Pavićević: Niko iz Civilne zaštite neće ostati bez posla
30.03.2015 | 09:09
Oficir za vezu Vlade Srbije u Prištini Dejan Pavićević rekao je da nijedan čovek iz Civilne zaštite na severu Kosova neće ostati bez posla i zaduženja.
Dejan Pavićević
„Ne očekujem da će ti ljudi koji su do sada radili za svoju državu to sada prestati“, rekao je Pavićević za „Večernje novosti“.
„Uvek su bili tu“, nastavio je on, „da učine da se svi osećaju sigurnije i nastaviće da rade iste poslove u okviru sektora za vanredne situacije i raznih drugih institucija na KiM“.
Ovako je on, navode „Novosti“, objasnio šta podrazumeva dogovor o Civilnoj zaštiti poštignut prošle nedelja sa albanskom stranom i gde će se zaposliti pripadnice te službe koji ne žele integraciju u novi sistem.
Ministarka za dijalog u kosovskoj vladi Edita Tahira izjavila je nedavno da je postignut dogovor o raspuštanju organizacije Civilne zaštite na severu Kosova.
Ona je tada precizirala da su sporazum o raspuštanju Civilne zaštite postigli Beograd, Priština i EU, kao i da je sporazumom predviđeno da pripadnici Civilne zaštite budu integrisani u institucije Kosova.
Tahiri je još dodala da će sporazum biti sproveden do 1. septembra 2015. godine.
Pavićević je na pitanje beogradskog dnevnika hoće li Zajednica srpskih opština (ZSO) imati veća ovlašćenja od onih koje postojeći zakon predviđa za asocijaciju ostalih kosovskih opština, rekao da sa ZSO „ne želimo da stvaramo nekakav entitet ili feud na KiM“.
„Želimo elementarne uslove koji bi dugoročno garantovali sigurnost i prosperitet Srba na KiM, a ovlašćenja na kojima insistiramo samo su garant toga. Sve u vezi sa ZSO precizirano je Briselskim sporazumom i manje od toga niti možemo, niti želim da prihvatimo“, rekao je Pavićević.
Na pitanje da li ima uvid u stanje srpske imovine na KiM, i da li postoji mehanizam da se zaštite vlasnička prava srpskih firmi, Pavićević je rekao da se sistemsko rešenje tog pitanja mora naći u okviru briselskog dijaloga.
„Ako već svi govore o uspostavljanju pune vladavine prava na KiM, onda to mora podrazumevati pravnu i svaku drugu zaštitu srpske imovine. Poreklo imovine je lako dokazivo, bilo da je to generacijsko ulaganje u porodičnu kući ili ulaganje naše države i naroda u privredne subjekte na KiM“, rekao je Pavićević.
Građani Severne Mitrovice o integraciji civilne zaštite: „To nema pojma, oni ne pripadaju dole, od toga nema ništa“
30. 03. 2015, 17:38 Izvor: KoSSev
![](https://i0.wp.com/kossev.info/slike/vesti/foto_vest__1427730674.jpg)
Iako je vest da su Beograd i Priština postigli sporazum o integraciji civilne zaštite sa Severa Kosova odjeknula kako u srpskoj, tako i u kosovskoj javnosti, većina građana u Severnoj Mitrovici „ne zna“ da je postignut još jedan Briselski sporazum – pokazuje današnja tonska anketa KoSSeva sa ulica ovog grada. Oni građani koji su informisani o rezultatima novog sporazuma, međutim, smatraju da je integracija civilne zaštite u kosovski sistem loša odluka, te i da će to uticati na bezbednost građana na Severu. Većina građana, takođe, nije bila raspoložena za razgovor, dok su ovog puta mladi bili informisaniji.
„Ne znam Boga mi“, „Ne, nisam. Nisam za to čuo“, „Nisam. Ništa ne mislim o tome, jer ništa ne znam“ i „Nisam ja odavde“, bili su neki odgovora građana sa ulica Severne Mitrovice na pitanje novinara KoSSeva da li su čuli da će civilna zaštita biti integrisana u kosovski sistem.
