E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

30.03.2015 |08:00-23:58 – Manipulisanje mase a gašenje Srpskih institucija pred našim očima…Pod izgovorom „elementarni uslovi za srbe“ = mogu da žive na nivou 19-tog veka….


Pavićević: Niko iz Civilne zaštite neće ostati bez posla

Oficir za vezu Vlade Srbije u Prištini Dejan Pavićević rekao je da nijedan čovek iz Civilne zaštite na severu Kosova neće ostati bez posla i zaduženja. 

Dejan Pavićević

„Ne očekujem da će ti ljudi koji su do sada radili za svoju državu to sada prestati“, rekao je Pavićević za „Večernje novosti“.

„Uvek su bili tu“, nastavio je on, „da učine da se svi osećaju sigurnije i nastaviće da rade iste poslove u okviru sektora za vanredne situacije i raznih drugih institucija na KiM“.

Ovako je on, navode „Novosti“, objasnio šta podrazumeva dogovor o Civilnoj zaštiti poštignut prošle nedelja sa albanskom stranom i gde će se zaposliti pripadnice te službe koji ne žele integraciju u novi sistem.

Ministarka za dijalog u kosovskoj vladi Edita Tahira izjavila je nedavno da je postignut dogovor o raspuštanju organizacije Civilne zaštite na severu Kosova.

Ona je tada precizirala da su sporazum o raspuštanju Civilne zaštite postigli Beograd, Priština i EU, kao i da je sporazumom predviđeno da pripadnici Civilne zaštite budu integrisani u institucije Kosova.

Tahiri je još dodala da će sporazum biti sproveden do 1. septembra 2015. godine.

Pavićević je na pitanje beogradskog dnevnika hoće li Zajednica srpskih opština (ZSO) imati veća ovlašćenja od onih koje postojeći zakon predviđa za asocijaciju ostalih kosovskih opština, rekao da sa ZSO „ne želimo da stvaramo nekakav entitet ili feud na KiM“.

„Želimo elementarne uslove koji bi dugoročno garantovali sigurnost i prosperitet Srba na KiM, a ovlašćenja na kojima insistiramo samo su garant toga. Sve u vezi sa ZSO precizirano je Briselskim sporazumom i manje od toga niti možemo, niti želim da prihvatimo“, rekao je Pavićević.

Na pitanje da li ima uvid u stanje srpske imovine na KiM, i da li postoji mehanizam da se zaštite vlasnička prava srpskih firmi, Pavićević je rekao da se sistemsko rešenje tog pitanja mora naći u okviru briselskog dijaloga.

„Ako već svi govore o uspostavljanju pune vladavine prava na KiM, onda to mora podrazumevati pravnu i svaku drugu zaštitu srpske imovine. Poreklo imovine je lako dokazivo, bilo da je to generacijsko ulaganje u porodičnu kući ili ulaganje naše države i naroda u privredne subjekte na KiM“, rekao je Pavićević.

Građani Severne Mitrovice o integraciji civilne zaštite: „To nema pojma, oni ne pripadaju dole, od toga nema ništa“

30. 03. 2015, 17:38 Izvor: KoSSev

Iako je vest da su Beograd i Priština postigli sporazum o integraciji civilne zaštite sa Severa Kosova odjeknula kako u srpskoj, tako i u kosovskoj javnosti, većina građana u Severnoj Mitrovici „ne zna“ da je postignut još jedan Briselski sporazum – pokazuje današnja tonska anketa KoSSeva sa ulica ovog grada. Oni građani koji su informisani o rezultatima novog sporazuma, međutim, smatraju da je integracija civilne zaštite u kosovski sistem loša odluka, te i da će to uticati na bezbednost građana na Severu. Većina građana, takođe, nije bila raspoložena za razgovor, dok su ovog puta mladi bili informisaniji.

„Ne znam Boga mi“, „Ne, nisam. Nisam za to čuo“, „Nisam. Ništa ne mislim o tome, jer ništa ne znam“ i „Nisam ja odavde“, bili su neki odgovora građana sa ulica Severne Mitrovice na pitanje novinara KoSSeva da li su čuli da će civilna zaštita biti integrisana u kosovski sistem.

Međutim, jedan mlađi sagovornik je istakao da je čuo za sporazum o integraciji civilne zaštite, ali i da je i ovaj sporazum, ostvaren bez učešća lokalne zajednice.

˝Da čuo sam, u medijima ovih dana. Kao i svaki sporazum, na žalost, i ovaj je prošao bez učešća ljudi odavde i barem traženja mišljenja ljudi odavde. Nisam baš upoznat sa svim detaljima, ali mislim da je trebalo naći neko drugo rešenje,” kazao je ovaj mladić.

On je istovremeno istakao da će i integracija civilne zaštite uticati na bezbednost građana na Severu, iako to nije oružana formacija, kao i da je trebalo naći neku drugo rešenje.

„U neku ruku hoće. Civilna zaštita nije oružana formacija, ali je pružala barem određenu dozu sigurnosti ljudima ovde. Poznavajući Kumanovski sporazum – u njemu jasno stoji da Srbija ima pravo da 999 pripadnika Vojske Srbije pošalje na Sever i mislim da je trebalo da nađu neko rešenje između ta dva.“

Još jedan od naših današnjih sagovornika je izrazio svoje nezadovoljstvo.

„Da čuo sam, naravno. Mislim da je integracija civilne zaštite loša za stanovništvo u Kosovskoj Mitrovici svakako. Ko će štititi interese stanovništva?“ upitao je naš sagovornik.

„Da, mislim da će biti ugrožena (bezbednost) i to mnogo,“ takođe je rekao je jedan od mlađih ispitanika.

Međutim, jedan od mladića sa kojim smo danas razgovarali, tvrdi da bezbednost građana na Severu neće biti ugrožena, te da civilnu zaštitu nije video „u akciji“.

„Jesam, čuo sam neke priče koje kruže gradom i nešto sam čitao na Internetu, ali šta je tu istina, ne znam. Još ništa zvanično nisam pročitao, ili čuo,“ odgovorio je ovaj mladić na pitanje da li je čuo da će civilna zaštita biti integrisana u kosovske institucije.

On je dodao:

„Moje mišljenje je da neće biti ugrožena bezbednost građana, zato što neku civilnu zaštitu nisam video u akciji i ne znam čime bi doprinela bezbednosti našeg grada.“

Bilo je i onih koji su sa nevericom slušali pitanja i komentarisali da „od toga nema ništa“.

„To nema pojma, oni ne pripadaju dole, od toga nema ništa,“ rekao je jedan od starijih sugrađana, dok je drugi upitao našeg novinara „Kome sada pripadaju?“, misleći na pripadnike civilne zaštite.

Poslušajte u nastavku TONSKU ANKETU sa ulica Severne Mitrovice.

Završen protest bivših pripadnika OVK

Protest bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) završen je danas u Prištini nakon sastanka koji su njihovi predstavnici imali s komisijom Vlade Kosova za veterane.

Protest veterana OVK 

Demonstrantima, koji su u jednom trenutku upali i u dvorište Vlade Kosova, na sastanku je obećano da će naredne nedelje biti objavljeni spiskovi onih kojima je priznato pravo da budu proglašeni veteranima OVK.

Predsednik Odbora za zaštitu prava boraca bivše OVK Dževdet Ćerići je posle susreta s vladinom komisijom rekao učesnicima protesta da imaju čvrsta obećanja.

Stotinak bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova zahtevalo je objavljivanje spiskova veterana OVK i bunilo se zbog najave formiranja Specijalnog suda za zločine bivše OVK.

Protest su obezbeđivale jake snage Policije Kosova. Među njima su bili i pripadnici specijalnih jedinica.

Rama: Kosovo i Makedonija u Jadransko jonsku strategiju

30.03. 2015, 16:42 Izvor: Tanjug

Premijer Albanije, Edi Rama, predložio je da se Kosovo i Makedonija po ubrzanoj proceduri uključe u regionalnu Jadransko jonsku strategiju, piše danas „Koha ditore“.

Rama je na skupu u Peskara, Italija, ponovio da makroregionalna treba da pratri i nacionalne strategije.
„Da tražimo rešenje izvan Evrope isto bi bilo kao da tražimo rešenje van istorije. Ponavljam da makrostrateške strategije treba da idu na osnovu nacionalnih“, rekao je Rama skupu.

On je izrazio nadu da će aktivna faza makroregionalne strategije Jadransko jonskog primorja biti omogućen poristup i za četiri zemlje koje nisu članice EU, a članice su te regionalne strategije.
„Nadam se da će ubrzanom procedurom u regionalnu strategiju biti uključeni Kosovo i Makedonija čime bi ta saradnja bila kompletirana“, rekao je Rama.

Makroregionalna strategija je „jedan novi put koji bi ojačao odnose među susedima, ali i mirovnu strategiju posredstvom ekonomske i socialne saradnje“, rekao je Rama, prenosi „Koha ditore“.

Evropska komisija je juna prošle godine predstavila evropsku strategiju namenjenu razvoju Jadransko – jonskog regiona.

Jačanje ekonomije i socijalnog razvoja, i brža integracija Zapadnog Balkana u EU ciljevi su nove evropske Strategije za Jadransko-jonski region, a „rad na zajedničkim prioritetima put je za brži napredak regiona“, poruka je Brisela.

U pitanju je treća evropska makro – regionalna strategija (posle Dunavske i Baltičke), čiji je cilj da se zemlje definisane, na prvom mestu, ali ne i isključivo, basenom Jadranskog i Jonskog mora bolje povežu i bliže sarađuju u oblasti transporta, energetike, turizma, zaštite životne sredine i promocije pomorske privrede.

Jadransko – jonska inicijativa trenutno okuplja osam zemalja regiona od kojih su četiri članice EU (Grčka, Italija, Slovenija i Hrvatska) i četiri zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija).

Jadransko – jonski region obuhvata osam država sa 70 miliona stanovnika.

Kosovo članica Tenisa Evrope

28.03. 2015, 22:35 Izvor: KoSSev

Foto: Tenis Evropa – Predsednik Tenisa Evrope čestita predsedniku Teniskog saveza Kosova

Kosovo je postalo 50. članica regionalnog udruženja Svetske teniske federacije, Tenisa Evrope, saopšteno je danas iz ove sportske organizacije. Članstvo Kosova stupa na snagu 1. januara 2016. godine, kada će teniseri sa Kosova moći da se po prvi put takmiče na Evropskom juniorskom prvenstvu i drugim takmičejima Tenisa Evrope. Teniski savez Srbije se nije oglasio povodom još jednog sportskog priznanja. 

„Kosovo je postalo 50. članica Tenisa Evrope, regionalnog Udruženja sportskog upravnog tela Međunarodne teniske federacije. Tenis se stoga pridružuje rastućoj listi sportova da formalno odobri članstvo Kosovu, a sledeći odluku Međunarodnog olimpijskog komiteta od decembra prošle godine da dodeli puno priznanje Olimpijskog komiteta Kosova, u skladu sa pravilom 3.7 Olimpijske povelje,“ navodi se na zvaničnoj Internet stranici Tenisa Evrope.

U saopštenju se dodaje da je odluka o članstvu Kosova doneta na godišnjoj skupštini ove organizacije u Lozani prošle subote, na kojoj je aplikacija Kosova postigla potrebnu dvotrećinsku većinu glasova za članstvo, te da Kosovo stoga postaje prvi novi član Tenisa Evrope od pridruživanja Crne Gore ovom udruženju 2006. godine.

Iz ove sportske organizacije, međutim ističu da Tenis Evrope sarađuje sa Teniskim savezom Kosova u poslednjih nekoliko godina, tako što je kosovski teniski savez dobijao „skromnu razvojnu pomoć u vidu podrške Tenis 10 programa (turnir za decu do 10 godina), opreme i tečhničkih poseta.“

„Članstvo Kosova stupiće na snagu od 1. januara 2016, kada će igrači sa Kosova moći da se takmiče na Evropskom juniorskom prvenstvu i drugim takmičenjima Tenisa Evrope po prvi put,“ dodaje su saopštenju Tenisa Evrope.

Povezani članci: 

Tenis Evropa odbio je u martu prošle godine zahtev kosovskog teniskog saveza za prijem u ovu organizaciju, kada je 20 delegata bilo protiv članstva Kosova, 30 za, uz 15 uzdržanih.

Tada je, kako su srpski mediji naveli, Teniski savez Srbije, predvođen počasnim predsednikom, Slobodanom Živojinovićem i generalnim direktorom, Dušanom Orlandićem, a uz podršku predsednika TSS-a,Vuka Jeremića, zapravo „izvojevao novu pobedu“, navodeći da je to bila „jedna od težih diplomatsko-sportskih bitaka“.

„Živojinović je uoči glasanja održao izvanredan govor pred svim delegatima, gde je objasnio značaj poštovanja sportskog i međunarodnog prava, poručivši da Kosovo nije članica UN-a i da s obzirom na to ne bi trebalo da bude primljeno u Tenis Evropu,“ prenele su tada Novosti.


Šesnaest međunarodnih saveza + MOK

Kosovo je do sada postalo punopravan član u sportskim međunarodnim savezima košarke, plivanja, ping-ponga, gimnastike, dizanja tegova, streljaštva, džuda, navigacije, modernog petoboja, rukometa, boksa, a prihvaćeno je da bude član sa ograničenim pravima u međunarodnim savezima rvanja, skijanja, tekvandoa, biciklizma i karlinga.

Kosovo, posle jednoglasne odluke svih učesnika Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Monaku je postalo i punopravni član ove najviše svetske sportske organizacije, i po prvi put će učestvovati na Olimpijskim igrama u Riju, 2016. godine i to pod svojom zastavom.

Sa konferencije srpskih i albanskih aktivista civilnog društva u Beogradu: Civilno društvo nije nikad prestajalo da međusobno razgovara

30. 03. 2015, 17:22 Izvor: KoSSev

Aktivisti civilnog društva Srbije i Kosova nikad nisu prestali da jedni sa drugima pričaju i nisu gubili svoje veze, a to postoji još od osamdesetih godina prošlog veka. Znali su da će i nakon rata koji nisu želeli, biti ključan deo, a saradnja između srpskih i albanskih civilnih organizacija čini „novu normalnost“, nasuprot „postojeće normalnosti“ – „malo mržnje, mnogo ignorisanja i česte indiferentnosti“, a koja se po svojim pozitivnim efektima ne može pronaći na drugom mestu u svetu u postojećem  kontekstu. Uloga civilnog društva nije samo da podiže svest, već i da bude dobar hroničar u onome što je postignuto. Političke elite do sada su postizale dogovore često bez otvorenosti za javnost, a civilne organizacije su te koje beleženjem događaja jesu korektivan faktor. U saradnji civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, civilno društvo sa Severa Kosova i sami kosovski Srbi, međutim, do sada su bili izostavljeni iz procesa dijaloga i zajedničkih programa saradnje. „Biti oko stola, ne znači da ste za stolom“, ovo su neke od poruka sa današnjih panela susreta aktivista civilnog društva centralne Srbije i Kosova koji se dešava u Beogradu. 

U toku je jednodnevna konferencija srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva u hotelu „Metropol Pallace“ na kojoj se razgovara o ulozi civilnog društva u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, ali i kosovskih Srba.

Na konferenciji, koju organizuje Balkanski fond za demokratiju (BTD), uz finansijsku pomoć britanske ambasade u Srbiji, okupljeno je preko stotinu srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija i medija sa Kosova, kao i međunarodnih predstavnika. Među njima se nalaze i neki predstavnici civilnog sektora i medijske zajednice kosovskih Srba, među kojima je većina sa Severa. Na skupu su prisutne i Južne vesti kao jedini medij iz centralne Srbije, dok su beogradski mediji koji su pozvani da prate ovaj skup odsutni, a o čemu je ranije danas javio i radio Kim.

U prepodnevnom radu konferencije učestvovali su i britanski ambasador Denis Kif, potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda iz Vašingtona, Ivan Vejvoda, kao i akademski istraživač sa Londonske škole za ekonomiju, Džoana Hanson.

„Civilno društvo nije nikada prestalo da međusobno razgovara i mi smo miljama ispred,“ rekao je Vejvoda, upoređujući, sa jedne strane, spor proces političkog dijaloga, i plodonosne saradnje civilne zajednice sa druge. Vejvoda je naglasio da je za napredak dijaloga suštinski potrebna energija sa samog terena, od samih ljudi i aktivista civilnog društva.

Britanski ambasador Denis Kif naglasio je važnost projekata koje realizuje Balkanski fond za demokratiju, u čitavom regionu, ocenivši da će ova ambasada nastaviti da podržava ovakve projekte. On je naglasio da ulogu svoje ambasade vidi u tome da se Srbiji pruži pomoć u tome da, kako je rekao, bude „u potpunosti sposobna“ da se pridruži EU, a što podrazumeva i to da se „modernizuje i osposobi“ u delu kako bi „negovala odnose sa svojim susedima“, ali i da se to isto učini i sa susedima Srbije.

Oba učesnika su saglasna u tome da se Briselski sporazum na terenu sporo sprovodi, kao i da se čitav briselski pregovarački proces sporo odvija, istovremeno naglasivši i napredak u samom procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine.

