E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

12.06.2014 |08:00 – 23:55 Mi bez igre i cilja, oni jasno i precizno znaju šta rade.


Haradinaj: Unaprediti dijalog sa Srbijom

“Treba podići kvalitet dijaloga sa Srbijom”, rekao je Ramuš Haradinaj, jedan od kandidata za premijera Kosova.Ramuš Haradinaj (Foto AP)

Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj, koji je nominovan kao kandidat za premijera nove kosovske vlade, založio se za nastavak dijaloga sa Srbijom, istakavši da treba podići njegov kvalitet.

„Da, nastavicemo dialog sa Srbijom, ali treba da podignemo kvalitet tog dialoga, znači treba da znamo tačne teme dialoga“, rekao je Haradinaj.

Prema njegovim rečima, opozicione partije koje će formirati vladu Kosova maksimalno su mobilisane kako bi dale epilog aktuelnom stanju na Kosovu.

„Slučaj DPK je izuzetno težak, jer je doveo do veoma teškog stanja na Kosovu. Ako nastave sa ovom maglom koju stvaraju biće mnogih problema, jer smo mi svesni da smo kao Kosovo najkorumpiranija zemlja na Balkanu“, kazao je Haradinaj.

Odgovarajući na pitanje da DPK kaže da njoj pripada mandat za formiranje vlade Kosova, Haradinaj je rekao da on shvata paniku koja je uhvatila DPK.

„Tači i (zamenik premijera Hajredin) Kući i svi ostali u DPK su u panici jer nijedna albanska politička partija ne želi da sarađuje sa njima. Te zbog toga veoma je teško da se prevaziđe ovo stanje. Pitanje glasi zašto nijedna albanska partija nikako ne želi saradnju sa Tačijem“, rekao je Haradinaj.

On je naveo i da Tači predstavlja najveću političku grupaciju na Kosovu i da je „dobio deo takmičenja ali je brutalno izgubio u drugom delu od DSK, ABK i Inicijative za Kosovo“.

 

“Uz Haradinaja će stati potraga za nestalima”

Udruženje porodica stradalih na Kosovu i Metohiji smatra da će, ako Ramuš Haradinaj bude premijer Kosova, stati proces otkrivanja istine o sudbini 520 kidnapovanih Srba.

Missing obeležje nestalima (Foto KIM)

Udruženje veruje da će tako sasvim biti zaustavljeno i procesuiranje ratnih zločina, a navodi se i da život i bezbednost kosvskih Srba tada sigurno neće biti lakši nego što je danas, a „sasvim sigurno neće biti ni povratka prognanih Srba na njihova vekovna ognjišta“.

„Bespomoćni kao što smo bili i u proteklih 16 godina, javno pitamo kosovsku i medjunarodnu javnost da li su svesni kome poveravaju sudbinu žitelja KiM, posebno manjinskih zajednica“, navodi se u saopštenju udruženja.

Mogućnost da bi Haradinaj, nakon nedavno održanih izbora, mogao biti novi premijer Kosova, unela je novi nemir i strepnju medju članovima porodica stradalih na Kosovu, jer ga, kako navode u saopštenju, pamte po „zločinima koje su njegovi saradnici i on počinili nad srpskim civilima, nealbancima i nekim njima nelojalnim Albancima“.

U više navrata haški optuženik, za koga je Tužilaštvo u Hagu zahtevalo višegodišnju kaznu zbog zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom oslobodjen je po svim tačkama optužnice zbog nedostatka dokaza jer su ključni svedoci protiv Haradinaja, a zvanično ih je više od deset koji su trebali da svedoče protiv njega ubijeni, stradali su pod nerazjašnjenim okolnostima ili nestali, saopštilo je Udruženje porodica nestalih na KiM.

Jevtić: Zaustaviti privatizaciju hotela ’’Junior’’

Ministar Dalibor Jevtić uputio je pismo Kosovskoj agenciji za privatizaciju sa zahtevom da se odloži privatizacija hotela „Junior“ na Brezovici, u kome su smešteni interno raseljeni.Dalibor Jevtić (Foto Ministarstvo za povratak)

Kako se navodi u saopštenju ministarstva za povratak na čijem je Jevtić čelu, ministar je u pismu objasnio da se objekat ne može privatizovati dokle god se u njemu nalaze interno raseljena lica.