Međutim, jedan mlađi sagovornik je istakao da je čuo za sporazum o integraciji civilne zaštite, ali i da je i ovaj sporazum, ostvaren bez učešća lokalne zajednice.
˝Da čuo sam, u medijima ovih dana. Kao i svaki sporazum, na žalost, i ovaj je prošao bez učešća ljudi odavde i barem traženja mišljenja ljudi odavde. Nisam baš upoznat sa svim detaljima, ali mislim da je trebalo naći neko drugo rešenje,” kazao je ovaj mladić.
On je istovremeno istakao da će i integracija civilne zaštite uticati na bezbednost građana na Severu, iako to nije oružana formacija, kao i da je trebalo naći neku drugo rešenje.
„U neku ruku hoće. Civilna zaštita nije oružana formacija, ali je pružala barem određenu dozu sigurnosti ljudima ovde. Poznavajući Kumanovski sporazum – u njemu jasno stoji da Srbija ima pravo da 999 pripadnika Vojske Srbije pošalje na Sever i mislim da je trebalo da nađu neko rešenje između ta dva.“
Još jedan od naših današnjih sagovornika je izrazio svoje nezadovoljstvo.
„Da čuo sam, naravno. Mislim da je integracija civilne zaštite loša za stanovništvo u Kosovskoj Mitrovici svakako. Ko će štititi interese stanovništva?“ upitao je naš sagovornik.
„Da, mislim da će biti ugrožena (bezbednost) i to mnogo,“ takođe je rekao je jedan od mlađih ispitanika.
Međutim, jedan od mladića sa kojim smo danas razgovarali, tvrdi da bezbednost građana na Severu neće biti ugrožena, te da civilnu zaštitu nije video „u akciji“.
„Jesam, čuo sam neke priče koje kruže gradom i nešto sam čitao na Internetu, ali šta je tu istina, ne znam. Još ništa zvanično nisam pročitao, ili čuo,“ odgovorio je ovaj mladić na pitanje da li je čuo da će civilna zaštita biti integrisana u kosovske institucije.
On je dodao:
„Moje mišljenje je da neće biti ugrožena bezbednost građana, zato što neku civilnu zaštitu nisam video u akciji i ne znam čime bi doprinela bezbednosti našeg grada.“
Bilo je i onih koji su sa nevericom slušali pitanja i komentarisali da „od toga nema ništa“.
„To nema pojma, oni ne pripadaju dole, od toga nema ništa,“ rekao je jedan od starijih sugrađana, dok je drugi upitao našeg novinara „Kome sada pripadaju?“, misleći na pripadnike civilne zaštite.
Poslušajte u nastavku TONSKU ANKETU sa ulica Severne Mitrovice.
Završen protest bivših pripadnika OVK
30.03.2015 | 16:05
Protest bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) završen je danas u Prištini nakon sastanka koji su njihovi predstavnici imali s komisijom Vlade Kosova za veterane.
Protest veterana OVK
Demonstrantima, koji su u jednom trenutku upali i u dvorište Vlade Kosova, na sastanku je obećano da će naredne nedelje biti objavljeni spiskovi onih kojima je priznato pravo da budu proglašeni veteranima OVK.
Predsednik Odbora za zaštitu prava boraca bivše OVK Dževdet Ćerići je posle susreta s vladinom komisijom rekao učesnicima protesta da imaju čvrsta obećanja.
Stotinak bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova zahtevalo je objavljivanje spiskova veterana OVK i bunilo se zbog najave formiranja Specijalnog suda za zločine bivše OVK.
Protest su obezbeđivale jake snage Policije Kosova. Među njima su bili i pripadnici specijalnih jedinica.
Rama: Kosovo i Makedonija u Jadransko jonsku strategiju
30.03. 2015, 16:42 Izvor: Tanjug
![](https://i0.wp.com/kossev.info/slike/vesti/foto_vest__1427728250.jpg)
Premijer Albanije, Edi Rama, predložio je da se Kosovo i Makedonija po ubrzanoj proceduri uključe u regionalnu Jadransko jonsku strategiju, piše danas „Koha ditore“.