Govoreći o potrebi proaktivnog delovanja lokalnih nevladinih organizacija i ostalih aktivista civilnog društva, Hanson se osvrnula na žalbe koje sluša o tome da Zajednica srpskih opština i posle dve godine od Briselskog sporazuma nije formirana, odnosno da statut nije još uvek donešen, dodavši da je to upravo prostor u koji civilno društvo treba da uđe svojim proaktivnim delovanjem.

„Civilno društvo uvek treba da da svoje ideje u vezi sa ovim statutom, kako bi se razvila dalja, mnogo fokusiranija diskusija u vezi sa njim,“ rekla je Hanson.

Hanson je apelovala na predstavnike iz Beograda, Prištine i međunarodne zajednice da dopru do predstavnika civilnog društva na samom terenu.

„Saznajte kako razmišljaju ljudi na samom terenu, debatujte i razgovarajte , razmenjujte vesti i širite te vesti,“ naglasila je Hanson.

Konferencija u Beogradu se održava kao završnica ovogodišnjeg programa razmene pod nazivom „Razmena profesionalnog rada za program jačanja dijaloga“ (PWEEPD), koji drugu godinu za redom, BTD organizuje za profesionalno osoblje, aktiviste civilnog društva, tink tenk organizacije, kao i univerzitete između Kosova i Srbije.

Do sada je u dvogodišnjem programu ostvareno 14 razmena između 15 organizacija. Ove godine su ostvarene i dve razmene više nego prošle godine, a takođe, po prvi put ove godine, u programu razmene učestvuju i  srpske organizacije sa Kosova, i to sa Severa.

Srpski predstavnici sa Severa učestvovali su danas i u jednom od panela u kojem se govorilo o jačanju dijaloga kroz saradnju sa civilnim društvom. Aleksandar Rapajić iz organizacije ECMI naglasio je da se most između Srbije i Kosova gradi kroz pozitivno rešavanje „pitanja manjina“ – položaja kosovskih Srba i Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.

„Najvažnije za kosovske Srbe jeste da se osećaju bezbedno, a onda i da se radi na prosperitetu njihovog opstanka. Jedan deo u tom pravcu jeste jačanje civilnih organizacija kroz finansiranje i treninge, dok je odgovornost u najvećoj meri na kosovskoj vladi, koja treba da dokaže kosovskim Srbima da su bezbedni i poželjni,“ rekao je Rapajić.

Programski direktor NVO „Aktiv“, Branislav Nešović, naglasio je da se u procesu normalizacije odnosa između Srba i Albanaca, najmanje vodilo računa o tome da u taj proces budu uključeni oni koji su predmet procesa dijaloga, a to su Srbi sa Kosova, odnosno sa Severa.

„Biti oko stola ne znači da sedite za stolom,“ rekao je Nešović, dodavši da problem Srba sa Severa Kosova već duže vreme nailazi na nerazumevanje i u Beogradu i u Prištini, uključujući i zajednicu civilnog društva.

Kim radio:
Beograd: Mediji nezainteresovani za konferenciju o Kosovu

Na konferenciji, koju je organizovao Balkanski fond za demokratiju (BTD) uz pomoć ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji, okupljeno je preko stotinu srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija i medija, kao i međunarodnih predstavnika.

Iako je ovo, prema rečima panelista, prva konferencija ovakvog tipa koja se održava u Beogradu, nijedan od nacionalnih medija, među kojima i javni servis RTS, nisu pokazali interesovanje da građane informišu o ovom događaju.

Moderatorka jednog od panela, Sonja Liht, iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, istakla je da „ako događaju ne prisustvuju političari visokog ranga – mediji nisu zainteresovani da taj događaj prate“.

Osim panelista koji dolaze iz srpskog i albanskog civilnog sektora sa Kosova, na konferenciji učestvuju između ostalih i britanski ambasador, Denis Kif, potpredsednik Maršalovog fonda iz Vašingtona, Ivan Vejvoda, te Džoana Hansen, doktorka nauka sa Londonske škole za ekonomiju.

Cilj ove konferencije je, prema navodima organizatora, da obezbedi prostor za konstruktivne i praktične refleksije o ulozi civilnog društva u odnosima Srbija – Kosovo, kao i da pokrene niz ciljanih diskusija o tome kako se saradnja na konkretnim pitanjima može sprovesti i unaprediti.

Nešović je, takođe, naglasio da 15 godina rešavanja problema Kosova od 1999, nije dovoljno vreme da se taj, po njegovim rečima, složen i osetljiv problem reši, replicirajući predstavniku iz Prištine, Naimu Rašitiju, iz Istraživačke grupe za balkansku politiku, koji je kritikovao sporost u rešavanju ovog problema.

„Vreme nam ponestaje,“ prethodno je rekao Rašiti.

Predsednica fonda za političku izuzetnost Sonja Liht je naglasila da su učesnici na današnjem skupu naučili nešto novo, a to je da predstavnici srpskog civilnog društva sa Kosova moraju biti više uključeni u postojeći dijalog između kosovskih i srpskih civilnih organizacija.

„Sve ono o čemu smo danas pričali biće, mora da bude uključeno, i mi ćemo morati da vidimo  kako da uključimo više razgovora u Nacionalni konvent,“ naglasila je Liht, napominjući da će ono što je čula od predstavnika sa Severa, biti i uključeno u grupu onih organizacija i stručnjaka koji čine deo Nacionalnog konventa, a koji se bave poglavljem 35.

U neformalnim delovima ove konferencije, od albanskih predstavnika sa Kosova se moglo čuti da im je u Beogradu prijatno, da vole da dođu u „ovaj lep i otvoren grad“, a bilo je i onih koji su prvi put došli u prestonicu Srbije.

„Juče sam greškom liftom otišao u suteren hotela i video sam sve one lepe slike bivše SFRJ. Danas sam imao prilike da na ulicama Beograda vidim i stara jugoslovenska kola. Drago mi je što sam osetio priču mojih roditelja koji su pamtili i jedno lepo vreme te bivše zemlje, dok sam ja o Beogradu slušao kao sedmogodišnji dečak 1999, i znate da ga nisam zamišljao po dobrom,“ rekao je jedan od civilnih aktivista iz Prištine, Dardan Abazi, iz prištinskog Instituta za razvoj politike.

Konferencija se večeras nastavlja četvrtim panelom o mogućnostima i izazovima  regionalne saradnje, nakon čega se zatvara poslednjim, petim, o „putu napred“.

DPK pripremila rezoluciju o genocidu Srba nad Albancima

30. 03. 2015, 20:44 Izvor: RTK2

Izvor: RTK2 (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)

Poslanička grupa DPK-a podnela je na današnjem zasedanju Skupštine Kosova zahtev za izglasavanje Rezolucije o genocidu Srba nad Albancima tokom sukoba 1999. godine.

Potpredsednica Skupštine Kosova i predstavnica bošnjačke parlamentarne grupe 6 Duda Balje, ocenjuje da će rezolucija najviše štete naneti srpskoj zajednici koja i dalje bojkotuje rad skupštine.

„Mislim da je bitno da se ravetli sudbina nestalih lica, međutim u ovom momentu kada Srbi nisu u parlamentu, kada srpski poslanici ne prisustvuju sednici, i kada se dešava bojkot centralnih vlasti od strane srpskih političara, mislim da će ovakva rezolucija ići najviše na štetu srpskoj zajednici“, rekla je za RTK2 Duda Balje.

Ona je najavila da će se o zahtevu za usvajanje Rezolucije o genocidu će se raspravljati na narednoj sednici i ona će verovatno biti usvojena jer, kako kaže, predstavnici DDK i DSK imaju dovoljan broj glasova da je izglasaju.

Bojkot predstavnika Srpske liste Balje je okarakterisala kao nezreli politički čin.

„Srpski glasovi su bitni kada se raspravlja i kada se traži dvotrećinski broj glasova manjinskih poslanika. Međutim, mi smo bez njih usvojili i budžet, raspravljali o RTK-u i još o mnogim temama. Mislim da su Srbi deo čitave ove priče, deo kosovskog društva i mislim da su mnogo, mnogo toga propustili zbog bojkota“, rekla je ona i dodala da bojkot srpskih poslanika negativno utiče i na ostale manjinske zajednice.

Nakon sastanka predsedništva, predsednik skupštine Kadri Veselji je na pitanje novinara da li su predstavnici Srpske liste uputili zahtev za povratak u parlament, odgovorio:

„Ovde smo se satali da bi rešavali pitanja većine, takav zahtev još nismo dobili. Ukoliko dobijemo bilo kakav zahtev, naša odluka će biti transparentna i u interesu naših birača“, naglasio je Veselji.

Poslanici Skupštine Kosova nastaviće plenarnu sednicu 2. aprila.

Svedoči bivši pripadnik OVK

U Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici nastavljeno je suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba davanjem iskaza svedoka tužilaštva Halita Beranija.Halit Berani 

Berani (65), koji se predstavio kao pozorišni režiser, svedoči o događajima koji su se u Kosovskoj Mitrovici dogodili aprila 1999. i februara 2000. godine i on je 18 svedok tužilaštva.

Berani je bio pripadnik OVK, a poznat je po tome što je 17. marta 2004. novinarima na Kosovu preneo lažnu informaciju kako su Srbi odgovorni za utapanje albanskih dečaka u Ibar, nakon čega je počeo martovski pogrom nad Srbima.

Berani je tokom 2002. godine bio jedan od prvih svedoka na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.

Lider Građanske inicijative SDP Oliver Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

Vejvoda: Evropa ne želi novi Kipar

Potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda Ivan Vejvoda ocenio je da je vlastima u Beogradu i Prištini u interesu da dođe do sprovođenja Briselskog sporazuma, istakavši da se već 10 godina svim vlastima govori da Evropa ne želi novi Kipar.

Ivan Vejvoda

„Otvaranje poglavlja 35 o Kosovu je veoma bitno“, rekao je Vejvoda za B92.

On smatra da Beogradu i Prištini puno toga zavisi od primene Briselskog sporazuma, i to Prištini dobijanje Sporazuma o stabilizaciji, a Beogradu otvaranje prvih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom.

Vejvoda kaže da i Beograd i Priština razumeju realnost, odnosno da nema boljitka ako se ne ide napred, i da zbog toga treba očekivati rezultate.

Koha: Uslovi „Srpske“ za povratak

Zahtev Liste „Srpska“ za povratak u kosovske institucije, između ostalih, biće da Zajednica srpskih opština profunkcioniše do novembra, prenosi „Koha Ditore“.Gračanica 

List navodi da će zahtev biti i da njeno sedište bude u Gračanici, kao i i da obrazovanje i zdravstvo ostanu u sistemu Srbije.

Izvor „Koha Ditore“ navodi i da se očekuje da Lista danas ili sutra objavi odluku o povratku u institucije posle dva meseca bojkota, ukoliko se ispune ti uslovi.

Među uslovima je i da se o ZSO razgovara u Briselu i da se objavi statut Zajednice

List takođe navodi da najveće šanse da bude na čelu ZSO ima aktuelni gradonačelnik Gračanice Vladeta Kostić.

Precizirajući ovlašćenja na kojima Lista „Srpska“ insistira, „Koha Ditore“ navodi da bi obrazovanje i zdravstvo bili finansirani iz Srbije, ali preko „posebnog bankarskog računa u Centralnoj banci Kosova“, kao što bi se finansirali i zajednički projekti 10 opština koje bi prethodno usvojila ZSO.

„Koha Ditore“ navodi da Lista ima i određene ekonomske zahteve u vezi sa stranim investicijama u srpskim opštinama i da je, u vezi s tim, premijer Isa Mustafa obećao donošenje zakona o stranim investicijama do maja.

Zahtev Liste je i usvajanje rebalansa budžeta za stvaranje boljih finansijskih uslova za opštine sa srpskom većinom, kao i popis stanovništva u opštinama na severu Kosova gde nije spoveden kako treba, prenosi „Koha Ditore“.

Sve te zahteve Lista „Srpska“ je usmeno iznela u razgovorima sa premijerom Kosova i ostalim zvaničnicima vlade, piše list.

Istovremeno, zvaničnici Vlade Kosova koji učestvuju u razgovorima sa Listom, odbili su da to nazovu zahtevima, a zamenik ministra lokalne samouprave Bajram Gecaj je rekao da se razgovaralo o ciljevima vlade u skladu sa platformom.

„To mogu biti aspiracije Liste Srpska, ali o njima treba da se pregovara u Briselu“, rekao je Gecaj i odbacio mogućnost da vlada poklekne pred srpskim zahtevima, posebno kada je reč o obrazovanju i zdravstvu.

„Platforma vlade ne predviđa takvu vrstu organizovanja. Tema ZSO je u početnoj fazi tako da i dalje nemamo sadržinske diskusije u vezi sa tim. Ministarka Edita Tahiri nekoliko puta je rekla da prvo treba sprovesti postojeće sporazume“, zaključio je Gecaj, a prenosi „Koha“.

Koha: Srpski policajac govori o zločinima srpske države

26.03. 2015, 13:04 Izvor: Koha

Izvor: Koha (tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Bivši srpski policajac, Slobodan Stojanović, jedan je od glavnih protagonista grozota 1998. tokom rata na Kosovu, ispričao je u emisiji „Specijal“ Radio televizije Kosovo, Mendu Hiseni, misleći na srpske zločine počinjene nad albanskim civilima.

Stojanović je bio član 37. specijalne policijske jedinice Srbije. Od 2009. je penzionisan. U penziju je otišao kao komandir policijske stanice „Crna trava,“ uprave policije u Leskovcu.

U nastavku pogledajte emisiju.

24.03.2015 |08:00-23:00 Danas je dan kada je NATO pre 16 godina nepravedno i podmuklo napao Srpski narod, braneći nepravdu!


Jahjaga: „Bombardovanje izraz humanizma naprednog sveta“

24.03. 2015, 18:08 Izvor: KoSSev

Bombardovanje srpskih vojnih i policijskih objekata je bilo najhumanije delovanje u istoriji NATO-a, a šesnaestogodišnjica bombardovanja obeležava povratak nade građana Kosova u novi život, dok građani Kosova izražavaju „večno priznanje“ SAD-u, zemljama članicama Evropske unije i NATO-a. „Međunarodna solidarnost“, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je „humanizma naprednog sveta“ i njegovog „posvećenja poštovanju vrednosti demokratije“, poručila je kosovska predsednica, Atifete Jahjaga, u saopštenju povodom šesnaest godina od NATO bombardovanja.

„Vazdušni napadi NATO-a na srpske vojne i policijske objekte su izvedeni radi zaštite mira, sprečavanja genocida, nasilnog proterivanja naroda i razaranja života i imovine građana Kosova. Ovi napadi su bili najhumanije delovanje u istoriji severno-atlantske Alijanse, kao jednog snažnog opredeljenja demokratskog sveta protiv agresivnih politika i radi zaštite civilnog stanovništva,“ navodi se u saopštenju iz kabineta kosovske predsednice u kojem se dodaje:

„U obeležavanju šesnaeste godišnjice vazdušnih napada NATO-a, obeležava se povratak nade za građane Kosova za jedan novi život, koji izražavaju večno priznanje SAD-a, zemljama članicama Evropske unije i NATO-u, koje su se posvećeno angažovale za odbranu građanskih vrednosti i omogućili da Kosovo danas bude jedna zemlja slobodnih i ravnopravnih građana.“

Jahjaga je NATO bombardovanje SRJ Jugoslavije, međutim, nazvala i dokazom međunarodne solidarnosti i izrazom „humanizma naprednog sveta“.

„Međunarodna solidarnost, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je humanizma naprednog sveta i njegovog posvećenja, poštovanju vrednosti demokratije, postajući  nada mira i bezbednosti, za jedan miran i siguran život, za napredak i razvoj svih naroda i države,“ navela je Jahjaga u svojoj pisanoj izjavi.

Ona je istakla i da Kosovo šesnaest godina od bombardovanja dokazuje da je „dobar primer izgradnje ravnopravnog društva,“ bez razlika, uz „poštovanje kulturne i verske različitosti i izgradnje na ravnopravnoj osnovi i demokratiji“, dodajući da je Kosovo „država koja je dokaz zajedničkog uspeha građana i domaćih institucija sa međunarodnom zajednicom“ i koja predstavlja „važan faktor mira, stabilnosti, dobrosusedstva“, te međunarodno priznata država sa „jasnim ciljem članstva u EU, UN i NATO“.

Kusari Ljilja: 24. Mart – Dan nove nade za Kosovo

24.03. 2015, 12:24 Izvor: KoSSev

Gradonačelnica opštine Đakovica, Mimoza Kusari-Ljilja je rano jutros na svom Fejsbuk profilu postavila status kojim je obeležila 16 godina od NATO bombardovanja sa sadržajem u kojem izražava zahvalnost saveznicima Kosova – SAD-u i NATO paktu, istovremeno podsećajući svoje sugrađane na obavezu izgradnje „svoje zemlje“, ali i na to da su Đakovčani bili „meta zločina“ srpskog „neprijatelja“. Poruku prenosimo u celini.

Dragi stanovnici opštine Đakovica,

Proleće nas uvek podseća na slavne periode koji naš kao narod uvek čini posebnim. Tako ostaje još od marta 1999, naročito za stanovnike opštine Đakovica, koji su, osim entuzijazma usled spašavanja vazdušnim udarima NATO-a, postali meta zločina koje je pripremao neprijatelj.

Međutim, uprkos ranama koje čak i danas ostaju otvorene u Đakovici, 24. mart predstavlja novi dan nade za Kosovo, koji se, zahvaljujući SAD-u, NATO-u i zemljama EU, pamti kao početak nove epohe.