„U pomenutom objektu su smeštene 34 porodice, raseljena lica iz opština Uroševac, Prizren, Štimlje i Kačanik, različite životne dobi, od dece do starijih i iznemoglih lica“, rekao je Jevtić u pismu Agenciji za privatizaciju.

Jevtić je naveo i da postoji inicijativa za rešavanje statusa lica koja su smeštena u hotelu „Junior“ kao i da su već obezbeđena sredstva za rešavanje njihovog stambenog pitanja.

„Mi smo već obezbedili potrebna sredstva za rešavanje ovog problema i ovim dopisom želimo da vas upoznamo sa činjenicom, da će se krajem godine krenuti u implementaciju projekta čiji je prioritet upravo opština Štrpce“, istakao je Jevtić u pismu.

Ministarstvo za povratak saopštilo je da su za rešavanje problema smeštaja interno rasejenih lica obezbeđena sredsta iz IPA II fondova, za zatvaranje kolektivnih centara. Vrednost ovih projekata podržanih od strane Evropske unije je milion evra.

Ruski tenkovi u UKR, borbe u toku

Kijev — Kolona od tri ruska tenka prošla preko graničnog prelaza Djakovo koji su ranije zauzele proruske snage, javila je danas ukrajinska novinska agencija Ukrinform.

Foto: Beta/AP
Foto: Beta/AP

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov rekao je, na konferenciji za novinare, da su tenkovi koji su prešli ukrajinsko-rusku granicu stigli do Snižne u Donjeckoj obasti. Dva su se uputila u grad Gorlovka, gde ih je zaustavila ukrajinska vojska.

„Tenkove su napale naše (ukrajinske) oružane snage. Borbe su u toku. Ne mogu da objavim rezultat (borbi), ali deo kolone je uništen“, rekao je ukrajinski ministar.

U operaciji ukrajinske vojske u oblasti Donjecka i Luganska na istoku zemlje poginulo je 270 ljudi, a ranjeno 713 ljudi, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo zdravlja.

Od početka sukoba 225 ljudi je poginulo u Donjeckoj oblasti a 45 u Luganskoj, navodi se u saopštenju, preneo je ranije danas Itar-Tas s.

12. 06. 2014, 07:30 -> 19:04

Razvoj saradnje Srbije i Belorusije

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić sastao se sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom. Potpisano više međudržavnih sporazuma između Srbije i Belorusije. Nikolić i Lukašenko istakli su privrženost dveju zemalja poštovanju opštepriznatih normi međunarodnog prava, ciljeva i principa UN i konstatovali pozitivan razvoj svestrane saradnje dve zemlje.

Nikolić je priredio svečani doček Lukašenku ispred Palate Srbija, a zatim su dvojica predsednika razgovarali u četiri oka.

Izveštaj Tamare Stojsavljević
Lukašenko posetio Skupštinu Srbije

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašeno se u Skupštini Srbije sastao sa potpredsednicima parlamenta i poslaničkom grupom prijateljstva sa Belorusijom.

Kako je rečeno novinarima, protokolm nije bilo predviđeno da Lukašenko poseti parlament, ali je on izrazio želju da dođe u Skupštinu Srbije.

Predsednicima su se potom pridružile i delegacije dve zemlje, nakon čega je potpisano i više međudržavnih sporazuma i memoranduma.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je na zajedničkoj konferenciji za medije da Srbija ima prijatelje svuda u svetu – na istoku, zapadu, severu i jugu – i da se ne meša u njihove eventualne sporove, osim ukoliko se od nje ne zatraži savet ili pomoć.

Nikolić je istakao da je Lukašenko „veliki prijatelj Srbije“ i njegov „lični prijatelj“ i da je uvek kada je Srbija bila u nevolji prvi priticao u pomoć.