Rama je na skupu u Peskara, Italija, ponovio da makroregionalna treba da pratri i nacionalne strategije.
„Da tražimo rešenje izvan Evrope isto bi bilo kao da tražimo rešenje van istorije. Ponavljam da makrostrateške strategije treba da idu na osnovu nacionalnih“, rekao je Rama skupu.
On je izrazio nadu da će aktivna faza makroregionalne strategije Jadransko jonskog primorja biti omogućen poristup i za četiri zemlje koje nisu članice EU, a članice su te regionalne strategije.
„Nadam se da će ubrzanom procedurom u regionalnu strategiju biti uključeni Kosovo i Makedonija čime bi ta saradnja bila kompletirana“, rekao je Rama.
Makroregionalna strategija je „jedan novi put koji bi ojačao odnose među susedima, ali i mirovnu strategiju posredstvom ekonomske i socialne saradnje“, rekao je Rama, prenosi „Koha ditore“.
Evropska komisija je juna prošle godine predstavila evropsku strategiju namenjenu razvoju Jadransko – jonskog regiona.
Jačanje ekonomije i socijalnog razvoja, i brža integracija Zapadnog Balkana u EU ciljevi su nove evropske Strategije za Jadransko-jonski region, a „rad na zajedničkim prioritetima put je za brži napredak regiona“, poruka je Brisela.
U pitanju je treća evropska makro – regionalna strategija (posle Dunavske i Baltičke), čiji je cilj da se zemlje definisane, na prvom mestu, ali ne i isključivo, basenom Jadranskog i Jonskog mora bolje povežu i bliže sarađuju u oblasti transporta, energetike, turizma, zaštite životne sredine i promocije pomorske privrede.
Jadransko – jonska inicijativa trenutno okuplja osam zemalja regiona od kojih su četiri članice EU (Grčka, Italija, Slovenija i Hrvatska) i četiri zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija).
Jadransko – jonski region obuhvata osam država sa 70 miliona stanovnika.
Kosovo članica Tenisa Evrope
28.03. 2015, 22:35 Izvor: KoSSev
![](https://i0.wp.com/kossev.info/slike/vesti/foto_vest__1427578582.jpg)
Foto: Tenis Evropa – Predsednik Tenisa Evrope čestita predsedniku Teniskog saveza Kosova
Kosovo je postalo 50. članica regionalnog udruženja Svetske teniske federacije, Tenisa Evrope, saopšteno je danas iz ove sportske organizacije. Članstvo Kosova stupa na snagu 1. januara 2016. godine, kada će teniseri sa Kosova moći da se po prvi put takmiče na Evropskom juniorskom prvenstvu i drugim takmičejima Tenisa Evrope. Teniski savez Srbije se nije oglasio povodom još jednog sportskog priznanja.
„Kosovo je postalo 50. članica Tenisa Evrope, regionalnog Udruženja sportskog upravnog tela Međunarodne teniske federacije. Tenis se stoga pridružuje rastućoj listi sportova da formalno odobri članstvo Kosovu, a sledeći odluku Međunarodnog olimpijskog komiteta od decembra prošle godine da dodeli puno priznanje Olimpijskog komiteta Kosova, u skladu sa pravilom 3.7 Olimpijske povelje,“ navodi se na zvaničnoj Internet stranici Tenisa Evrope.
U saopštenju se dodaje da je odluka o članstvu Kosova doneta na godišnjoj skupštini ove organizacije u Lozani prošle subote, na kojoj je aplikacija Kosova postigla potrebnu dvotrećinsku većinu glasova za članstvo, te da Kosovo stoga postaje prvi novi član Tenisa Evrope od pridruživanja Crne Gore ovom udruženju 2006. godine.