Angažovanje sa novim razvojnim mogućnostima uvek će nas činiti dostojnim sećanja na mučenike i civilne žrtve rata, pošto će nas to pripremiti za zajedničku odgovornost prema obavezama u ispunjavanju slobode, kako bismo radili za dobrobit svih građana.

Između suza i zahvalnosti koje suze nose sa sobom, zajedničko mnogim porodicama u našoj opštini koje su izgubile svoje voljene je, međutim, i ovaj osećaj koji nas čini jačim da više brinemo o budućnosti naše zemlje.

Z A Š T O: Devojčica koja je volela muziku

24. 03.2015, 1:58 Izvor: KoSSev

Foto: Internet

Gornje Polimlje na samom severu Crne Gore stočarski je kraj, bogat šumom i vodom. Plahovit Lim, kao i sve reke u Crnoj Gori, usekao je duboko svoje korito, a sa obe strane reke uzdižu se venci planina koje  se naslanjaju jedna na drugu – Čakor, Djevojački krš, Vaganica, Planinica, Sjekirica sa desne, Visitor sa Tatarijom, Goleš i Zeletin sa leve strane Lima. I tu malo Murino, mnogi bi rekli zabit. Ništa ne leti nad njim do orlovi. Baš u tu zabit je početkom aprila 1999, novinar i urednik tzv. složenih emisija – kako su se tada nazivali visoko pozicionirani urednici TV “Priština” – Branko Brudar, odlučio da od ratnog vihora koji je zahvatio Kosovo i Metohiju sakrije svoje ćerke Juliju i Teodoru i njihove sestre od tetke – Ivanu i Oliveru. Sve se slilo u malu, kako su je zapadni mediji nazivali „problematičnu pokrajinu“ na jugu Srbije – avioni, projektili, bombe NATO pakta, vojska, policija, UČK, paramilitarci, izbeglice…Branko je mobilisan još na početku rata i poslat na granicu ka Makedoniji, supruga u radnoj obavezi rat je provela u pošti u Prištini. Julija i Olivera su jednog dana otišle niz seoski put Murina da kupe šećer za kolač koji im je mesila baka. Ubio ih je bombarder kojem je na komandnoj tabli seoska prodavnica pod Čakorom bila vojna meta. U prodavnici troje dece. Ukupno šestoro mrtvih.

Murino je malo mesto na severu Crne Gore, na oko devet kilometara od Plava, na raskrsnici kojom se prolazilo kada se nekada starim putem išlo na more, preko planine Čakor, pa se potom Prokletijama spuštalo prema Crnoj Gori. U Murinu je živela porodica Brankove supruge, a njihova deca su tamo provodila raspuste i bilo je to mesto za koje je Branko mislio da je idealno da decu sakrije od ratnog ludila koje je zahvatilo Kosovo i Metohiju.

“Prvo smo svi bili u Prištini, a onda sam ja insistirao da ih sklonim u Murino, baš zbog tih čestih bombardovanja Prištine, mogućih napada…teroristi haraju gradom…U Prištini smo boravili po podrumima i onda sam ja rekao porodici, kad već imamo mogućnost da odemo, da decu prebacimo tamo – moje dve ćerkice, desetogodišnju Juliju i sedmogodišnju Teodoru i njihove dve sestre od tetke – Ivanu i Oliveru.

U to vreme nije bilo lako putovati. NATO je svakodnevno bombardovao mostove i putnu infrastrukturu, zaposleni su imali radnu obavezu, uveden je policijski čas i kontrole na putevima su bile stalne. Branko je na samom početku bombardovanja mobilisan i poslat na tromeđu Crne Gore, Srbije i Makedonije, u selo Rence, prema Dragašu, dok je njegova tadašnja supruga imala radnu obavezu kao službenik pošte koje su tada bile posebno važne zbog potrebe održavanja komunikacionih sistema.

Kada se Branku i njegovom kolegi desetak dana od početka bombardovanja ukazala mogućnost da kolima tadašnje TV Priština svoju decu prebace na bezbedniju teritoriju, iskoristili su tu prvu, možda, mislili su – i jedinu priliku i decu odvezli do granice sa Crnom Gorom, gde su ih sačekali rođaci i uzeli decu.


Pročitajte još:

24.03.1999. – 24.03.2014.


Nisam mogao posle rata da komuniciram sa strancima

Branko je sa nekoliko kolega 2002. godine pokrenuo pitanje razvoja sadašnje televizije Most u Kosovskoj Mitrovici, na kojoj je ostao do 2010. godine, kada je, po sopstvenom priznanju, dobio otkaz među 170 radnika koliko je tada planirano da dobije otkaz i uzme socijalni program. Branko ne radi već pet godina. U međuvremenu, tužio je svoju matičnu kuću, dobio presudu, rešio formalno-pravni status, čeka primenu sudske odluke, ali je i izgubio volju da se ikada više bavi novinarstvom.

Prisećajući se svog rada na zvečanskoj televiziji posle rata, Branko kaže da je imao problem da komunicira sa međunarodnim predstavnicima koji su često svraćali u televiziju.

“Nisam mogao normalno sa njima da razgovaram. Sa pojedinima sam mogao, ali to je zavisilo od čoveka do čoveka, kako bi se ko postavio kada bi dolazio kod nas na televiziju. Posebno nisam mogao sa onim drčnijim, arogantnim. Nalazio sam se u takvim situacijama u kojima bih jednostavo ustao i otišao.”

Bombardovanje je neopravdan zločin

„Mogu da razumem da se vojske međusobno tuku, ali ne i da gađaju civile i da ubijaju decu.

Branko je bio siguran da je decu sklonio na bezbedno mesto.

„Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom“​

„Jesam, imao sam jako lep osećaj, mislio sam – sad može da se desi šta god, neće biti nikakvog problema. Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom. Ja sam spokojan otišao na položaj, na sasvim drugi kraj zemlje.“

Julija, Teodora, Olivera i Ivana su se bezbrižno igrale mesec dana, kao i sva deca iz kraja. Bio je to još jedan raspust, premda neuobičajen i neplaniran.

“Bio je 30. april. Bio sam na položaju. Drugari iz jedinice su na radiju čuli da je bombardovano Murino. Šta tamo imaju da gađaju? Ničeg za njih tamo nije bilo; ničeg važnog što bi moglo da privuče bombe NATO-a. To je tako beznačajno mesto.”

Branko je noć proveo uz radio, jedinu vezu sa spoljnim svetom koju je imao. Bio je i dalje čudno spokojan. Njegova deca su bezbedna i na sigurnom.

“Sve sam mislio da je to lažna vest, u to vreme se pisalo svašta.”

Dva dana kasnije do položaja na kojem se nalazio stigle su kolege sa televizije. Novinari su se u to vreme jedini i mogli probijati gotovo pustim, porušenim, kontrolisanim i ujedno nebezbednim putevima.

“Bilo je oko 10 sati, 1. maj. Oni su već došli na mesto gde sam ja bio. Jedan kolega je došao džipom i vozačem…tad’ sam dobio potvrdu vesti.“

Poginuli su njegova starija ćerka – desetogodišnja Julija…i njena sestra od tetke, 13-godišnja Olivera…i još jedan 13-godišnji dečak…i još troje ljudi.

Supruga je vest o smrti ćerke dobila pre Branka i ranije stigla u Murino, a Branko nakon dva dana.

„Išle su da kupe šećer. Baka im je pravila kolač“

“U Murinu, na raskrsnici i kod mosta, ima neka prodavnica. One su krenule nešto da kupe, da poslušaju babu. Sve četiri su krenule. Rekli su mi da je desetak minuta nakon što su se spustile do prodavnice, jedna bomba pala ispred mosta na oko kilometar. Meštani su to protumačili kao da ovi iz vazduha koji gađaju hoće da upozore. Ali, sledeća bomba je pala direktno na prodavnicu. Julija i Olivera su u tom trenutku bile u prodavnici. Poginule su na licu mesta i sa njima, 13-godišnji Miroslav Knežević. 30. aprila u 16 časova.”

Ostale dve devojčice su se spasile samo prstom sudbine, kaskajući za sestrama na oko stotinak metara dalje od njih. Zadobile su na čudan način samo ogrebotine, ali i veliku traumu, koju su roditelji kasnije lečili uz stručnu pomoć psihologa.


U napadu na seosku prodavnicu i mostić u Murinu, stradalo je ukupno šestoro ljudi, od njih – troje dece. Desetak dana kasnije NATO je ‘dokrajčio’ most, onako kako je ‘dokrajčio’ i prodavnicu, tog puta bez žrtava. Poginuli su: Julija Brudar (devet godina), Olivera Maksimovic (12), Miroslav Knežević (13), Vukić Vuletić (47), Milka Kocanović (63) i Manojlo Komatina (67). 


Branko govori da su decu jedva sahranili. Tela su bila raskomadana i razasuta na sve strane.

“Delove njihovih tela pokupili su stručnjaci koji su radili uviđaj. Na Internetu postoji slika,” čuju se u glasu ovog čoveka istovremeno praznina i težina poraza – ono što više nikada ne može da bude isto.

Kakvo je sećanje na Juliju? Kakva je bila devojčica?

“Volela je muziku. Bila je jako muzikalna. Bila je nasmejana devojčica, ne govorim zato što je više nema, nego zato što je takva bila … Ona i Teodora su podelile… Julija je imala moj lik, a karakter moje supruge – mirna, staložena. Teodora je povukla majčin lik, a moj karakter – malo je eksplozivna, brza. Julija je bila fina devojčica. Uveliko je išla u školu, ostajala je i sama kući. Ja sam tada mnogo vremena provodio na terenu, po Kosovu, a pre toga u Hrvatskoj, pa u Bosni i Hercegovini, a ona je bila poslušna, redovno je pisala domaći, bila dobar đak i bila je jako muzikalna.”

Šta je želela da postane kad poraste?

“Pričali smo. Ona je kao i svako dete lutala. Počela je sa baletom, pa je došla čak do veterinara, te dečje priče. Ja sam tada u to vreme slabo bio kući, jer se puno radilo po terenu.”

Šta je radila poslednjeg dana svog života?

“Kao i svakog dana kako su vreme provodile u Murinu. Kako su mi posle pričali, naše devojčice su se u kraju bogatom prirodom, punom zelenila, igrale i tog dana normalno. Igrale su se i baka je htela nečim da ih počasti, da napravi neki kolač, a okolo ima i dosta rođaka i svi se igraju, te su odlučile da odu do seoske prodavnice i kupe šećer, ili već neki sastojak za kolač. I onda su zamolile baku da ih pusti, govorile su joj, ‘pa hajde da odemo’, baka njima, ‘nemojte, imamo dovoljno’, one su navaljivale, ‘hajde da odemo malo od kuće, van dvorišta’. Htele su valjda da se lepše osećaju i onda su krenule i tako – bilo je to.”

Branko je jak muškarac. Trudi se da seče rečenice dužim pauzama i sakrije stegnutost i suvoću grla. Prošao je u svojoj karijeri i životu dosta toga. Dok razgovaramo o Juliji, a mala Una vozi rolere, rasplakao se. Ne želi da ostane u suzama. Vraća se kratkim rečenicama.

“Teško. Teško. Teško je to opisati. Sve je jako teško rečima opisati. Ja se i ne sećam, iskren da budem. Možda desetak dana nakon toga, slabo se čega sećam. Slabo se čega sećam. Ja sam posle toga odlazio i za Prištinu, ali teško je to opisati. To je praznina jedna velika. To je strašno nešto. Evo, koliko je prošlo, a kako kažu, meni kao da je juče bilo.”

Una je treća Brankova ćerka, prva iz drugog braka. Rodila se skoro dvadeset godina posle Julijine smrti. Ona je Branka vratila u život. Branko joj priča o Juliji, sestri koju nikada neće moći da upozna. Una ima sedam godina, Julija bi danas imala 26. Una Juliju vidi najviše na fotografijama koje se čuvaju kod Brankovih roditelja.

“Pričam joj, ali ona još uvek ne shvata. Par puta me je pitala za Juliju, zato što su kod mojih roditelja Julijine fotografije. Ja joj onda objasnim – to je jedna tvoja seka, pričaće ti tata o njoj. Ali, to što se Una rodila, mislim da me je to vratilo u život i da tako kažem – u neku normalu. Posvetio sam se njoj, njenom odrastanju i onda nekako lakše podnosim sve.

„Svejedno mi je gde sam bio; cela godina, svaka godina je ista“

Posle sahrane ćerke Julije ’99, porodica Brudar se vratila svojim ratnim obavezama. Branku su izašli u susret i nisu ga slali na isti položaj, već u drugu jedinicu u kojoj su uglavnom bili novinari. Po sopstvenom priznanju, uprkos razumevanju kolega, bilo mu je svejedno gde je bio.

“Da li sam bio u Prištini, na granici, ili gde god već – u drugoj jedinici, bilo mi je svejedno…”

Porodica se po okončanju bombardovanja ponovo okupila u svom stanu u Prištini, na Sunčanom bregu. Bez Julije.

Iz Prištine i sa Kosova i Metohije odlaze vojska i policija, a stotine hiljade albanskih izbeglica ulazi u pokrajinu, Srbi se izlažu javnom linču i proteruju.

“Živeli smo na Sunčanom bregu, ali je tamo bilo nemoguće više živeti. Odlazim u Beograd, gde mi se nalazila rodbina. Nije mi Beograd najsrećniji izbor, ali ni na koga nisam imao da se oslonim osim da odem tamo. Tu smo došli, tako sam tu i ostao, evo do danas.”

O čemu razmišljate svakog 24. marta, 30. aprila?

“Meni je cela godina ista. Cela godina, svaka godina je ista, nema tu posebnog dana. Tada se samo intenzivinije sećaš svega i tada idemo u Murino, jer su nam deca sahranjena tamo. Sahranili smo ih privremeno u Murinu, a ostale su nam tamo. Kada je godišnjica, kada su zadušnice, idemo. Obilazimo i kad osetimo potrebu.”

Brankova mlađa ćerka Teodora, koja je 30. aprila ’99, za sestrom kaskala seoskim putem, danas je dvadesetrogodišnja majka dečačića. Sestre se seća, ali o tome, priznaje Branko, priča uglavnom sa majkom.

“Ja ne mogu. I ovako činim veliki napor da govorim o tome”,  još jednom mu podrhtava glas.

Branka ostavljamo sa Unom u Beogradu da nastavi da posmatra ćerku dok raste i vozi rolere. A Juliju, Oliveru i Miroslava, pored humki u Murinu i sećanja njihovim najmilijih, uneli smo u priču o stradaloj deci 1999. Z A Š T O?

Priča o pogibiji male Julije Brudar blokirana na Fejsbuku; inbox KoSSeva zakrčen porukama o etničkoj Albaniji

 24.03. 2015, 20:09 Izvor: KoSSev

Link vesti o stradanju devojčice Julije Brudar tokom bombardovanja 1999. godine trenutno je nedostupan za bilo kakvo deljenje na društvenoj mreži Fejsbuk, kao i za komentarisanje, jer je ova društvena mreža iz bezbednosnih razloga večeras blokirala bilo kakvu mogućnost ‘šerovanja’ ove vesti, a na osnovu prijava više anonimnih korisnika da link sadrži „too many scraps“, te da ga je Fejsbuk blokirao kao nebezbedan za korišćenje. Istovremeno, u inbox našeg portala na ovoj društvenoj mreži stižu uzastopne poruke sa fotografijama na kojima se promoviše tzv. Etnička Albanija. Poruke stižu i dok objavljujemo ovu vest.

U ovim trenucima redakcija našeg portala se hitno obraća Fejsbuk timu da se problem reši što pre i link učini dostupnim. U međuvremenu, KoSSev je postavio nov link sa ovom vešću koja je danas imala ogroman broj pregleda i deljenja preko svih društvenih mreža, te molimo čitaoce da priču o maloj Juliji Brudar dele preko novog linka –http://kossev.info/strana/arhiva/z_a_s_t_o_devojcica_koja_je_volela_muziku/4283

„Uvek razmišljajte o realnosti Albanaca i njihovoj istoriji, ne pričajte prazne priče i ne pravite lažne priče i lažnu istoriju o prirodnoj i autohtonoj zemlji Albanaca, jer je ona nezavisna od 28. novembra 1912. Hvala na saradnji!!!“ jedna je od poruka koju je KoSSev, takođe, dobio od profila „Ethnic Albania“.

Čitaoce podsećamo da je priča o desetogodišnjoj Juliji Brudar svedočanstvo o njenoj smrti, koju je našem portalu dao Julijin otac, Branko Brudar, te da ova priča u sebi, osim ličnog iskustva, ne sadrži bilo kakvu analizu, odnosno neposredno tumačenje istorijskih procesa.

Ovo su neke od fotografija Fejsbuk profila „Etnička Albanija“ koje neprestano stižu u naš inboks:

Kosovska vlada duboko zahvaljuje SAD-u i NATO; Stojanović: Proći će još mnogo vremena, mislićemo i dalje drugačije

24.03. 2015, 13:14

Foto: kosovska vlada

Kosovo se „duboko zahvaljuje“ zemljama članicama NATO-a, jer 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode „naše zemlje“, saopštio je kosovski premijer Isa Mustafa na današnjoj sednici kosovske vlade. Za ovu vladu je podsećanje na 24. mart dan 1999, dan kada je NATO započeo bombardovao „vojnih, policijskih i paravojnih ciljeva, kako bi zaštitio civile i građane Republike Kosovo“. Njegov zamenik, Branimir Stojanović, koji nije učestvovao na današnjoj sednici ima suprotan stav u vezi sa značajem 24. marta, 16 godina od bombardovanja.