„Naše narode ništa ne razdvaja, mogu samo da budu spojeni ako rukovodstva prate želje svojih naroda, a vi i ja pratimo želje svojih naroda“, rekao je Nikolić.

Predsednik Srbije je podsetio da su Srbija i Belorusija „mučenice“, da su prošle kroz velika iskušenja i da su ih spojile muke.

„Mi želimo da budemo članica EU, vi ste članica Evroazijske unije, i bolju vezu te dve unije od naše dve države nikada neće imati“, rekao je Nikolić.

Lukašenko je poručio da je Belorusija uvek podržavala i da će podržavati teritorijalni integritet Srbije i da pozdravlja napore srpskog rukovodstva za normalizaciju odnosa sa Prištinom.

„Spremni smo da i dalje razvijamo prijateljske odnose sa Srbijom. Srpski narod će uvek za nas biti bratski narod, a Belorusija će uvek biti rame uz rame sa Srbijom u svim teškim situacijama“, rekao je Lukašenko.

Navodeći da su dve zemlje danas potpisale osam međudržavnih sporazuma, rekao je da se nada da će to doprineti daljem unapređenju bilateralne saradnje i dodao da je Belorusija spremna, ukoliko je srpska strana za to zainteresovana, za otvaranje zajedničkog preduzeća u Srbiji, u kojem će raditi Srbi i nekolicina Belorusa i koje će izvoziti svoje proizvode na treća tržišta.

„Vi ste sačuvali svoju privredu, a mi smo izgubili privredu i radna mesta i zato je pomoć koju ste nam obećali u otvaranju novih radnih mesta stvaranjem zajedničkih preduzeća, zajedničkih holdinga i izlaskom na treća tržišta dragocena“, rekao je predsednik Srbije.

Sada pokušavamo da napravimo da bude bolje nego što je bilo, a svaka vlast koja iza sebe ne ostavi bolje stanje nego što je zatekla, nema pravo da izađe pred narod i kaže da je dobro radila, rekao je Nikolić.

Delegacije sastanak.jpg

Predsednici su potpisali zajedničku izjavu u kojoj su naglasili i jačanje centralne uloge UN u rešavanju čitavog kompleksa pitanja u vezi sa očuvanjem međunaradnog mira i bezbednosti, suprotstavljanjem savremenim izazovima i pretnjama i mirnom regulisanju međunarodnih sporova i konflikata.

Založili su se i za dalje povećanje efikasnosti OEBS-a i nastavak procesa međunarodne pravne izgradnje te organizacije.

Istaknuto je i obostarano uverenje da samo neometan, ravnopravan i konstruktivan dijalog može doprinositi regulisanju međunarodnih nesuglasica kao i privrženost zajedničkom zalaganju za stvaranje uslova za takav dijalog.

Dvojica predsednika su izrazila zadovoljstvo dinamikom razvoja trgovinsko-ekonomske saradnje i založili se za produbljivanje bilateralnih odnosa u prioritetnim pravcima.

Kako su precizirali, ti prioritetni pravci su povećanje obima i strukture robne razmene i pronalaženje novih oblasti ekonomske saradnje radi dinamičnog rasta nacionalnih ekonomija i povećanje životnog standarda građana.

Takođe, naveli su i korišćenje potencijala međuvladine srpsko-beloruske komisije za trgovinsko-ekonomsku saradnju, kao efikasnog instrumenta za proširenje saradnje u mašinogradnji, agroindustriji, oblasti saobraćaja i energetike, prehrambenoj i drvno-prerađivačkoj industriji.

U zajedničkoj izjavi navodi se i značaj daljeg jačanja regionalnih veza kroz posete delagacija, povećanja broja gradova pobratima i partnera, učešće na sajamskim i izložbenim manifestaijama.

Predsednici navode i opredeljenost za stvaranje povoljnih uslova za proširenje kontakata srpskih i beloruskih poslovnih krugova, jačanje saradnje dve privredne komore, naučno-tehničke saradnje, obrazovanja.