Iz ove sportske organizacije, međutim ističu da Tenis Evrope sarađuje sa Teniskim savezom Kosova u poslednjih nekoliko godina, tako što je kosovski teniski savez dobijao „skromnu razvojnu pomoć u vidu podrške Tenis 10 programa (turnir za decu do 10 godina), opreme i tečhničkih poseta.“
„Članstvo Kosova stupiće na snagu od 1. januara 2016, kada će igrači sa Kosova moći da se takmiče na Evropskom juniorskom prvenstvu i drugim takmičenjima Tenisa Evrope po prvi put,“ dodaje su saopštenju Tenisa Evrope.
Povezani članci:
|
Tenis Evropa odbio je u martu prošle godine zahtev kosovskog teniskog saveza za prijem u ovu organizaciju, kada je 20 delegata bilo protiv članstva Kosova, 30 za, uz 15 uzdržanih.
Tada je, kako su srpski mediji naveli, Teniski savez Srbije, predvođen počasnim predsednikom, Slobodanom Živojinovićem i generalnim direktorom, Dušanom Orlandićem, a uz podršku predsednika TSS-a,Vuka Jeremića, zapravo „izvojevao novu pobedu“, navodeći da je to bila „jedna od težih diplomatsko-sportskih bitaka“.
„Živojinović je uoči glasanja održao izvanredan govor pred svim delegatima, gde je objasnio značaj poštovanja sportskog i međunarodnog prava, poručivši da Kosovo nije članica UN-a i da s obzirom na to ne bi trebalo da bude primljeno u Tenis Evropu,“ prenele su tada Novosti.
Šesnaest međunarodnih saveza + MOK
Kosovo je do sada postalo punopravan član u sportskim međunarodnim savezima košarke, plivanja, ping-ponga, gimnastike, dizanja tegova, streljaštva, džuda, navigacije, modernog petoboja, rukometa, boksa, a prihvaćeno je da bude član sa ograničenim pravima u međunarodnim savezima rvanja, skijanja, tekvandoa, biciklizma i karlinga.
Kosovo, posle jednoglasne odluke svih učesnika Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Monaku je postalo i punopravni član ove najviše svetske sportske organizacije, i po prvi put će učestvovati na Olimpijskim igrama u Riju, 2016. godine i to pod svojom zastavom.
Sa konferencije srpskih i albanskih aktivista civilnog društva u Beogradu: Civilno društvo nije nikad prestajalo da međusobno razgovara
30. 03. 2015, 17:22 Izvor: KoSSev
![](https://i0.wp.com/kossev.info/slike/vesti/foto_vest__1427729311.jpg)
Aktivisti civilnog društva Srbije i Kosova nikad nisu prestali da jedni sa drugima pričaju i nisu gubili svoje veze, a to postoji još od osamdesetih godina prošlog veka. Znali su da će i nakon rata koji nisu želeli, biti ključan deo, a saradnja između srpskih i albanskih civilnih organizacija čini „novu normalnost“, nasuprot „postojeće normalnosti“ – „malo mržnje, mnogo ignorisanja i česte indiferentnosti“, a koja se po svojim pozitivnim efektima ne može pronaći na drugom mestu u svetu u postojećem kontekstu. Uloga civilnog društva nije samo da podiže svest, već i da bude dobar hroničar u onome što je postignuto. Političke elite do sada su postizale dogovore često bez otvorenosti za javnost, a civilne organizacije su te koje beleženjem događaja jesu korektivan faktor. U saradnji civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, civilno društvo sa Severa Kosova i sami kosovski Srbi, međutim, do sada su bili izostavljeni iz procesa dijaloga i zajedničkih programa saradnje. „Biti oko stola, ne znači da ste za stolom“, ovo su neke od poruka sa današnjih panela susreta aktivista civilnog društva centralne Srbije i Kosova koji se dešava u Beogradu.
U toku je jednodnevna konferencija srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva u hotelu „Metropol Pallace“ na kojoj se razgovara o ulozi civilnog društva u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, ali i kosovskih Srba.