„Želeo bih da danas, posle 16 godina, u ime Vlade Republike Kosovo, u ime naroda Kosova, iskažemo veliku i duboku zahvalnost zemljama članicama NATO-a. Dan 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode naše zemlje; 16 godina kasnije, Kosovo doživljavamo kao slobodnu, suverenu i nezavisnu državu, čiji je cilj da se integriše u Evropsku uniju. Želim da se zahvalim Sjedinjenim američkim državama i drugim saveznicima naše zemlje, koje su dale veliki doprinos u zaštiti civila i zaštiti građana Republike Kosovo, kao i podršku i pomoć za našu slobodu i nezavisnost,“ rekao je premijer Mustafa na današnjoj redovnoj sednici vlade.

Sednica je održana bez srpskih predstavnika. Zamenik kosovskog premijera, Branimir Stojanović, u izjavi za KoSSev, navodi da srpska strana, očekivano, ima drugačije viđenje značaja 24. marta, te da, niti on, niti ostali članovi liste „Srpska“, ne dele stav sa današnje sednice kosovske vlade.

„Mi sasvim suprotno vidimo taj datum i proći će mnogo vremena, a naši pogledi na ta dešavanja i te godine razlikovaće se i dalje. Za nas je to početak velikog stradanja. Mi gledamo na to drugačije – kao na bolno i tragično vreme. Istovremeno gledajući u budućnost, na nama je i obaveza da stradanje srpskog naroda nikada ne zaboravimo,“ rekao je Stojanović za KoSSev.

On nije imao informaciju u vezi sa mogućnošću da li i kada bi se mogao očekivati povratak srpskih predstavnika u kosovsku vladu, a takođe je i potvrdio da sutra neće učestvovati niko od srpskih predstavnika sa Kosova i Metohije bilo kakvim aktivnostima u vezi sa ministarskim skupom u Prištini, čiji je pokrovitelj Evropska unija, a na kojem se očekuje dolazak i predsedavajućeg OEBS-a, srpskog ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, te ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorane Mihajlović.

Johanes Han danas na Kosovu

Evropski komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han dolazi danas u dvodnevnu posetu Kosovu.Johanes Han 

Han će se, kako je saopšteno iz Kancelarija EU u Prištini, danas sastati sa političkim liderima u Prištini.

Evropski komesar će sutra, 25. marta prisustvovati svečanosti povodom otvaranja kompleksa Palate pravde, čiju su izgradnju finansirali Evropska unija i Vlada Kosova.

Ove sedmice Kosovo će posetiti i visoka predstavnica Evropske unija za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini.

Mogerinijeva će se 26. marta sastati sa najvišim kosovskim zvaničnicima, kao i sa predstavnicima opozicije i zajednica.

„Vizni režim za Kosovo, sramota EU“

Premijer Albanije Edi Rama oštro je osudio EU zbog izostanka liberalizacije viza za Kosovo, rekavši da je to sramota za EU i Evropu, piše dnevnik Koha ditore.Edi Rama 

Kako prenosi list, kosovski premijer Isa Mustafa je nakon jučerašnje zajedničke sednice u Tirani vlade Albanije i kosovske vlade, izjavio da je za Kosovo izuzetno značajno da se postigne sporazum o viznoj liberalizaciji.

„Tim sporazumom otkloniće se stanje izolacije i ojačaće osećaj evropskog identiteta i pripadnosti. To su naši izazovi“, izjavio je Mustafa.

Nakon zajedničke sednice potpisano je 5 sporazuma, 4 memoranduma, 2 protokola i jedna zajednička izjava o pograničnim slobodnim zonama, podseća list.

Isa Mustafa je tim povodom rekao da će „sporazumi između dve vlade konsolidovati jedan nepovratni proces ujedinjenja svih snaga u pravcu zajedničkog cilja – nacionalnog ujedinjenja preko Evropske Unije“, prenosi Koha ditore.

Dačić i Mihajlovićeva sutra u Prištini

Šef diplomatije Ivica Dačić i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović sutra će u Prištini učestvovati na skupu o Zapadnom Balkanu, potvrđeno je agenciji Beta u Beogradu.Zorana Mihajlović i Ivica Dačić 

Kosovo će biti domaćin ministarske konferencije zemalja zapadnog Balkana, “Western Balkans’ 6”, na kojoj će se raspravljati o konkretnim ekonomskim projektima od regionalnog karaktera, s posebnim naglaskom na ulaganja u infrastrukturu, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Kosova.

Skupu, koji će biti održan po „gimnih formuli“, prisustvovaće ministri spoljnih poslova i infrastrukture zemalja regiona, kao i evropski komesar za susedstvo i proširenje Johanes Han, dok će se Evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc obratiti video-porukom.

Ova konferencija se organizuje nakon konferencije zemalja zapadnog Balkana u Berlinu, pod pokroviteljstvom nemačke kancelarke  Angele Merkel, u cilju promovisanja ekonomske saradnje između zemalja regiona“, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.

Dan nakon održavanja ovog skupa, u Prištinu dolazi visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Federika Mogerini koja će potom u petak doći u Beograd.

U Kosovskoj Mitrovici služen pomen stradalima u bombardovanju

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.Hram Svetog Dimitrija

Parastosu su, osim građana, prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovsko-mitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.
“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke“, poručio je Rakić.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Protestna šetnja u Kosovskoj Mitrovici

U okviru obeležavanja 16 godina od NATO bombardovanja, u Kosovskoj Mitrovici održana je protestna šetnja.

Sa protesta u Mitrovici 

Šetnju je organizovala Skupština AP Kosova i Metohije, koju zvanični Beograd ne priznaje, a učesnici su nosili srpske zastave i transparente s porukama: „Kosovo je Srbija“, „Srbija, Rusija, ne treba nam Unija“, „Hoću Moskvu neću Brisel“…

Na tribini organizovanoj tim povodom predstavnici „patriotskog bloka“ kritikovali su Briselski sporazum, vladu u Beogradu, premijera i predsednika Srbije, tvrdeći da je sadašnja vlast formirana na izdaji i kršenju svih predizbornih obećanja i da rasprodaje sve što je ostalo da se rasproda u Srbiji, te da je direktan saučesnik u stvaranju nezavisnog Kosova.

„Da bismo pamtili NATO bombardovanje, odbranili KiM i duhovni i nacionalni identitet i sačuvali preostale prirodne i privredne resurse jedino resenje je pad aktuelne vlasti u Srbiji“, poručili su učesnici tribine najavljujući kao cilj patriotskog bloka u 2015. pad vlade Aleksandra Vučića i vanredne parlamentarni izbori.

Predsednica Demokratske stranke Srbije Sanda Rašković Ivić izjavila je da je Briselski sporazum veleizdaja te da je prvi put u svojoj istoriji srpski narod glasao za izdajnike, a premijera je kritikovala zbog angažovanja Tonija Blera kao savetnika vlade, ali i zbog sporazuma sa NATO.

U protestnu šetnju krenulo se od glavnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, a ona je završena kod nekadašnje zgrade SUP-a koja je uništena u bombardovanju 1999, a na čijem mestu je sada zgrada Filozofskog fakulteta, gde je zatim održana javna tribina.

Na tribini su, osim Rašković Ivić, govorili potpredsednik Sabora srpskog jedinstva Zoran Zečević, politički analitičar Đorđe Vukadinović, potpredsednik SRS Zoran Krasić, član pokreta Dveri Boško Obradović.

Gnjilane, srpski đaci izbačeni iz autobusa i ostavljeni na putu

Dva autobusa „Kolašin prevoza“ koja su prevozila srpske đake zaustavljena su oko 13.30 u Gnjilanu i isključena iz saobraćaja, a učenici ostavljeni na putu.

„Apsolutno je neprihvatljivo ovo što se danas dogodilo. Đacima je i onako ugrožena sloboda kretanja, a na ovaj način narušeno je njihovo pravo na bezbednost i na obrazovanje“, rekla je Tanjugu Slađana Marković Stojanović, pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije.

Autobusi su zaustavljeni na kružnom putu u Gnjilanu i tom prilikom sa njih su skinute registarske tablice, a iz autobusa su izbačeni učenici.

Đaci su ostavljeni na kružnom putu da se sami snalaze do kuća, koje su im udaljene i po više desetina kilometara.

Inspekcija je vozačima autobusa uručila rešenja o isključenju na albanskom jeziku.

Regionalni portparol kosovske policije Ismet Hašani izjavio je Tanjugu da vozači ova dva autobusa nisu imali urednu dokumentaciju za prevoz putnika.

Hašani je dodao da policija nije napisala prijave već da su to uradili predstavnici inspekcije kosovskog Ministarstva infrastrukture i saobraćaja, a da je policija samo asistirala.

Marković Stojanović je isterivanje učenika iz autobusa i ostavljanje na putu nazvala skandaloznim, i dodala da će Kancelarija za Kosovo i Metohiju od kosovske policije zatražiti odgovor za takvo postupanje i uložiti protest.

Stojanovićeva je rekla da je vozačima autobusa uručeno samo rešenje o isključenju iz saobraćaja koje je bilo ispisano na albanskom jeziku.

Autobusi „Kolašin prevoza“ svakodnevno su prevozili osnovce i srednjoškolce srpske nacionalnosti od kuće do škole i nazad.

„Ne tražite od nas da zaboravimo“

Centralna državna ceremonija povodom obeležavanja 16. godišnjice od početka NATO bombardovanja održana je ispred zgrade bivšeg generalštaba Vojske u Beogradu.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Ceremonija je simbolično počela u 19.58 sati intoniranjem himne „Bože pravde“, uz simuliranje zvuka sirena, reflektorima su pokazivana mesta koja su bombardovana, a okupljeni građani su palili sveće.

Nakon toga je minutom ćutanja odata pošta žrtavama bombardovanja.

U umetničkoj formi glumci i narator podsetili su zatim na svih 78 dana bombardovanja sećajući se najtragičnijih događaja i žrtava.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je Beograđanima što su se u velikom broju okupili ispred zgrade bivšeg generalštaba, poručujući da Srbija neće zaboraviti 24. mart 1999. godine. Vučić je istakao da je Srbija naučila lekciju, izvukla pouke i da će nastaviti da se bori za normalan i dostojanstven život građana.

„Nećemo sukobe ni sa kim, ni sa NATO-om, ali ljubomorno čuvamo svoju vojnu neutralnost“, rekao je Vučić.

Premijer je rekao da Srbija nije neprijatelj sa onima koji su nas ubijali, jer je to jedini mogući put.

On je rekao da Srbija hoće u Evropu ponosna i čistog obraza, ali da ne da joj bilo ko ruši dobre odnose sa Rusijom i sa prijateljima na istoku.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna, u kojoj živi narod koji je nemoguće pokoriti. Izvukli smo lekcije i borićemo se za normalan i dostojanstven život kakav imaju svi civilizovani narodi u Evropi“, rekao je Vučić.

Dodao je da Srbija zaslužuje da se za nju živi i da danas zna samo za jednu borbu, borbu za život.

„Taj život, to je naša pobeda, pristojna i uređena zemlja, svaka fabrika koju napravimo, naša je pobeda, svaki Srbin koji može mirno da radi na KIM naša je pobeda, Srbija u Evropi, naša je pobeda. Hoćemo u Evropu uzdignuta čela, čista obraza, mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna“, poručio je premijer i dodao: „Takva zemlja može sve, da pamti, ali i da pobedi, samo ne tražite od nas da zaboravimo“.

Naveo je da je 24. mart prvi od 78 dana koji Srbija nikada neće zaboraviti te da Srbija, u ime svih nastradalih, pamti svaku bombu, geler i smrt, besmisao, sirene, glas Avrama Izraela, „tomahavke“, ruševine, bombe, mostove, avione…

„Mi pamtimo, a svi ostali treba da zapamte – dugačko je naše srpsko pamćenje i nećemo nikada zaboraviti. Ni za jedan od tih 78 dana, ni za jednu žrtvu, ni za jednu tugu nema zaborava“, rekao je Vučić.

Podsetivši da je na Srbiju krenulo 19 zemalja, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, premijer je rekao da danas neće pričati o pravdi i nepravdi, ni o pokušaju otimanja naše teritorije, jer se to zna, „znamo mi a znaju i oni koji su to uradili, kao i da smo stajali uspravno i bez straha“.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Neću o tome, jer nije na nama da danas bilo kome sudimo, dosta nam je isterivanja bilo čega“, rekao je Vučić dodajući da ni srpska politika nije bila bezgrešna, niti je ovaj rat bio prvi u istoriji.

Nabrajajući da neće biti zaboravljena ni Grdelica, ni Niš, RTS, mostovi, Milica Rakić, niti jedan stradali građanin Srbije, i da ni za jednu žrtvu nema zaborava, poručio je:

„Srbija danas moli, ja danas molim – oprostite svojoj zemlji, vi koji ste joj dali sve. Oprostite ratove, pogrešne odluke, pogrešne saveze koje je stvarala, svaku podelu, oprostite zbog sebe, zbog nas, jer drugu zemlju nemamo, samo Srbiju“, rekao je Vučić.

Srbija će svaku kaznu prihvatiti i ja ću to i sam učiniti, jer nemam veću dužnost od borbe za sopstvenu zemlju, naveo je premijer i zaključio:

„Mi ne vičemo, nećemo ni politički da se delimo, danas se sećamo žrtava dostojanstveno i ozbiljno“.

Danas se navršava 16 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama iz različitih izvora, poginulo između 1.200 i 4.000 ljudi.

Nikolić: Zar je takva sila trebalo da udari na Srbiju

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić položio je venac na Spomenik žrtvama NATO agresije u Aleksincu i poručio da uvek opraštamo, ali da nikad ne smemo da zaboravimo.

On je naveo i da je Srbija braneći sebe branila pravo i pravdu, međunarodne zakone i institucije.

„Šesnaest godina je prošlo od kako su prve NATO bombe pale na naše gradove i sela, u njima na škole, bolnice, fabrike, televiziju i kasarne, čak i na ambasadu Narodne Republike Kine, izvan njih na naše njive, aerodrome, mostove i pruge. Kada im se učinilo da to nije dovoljno, gađali su naše kuće i u kućama naše najveće blago – našu decu“ rekao je Nikolić.

„Braneći svoju teritorijalnu celovitost, branili smo međunarodni princip celovitosti svake suverene zemlje na svetu, branili smo pravo i pravdu, međunarodne zakone, povelje, institucije pred kojima bi trebalo da smo svi jednaki“ istakao je Nikolić.

On je podvukao da smo i tada upozoravali da presedan nad Srbijom otvara Pandorinu kutiju sa strašnim posledicama po međunarodnu zajednicu.

„Usamljen i tragičan, glas Srbije izgubio se u kakofoniji silnika koji su razarali samo biće međunarodnog ustrojstva, najpre rečima i odlukama silnika, a onda i bombama. Posledice oholih odluka od pre šesnaest godina danas oseća i sa njima živi čitav svet“ dodao je.

Nikolić je naveo da se Srbija seća svoje nesreće, pamti svoje sugrađane, broji nevine žrtve i radi i da se, opet, kao i čitavog 20. veka, podiže iz pepela.

„Kad pomenemo njihovu prošlost, kažu da je važna samo lepša budućnost. Kad pomenemo našu budućnost, kažu da je ne zaslužujemo zbog prošlosti.Nama nije dozvoljeno da za svoju decu gradimo lepšu budućnost sve dok se, kako kažu, ne suočimo sa svojom prošlošću i odlukama koje smo donosili. Dok se ne izvinimo za sve što su nam učinili“ rekao je Nikolić.

Pa dobro, nastavio je predsednik, ako ova pravila suočavanja važe za Srbiju, da li je to opet iz posebne knjige, da li ona važe samo za nas.

„Neka nam makar pokažu tu knjigu pravila po kojoj su pre šesnaest godina podigli avione i danima bacali po našoj zemlji bombe od kojih i danas oboljevaju naša deca. Bombe koje su posejale razdor po celoj planeti“ rekao je Nikolić.

Srbija pamti i obeležava te dane, čuva sećanje na svoje nevine žrtve, svrstavajući ih uz svete velikomučenike. Oni koji se nisu izvinili, koji se nisu suočili sa posledicama svojih pogubnih odluka i dela, koje ni jedan sud nije pozvao na odgovornost za smrtonosne „kolateralne greške“, ne zaslužuju sećanje ni oprost.

Kada budu, ili, ako ikada budu izgovorili reči izvinjenja i zatražili oprost od nas, čuće reči koje su nam uvek govorili patrijarsi dok su se klanjali senima mrtvih na stratištima: da uvek opraštamo ali da nikad ne smemo da zaboravimo, rekao je predsednik.

Kako je rekao, nove generacije, neopterećene predrasudama prema Srbiji, mogu da učine dela koja bi pomogla da porodice stradalih osete smirenje.

Predsednik Srbije je precizirao da je Aleksinac bombardovan u više navrata, čak šest puta bio kolateralna greška, a 5. aprila, u 21.35, trinaestog dana od početka agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, pogodili su centar grada, ubili 11 i ranili 50 građana i među njima celu porodicu Milić: oca Dragomira, majku Dragicu i ćerku Snežanu.