Prema njihovom mišljenju, usvojena dokumenta doprineće daljem proširenju pravne osnove bilateralnih odnosa.

Lukašenko je posetio i Srpsku pravoslavnu crkvu, gde je patrijarh srpski Irinej uručio Lukašenku orden Svetog Save prvog stepena.

12. 06.2014, 10:04 -> 19:33

Dobri trgovinski odnosi Srbije i Nemačke

Predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Berlinu sa nemačkim privrednicima. Premijer je predstavio mere koje planira Vlada u narednom periodu u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta.

Vučić je preneo privrednicima šta će biti urađeno u bliskoj budućnosti kako bi se uspostavila održiva ekonomija posle katastrofalnih poplava i stvorio povoljan poslovni ambijent.

Pripremila Tanja Jović
Bez novih uslova Nemačke

Vučić je na kraju dvodnevne posete Berlinu istakao je da nije bilo nikakvih novih uslova Nemačke.

„Apsolutno nijedan novi uslov, osim da marljivo radimo na ekonomskim reformama. Izneo sam kompletan plan i program kancelarki Merkel. Da poštujemo obaveze koje smo preuzeli, da nastavimo razgovore sa Prištinom, ali to su stvari koje su se pordazumevale“, objasnio je Vučić.

Vučić je na početku radnog doručka, u organizaciji Odbora nemačke privrede za istok, rekao i da Srbija do sada nije bila veoma uspešna u stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, navodeći da će u narednom periodu biti usvojeno više bitnih zakona.

Tako je rekao da će za 10 do 20 dana u skupštini biti usvojen novi zakon o radu, za koji je objasnio da je najbolji u regionu.

Isto tako, u planu je usvajanje zakona o stečaju, građevinskim dozvolama i drugim oblastima bitnim za privlačenje investicija.

Srbija će, kako je naglasio, usvojiti moderne zakone.

Vučić je preneo da je bitno preduzeti i nešto u oblasti fiskalne konsolidacije.

Na kraju je rekao da želi da čuje od privrednika iz Nemačke koje su prepreke na koje su naišli i iskustva u poslovanju u Srbiji, kako bi se pokušali rešavati ti problemi čime bi se privukli novi investitori iz ove zemlje.

Nemačka privreda može da pomogne Srbiji

Direktor Odbora nemačke privrede za istok Rainer Lindner je pohvalio posvećenost srpskog premijera da učini zemlju privlačnijom za investicije, posebno nakon što je Srbija bila pogođena poplavama, i kada je 1,5 miliona ljudi pogođeno štetom ove nepogode.

Ovaj sastanak, kako je naglasio, treba da bude posvećen i tome kako nemačka privreda može da pomogne i u ovom kontekstu.

Prema njegovim rečima sastanku prisustvuju predstavnici velikih kompanija koje su već prisutne ili žele da dođu u Srbiju.

Lindner je rekao da dve zemlje imaju dobre trgovinske odnose, i da je visina investicija dobar signal da nemačka privreda podržava put Srbije u EU.

Istovremeno je izrazio nadu da će Srbija brzo napredovati ka EU, dodajući da je ohrabrujuća nedavna poruka nemačke kancelarke Angele Merkel koja je rekla da sve zemlje zapadnog Balkana imaju evropsku perspektivu.

Srbija je, kako je konstatovao Lindner, na tom putu na prvom mestu.

„Jedna kompanija najavila 3.000 radnih mesta“

Aleksandar Vučić je rekao nakon razgovora sa nemačkim privrednicima da je jedna velika kompanija najavila otvaranje više od 3.000 novih radnih mesta u Srbiji do 2016. godine.

„Ako nam ovaj sastanak da samo ovaj rezultat za nekoliko hiljada zaposlenih to je veliki uspeh i veoma sam srećan zbog toga. Drago mi je što su ti ljudi uglavnom govorili pozitivno o Srbiji, a tamo gde smo imali probleme kao što je bio slučaj sa ‘Kontinentalom’, to smo najvećim delom rešili, a ostatak će biti rešen u narednih nekoliko nedelja“, rekao je Vučić.