Na konferenciji, koju organizuje Balkanski fond za demokratiju (BTD), uz finansijsku pomoć britanske ambasade u Srbiji, okupljeno je preko stotinu srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija i medija sa Kosova, kao i međunarodnih predstavnika. Među njima se nalaze i neki predstavnici civilnog sektora i medijske zajednice kosovskih Srba, među kojima je većina sa Severa. Na skupu su prisutne i Južne vesti kao jedini medij iz centralne Srbije, dok su beogradski mediji koji su pozvani da prate ovaj skup odsutni, a o čemu je ranije danas javio i radio Kim.
U prepodnevnom radu konferencije učestvovali su i britanski ambasador Denis Kif, potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda iz Vašingtona, Ivan Vejvoda, kao i akademski istraživač sa Londonske škole za ekonomiju, Džoana Hanson.
„Civilno društvo nije nikada prestalo da međusobno razgovara i mi smo miljama ispred,“ rekao je Vejvoda, upoređujući, sa jedne strane, spor proces političkog dijaloga, i plodonosne saradnje civilne zajednice sa druge. Vejvoda je naglasio da je za napredak dijaloga suštinski potrebna energija sa samog terena, od samih ljudi i aktivista civilnog društva.
Britanski ambasador Denis Kif naglasio je važnost projekata koje realizuje Balkanski fond za demokratiju, u čitavom regionu, ocenivši da će ova ambasada nastaviti da podržava ovakve projekte. On je naglasio da ulogu svoje ambasade vidi u tome da se Srbiji pruži pomoć u tome da, kako je rekao, bude „u potpunosti sposobna“ da se pridruži EU, a što podrazumeva i to da se „modernizuje i osposobi“ u delu kako bi „negovala odnose sa svojim susedima“, ali i da se to isto učini i sa susedima Srbije.
Oba učesnika su saglasna u tome da se Briselski sporazum na terenu sporo sprovodi, kao i da se čitav briselski pregovarački proces sporo odvija, istovremeno naglasivši i napredak u samom procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine.
Govoreći o potrebi proaktivnog delovanja lokalnih nevladinih organizacija i ostalih aktivista civilnog društva, Hanson se osvrnula na žalbe koje sluša o tome da Zajednica srpskih opština i posle dve godine od Briselskog sporazuma nije formirana, odnosno da statut nije još uvek donešen, dodavši da je to upravo prostor u koji civilno društvo treba da uđe svojim proaktivnim delovanjem.
„Civilno društvo uvek treba da da svoje ideje u vezi sa ovim statutom, kako bi se razvila dalja, mnogo fokusiranija diskusija u vezi sa njim,“ rekla je Hanson.
Hanson je apelovala na predstavnike iz Beograda, Prištine i međunarodne zajednice da dopru do predstavnika civilnog društva na samom terenu.
„Saznajte kako razmišljaju ljudi na samom terenu, debatujte i razgovarajte , razmenjujte vesti i širite te vesti,“ naglasila je Hanson.
Konferencija u Beogradu se održava kao završnica ovogodišnjeg programa razmene pod nazivom „Razmena profesionalnog rada za program jačanja dijaloga“ (PWEEPD), koji drugu godinu za redom, BTD organizuje za profesionalno osoblje, aktiviste civilnog društva, tink tenk organizacije, kao i univerzitete između Kosova i Srbije.
Do sada je u dvogodišnjem programu ostvareno 14 razmena između 15 organizacija. Ove godine su ostvarene i dve razmene više nego prošle godine, a takođe, po prvi put ove godine, u programu razmene učestvuju i srpske organizacije sa Kosova, i to sa Severa.
Srpski predstavnici sa Severa učestvovali su danas i u jednom od panela u kojem se govorilo o jačanju dijaloga kroz saradnju sa civilnim društvom. Aleksandar Rapajić iz organizacije ECMI naglasio je da se most između Srbije i Kosova gradi kroz pozitivno rešavanje „pitanja manjina“ – položaja kosovskih Srba i Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.
„Najvažnije za kosovske Srbe jeste da se osećaju bezbedno, a onda i da se radi na prosperitetu njihovog opstanka. Jedan deo u tom pravcu jeste jačanje civilnih organizacija kroz finansiranje i treninge, dok je odgovornost u najvećoj meri na kosovskoj vladi, koja treba da dokaže kosovskim Srbima da su bezbedni i poželjni,“ rekao je Rapajić.