„Kažu da je meta bila kasarna nadomak grada i da su zbog tehničke greške malo promašili. Kako da promaše toliko da metu prepoznaju u dečjem parku, šetalištu i trgu koji čine centar Aleksinca“ rekao je Nikolić.

Kako je dodao, naredbodavci, izvršioci, pomagači – svi su još uvek živi, „neki od njih i sada bombarduju, a Srbija oplakuje, obeležava, otima od zaborava i traži samo pristojno ljudsko izvinjenje od silnika koji su jednu zemlju u evropi bombardovali pred kraj dvadesetog veka“.

„Zar je takva sila, 19 u nepravdi udruženih država, trebalo da udari na Srbiju, a među njima i one zemlje koje se ponose svojom tradicijom pravde i prava, ljudskih sloboda i demokratije, slobodarskih ideja. Da li je njihova tradicija istinita ili lažna. Iz kakve tradicije se izrodio ovakav čin“ upitao je Nikolić.

On je podvukao da Srbija i danas poštuje i veruje u istinske značajne civilizacijske vrednosti i da je pre 16 godina poraz doživeo njihov lažni oblik.

„Još možda i da ih zamolimo da nam oproste greh što se nadamo da će jednog dana, meseca, godine, neko u njihovo ime zatražiti oprost i uputiti izvinjenje porodicama za ubijene civile, za decu, za sve naše postradale građane koje su hladno nazvali kolateralnom greškom“ upozorio je Nikolić.

Kako je naveo greška jeste, ali ne kolateralna, „već njihova istorijska i neljudska“.

Na spomeniku koji je podigao narod Srbije 1. novembra 1999. godine ispisana su imena 24 osobe koje su stradale u NATO bombardovanju.

Pored Nikolića, u delegaciji je bio i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković.

Venac je položila i delegacija Skupštine opštine Aleksinac.

Spomenik se nalazi ispred stambene zgrade koja je izgrađena za ljude kojima su porušene kuće tokom NATO bombardovanja.

Parastos za stradale na Kosovu

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.

Parastosu su pored građana prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovskomitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.

“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke,”- poručio je Rakić.

I u drugim opštinama na severu Kosova na sličan način se obeležava godišnjica NATO bombardovanja Srbije.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Stefanović odao poštu poginulim pripadnicima MUP-a

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović odao je danas poštu poginulim pripadnicima MUP-a tokom bombardovanja 1999. godine, porukom da njihova hrabrost i žrtva ne smeju nikada biti zaboravljeni.

„Kada god je bilo teško, srpski policajci bili su prvi na liniji odbrane zemlje i građana. Uvek su bili nepokolebljivi i neustrašivi, mareći više za tuđe živote nego za sopstvene“, rekao je Stefanović koji je položio venac na spomen ploču poginulim pripadnicima MUP-a u Kneza Miloša.

Uz napomenu da je obaveza svih da čuvaju sećanja i uspomene na te hrabre ljude, Stefanović je poručio da oni nikada nisu odustajali i napuštali svoju dužnost, a da je obaveza države da bude snažna podrška za njihove porodice.

„Bili su sinonim za hrabrost, sigurnost i odlučnost. Danas odajemo poštu svim žrtvama pripadnicima MUP-a, a posebno se sećamo žrtava 167 policajaca koji su živote dali u martu, aprilu, maju i junu“, rekao je Stefanović.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali položio je danas venac na spomen obeležje poginulim vojnicima Gardijske brigade Vojske Srbije i pacijentima KBC Dragiša Mišović koji su stradali bombardovanju.

Vence su položili i predstavnici Gardijske brigade, KBC Dragiša Mišović, kao i porodice poginulih gardista i pacijenata.

Mali je nakon polaganja venca rekao da je današnji dan prilika da se setimo svih koji su tragično izgubili živote.

„Na nama je da čuvamo uspomene na sve koji su izgubili živote i da vodimo odgovornu i pametnu politiku koja ne podrazumeva gubitak života nedužnih ljudi“, rekao je Mali novinarima.

Otac jednog od stradalih vojnika i predsednik nevladine orgnaizacije „Porodice nastradalih i unesrećenih“ Branislav Pejčinović rekao je da su rane koje nose i dalje teške i da je akcija „Milosrdni andjeo“ ostavila pakao za sobom.

On je rekao i da treba utvrditi tačan broj ubijenih, ranjenih i onih koji su trajno ostali invalidi zbog NATO bombardovanja što, kako tvrdi, još nije uradjeno.

U raketnom napadu NATO saveza 20. maja 1999. godine 50 minuta posle ponoći poginulo je sedam vojnika i tri pacijenta.

Poginuli su vojnici Gardijske brigade Aleksandar Bajin, Goran Verežan, Predrag Ignjatović, Branimir Krnjajić, Slaviša Miljković, Vojin Pejčinović i Dragan Tankosić i pacijenti Branka Bošković, Zora Brkić i Radosav Novaković.

Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović poklonio se, položio cveće i zapalio sveću na spomen-obeležju „Zašto“ u Tašmajdanskom parku.

Mladenović je novinarima rekao da i posle 16 godina rane i ožiljci još postoje i da se nije i ne sme zaboraviti sve što se dešavalo 1999. godine.

„Bombardovanje zgrade RTS i ubistvo 16 radnika, koji su samo radili svoj posao, je akcija koja je ušla u istoriju kao simbol kako je NATO bombardovao našu zemlju“, rekao je Mladenović povodom godišnjice bombardovanja.

Ne zaboraviti poginule

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Na brdu Štraževica, kraj Rakovice, danas je polaganjem venaca odata počast dvojici pripadnika Vojske Jugoslavije koji su poginuli tokom NATO agresije.

Uz članove porodice i prijatelje vence na spomen obeležje „Glasnik sa Straževice“ položili su ministri spoljnih i unutrašnjih poslova Ivica Dačić i Nebojša Stefanović, kao i predstavnici vojske i policije i gradskih vlasti.

Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve služilo je opelo poginulima – Vlastimiru Lazareviću i Vladimiru Vujoviću, a izveden je i prigodan kulturno – umetnički program kojim je obležena 16. godišnjica od početka NATO bombardovanja.

Posle odavanja počasti poginulima, Dačić je u izjavi novinarima istakao da se danas, kao svake godine sećamo onih koji su dali živote u odbrani naše zemlje i naroda.

On je naglasio i da je važno da iz sećanja izvučemo određene pouke, a „jedna od tih je da nikada ne zaboravimo veličinu žrtve koji su podneli ljudi koji su se tada braniliu zemlju“.

Dačić je naveo i da je, s druge strane, na nama „da učnimo sve da ne prepustimo zaboravu i njihove lične sudbine i porodice i da država pokaže odgovoran odnos prema porodicama poginulih“.

Prema njegovim rečima, „treba učiniti sve što možemo da se rat više nikada ne ponovi“ i da se „trudimo da na druge načine rešavamo i štitimo naše nacionalen interese“.

Dačić je, napomenuvši da je početak NATO bombardovanja „dan koji obično nazivamo da se ne zaboravi i da se više nikada ne ponovi“, istakao da je za kolektivnu istoriju našeg naroda važno da se obeležava taj datum.

„Kao što znate, ovde smo (SPS) bili savake godine… i u vreme kada to pre više od deset godina i nije bilo zvanično obeležavano“, rekao je Dačić.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku je važno da razgovaramo s porodicama poginulih „koji posle 16 godina još nisu uspeli da reše neke svoje životne probleme“.

Stefanović je, posle polaganja venca i odavanja počasti, u Spomen knjugu upisao: „Iskreno poštovanje za heroje, ljude bolje od nas koji su dali svoje živote za svoj narod i svoju Srbiju“.

„Uvek ćemo se sećati njhove žrtve čineći sve da budemo dostojni onog što što su učinili za svoju zemlju“, dodao je ministar unutaršnjih poslova.

Poštu stradalima odao je i predsednik gradske skupštine Nikola Nikodijević koji je istakao da je naša civilizacijska obaveza „da se sa pijatetom sećamo svih koji su dali život u borbi za slobodu države“.

Nikodijević je, u izjavi novinarima, naglasio i da je civilizacijska obaveza da se sećamo i svih nevinih žrtava koje su stradale tokom bombardovanja.

„Naša obaveza je, pre svega, da vodimo računa o porodicama stradalih i o onima koji su u tom ratu ranjeni, ostali invalidi… i da izvučemo pouke i da nam se takve stvari više nikada ne ponove“, rekao je Nikodijević.

Polaganjem venaca i komemoracijom kraj spomenika u Karađorđevom parku u Pirotu , odata je pošta i služen parastos svim stradalima u ratovima od 1990. kao i poginulima u NATO agresiji 1999. godine.

Vence i cveće položili su porodice i rođaci poginulih, predstavnici boračkih udruženja, Udruženja invalida rata, lokalne i okružne vlasti.

U pomenutim ratovima kao i u NATO agresiji poginulo je 26 Piroćanaca, a NATO avioni gađali su ciljeve na territoriji celog Pirotskog okruga – podsetio je prisutne načelnik Pirotskog okruga Dimitrije Vidanović.

Zamenik predsednika Skupštine opštine Milan Petrović je naglasio da poginule ne smemo zaboraviti jer su stradali u odbrani zemlje koja se našla na meti agresora.

Kraljevčani su danas, uz pravoslavni parastos borcima poginulim u ratovima od 1991. do 1999. godine, na Spomen-obeležju u centru Kraljeva, obeležili šesnaestu godišnjicu NATO bombardovanja Srbije.

Članovi porodica, prijatelji, predstavnici Grada Kraljeva, Vojske Srbije, policije i boračkih udruženja, položili su vence kraj spomen ploče sa 86 imena poginulih Kraljevčana, od kojih 77 na Kosovu i Metohiji.

Godišnjica NATO agresije obeležava se i u kasarni “Jovan Kursula” u naselju Jarčujak polaganjem venaca na spomen-obeležje herojima 252. oklopne brigade, kao i u kasarni u Ribnici gde se u spomen-sobi Druge brigade Kopnene vojske čuva sećanje na poginule pripadnike Vojske srbije.

Tokom NATO bombardovanja Kraljevo je na meti vazdušnih napada bilo čak 54 dana u kojima je teže ili lakše povređeno 37 civila, a uništeno je ili oštećeno 1.750 vojnih i civilnih objekata.

Spomenik žrtvama bombardovanja naredne godine

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Država će naredne godine izgraditi spomenik žrtvama bombardovanja 1999. godine, kazao je danas nakon polaganja venaca ispred spomenika deci stradaloj u NATO bombardovanju ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

„Ovo je poslednji put da država Srbija nema gde da položi venac sećanja na svoje pobijene, na sve one koji su u agresiji NATO-a bili brutalno ubijeni. Iduće godine država će podići spomen obeležje, žrtve bar toliko zaslužuju“, kazao je Vulin.

On je zahvalio „Večernjim novostima“ na tome što su podigli spomenik stradaloj deci, jer, kako je naveo, da „nema toga mi (država) danas ne bi imali gde da položimo vence“.

On je kazao da je Jugoslavija bombardovana bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i da se te posledice kršenja međunarodnog prava osećaju u celom svetu.

„Ono što je urađeno pre 16 godina nije moglo da bude urađeno bez posledica. Danas čitav svet gleda gde će se to sve pojaviti ono što je pre 16 godina urađeno našoj zemlji. Danas čitav svet gleda i vidi da kada jednom silujete međunarodno pravo, nikada ne znate gde će se završiti“, kazao je Vulin.

Polaganjem venaca na spomen obeležja na Univerzitetskom trgu u Nišu, odata je danas pošta žrtvama bombardovanja NATO 1999. godine u kojima je poginulo 56 Nišlija, a više od 200 je ranjeno.

Predsednik Skupštine grada Mile Ilić rekao je da Niš treba da čuva sećanje na žrtve NATO bombradovanja i da brine o porodicama stradalih.

Vence su na spomen obeležja položile delegacije grada, Vojske Srbije, policije, Nišavskog upravnog okruga, predstavnici Srpsko-ruskog humanitarnog centra, delegacije boračkih organizacija i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova, kao i rodbina poginulih i prijatelji.

Sirene su se oglasile u Nišu, počev od 24. marta, pa do kraja vazdušnih napada, ukupno 129 puta, a Nišlije su u skloništima provele 52 dana, pet sati i 14 minuta, koliko je grad bio pod vazdušnom opasnošću, što je oko 70 odsto ukupnog vremena.

Niš je gađan iz vazduha 40 puta, 28 puta noću i 12 puta danju. Srušeno je oko 120 objekata, a preko 3.400 stambenih, poslovnih i vojnih objekata je oštećeno.

Na grad je tokom vazdušne kampanje ispaljeno 324 razornih projektila: 161 avio-bomba, 36 kontejnera kasetnih bombi, 71 krstareća raketa i osam grafitnih projektila.

Od kasetnih bombi 7. maja 1999. godine poginulo je 15 Nišlija, a više desetina je ranjeno.

Nastavak suđenja Ivanoviću

Suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba će biti nastavljeno danas u Kosovskoj Mitrovici saslušanjem svedoka tužilaštva Blagoja Miletića i Bedria Istogua.Oliver Ivanovć 

Advokat Olivera Ivanovića Ljubomir Pantović izjavio je Tanjugu da je Miletić predložen od strane tužilaštva obzirom da je spornog dana, 14.aprila 1999.godine, kao istražni sudija bio na licu mesta i izvršio uviđaj.

„On nije očevidac događaja, već čovek koji je izvršio uviđaj I pribeležio šta je video tako da on nema tu šta značajno da kaže apsolutno, nešto što bi dramatično pogoršalo položaj bilo koga , čak ne može ni da poboljša, šta god da priča. I da je svedok odbrane, isti bi bio ishod njegovog svedočenja, tako da nema veze što je svedok tužilaštva“, rekao je Pantović.

Nakon saslušanja svih svedoka u vezi s događajima iz 1999. godine, sudije saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa događajima iz 2000. godine.

Oliver Ivanović optužen je da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, ocu i sinu Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

13.03.2015 |08:00-23:55 Kada OVI izdajnici diplomatski prihvatiše Briselski sporazum i predaju dela teritorije jer su verovali u ideologiju EU, logično da se Kosovo promoviše kao država jer OVE kukavice koje su prodale Srpski narod za svoju fotelju, ćute i manipulišu !!!


13/03/2015 | 08: 00-23: 55 When these traitors undertook diplomatic Brussels Agreement and surrender of territory because they believed in the ideology of the EU, it is logical to promote Kosovo as a state because these cowards who sold the Serbian people for his chair, silent and manipulate !!!

Dačić: Kosovo pokušava da uđe u Savet Evrope

Nastavite sa čitanjem

10.03. 2015 08:00-23:55 Tihi pritisak na Srbe za „prihvatanje-silovanje Srba“ konkretnim slučajevima priznanje „samoproglašenog Kosova kao nezavisne države“… Vlada Srbije radiće na nekim „slučajevima na vodi“ ili već bilo šta, samo da skrene pažnju javnosti od bitnih detalja koji će se dešavati u prihvatanju nezavisnog Šiptarskog Kosova…


Srpski košarkaški klubovi sledeće sezone igraju protiv kosovskih?

10.03. 2015, 11:51 Izvor: KoSSev

Nastavite sa čitanjem

26.02.2015 |08:00 – 23:55 Šiptari decenijama uništavali i terorisali Srbe u Đakovici, proterali ih iz svojih domova pa sada kada postoje dokazi o Šiptarskom terorizmu hoće da SUDE SRBIMA!


Žalosna je današnja slika Srba sa KiM i cele Srbije.

Imamo situaciju da upravo oni tetoristi Šiptarski, koji su napadali decenijama Srbe koji su živeli na prostoru Kosova i Metohije kroz različite vidove etničkih pritisaka (paljenja letina, napada na porodicu tuče dece, silovanja srpkinja, ubistava mladića, oružanih napadanja kompletnih srpskih familija) za rad otkupa Srpskih imanja i trajnog proterivanja i iseljavanja.Kada su im se tom teroru nad Srbima suprotstavile legitimne državne istitucije koje su brinule za bezbednost svih građana tarašnje SRJ i Srbije i Crne Gore a na kraju same Srbije preko svojih organa bezbednosti onda su Šiptari u SVETSKIM MEDIJIMA PLATILI MEDIJSLKE KAMPANJE  ZA ZAMENU TEZA ŽRTAVA odnosno da oni budu prezentovani KAO ŽRTVE KOJE TRPE TEROR OD SRBA. Pa su se isto tako lepo organizovali i medijski prezentovali kao ovih dana gde su pravili IZLET DO EVROPE, TADA DO ALBANIJE U IZBEGLIČKE KAMPOVE  A DA IH KAO PROTERUJU SRBI! ŠIPTARI SU VODILI GERILSKI RAT PROTIV ŽITELJA SRPSKE NACIONALNOSTI I SRPKE VOJSKE I POLICIJE! Podmiklo su ubijali obične ljude, kidnapovali na bezkrupolozan način, ubijali srpsku decu a gerilski sakrivajući se u masi šiptara iz mase podmuklo i kukavički ubijali na prvu nepažnju i SRPSKOG VOJNIKA I SRPSKOG POLICAJCA!