Istakao je da su privrednici ukazali na probleme sa kojima su se suočavali ranije i danas, dodajući da su neki problemi već rešeni, a da će neki biti rešeni u danima i nedeljama pred nama.

Takođe je rekao da je, na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici najmoćnijih nemačkih kompanija, dat predlog da se nešto slično organizuje u Bavarskoj, Minhenu i Baden-Virtenbergu, Štutgartu, zbog njihovih veoma snažnih asocijacija proizvođača.

On je podsetio da je Merkelova juče pominjala neke od nemačkih kompanija koje žele da investiraju u Sbriji, a koje su se danas pojavile, između ostalih, „Erbus“.

Izrazio je zahvalnost šefu nemačke diplomatije Franku Valteru Štajmajeru što, kako je rekao, dobro razume specifičnosti srpske pozicije u savremenom svetu, kao i Odboru nemačke privrede za istok i privrednicima koji pokazuju želju za ulaganjem i investiranjem u Srbiju.

„Od Nemačke možemo samo da dobijemo. Nemamo šta da izgubimo i želim da Srbija bude što bliža Nemačkoj i što bolja i privlačnija destinacija za tu zemlju“, naglasio je premijer.

Pomoć za žrtve poplava

Rajner Lindner je rekao da je informisao premijera da su nemački privrednici prikupili 1,1 milion evra pomoći za žrtve poplava.

Takođe je informisao Vučića da će, kao je naveo, nemački biznis povećati aktivnosti u Srbiji, kako u smislu investicija, tako i radnih mesta.

On je ukazao da je razgovarano i o medicinskoj pomoći Srbiji i žrtvama poplava, rekavši da bi i oko toga mogla da se angažuje nemačke privreda.

Lindner je najavio da će u septembru ili oktobru u Srbiji biti održan nastavak sastanka sa nemačkim privrednicima.

„Doći ćemo i dovesti više projekata i nadam se investicija. Imaćemo u septembru i regionalni biznis forum u Crnoj Gori, gde će biti pozvane sve zemlje zapadnog Balkana“, rekao je Lindner dodajući da su bitne i prekogranične investicije.

Smanjen trgovinski deficit sa Nemačkom

U bilateralnoj trgovini sa Nemačkom Srbija je prošle godine, kako pokazuju podaci Ministarstva spoljnih poslova Nemačke, smanjila trgovinski deficit za 34,5 odsto na 383 miliona evra.

Srbija je, prošle godine, izvezla u Nemačku robu u vrednosti od 1,3 milijardi evra, što je povećanje od 28,4 odsto.

Istovremeno je Srbija uvezla iz Nemačke robu u vrednosti od 1,7 milijardi evra, što je rast od 5,7 odsto.

Međutim, pravu visinu vrednosti srpsko-nemačke trgovine je veći pošto mnoge nemačke firme koriste svoje sestrinske firme u Srbiji za snabdevanje takozvanih trećih tržišta, što nije obuhvaćeno zvaničnom statistikom.

Najvažnije investicije iz Nemačke u Srbiji su, između ostalog STADA, „Metro“, „Frensenius“, „Boš“, „Henkel“, „Simens“, „Daimler Benz“ i „Meser“.

Nemačke direktne investicije u Srbiju od 2000. dostigle su vrednost u visini od 1,743 milijardi evra.

Radnom doručku u berlinskom hotelu „Regent“ prisustvovali su predstavnici kompanija „Crosmobil“, KPMG, „Vallourec“, SAP, RWE, „Airbus“, „Andritz Hydro“, „Unicredit bank“, „Leoni“, „Bombardier“, „Bayer“, „Toennies“, „MobilMediCare“, „Maquet“, „Wolf“, „Meser“, „Continental“, „Metro“.

Vučić je sastankom sa privrednicima završio posetu Nemačkoj.

