oružja bez dozvole, kaže se u saopštenju PK.

Tokom protesta od kamenja je povređeno 13 policijskih zvaničnika i istovremeno je zapaljeno 6 vozila koje su pripadala Policiji Kosova (jedno) Euleksu (dva), UN-u (jedno) i Kosovskoj poreskoj admnistraciji (dva).

Oštećeno je i 25 vozila, dok je 12 osoba zatražilo lekarsku pomoć, među njima i dva novinara.

Tači: Bezbednija Priština nego Beograd

Kosovski premijer Hašim Tači izjavio je da je „srpska zajednica bezbedna“ na Kosovu i da je, statistički gledano, „bezbednije šetati Prištinom nego Beogradom“.

Podeli ovaj članak sa:

  • Hašim Tači (Foto Novosti)

„Moramo da se postaramo da primenimo rezultate dijaloga kako bi se situacija normalizovala…Radićemo zajedno kako bismo uspostavili poverenje u našoj državi, mada ne treba da zaboravimo da je Kosovo bilo suočeno s pretnjom od genocida pre samo 15 godina“, rekao je Tači u intervjuu „Danasu“, odgovarajući na pitanje na koji način bi njegova vlada, u slučaju da ponovo bude premijer, radila na unapređenju bezbednosti srpske zajednice i povratku Srba.

Na pitanje da li misli da je njegova izjava da je „’Park mira’ bio sraman čin postavljanja nove barikade“ doprinela kasnijim nemirima u Kosovskoj Mitrovici, on je još jednom ponovio da je „podizanje nove barikade nasred mosta sraman čin“.

„To neće prihvatiti EU, to neće prihvatiti svi građani Mitrovice, ni na jugu ni na severu, jer je ljudima dosta podela, oni žele dobru ekonomiju i saradnju. Očekujem da barikade, čak iako ih nazivaju ’mirovni parkovi’, budu uklonjene kako bi ljudi mogli slobodno da se kreću“, rekao je Tači.

On je apelovao na lidere opštinskih zajednica da misle o tome kako će da reše svoje lokalne probleme, „a ne da uvećavaju probleme“.

„Mi moramo biti čvrsti. Nikakvi parkovi, sportski tereni ili bašte ne mogu biti podizani nasred puteva ili mostova, bilo to u Prištini, Beogradu, Njujorku ili Mitrovici. Taj takozvani park predstavlja ismevanje mirovnih napora. Ali mi ne smemo da podlegnemo provokacijama onih koji pokušavaju da odlože primenu Briselskog sporazuma“, rekao je Tači.

„Još važnije jeste da se fokusiramo na uspostavljanje kosovskog suda na severu i omogućimo punu integraciju ovog dela u naš zakonski sistem“, dodao je on.

Pavićević ne može na Kosovo zbog parka

Oficiru za vezu Beograda sa Prištinom Dejanu Pavićeviću zabranjen je ulazak na Kosovo zbog njegovog učešća u izgradnji „Parka mira“, kaže Driton Ljajci.Dejan Pavićević (Foto Novosti)

„Gospodin Pavićević direktno je učestvovao u formiranju ’Parka mira’, a u nadležnosti kancelarije nije da ide tamo-ovamo, da šalje poruke: ’ne integraciji severa i juga’“, kaže Ljajci, koji je savetnik kosovskog ministra pravde.

Kako prenosi dnevni list „Politika“, Ljajci je rekao da je Pavićević „kršio principe ugovora“ i „izašao je iz nadležnosti svoje kancelarije“.

Ljajci je naglasio i da za prištinske vlasti „Park mira“ predstavlja poruku dezintegracije.

S druge strane, oficir za vezu Prištine sa Beogradom Valjdet Sadiku je za „Politiku“ rekao da mu je jako žao zbog slučaja sa njegovim kolegom Pavićevićem, ističući da je ta situacija rešena još u sredu uveče i da se radi o nesporazumu. „Mi smo sinoć dobili dopise u kojima piše da će se sve i dalje odvijati kao i do sada“, rekao je Sadiku.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi izjavio je u sredu da su prištinske vlasti „imale svoje razloge“ zbog kojih su tog dana zabranile Pavićeviću ulazak na teritoriju Kosova.

Pavićević je ranije rekao Tanjugu da je odluka kosovskih vlasti da mu zabrane ulazak na Kosovo gruba opstrukcija Prištine u implementaciji svega što je dogovoreno u Briselu i apelovao na EU i međunarodnu zajednicu da što pre reše taj problem.

 

 

Rakić: Nemam informacije o eventualnoj smeni

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić izjavio je da nije dobio bilo kakvu informaciju od prištinskog Ministarstva za lokalnu samoupravu o eventualnoj smeni.Goran Rakić (Foto kossev.info)

„Nisam dobio nikakvu informaciju od Ministarstva za lokalnu samoupravu u Prištini o mojoj eventualnoj smeni sa mesta gradonačelnika“, rekao je gradonačelnik severne Mitrovice Goran Rakić za agenciju Beta i dodao da ne želi da komentariše pisanje prištisnkih medija koji se bave tom temom.

Mediji na albanskom jeziku pisali su da je kosovska vlada počela procedure koje mogu dovesti do smene gradonačelnika Gorana Rakića zbog postavljanja barikade na mostu na Ibru.

Rakić je poručio da će se i u narednom periodu zalagati za mir i pozvao političke predstavnike Albanaca da sve nesporazume rešavaju za pregovaračkim stolom.

„Moja ruka je i dalje pružena komšijama Albancima i zalažem se za smirivanje tenzija i stvaranje uslova za potpunu normalizaciju odnosa“, rekao je Rakić.

Kako su naveli prištisnki mediji, prvobitno je od Rakića zatraženo da ukloni barikadu sa mosta koji deli južni od severnog dela grada.

Rakiću je juče Ministarstvo lokalne samouprave uputilo pismo u kome je navedeno da je postavljanje barikade kršenje Ustava i pet zakona Kosova, navode prištinski mediji.

„Izgradnja barikade na Ibru predstavlja gaženje slobode kretanja građana garantovano Ustavom Kosova i Briselskim sporazumom od 19. aprila 2013. godine i od 2. jula 2011.“, navodi se u pismu.

Zakon o lokalnoj samoupravi navodi da zbog kršenja Ustava Vlada može suspendovati gradonačelnika. Predlog za suspenziju dostavlja resorno Ministarstvo u roku od 30 dana od navodnog kršenja Ustava i zakona.

Na osnovu toga, Vlada Kosova može usvojiti odluku o suspenziji na 30 dana gradonačelnika ako smatra da postoje razlozi za to. Nakon toga se od Ustavnog suda traži mišljenje o tome da li je bilo kršenja Ustava i ukoliko sud podrži taj stav, vlada ga razrešava.

Na mostu je u protekle tri godine bila barikada koju su Srbi napravili. Most na Ibru prohodan je za pešake, ali ne i za vozila.