Programski direktor NVO „Aktiv“, Branislav Nešović, naglasio je da se u procesu normalizacije odnosa između Srba i Albanaca, najmanje vodilo računa o tome da u taj proces budu uključeni oni koji su predmet procesa dijaloga, a to su Srbi sa Kosova, odnosno sa Severa.
„Biti oko stola ne znači da sedite za stolom,“ rekao je Nešović, dodavši da problem Srba sa Severa Kosova već duže vreme nailazi na nerazumevanje i u Beogradu i u Prištini, uključujući i zajednicu civilnog društva.
Kim radio: Beograd: Mediji nezainteresovani za konferenciju o Kosovu |
Na konferenciji, koju je organizovao Balkanski fond za demokratiju (BTD) uz pomoć ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji, okupljeno je preko stotinu srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija i medija, kao i međunarodnih predstavnika.
Iako je ovo, prema rečima panelista, prva konferencija ovakvog tipa koja se održava u Beogradu, nijedan od nacionalnih medija, među kojima i javni servis RTS, nisu pokazali interesovanje da građane informišu o ovom događaju.
Moderatorka jednog od panela, Sonja Liht, iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, istakla je da „ako događaju ne prisustvuju političari visokog ranga – mediji nisu zainteresovani da taj događaj prate“.
Osim panelista koji dolaze iz srpskog i albanskog civilnog sektora sa Kosova, na konferenciji učestvuju između ostalih i britanski ambasador, Denis Kif, potpredsednik Maršalovog fonda iz Vašingtona, Ivan Vejvoda, te Džoana Hansen, doktorka nauka sa Londonske škole za ekonomiju.
Cilj ove konferencije je, prema navodima organizatora, da obezbedi prostor za konstruktivne i praktične refleksije o ulozi civilnog društva u odnosima Srbija – Kosovo, kao i da pokrene niz ciljanih diskusija o tome kako se saradnja na konkretnim pitanjima može sprovesti i unaprediti.
Nešović je, takođe, naglasio da 15 godina rešavanja problema Kosova od 1999, nije dovoljno vreme da se taj, po njegovim rečima, složen i osetljiv problem reši, replicirajući predstavniku iz Prištine, Naimu Rašitiju, iz Istraživačke grupe za balkansku politiku, koji je kritikovao sporost u rešavanju ovog problema.
„Vreme nam ponestaje,“ prethodno je rekao Rašiti.
Predsednica fonda za političku izuzetnost Sonja Liht je naglasila da su učesnici na današnjem skupu naučili nešto novo, a to je da predstavnici srpskog civilnog društva sa Kosova moraju biti više uključeni u postojeći dijalog između kosovskih i srpskih civilnih organizacija.
„Sve ono o čemu smo danas pričali biće, mora da bude uključeno, i mi ćemo morati da vidimo kako da uključimo više razgovora u Nacionalni konvent,“ naglasila je Liht, napominjući da će ono što je čula od predstavnika sa Severa, biti i uključeno u grupu onih organizacija i stručnjaka koji čine deo Nacionalnog konventa, a koji se bave poglavljem 35.
U neformalnim delovima ove konferencije, od albanskih predstavnika sa Kosova se moglo čuti da im je u Beogradu prijatno, da vole da dođu u „ovaj lep i otvoren grad“, a bilo je i onih koji su prvi put došli u prestonicu Srbije.
„Juče sam greškom liftom otišao u suteren hotela i video sam sve one lepe slike bivše SFRJ. Danas sam imao prilike da na ulicama Beograda vidim i stara jugoslovenska kola. Drago mi je što sam osetio priču mojih roditelja koji su pamtili i jedno lepo vreme te bivše zemlje, dok sam ja o Beogradu slušao kao sedmogodišnji dečak 1999, i znate da ga nisam zamišljao po dobrom,“ rekao je jedan od civilnih aktivista iz Prištine, Dardan Abazi, iz prištinskog Instituta za razvoj politike.