12. 06.2014, 15:15 -> 19:44

Verbić poziva Jovanovića da podnese ostavku

Ministar obrazovanja Srđan Verbić pozvao je rektora Univerziteta Megatrend Miću Jovanovića da odgovori ili podnese ostavku pošto je međunarodna procedura za proveru Jovanovićevog doktorata pokazala da on nije akademsko zvanje stekao na LSE (London School of Economics) kako je inače Jovanović tvrdio. Jovanović se još nije oglasio.

Verbić je rekao da na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka nema doktorske teze rektora Megatrend univerziteta Miće Jovanovića i pozvao ga da podnese ostavku.

Pripremila Sanja Ljubisavljević

Proverom preko ENIK mreže utvrđeno je da u bazi podataka Londonske škole ekonomije i političkih nauka ne postoji doktorska teza rektora Jovanovića, ni podaci da je on tamo registrovan kao student doktorskih studija, rekao je Verbić.

Takođe, diploma rektora Jovanovića ne postoji ni na Univerzitetu u Londonu rekao je Verbić i naveo da eventualna ostavka rektora ne mora da znači da će Univerzitet Megatrend izgubiti akreditaciju.

„Univerzitet Megatrend je u procesu reakreditacije, oni su uredno i na vreme predali dokumentaciju za ovaj ciklus akreditacije i proces je u toku“, rekao je ministar.

Međutim, postavlja se pitanje kako je Megatrend svojevremeno dobio akreditaciju bez prethodne provere kvalifikacija rektora.

„Treba da bude jasno da komisija ne može da ulazi u autentičnost svakog dokumenta koji joj se daje, to je u odgovornosti visokoškolske ustanove. Kad se radi o ovakvom gestu, to dovodi u sumnju mnoge stvari, pa i naravno profesionalne aspekte koji su u vezi sa samim disertacijama. Moglo bi se postaviti pitanje da li su bile na dovoljno visokom nivou“, istakao je Srđan Stanković iz Saveta za visoko obrazovanje.

Ministar Verbić je pozvao i nadležne organe da utvrde da li ime elemenata krivičnog dela.

Provera koju je naložilo Ministarstvo pokazalo je da je Jovanović doktorirao na Univerzitetu u Mariboru 1991. godine, rekao je Verbić.

Dakle, umesto dva doktorata koje je naveo u zvaničnoj biografiji, rektor Megatrenda ima samo jedan. Prvi iz 1983. ne postoji.

MJ-Biografija.jpg
Jovanovićeva biografija sa sajta „Megatrenda“

„Zakon o visokom obrazovanju, član 54 propisuje da rektor univerziteta ne može biti osoba koja je prekršila kodeks profesionalne etike“, istakao je ministar.

Upitan šta će biti sa diplomama osoba kojima je Jovanović bio mentor na doktorskim studijama, ministar je rekao da se Ministarstvo neće time baviti.

„To nije u nadležnosti ministarstva, ministarstvo bi trebalo da se bavi sistemskim stvarima. Nadležnost za konkretne doktorate je na univerzitetima i oni koji su odgovorni za kvalitet doktorskih disertacija su sami univerziteti i mentori“, rekao je Verbić.

„Jovanović ima doktorat o kome je govorio, on je doktor nauka, kao takav ispunjava uslove da bude mentor“, kaže Aleksandar Belić, državni sekretar u Ministarstvu prosvete.

Rektor Jovanović se još uvek nije oglasio, a zamenik rektora Vladan Kutlešić kaže da su zaposleni na Megatrendu iznenađeni informacijom da Jovanović nema doktorat.

U međuvremenu, Senat Megatrenda utvrdio je da nije sporna originalnost doktorske disertacije ministra Nebojše Stefanovića, čiji je Jovanović bio mentor.

Oglasio se i Stefanović, koji je ocenio kao lažne i politički motivisane optužbe za plagijat. On je za Nedeljnik rekao da je doktorski rad na Megatrendu pošteno uradio i da Komisija nije imala nijedan prigovor.

Mića Jovanović je vlasnik i rektor Megatrend univerziteta. Rođen je u Knjaževcu 1953. godine, a gimnaziju je završio u Boru. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu (1976). Na istom fakultetu je magistrirao 1979. u oblasti sociologije rada.