Ti Šiptari su nam naneli OGROMNA ZLA, TAKO DA SU ODLIČNO PROŠLI UZ PODRŠKU  MILOŠEVIĆA  I NATO SAVEZNIKA ! IPAK SMO MI SRBI SA KIM, IMALI VEĆEG DOSTOJANSTVA I LJUDSKOSTI U ODNOSU NA NJIHOVO DIVLJAŠTVO. TRAŽILI SMO NEŠTO DOBRO U NJIMA DA BI IMALI NEKU DALJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST, NISMO IM SE SVETILI I NAPLAĆIVALI DUGOVE PREMA ZASLUŽENOM, ALI OČIGLEDNO TO NIJE POMOGLO. Njihovo DIVLJAŠTVO i TEROR pobedili su našu CIVILIZOVANOST.ZNAJU ŠIPTARI SVO OVO O ČEMU PIŠEMO! Danas imamo da upravo ispaštaju oni koji su u komšiluku imali Šiptare koji su Srbe posmatrali kao neprijatelje i pored toga ti neprijatelji koji su NAS protetali iz Đakovice, žele da nam unište i ovaj život u izbeglištvu. Izgleda da i dalje STRAHUJU BOG ZLA KOJE SU NAPRAVILI SRBIMA SA KIM pa se nadaju da ih unište ma gde bili!

Misle da sakriju dokaze i zlodela koja su uradili Srbima. Pa svaki pedalj, svaki kamen, svaka kap, svaki zračak sunca koji ih ogreje duhovno im uništava mir i sreću! Šiptari su ubijali decu, mladiće, stare i sposobne na podmukli način u grupi ili iz zasede. Silovali i iživljavali se nad Srpkinjama i srpskoj nejači.

Da bi današnji NAZOVI CIVILIZOVANI SVET IZ EVROPE ILI AMERIKE upravo podržavajući taj ŠIPTARSKI TERORIZAM NAD SRBIMA pokazao da ta njihova CIVILIZOVANOST UPRAVO JE STVORENA NA DIVLJAŠTVU, OTIMANJU TUĐEG, TERORISANJU DRUGIH ZA RAD SVOJIH LIČNIH INTERESA optužuju Srbi da su krivi za ONO ŠTO SIGURNO NIKADA NISU ŽELELI, VEĆ SU IM NAMETNULI UPRAVO TI TERORISTI KOJI IH DANAS I TUŽE!!!

EUlex upravo da bi UBRZAO SVOJ ODLAZAK I PREDAO NADLEŽNOSTI ŠIPTARIMA, RADI ONO ŠTO MU NIJE BIO NI MANDAT A U KORIST ŠIPTARA I DALJEG GENOCIDA NAD SRBIMA, I AKO SU SISTEMSKI UNIŠTILI DOKAZNI POSTUPAK DIKA MARTIJA  o Šiptarskoj trgovini sa organima Srba koje su prethodno kidnapovali.
SADA PREDSTOJI još uništavanje Srba koji su već proterani iz svojih kuća u izbeglištvu, čiju zemlju su zauzeli Šiptarski teroristi i ekstremisti.Sa druge strane imamo i bivše Srbe koji su svoj obraz prodali za šaku dolara $ ili evra i koje ne dotiču OVA ZLODELA KOJI NAM ŠIPTARI NAČINIŠE, važno im je da su oni SITI, ZBRINUTI I DA MOGU DA BAHATO TROŠE ONO ŠTO ONI NISU ZARADILI!!! Onaj neprijatelj sigurno dobro zna da manipuliše masama kada podeli jedne tamo a druge onamo pa ih usmeri da budu jedni protiv drugih, pa onda uživa GLEDAJUĆI KRVAVI FILM DOK SVI NE POPADAJU DO ISTREBLJENJA! TAKVE GLUPE PODELE PROLAZE JOŠ UVEK NA BALKANU MESTU GLUPIH NARODA I NARODNOSTI KOJE SU ŽIVELE U BRATSTVU I NEJEDINSTVU!

Euleks podigao optužnicu protiv Stojanovića

Optužnicu protiv poslanika SNS i generala Momira Stojanovića podigao je Euleks, saznaje Beta.Momir Stojanović 

Portparolka Euleksa Besa Domi rekla je da je optužnica rezultat  istrage vođene o zločinima počinjenim u opštini Đakovica.

„Nalog za hapšenje izdali su tužioci Euleksa iz Specijalnog tužilaštva Kosova i predata je interpolu preko UNMIK-a“, kazala je Domi za aganciju Beta.

U saopštenju Euleksa od 24. aprila 2013. godine kaže se da su tužioci Euleksa iz Specijalnog tužilaštva Kosova incirali istragu o ratnim zločinima u opštini Đakovica 27. i 28. aprila 1999. godine, koji uključuju sela Meje, Orize i druga sela sa područja Reka e Keče.

Tužioci su do sada identifikovali dvadesetak osumnjičenih koji mogu biti subjekt optužnice za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, uključujući i ubistva 372 Albanca, tokom napada na civile koji su podvrgnuti torturi, neljudskom tretmanu, velikoj patnji, udaljavanju i raseljavanju, oduzimanju imovine i pljački, što je opravdano vojnim potrebama.

Većina žrtava pronađena je u masvonoj grobnici u Batajnici, kaže se u tom saopštenju Euleksa.

Masakar u Meji i okolini smatra se za najveće masovno ubistvo tokom sukoba 1999. godine, navedeno je tada u saopštenju Euleksa.

Predsednik Odbora Skupštine Srbije za kontrolu službi bezbednosti I bivši oficir bezbednosti Vojske Jugoslavije, Momir Stojanović, poslanik Srpske napredne stranke, izjavio je da raspisivanje poternice preko Interpola protiv njega i još 16 Đakovčana zbog ratnih zločina, predstavlja politički pritisak.

Hiseni: I Srbija da procesuira zločince

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Skender Hiseni izjavio je u Rimu da Beograd treba da krivično goni svoje ratne zločince kao što će to činiti Priština sa bivšim pripadnicima Oslobodilačke vojske Kosova u budućem Specijalnom sudu.Skender Hiseni

Hiseni, koji boravi u poseti Rimu, tako je odgovorio na jučerašnju tvrdnju bivšeg oficira Vojske Jugoslavije i poslanika Srpska napredne stranke Momira Stojanovića da je podizanje Interpolove poternice za ratne zločine protiv njega direktna posledica odluke UN da se formira sud za ratne zločine pripadnika OVK na Kosovu.

„Te tvrdnje nemaju nikakve osnove“, rekao je Hiseni za italijansku agenciju Nova.

Stojanović, koji je predsednik Odbora Skupštine Srbije za kontrolu službi bezbednosti, ocenio je da je izdavanje Interpolove poternice za ratne zločine protiv njega i još 16 ljudi na osnovu optužnice suda iz Djakovice politički pritisak i dodao da očekuje reakciju države.

Hiseni je ocenio da svaki pokušaj dovođenja u vezu te činjenice i Specijalnog suda „nerazumno, jer se radi o različitim situacijama“.

„Sve zločine treba procesuirati, počevši od onih koji su ih počinili, do mesta na kojem su počinjena. Nadam se da će i Srbija prepoznati da je neophodno da optuži sve svoje bivše vojnike i pripadnike paravojnih grupacija ukaljane užasnim zločinima na Kosovu“, kazao je kosovski ministar.

Kosovske vlasti „spremne su da istraže svaki zločin“ koji su počinili kosovski Albanci, „a i Srbija bi trebalo da učini isto“, kazao je Hiseni za Novu.

„Ne smemo zaboraviti da je na Kosovu više od 12.000 ljudi umrlo za samo šest meseci“, dodao je.

Hiseni nije video Ivanovića na dan ubistva

Svedok Faik Hiseni rekao je danas na suđenju lideru SDP Oliveru Ivanoviću da ga nije video na dan ubistava Albanaca 1999. godine, ali je dodao da zna da je Ivanović bio vođa jedne paravojne formacije.Oliver Ivanović (Foto Kim)

Hiseni (62), radnik u rudniku Stari trg, jedanaesti je svedok na suđenju u Osnovnom sudu u severnom delu Kosovske Mitrovice Ivanoviću i još četvorici Srba, optuženim za ubistva Albanaca 1999. i 2000. godine.

Posle više puta postavljenog pitanja tužioca da li je video da su počinjeni zločini nad Albancima i da li je video Olivera Ivanovića da komanduje paravojnim snagama, svedok je odgovorio da nije, ali da veruje da je Ivanović bio vođa srpskog koordinacionog centra i da je imao oko 500 ljudi pod svojom komandom.

Rekao je da je video Olivera Ivanovića u uniformi na početku 1999. godine i 2000. godine i opisao da je to bila „plava jakna sa amblemom i donji deo trenerke“.

Na samom početku suđenja, advokat odbrane Nebojša Vlajić obavestio je Sudsko veće da je uložio prigovor zbog, kako je rekao, „prihvatanja i saslušanja nerelevantnih svedoka“.

Vlajić je spomenuo i današnjeg svedoka Faika Hiseinija, za koga je rekao „da nije bio na licu mesta (mestu ubistva) aprila 1999. i 2000.godine“, i dodao da on „nema o čemu da svedoči“.

Tužilac Cezar Mihalčoku je na to rekao da „iskazi svedoka imaju za cilj da dokažu da je Oliver Ivanović nosio uniformu i da je imao komandnu odgovornost za dešavanja 1999. i 2000. godine“.

Predsednica Sudskog veća Roksana Komša rekla je da iskaz današnjeg svedoka nije irelevantan i da će on biti saslušan, a u vezi sa ostalim svedocima očekuje odgovor tužilaštva još danas.

Svedok je nakon ispitivanja tužioca rekao da ne želi da odgovara na pitanja odbrane Ivanovića, jer se ne oseća dobro, na šta je predsedavajuća sudskog veća rekla da je u obavezi da odgovara na pitanja.

Advokat Nebojša Vlajić rekao je posle završenog ročišta da ono što svedoci izjavljuju nisu nikakvi dokazi.

„I današnji svedok iznosio je samo svoje predrasude i ubeđenja“, rekao je Vlajić.

Suđenje se nastavlja 11. marta, a planirano je da bude saslušano još sedmoro svedoka.

Produžen pritvor i nastavljeno suđenje Ivanoviću

Lideru GI SDP OLiveru Ivanoviću, kome je produžen pritvor za još dva meseca, nastavljeno je suđenje u Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici.

Saslušanjem svedoka Faika Hisenija tužilaštvo će okončati ispitivanje svojih svedoka koji govore o dešavanjima u Mitrovici aprila 1999. godine za koje je Ivanović optužen od strane međunarodnog Euleksovog tužioca.

U Ivanovićevoj Građanskoj inicijativi SDP Tanjugu je jutros potvrđeno da je Ivanoviću produžen pritvor za dva meseca odnosno do 26. aprila, tako da ni ovaj put nisu usvojeni zahtevi i apeli da se Ivanović brani sa slobode.

Nakon saslušanja današnjeg svedoka, međunarodno sudsko veće će saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa događajima iz 2000. godine.

Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

Slučaj Ivanović povezan je sa još četvoricom Srba, a to su Dragoljub Delibašić, otac i sin Ilija i Nebojša Vujačić i Aleksandar Lazović koji su osumnjičeni za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se ranije da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

Mustafa: U pripremi zakon o Sudu

Kosovski premijer Isa Mustafa izjavio je da je zakon o Specijalnom sudu u pripremi, kao i da se radi na ustavnim promenama koje su za to neophodne.Isa Mustafa 

On je u kosovskom parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika rekao da je formirano koordinaciono telo na čelu sa presednicom Kosova, a koje još čine predsednik skupstine, premijer i jedan ministar.

„Za sada se radi na tekstu ustavne promene koji će doći kao predlog u skupštinu, o čemu će odlučivati poslanici“, rekao je Mustafa dodajući da se radi i na zakonu o Specijalnom Sudu kao i njegovom statutu.

„Sva ova dokumenta cete imati vi kao poslanici. Mi smo zahtevali da presednica Kosova održi kontakte sa opozicionim partijama kako bi se opozcija obavestila pre nego sto dokumenti budu u skupstini“, rekao je Mustafa.

NEBITAN A BIVŠI -> funkcioner OVK osuđuje osnivanje specijalnog suda

Bivši predsednik  „vojnog suda“  takozvane  OVK  Sokol  Dobruna osudio je formiranje Specijalnog Suda koji će se baviti zločinima OVK i navodima iz izveštaja Dika Martija rekavši da to znači „negiranje države Kosova.“ Sokol Dobruna 

 Po njegovim rečima formiranje takvog suda koji znači krsenje kosovskog ustava, ne bi dozvolila „nijedna zemlja u svetu.“

Dobruna je u emisiji „Info Magazin“ TV Klan sa Kosova rekao i da je kao predsednik vojnog suda OVK osudio na streljanje Bljerima Kučija, aktuelnog generalnog sekretara Alijanse za budućnost Kosova (ABK)“Ja sam lično osudio čoveka na streljanje, osudio sam Bljerima Kučija“, rekao je Dobruna dodavsi da se tada on pozvao na zakone bivše Jugoslavije.

Upitan da prokomentariše javnu izjavu Dobruna je rekao „da će doći vreme da se i o tome sazna istina“

Kosovska Vlada usvojila četvorogodišnji program

Vlada Kosova usvojila je na današnjoj sednici plan rada za naredne četiri godine.Sa današnje sednice Vlade

Premijer Kosova Isa Mustafa je na konferenciji za medije, predstavljajući plan Vlade za naredne četiri godine rekao da su među osnovama programa ekonomski razvoj, efikasna i odgovorna vlast, građanska demokratija, vladavina prava i sloboda kretanja građana.

Mustafa je rekao i da se očekuje izrada Nacionalne strategije razvoja Kosova za period do 2020. godine, koja bi sumirala orijentacije ekonomskog razvoja.

Premijer Kosova je rekao da će Vlada u narednom periodu imati pet prioriteta među kojima su održivi ekonomski razvoj, zapošljavanje, vladavina zakona, evropske integracije i suštinske reforme.

„Smatram da je ovo program nade za bolji život, stabilnost svakog pojedinca u našem društvu. Mislim da je osnovna vrednost ovog programa zaposlenost i sigurnost za svaku porodicu na Kosovu“, rekao je Mustafa.

On je naglasio da će program Vlade Kosova biti predstavljen Skupštini u narednim nedeljama.

Srbi ne učestvuju ni u današnjoj sednici Skupštine Kosova

Šef poslaničkog kluba Građanske inicijative Srpska u Skupštini Kosova Saša Milosavljević izjavio je danas da poslanici te liste neće učestvovati ni u današnjem zasedanju kosovskog parlamenta.Saša Milosavljević

„Predstavnici liste ’Srpska’ još čekaju da budu pozvani na razgovor sa premijerom Srbije i predstavnicima Vlade Srbije u vezi donošenja odluke o zamrzavanju učešća u kosovskim institucijama. Tek posle tih razgovora predstavnici ’Srpske’ izaći će sa stavom kako će nastupiti u narednom periodu“, rekao je Milosavljević za agenciju Beta.

Predstavnici GI Srpska zamrzli su svoje učešće u kosovskim institucijama nakon što je premijer Kosova Isa Mustafa pre dve sedmice smenio ministra za povratak i zajednice, člana GI Srpska Aleksandra Jablanovića.

Nakon toga je najavljeno da će predstavnici „Srpske“ obaviti konsultacije sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali još uvek nije poznato kada će one biti održane.

Već nekoliko zasedanja u radu skupštine učestvuje samo jedan srpski poslanik, a to je lider Progresivne demokratske stranke Nenad Rašić.

Tahiri u Briselu zatražila raspuštanje civilne zaštite, uklanjanje Parka mira i ukidanje privremenih opštinskih organa

 26.02. 2015, 12:54 Izvor: KoSSev

Foto: Preuzeto sa sajta M Magazina

Ubrzanje procesa raspuštanja civilne zaštite, neodlaganje uklanjanja „barikada“ na Ibarskom mostu u Kosovskoj Mitrovici i ukidanje „svih paralelnih opštinskih struktura“, zatražila je juče u Briselu kosovska ministarka za dijalog, Edita Tahiri, saopšteno je danas iz kancelarije kosovskog premijera. Ona je predstavnicima Evropske unije poručila i da ne treba dozvoliti „hronična kašnjenja Srbije“ u sprovođenju postignutih sporazuma. 

„Ona (Edita Tahiri, prim. red.) je takođe zatražila da se ubrza proces raspuštanja strukture takozvane ‘civilne odbrane’, istovremeno uveravajući da je kosovska vlada pripremila plan za integraciju bivših pripadnika ove strukture u civilne institucije Kosova. Ministarka Tahiri je, takođe,  zatražila od EU-a da ne odlaže dalje uklanjanje barikade na Ibarskom mostu i ostalih barikada, jer je ovo pitanje u nadležnosti Evropske unije, u skladu sa sporazumom,“ navodi se u saopštenju iz kancelarije kosovskog premijera i dodaje:

„Ministarka  Tahiri je posebno zahtevala ukidanje svih paralelnih opštinskih struktura od strane Srbije predstavljajući Evropskoj uniji najnovija zbivanja u ovoj oblasti.“

Kako se još navodi u saopštenju, Tahiri je na istom sastanku naglasila da je nedavno postignuti sporazum o pravosuđu „dobar nov početak za dijalog“, ali i da njegova primena treba da bude „brza“, te da ne treba dozvoliti „hronična kašnjenja koje Srbija čini u ovom procesu“. Ona je takođe zatražila angažovanje Evropske unije na „brzom i efektivnom sprovođenju svih sporazuma, uključujući telekomunikacije, energetiku, i drugo.“

Na sastancima se, takođe, razgovaralo o „postignućima i izazovima“ briselskog procesa i izražena je zajednička spremnost kosovske delegacije i delegacije EU za ubrzanje procesa sprovođenja svih sporazuma.