Konferencija se večeras nastavlja četvrtim panelom o mogućnostima i izazovima regionalne saradnje, nakon čega se zatvara poslednjim, petim, o „putu napred“.
DPK pripremila rezoluciju o genocidu Srba nad Albancima
30. 03. 2015, 20:44 Izvor: RTK2
![](https://i0.wp.com/kossev.info/slike/vesti/foto_vest__1427741235.jpg)
Izvor: RTK2 (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)
Poslanička grupa DPK-a podnela je na današnjem zasedanju Skupštine Kosova zahtev za izglasavanje Rezolucije o genocidu Srba nad Albancima tokom sukoba 1999. godine.
Potpredsednica Skupštine Kosova i predstavnica bošnjačke parlamentarne grupe 6 Duda Balje, ocenjuje da će rezolucija najviše štete naneti srpskoj zajednici koja i dalje bojkotuje rad skupštine.
„Mislim da je bitno da se ravetli sudbina nestalih lica, međutim u ovom momentu kada Srbi nisu u parlamentu, kada srpski poslanici ne prisustvuju sednici, i kada se dešava bojkot centralnih vlasti od strane srpskih političara, mislim da će ovakva rezolucija ići najviše na štetu srpskoj zajednici“, rekla je za RTK2 Duda Balje.
Ona je najavila da će se o zahtevu za usvajanje Rezolucije o genocidu će se raspravljati na narednoj sednici i ona će verovatno biti usvojena jer, kako kaže, predstavnici DDK i DSK imaju dovoljan broj glasova da je izglasaju.
Bojkot predstavnika Srpske liste Balje je okarakterisala kao nezreli politički čin.
„Srpski glasovi su bitni kada se raspravlja i kada se traži dvotrećinski broj glasova manjinskih poslanika. Međutim, mi smo bez njih usvojili i budžet, raspravljali o RTK-u i još o mnogim temama. Mislim da su Srbi deo čitave ove priče, deo kosovskog društva i mislim da su mnogo, mnogo toga propustili zbog bojkota“, rekla je ona i dodala da bojkot srpskih poslanika negativno utiče i na ostale manjinske zajednice.
Nakon sastanka predsedništva, predsednik skupštine Kadri Veselji je na pitanje novinara da li su predstavnici Srpske liste uputili zahtev za povratak u parlament, odgovorio:
„Ovde smo se satali da bi rešavali pitanja većine, takav zahtev još nismo dobili. Ukoliko dobijemo bilo kakav zahtev, naša odluka će biti transparentna i u interesu naših birača“, naglasio je Veselji.
Poslanici Skupštine Kosova nastaviće plenarnu sednicu 2. aprila.
Svedoči bivši pripadnik OVK
30.03.2015 | 11:05
U Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici nastavljeno je suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba davanjem iskaza svedoka tužilaštva Halita Beranija.Halit Berani
Berani (65), koji se predstavio kao pozorišni režiser, svedoči o događajima koji su se u Kosovskoj Mitrovici dogodili aprila 1999. i februara 2000. godine i on je 18 svedok tužilaštva.
Berani je bio pripadnik OVK, a poznat je po tome što je 17. marta 2004. novinarima na Kosovu preneo lažnu informaciju kako su Srbi odgovorni za utapanje albanskih dečaka u Ibar, nakon čega je počeo martovski pogrom nad Srbima.
Berani je tokom 2002. godine bio jedan od prvih svedoka na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.
Lider Građanske inicijative SDP Oliver Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.
I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.
Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.
Vejvoda: Evropa ne želi novi Kipar
30.03.2015 | 18:18
Potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda Ivan Vejvoda ocenio je da je vlastima u Beogradu i Prištini u interesu da dođe do sprovođenja Briselskog sporazuma, istakavši da se već 10 godina svim vlastima govori da Evropa ne želi novi Kipar.
Ivan Vejvoda
„Otvaranje poglavlja 35 o Kosovu je veoma bitno“, rekao je Vejvoda za B92.