Kosovska strana na razgovorima u Briselu sve vreme insistira na raspuštanju civilne zaštite i uklanjanju tzv. Parka mira, a tako je bilo i tokom poslednje runde razgovora 9. februara. Beograd, međutim, do sada nije o toj temi razgovarao, a odbija i optužbe da se radi o „paravojnoj formaciji“, već o isključivo civilnoj organizaciji.

„Na ovim razgovorima inistirano je i na raspuštanju civilne zaštite. Mi nismo prihvatili da razgovaramo o toj temi, ali da znate da je albanska strana prilično oštro insistirala i dalje ostajući na poziciji da je civilna zaštita bezbednosna strukutura, da je reč o paravojnoj formaciji, itd., iako civilna zaštita to nije,“ rekao je nezvanično KoSSevu neimenovan izvor u Beogradu.

Na Severu Kosova o civilnoj bezbednosti građana brine oko 700 nenaoružanih pripadnika Civilne zaštite.

Da li će Priština opštinama na Severu blokirati budžete?

26.02.2015, 10:31 Izvor: KoSSev

„Ukoliko opštine na Severu ne usvoje legalne budžete, suočiće se sa pravnim posledicama i blokiranjem budžeta,“ obavestila je juče u Briselu predstavnike Evropske unije kosovska ministarka za dijalog – Edita Tahiri. Priština od opština na Severu Kosova traži da u svoje budžete ubace školstvo i zdravstvo, a što Sever do sada odbija da uradi. Skupštine opštine na Severu su predloge opštinskih budžeta usvojilekrajem oktobra prošle godine i predale ih kosovskom ministarstvu finansija, bez plata za radnike obrazovanja i zdravstva, sa izuzetkom školskog i zdravstvenog osoblja u okviru kosovskog sistema (mahom albanskog) koje radi u etnički mešovitim sredinama na Severu. Kosovsko ministarstvo finansija, međutim, zahteva da u budžete opština sa Severa budu uključeni i radnici zdravstva i obrazovanja, a što bi Beogradu i Srbima sa Severa „izbilo adute“ da se finansiranje ova dva sektora uredi preko buduće Zajednice srpskih opština. Tako se opštine na Severu sada privremeno finansiraju. To bi zakonski moglo da potraje do početka marta. Ukoliko opštine sa Severa ni do tada ne uvrste školstvo i zdravstvo u svoje budžete, Priština bi mogla da uvede prinudnu finansijsku upravu, KoSSev nezvančno saznaje iz izvora bliskom centralnim vlastim u Prištini. Međutim, ukoliko bude došlo do blokade računa opština na Severu Kosova, ili bilo kakve mere sankcionisanja severnih opština po pitanju opštinskih budžeta iz Prištine, u tom slučaju bi zapravo moglo da usledi pomeranje pritiska sa lokalne samouprave na centralni nivo u Prištini i to preko poslanika liste „Srpska“, koji bi blokirali rad kosovske vlade, KoSSev takođe nezvanično saznaje iz izvora sa Severa.

„Ministarka Tahiri je posebno zahtevala ukidanje svih paralelnih opštinskih struktura od strane Srbije, predstavljajući Evropskoj uniji najnovija zbivanja u ovoj oblasti. Ona je naglasila da se funkcionisanje legalnih opštinskih struktura na severu Kosova otežava mešanjem od strane Srbije, pri čemu je posebno naglasila da će se severne opštine, ako ne usvoje legalne budžete, suočiti sa pravnim posledicama i blokiranjem budžeta,“ navodi se u današnjem saopštenju iz Kancelarije kosovskog Premijera.

Rok za usvajanje budžeta opština na Severu do 28. februara, nakon toga sledi „akcija“

Rok za usvajanje budžeta u skladu sa preporukama ministarstva lokalne samouprave je 28. februar, potvrdio je i zamenik ministra za administraciju lokalne samouprave u Vladi Kosova, Bajram Gecaj, u izjavi za Radio Kosovo. On je objasnio da je ministarstvo „uradilo svoj posao“, te očekuje da će u okviru propisanog vremenskog roka i biti pronađeno rešenje.

“Mi pregovaramo sa opštinama sa severa oko budžeta. Očekujemo da one usvoje budžete u skladu sa dopisom Ministarsta finansija,“ izjavio je Gecaj za Radio Kosovo, dodajući da nema naznaka da će se o problemu sa budžetima diskutovati u Briselu. On je, međutim, istakao da će, ukoliko se budžeti ne usvoje, doći do „akcije“, ne objasnivši o kakvoj se akciji radi.

“Nadamo se da do toga neće doći, jer ako se budžeti ne usvoje do roka, onda će uslediti akcija i nadam se da nećemo doći do te situacije da se budžeti ne usvoje i da ćemo u poslednjem momentu naći način za rešenje ovog problema i doći do kompromisa,“ dodaje Gecaj.

KoSSev, međutim, saznaje od izvora bliskom centralnim vlastima u Prištini da Ministarstvo finansija razmatra „zakonsku mogućnost“ da „uvede privremene finansijske mere“, te da su opštine sa Severa o tome „već upozorene“.

Sa druge strane, Srbi bi mogli da „pomere“ pritisak sa lokalnog – na centralni nivo i to preko poslanika liste „Srpska“, koji mogu „blokirati“ rad vlade na centralnom nivou, KoSSev nezvanično saznaje od izvora bliskim opštinskim administracijama na Severu. Ovaj izvor navodi da su iz Prištine i do sada stizali dopisi sa rokovima, a da je pretposlednji rok za usvajanje revidiranih budžeta bio 15. februar.

Srpska je u ovim trenucima, uz gradonačelnike srpskih opština, u zamrznutom statusu kada je u pitanju saradnja sa kosovskim institucijama i samim radom Skupštine.

Problem u finansiranju prosvetnih i zdravstvenih radnika

Da problem sa budžetima na Severu Kosova nije u raspodeli novca, već u finasiranju prosvetnih i zdravstvenih radnika, objasnio je i gradonačelnik opštine Leposavić, Dragan Jablanović.

“Naš stav je bio da se obrazovanje i zdravstvo ne ubacuju u budžet za ovu godinu dok se ne postigne dogovor u Briselu. Tako stoji i u budžetu. Uneli smo stavke – održavanje objekata, sanacija, izgradnja škola, investiranje u obrazovanje i zdravstvo, ali oni to ne prihvataju. Šta će da bude, ja ne znam, stvarno. Oni mogu da nas finansiraju privremeno tri meseca, to je još mart, do tada mora nešto da se reši,“ objasnio je Jablanović, takođe za Radio Kosovo.

On je, međutim, istakao i da su gradonačelnici sa Severa Kosova dobili pisane garancije od šefice kosovskog pregovaračkog tima, Edite Tahiri, da će imati prednost u pomoći od ministarstava iz Prištine.

“Mi imamo taj papir koji su nam poslali, to je lista ministarstava i koliko para će dati za ove četri opštine. Imam ispred sebe taj list, to je ukupno 15 miliona i 170 hiljada eura,“ kaže gradonačelnik Leposavića.


Četiri Severne opštine su 30. oktobra prošle godine na vanrednim sednicama SO-a usvojile revidirane predloge budžeta za 2015. godinu, a nakon što kosovsko ministarstvo za finansije prvobitno nije prihvatilo predloge budžeta koje su opštine poslale krajem septembra. Iznosi budžeta svih opština su tada drastično smanjeni u odnosu na one cifre koje su sa Severa poslate u Prištinu 30. septembra. Tako je opština Severna Mitrovica umesto budžeta od gotovo 20 miliona, usvojila budžet od 2,736,782 evra, Zvečan umesto 14.5 miliona, usvojio budžet od 1.612.130 evra, Zubin Potok umesto prvobitnih 21.5 miliona, budžet od 1,861,975 evra, a Leposavić umesto budžeta od 11.5 miliona evra, budžet od 2.259.926 evra.

Tada je iz budžeta, pored finansiranja plata zdravstvenog sektora i obrazovanja, izuzeto i finansiranje javnih komunalnih preduzeća i civilne zaštite, a pod uslovom da se za njih pronađe posebno rešenje budžetiranja, kroz poseban fond.Gradonačelnik opštine Leposavić, Dragan Jablanović, tada je na vanrednoj sednici rekao i da se kosovska vlada založila da osnuje “rezervan fond” od 10 miliona evra i to za sve četiri severne opštine, iz kojeg će se naredne tri godine isplaćivati plate za one zaposlene, koji su izuzeti budžetima, te i da je srpski premijer Aleksandar Vučić “dao te garancije”, primivši prethodno  “pisano uveravanje od strane ambasadora Sjedinjenih američkih država u Srbiji”.

Naša država SRBIJA  NA ČELU SA SRAMNOM IZDAJNIČKOM VLADOM NIKOLIĆ-VUČIĆ DAČIĆ – uči decu da Kosovo nije u Srbiji – DA SE SLUČAJNO NIJE NEKA GREŠKA POTKRALA BAŠ GEOGRAFIMA SRBIJE KOJI NEZNAJU GDE JE SRBIJA?!!!

 26.02. 2015, 13:28 Izvor: Blic

JP Zavod za udžbenike izdao je radnu svesku iz geografije za šesti razred osnovne škole u kojoj je na svim mapama Kosovo otcepljeno od Srbije!

Na mapi koja prikazuje južnu Evropu, ali i na drugim mapama u ovom udžbeniku, čiji su autori – Rada Sitarica i Milutin Tadić, KiM je uokvireno linijom za obeležavanje granice zemalja.

Da stvar bude gora, ovo je najzastupljenija radna sveska iz geografije u školama. Reporteri „Blica“ juče nisu uspeli da je pazare u knjižarama Zavoda za udžbenike, jer je svuda rasprodata još u septembru! Zavod za udžbenike ne priznaje grešku, ali ipak najavljuje nove prepravljene primerke.

„Uvidom u radnu svesku vidi se razlika u linijama koje predstavljaju državnu granicu i upola tanjoj liniji koja predstavlja pokrajinsku granicu. Međutim, takva, upola tanja linija, ne postoji kada je reč o Vojvodini. Zavod za udžbenike nema nameru da dovodi u pitanje nejasnoću koja se pojavila i zato će povući kompletan do sada odštampan tiraž i zameniti ga novim primercima u kojim će razlika u ucrtanim linijama biti očiglednija,“ poručuju u Zavodu.

U Ministarstvu prosvete kažu da su svesni čestih grešaka u udžbenicima, te da će novim Nacrtom zakona o udžbenicima, koji će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri, biti mnogo veća odgovornost na izdavačima.

„Izdavač će morati da prati primenu udžbenika i da reaguje čim se ovakva greška pojavi. Čitav postupak odobravanja udžbenika biće transparentniji.“

I roditelji su nezadovoljni greškom u udžbeniku.

-„Ovako samo zbunjuju decu. I to baš u udžbeniku geografije,“ kaže Jelena Đurđević (47), majka jednog šestaka iz Beograda.

Članak izvorno objavljen u Blicu, možete pročitati OVDE.

Trajković: Ako ne bude formirana ZSO, neće biti života za Srbe na KiM

26. 02. 2015, 20:09 Izvor: Radio kontakt plus

Foto: Kontakt plus

Predsednica NVO „Evropski pokret Srba“ prof.dr Rada Trajković ocenila je danas da ukoliko ne bude formirana Zajednica Srpskih opština (ZSO), neće biti života za Srbe na Kosovu i Metohiji. Trajković je kazala da očekuje podršku Beograda, kosovskih Albanaca i  međunarodne zajednice kada je u pitanju formiranje ZSO.

“Ako ne bude Zajednice srpskih opština (ZSO), onda neće biti života za nas na ovom prostoru, to je suština svega. Očekujem  da i Beograd i međunarodna zajednica i Albanci sa Kosova duguju Srbima sa Kosova i Metohije šansu za naš opstanak na ovom prostoru i u tom kontekstu očekujem da će nas podržati,” kazala je ona.

Kada su  u pitanju ingerencije ZSO, Trajković smatra da treba da uključuju prostorno planiranje, zdravstvo, obrazovanje i socijalna pitanja.

“Ono što nas najviše ugrožava to je u stvari što sve opštine nemaju institucionalne mehanizme da na bilo koji način kontrolišu prostore, ili teritoriju na kojima se nalaze,  tako da je prostorno planiranje za nas vrlo važno jer kroz proces privatizacije menja se i vlasnička i etnička  struktura. Obično je i vlasnička i etnička  struktura  u korist Albanaca, na štetu nas i to je jedan novi način iseljavanja Srba sa ovog  prostora,” podvukla je Trajković.

Pored obrazovanja, zdravstva, socijalnih pitanja tu je, dodala je, i Srpska pravoslavna crkva (SPC).

“Srpska pravoslavna crkva (SPC), ulazi i ona u pregovore, teritorijalna pitanja SPC svakako su za nas vrlo bitna i sa drgue strane, ja bih kazala i taj etnički prefiks – srpska crkva je za nas nešto važno u smislu identiteta,” kazala je ona.

Trajković je danas učestvovala na okruglom stolu „Zajednica  srpskih opština i iskustva opština sa juga“, u Kosovskoj Mitrovici, u organizaciji Centra  za razvoj zajednica.

Trajković smatra da ZSO ne može biti nevladina organizacija jer, kako je kazala, zašto se onda išlo u Brisel.

“Za nevladinu organizaciju ne moramo da idemo u Brisel da pregovaramo, možemo se okupiti i registrovati neku NVO. Zato mislim da ona(ZSO) treba da ima i izvršne nadležnosti. Mi, i ma šta mislla međunarodna zajednica – naša država i poreznici – suštinski su čuvali multietnoičnost KiM u ovih 15 godina i da nije bilo Srbije, ne bi bilo ni multietničnosti,” podvukla je ona.

“Mi ako izgubimo podršku države, sisteme kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijala, mi ćemo na jedan način izgubiti perspektivu Kosova kao multietničkog  i  perspektivu opstanka Srba na ovom prostoru i to je svima jasno osim ako neće da vide ono što je potpuno očigledno,” kazala je Trajković.

Ona je kazala da nedavni protest bivših radnika MUP-a u Kosovskoj Mitrovici pokazuje koliko briselskim sporazumom o policiji nije nađeno rešenje za socijalni, ili ekonomski status  svih ljudi koji su bili uključeni u sistem policije.

Prema njenim rečima, verovatno su od neke zemlje dobijeni fondovi koji zadovoljavaju socijalni mir do neke dve godine, a nakon toga “neka se snalazi ko kako stigne”.

“Bojim se da će tako slično biti i kada se uđe sa prosvetom, zdravstvom, kada počnu da se rade standardizacije koje podrazumevaju sistematizacije radnih mesta i sa ostalim sistemima koje smo očuvali,” rekla je ona.

Trajković je naglasila da kod Albanaca postoiji veliki otpor za formiranje ZSO.

“Otpor je zaista neverovatan i što se tiče zakonodavnog tela Skupštine Kosova, ja čisto sumnjam da će proći projekat ZSO. Kosovo se nalazi u specifičnoj situaciji, nema dovoljno radnih mesta za Albance, a sada neće imati volje da bilo koga od Srba integrišu mimo onih sredina i institucija koje budu formirane za Srbe,” podvukla je Trajković, dodajući da zato ZSO, kao krovna organizacija, treba pre svega da radi na rešavanju socijalnih pitanja.

Trajković je naglasila da su opstine sa srpskom većinom južno od Ibra, od dana formiranja, do ovog trenutka, sve manje srpske i teritorijalno i brojčano, jer je, objasnila je, sa centralnog nivoa sva društvena imovina  ušla u projekat privatizacije, bez obzira na napomene Martija Ahtisarija i nekadašnjeg specijalnog izaslanika Generalnog sekretara UN za Kosovo Kaia Eidea da to nikada ne treba da se radi bez saglasnosti, ili bez odobrenja Srba.

“Oni su to radili mimo tih procesa, imajući normative na centralnom nivou i mogućnosti da potpuno legalizuju privatizacije unutar srpskih opština. I sada su naše opštine sve manje, broj Srba je sve manji, Briselski sporazum nekako demotiviše Srbe, imaju osećaj nesigurnosti i proceš iseljavanja Srba se povećao, ljudi prodaju svoju imovinu, ona se otuđuje,” podvukla je Trajković.

“Srbi unutar Briselskog sporazuma nisu prepoznali modalitete koji nam garantuju siguran opstanak na ovom prostoru i to je ono što me zabrinjava,” dodala je.

Projekat je podržala Kosovska fondacija za otvoreno društvo (KFOS). Ovo je bilo drugo od pet predavanja o pet različitih sporazuma postignutih u Briselu između pregovaračkih timova iz Beograda i Prištine, a u okviru projekta „Za transparentniji Briselski sporazum na Severu“.