On smatra da Beogradu i Prištini puno toga zavisi od primene Briselskog sporazuma, i to Prištini dobijanje Sporazuma o stabilizaciji, a Beogradu otvaranje prvih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom.
Vejvoda kaže da i Beograd i Priština razumeju realnost, odnosno da nema boljitka ako se ne ide napred, i da zbog toga treba očekivati rezultate.
Koha: Uslovi „Srpske“ za povratak
30.03.2015 | 11:36
Zahtev Liste „Srpska“ za povratak u kosovske institucije, između ostalih, biće da Zajednica srpskih opština profunkcioniše do novembra, prenosi „Koha Ditore“.Gračanica
List navodi da će zahtev biti i da njeno sedište bude u Gračanici, kao i i da obrazovanje i zdravstvo ostanu u sistemu Srbije.
Izvor „Koha Ditore“ navodi i da se očekuje da Lista danas ili sutra objavi odluku o povratku u institucije posle dva meseca bojkota, ukoliko se ispune ti uslovi.
Među uslovima je i da se o ZSO razgovara u Briselu i da se objavi statut Zajednice
List takođe navodi da najveće šanse da bude na čelu ZSO ima aktuelni gradonačelnik Gračanice Vladeta Kostić.
Precizirajući ovlašćenja na kojima Lista „Srpska“ insistira, „Koha Ditore“ navodi da bi obrazovanje i zdravstvo bili finansirani iz Srbije, ali preko „posebnog bankarskog računa u Centralnoj banci Kosova“, kao što bi se finansirali i zajednički projekti 10 opština koje bi prethodno usvojila ZSO.
„Koha Ditore“ navodi da Lista ima i određene ekonomske zahteve u vezi sa stranim investicijama u srpskim opštinama i da je, u vezi s tim, premijer Isa Mustafa obećao donošenje zakona o stranim investicijama do maja.
Zahtev Liste je i usvajanje rebalansa budžeta za stvaranje boljih finansijskih uslova za opštine sa srpskom većinom, kao i popis stanovništva u opštinama na severu Kosova gde nije spoveden kako treba, prenosi „Koha Ditore“.
Sve te zahteve Lista „Srpska“ je usmeno iznela u razgovorima sa premijerom Kosova i ostalim zvaničnicima vlade, piše list.
Istovremeno, zvaničnici Vlade Kosova koji učestvuju u razgovorima sa Listom, odbili su da to nazovu zahtevima, a zamenik ministra lokalne samouprave Bajram Gecaj je rekao da se razgovaralo o ciljevima vlade u skladu sa platformom.
„To mogu biti aspiracije Liste Srpska, ali o njima treba da se pregovara u Briselu“, rekao je Gecaj i odbacio mogućnost da vlada poklekne pred srpskim zahtevima, posebno kada je reč o obrazovanju i zdravstvu.
„Platforma vlade ne predviđa takvu vrstu organizovanja. Tema ZSO je u početnoj fazi tako da i dalje nemamo sadržinske diskusije u vezi sa tim. Ministarka Edita Tahiri nekoliko puta je rekla da prvo treba sprovesti postojeće sporazume“, zaključio je Gecaj, a prenosi „Koha“.
Koha: Srpski policajac govori o zločinima srpske države
26.03. 2015, 13:04 Izvor: Koha
![](https://i0.wp.com/kossev.info/slike/vesti/foto_vest__1427372111.jpg)
Izvor: Koha (tekst je izvorno preveden sa albanskog)
Bivši srpski policajac, Slobodan Stojanović, jedan je od glavnih protagonista grozota 1998. tokom rata na Kosovu, ispričao je u emisiji „Specijal“ Radio televizije Kosovo, Mendu Hiseni, misleći na srpske zločine počinjene nad albanskim civilima.
Stojanović je bio član 37. specijalne policijske jedinice Srbije. Od 2009. je penzionisan. U penziju je otišao kao komandir policijske stanice „Crna trava,“ uprave policije u Leskovcu.
U nastavku pogledajte emisiju.