25.02.2015 |08:00 – 23:55 Zašto se Šiptari i džihadisti kada napadaju i terorrišu Srpsku državu na Kosovu posmatraju kao borci za ljudska prava a kada se bore na drugim ratištima posmatraju kao tetoristi???


15 Srba uz srpskog generala na Interpolovoj poternici za ratne zločine: Kampanja protiv Srba i maskiranje zločina OVK?

25. 02. 2015, 12:56 Izvor: KoSSev

Interpol je raspisao poternice za 16 Srba sa Kosova i Metohije i jednog crnogorskog državljanina za navodne ratne zločine nad civilnim stanovništvom na Kosovu i Metohiji. Među onima koji su na poternici je i poslanik SNS-a u Skupštini Srbije i nekadašnji načelnik vojno-bezbednosne agencije, general Momir Stojanović. Ovaj visoki vojni i državni zvaničnik očekuje da će ga država zaštititi. Među Srbima koji se nalaze na Interpolovoj poternici najviše je Đakovčana, odakle potiče i sam general Stojanović, a jedan od njih je prošle nedelje i uhapšen u Crnoj Gori po ovoj poternici – Miraš Gegović. A pre nepun mesec dana, Fond za humanitarno pravo javnosti je predstavio izveštaj o navodnim ratnim zločinima sadašnjeg Načelnika Generalštaba Vojske Srbije, Ljubiše Dikovića, iznevši tako optužbe od ranije da je i ovaj general „direktno odgovoran za ratne zločine“ na Kosovu i Metohiji 1999. Interpolove poternice su aktivirane u vreme kada se aktuelizuju najave iz Prištine da će Kosovo tužiti Srbiju za navodni genocid počinjen u ratu 1999. godine. KoSSev je ovim povodom razgovarao danas sa predsednikom Odbora Skupštine Srbije za Kosovo i Metohiju, Milovanom Drecunom. Drecun ističe da je stav države taj da je potrebno da se zločinci otkriju i procesuiraju, ali da se sada rađa sumnja u „selektivno ponašanje“ prema Srbiji. U vreme kada treba da se formira Specijalni sud za zločine Oslobodilačke vojske Kosova vidljiva je kampanja protiv Srba, smatra Drecun. 

„Stav naše države je da svi zločini koji su počinjeni treba da budu otkriveni, a počinioci procesuirani. Sa druge strane, evidentno je da nikako da se procesuira ogroman broj pripadnika terorističke OVK koji su činili zločine, a neprestano se javljaju optužnice i poternice protiv Srba,“ navodi Drecun u telefonskom razgovoru za KoSSev.

On, međutim, ukazuje na to da se trenutno protiv Srba vodi kampanja u okviru koje je i ona protiv načelnika Generalštaba, Ljubiša Dikovića, a u vreme kada predstoji formiranje Specijalnog suda za ratne zločine počinjene na Kosovu, te da se „otvara sumnja o postojanju selektivnog ponašanja“ prema kojem se Srbi optužuju, istovremeno, kada se Albanci „izvlače“. On je podsetio na slučajeve oslobađanja Fatmira Ljimaja i Ramuša Haradinaja.

„Imamo jednu intenzivniju kampanju i protiv generala Dikovića i sada imamo i aktiviranje poternica. Moramo da vidimo šta se tu dešava, jer u vreme kada treba da se formira Specijalni sud za suđenje teroristima iz OVK, imamo i jednu kampanju koja je uperena protiv Srba, koji su osumnjičeni za navodno počinjene zločine. Ponavljam, stav je da treba razotkriti one koji su počinili zločine i procesuirati ih, ali zaista se rađa jedna sumnja da tu postoji neka vrsta selektivnog ponašanja, pristrasnog – gde su Srbi uvek na tapetu, na udaru, lažno se optužuju, a sa druge strane, vidimo da se Albanci izvlače. Pogledajte samo slučaj Ljimaja, Haradinaja i ostalih i onda će sve biti jasno,“ objasnio je Drecun.

Ko su Srbi sa Interpolove poternice?Pored Momira Stojanovića na interpolovoj poternici se nalaze i Peković Dragan (61) iz Prizrena, Novaković Miladin (53) iz Đakovice, Drašković Lazar (45) iz Trstenika kod Peći, Novaković Momčilo (57) iz Brekovca – opština Đakovica, Peković Aleksandar (37) iz Đakovice, Gegović Miraš (67) iz Dalašaja – opština Đakovica, Novaković Milutin iz Neća – opština Đakovica, Rašović Dimitrije (50) iz Dalašaja – opština Đakovica,  Stojanović Predrag (58) iz Đakovice, Popović Mišo (58) iz Đakovice, Mićunović Nikola (63) iz Đakovice, Vukašinović Živko (53) iz Đakovice, Ćamović Sretan (68) iz Brskuta – Crna Gora, Mirković Zoran (46) iz Brekovca – opština Đakovica. Svi se terete za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.


Pročitajte još: 

Udruženje raseljenih iz Đakovice: U Podgorici uhapšen Đakovčanin Miraš Gegović zbog navodnog ratnog zločina

Da li postoji veza između objavljivanja Interpolovih poternica sa formiranjem Specijalnog suda na Kosovu?

„Ne bi trebalo da ima u formalnom smislu, ali evidentno je da, kad pogledate izjave Hašima Tačija o nekakvoj planiranoj tužbi za genocid protiv Srbije, te pitanje ratne odštete, onda priča o generalu Dikoviću, pa sada poternice – neko pokušava jednostavno da finalizuje celu tu priču o Specijalnom suda koji treba da se formira, da zamaskira zločine koje su počinili pripadnici terorističke OVK i da se relativizuje cela priča o Specijalnom sudu. To postoji, i tu se može naći veza, sad da li postoji takva namera i da je to neko planski radio, zaista ne znam.“

Da li Vam je simptomatično vreme u kojem se sve ovo dešava?

„Pa to je taj trenutak – nastavak dijaloga, trenutak kada se vrši intenzivan pritisak na Prištinu da formira Specijalni sud, trenutak kada se govori o tome kada će biti formiran sud za ratne žločine OVK gde bi, kako se očekuje, glavna optužnica bila podignuta protiv Tačija i njegovih najbližih saradnika – Džavita Haljitija i Kadri Veselija. I umesto da se bave Specijalnim sudom, umesto da vide ko će obezbediti sredstva, a procenjuje se da će trebati bar nekih 200-300 miliona evra, da vide koje će biti sudije, da li je neko aplicirao, ili nije, odjednom se sad pojavljuje jedna druga priča – sumnjičenje generala Dikovića, poternica za Momirom Stojanovićem, koji je par meseci prošle godine bio na Kosovu kao predsednik Anketnog odbora. I tu mogu zaista da se postave mnoga pitnaja i otvore mnoge sumnje.“

Kakva će biti reakcija države?

„To morate da pitate ljude iz izvršne vlasti, ali treba preduzeti određene aktivnosti, videti šta se dešava u formalno-pravnom smislu – koliko je sve to utemeljeno, koliko ima osnova, koliko je to jednostavno realno i da li je to možda zastarelo.“

Stojanović: Očekujem pomoć države

Sada već general sa Interpolove poternice – narodni poslanik Momir Stojanović, koji je u vreme rata na Kosovu i Metohiji bio Načelnik prištinskog korpusa odbacio je, ranije danas, optužbe da je počinio ratne zločine nad civilnim stanovništvom i izrazio nadu da će ga Srbija zaštititi. On smatra da je cilj raspisivanja ovih poternica zaplašivanje Srba od povratka na Kosovo i Metohiju.

„Nadam se da imam državu koja će o tome da odluči, jer raspisati ovakvu poternicu za cilj ima zaplašivanje Srba da se vrate na KiM i da se njihova imovina razgrabi,“ rekao je Stojanović za Tanjug.

I Stojanović je, takođe, doveo u vezu raspisivanje ovih poternica sa odlukom međunarodne zajednice da formira Specijalni sud za zločine Oslobodilačke vojske Kosova na KiM-u, dodajući da je uveren i u to da će biti još takvih optužnica u gradovima na KiM-u, sa ciljem da se, kako Stojanović objašnjava Tanjugu, ublaže efekti formiranja tog suda.

On je ocenio neprimerenim da Opštinski sud u Đakovici raspisuje „crvenu“ poternicu, uz napomenu da je ponosan na sve što je radio i da nema nameru da se stavlja u poziciju da se brani.

Stojanović je inače od 1993. do 1996. bio zamenik načelnika bezbednosti prištinskog korpusa, a do 1999. i njen načelnik, a prošle godine je bio predsednik Anketnog odbora za utvrđivanje zloupotrebe u trošenju sredstava na Kosovu i Metohiji, od 2000. do 2012. godine, i jedan od autora izveštaja ovog odbora.

U Norveškoj suđenje kosovskim Albancima i Somalijcu zbog terorizma

25.02. 2015, 16:27 Izvor: KoSSev

Foto: Thelocal – Đibril Bašir (prvi s leva) sa džihadistima

Protiv dva kosovska Albanca, braće Valona i Visara Avdiljija i Somalijca – Đibrila Baširija, koji se terete za terorizam, danas je u Norveškoj počelo suđenje, piše „Zeri“ i dodaje da se očekuje da će biti osuđeni na 10 godina zatvora. Trojica optuženih su uhapšena u maju 2014. godine, a ovo je prvo suđenje u Norveškoj protiv osumnjičenih za učešće u ISIS-u. Očekuje se da će suđenje trajati mesec dana. Prošle godine je još dvojici kosovska Albanca u inostranstvu suđeno zbog terorizma.

„Đibril Bašir i Valon Avdilji se optužuju za učestvovanje u borbama na strani terorističke grupe u Siriji – ISIS-u. Avdilj se, zajedno sa svojim bratom Visarom, tereti i da je, u aprilu 2014, regrutovao džihadiste, kako bi ih poslali u vojne timove ISIS-a u Siriju,“ navodi Zeri, citirajući AFP.

A portal „The local“ navodi da je norveška policija i snimila jednog od optuženih kako govori da toliko mrzi „nevernike“ da želi da napadne i vrtiće u Norveškoj, što je, kako dodaje ovaj portal, i podstaklo policiju da ubrza svoju istragu i uhapsi osumnjičene.

„Želim da ubijem sve, čoveče. Od malih do velikih, čoveče. Uđi u bilo koji vrtić, čoveče,“ rekao je jedan od optuženih.

Kako prenosi AFP, ovo suđenje je dovelo do nove uredbe u norveškom zakonu o kriminalu, omogućavajući krivično gonjenje bilo koje „ekonomske, ili materijalne podrške terorističkim organizacijama“, a za koje je zaprećena maksimalna kazna od šest godina zatvora.

Ovo, međutim, nije prvo suđenje protiv kosovskih Albanaca u inostranstvu, a u vezi sa terorizmom. Nakon što jedvadesetsedmogodišnji kosovski Albanac, Sami Osmakač, početkom novembra prošle godine, u Sjedinjenim američkim državama osuđen na 40 godina zatvora, zbog planiranja terorističkih napada u ovoj zemlji, te se povezivao sa terorističkom organizacijom „Al Kaida“, početkom decembra je i kosovski Albanac, Krešnik Beriša, pred Višim zemaljskim sudom u Frankfurtu osuđen na tri godine i devet meseci zatvora zbog učešća u terorističkoj miliciji Islamska država.

Ni današnji svedoci nisu povezali Ivanovića sa događajima

25.02. 2015, 17:21 Izvor: Tanjug

Foto: Tanjug/Boki

Ni današnji svedoci tužilaštva, bračni par Zećir Alija (75) i Nurije Alija (74) nisu tokom davanja iskaza povezali lidera Građanske inicijative SDP, Olivera Ivanovića, sa događajima od 14. aprila 1999. godine, kada su u Kosovskoj Mitrovici ubijena četvorica Albanaca.

Ispitivanjem svedoka tužilaštva u Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici danas je nastavljeno sudenje lideru Građanske inicijative SDP, Oliveru Ivanovicu i još četvorici Srba koji su optuženi da su počinili neka od najtežih krivičnih dela u Mitrovici tokom 1999. i 2000. godine.

Nikolić: Zloupotreba prava u slučaju Ivanovića i ostalihPredsednik Republike Srbije, Tomislav Nikolić, izrazio je uverenje da je mera pritvora Oliveru Ivanoviću, Dragoljubu Delibašiću, Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću, a koja traje više od godinu dana, neprimerena i da predstavlja zloupotrebu prava.

Nikolić je poručio da bi njihovo puštanje na slobodu do pravnosnažnosti sudske odluke bilo potvrda poštovanja osnovnih ljudskih prava i objektivnosti sudskog postupka, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika.

Predsednik je ocenio i da je trajanje pritvora u direktnoj suprotnosti sa izveštajem Misije OEBS-a, u kome se zahteva veće pridržavanje prava na slobodu i ograničavanje pritvora na izuzetne slučajeve sa kratkim rokom.

Predsednik Nikolić podseća da je UNMIK 2002. godine vodio istražni postupak protiv više lica, a za ista krivična dela za koja se danas Ivanović i ostali terete i tada je ocenjeno da ne postoje dokazi i da se postupak obustavlja.

Kako Nikolić ističe, u dosadašnjem delu suđenja, svedoci tužilaštva Mentor Mehana i Bedžet Ferizi su potvrdili navode odbrane da su okrivljeni nevini.

Imajući u vidu stanje u predmetu koji se vodi protiv Ivanovića, Delibašića, Vujačića i Lazovića, ne ulazeći u konačni ishod postupka, predsednik smatra da je mera pritvora, koja je određena uprkos garancijama vlade Republike Srbije, neprimerena i predstavlja zloupotrebu prava, navodi se u saopštenju.

„Puštanje na slobodu okrivljenih do pravnosnažnosti sudske odluke, bilo potvrda poštovanja osnovnih ljudskih prava i objektivnosti sudskog postupka,“ ocenio je Nikolić.

Kako se navodi, predsednik će sa velikom pažnjom da prati nastavak krivičnog postupka u očekivanju da će pravo nadjačati motive političke prirode i da će pravna sigurnost pođednako važiti za sve građane Kosova i Metohije.

Posebno zabrinjava mogućnost da se ponovi slučaj Anđelka Kolašinca koji je proveo u pritvoru više od četiri godine, a koga je okružni sud u Prizrenu na kraju oslobodio svih optužbi, podvukao je predsednik Srbije.

Kao deveti svedok optužbe, svoj iskaz je dao Zećir Alija (75) iz Đakovice, koji je rekao da je 1999. godine sa suprugom krenuo autobusom iz Đakovice ka Crnoj Gori i da su ih kod mesta Đurakovac zaustavile dve osobe i da je jedna od njih bio Ivanović.

Svedok nije mogao da navede kog dana, ili meseca se to tačno dogodilo, već je rekao da je to bio dan “kada je gorela Mitrovica”, na šta je advokat Nebojša Vlajić napomenuo da je u pitanju 14. april 1999. godine.

Svedok je tokom ispitivanja rekao da nije poznavao Ivanovića, već da ga je video na televiziji, ali da se ne seća tačno kada, te da je tri meseca potom to prijavio policiji.

Nakon Zećira Alije, iskaz je dala njegova supruga Nurije, koja je ponovila da su ona i suprug 1999. godine krenuli autobusom iz Đakovice ka Crnoj Gori.

Ona je rekla da je autobus u kojem su bili zaustavljen na nekoj lokaciji, ali da nije sigurna gde. Svedokinja je tokom davanja iskaza jednog od dvojice ljudi, za koje je rekla da su zaustavili autobus, nazivala Enverom Ivanovićem, ali i Oliverom Ivanovićem, da bi zatim rekla da ga tada nije poznavala, već da joj je suprug rekao da je u pitanju Oliver Ivanović.

Ona je navela da su nakon zaustavljanja nastavili put i da je kasnije, tokom pauze, pitala supruga ko ih je zaustavio i da je suprug rekao – Ivanović.

Svedokinja je kazala da je njen suprug dao izjavu u policiji u Đakovici, a da su ga potom zvali iz EULEX-a prošle godine.

Za sutra je planirano da svoj iskaz da svedok tužilaštva, Faik Hiseni.

Nakon saslušanja ovih svedoka u vezi sa dogadajima iz 1999. godine, sudije će saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa dogadajima iz 2000. godine.

Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

Slučaj Ivanović povezan je sa još četvoricom Srba, a to su Dragoljub Delibašić, otac i sin Ilija i Nebojša Vujačić i Aleksandar Lazović koji su osumnjičeni za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se ranije da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

Lunaček: Vize razlog emigracije sa Kosova

Izvestilac za Kosovo, austrijska političarka Ulrike Lunaček, smatra da je neuvođenje vizne liberalizacije razlog za masovno iseljavanje građana Kosova.Ulrike Lunaček

„Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta je većinom u korist mog izveštaja uputio jasan signal u pravcu evropske perspektive Kosova“, rekla je Lunaček. Izveštaj koji je ona podnela izglasan je sa 44 prema 8 glasova i 4 uzdržana glasa.

„Građani Kosova su jedini na Zapadnom Balkanu koji još ne mogu slobodno da putuju na tri meseca u EU“, navela je Lunaček. „Osećaj izopštenosti je razlog za emigraciju hiljade građana proteklih nedelja“, smatra ona.

Lunaček je ukazala da se u izveštaju poziva vlada u Prištini da svom stanovništvu konačno predoči verodostojnu ponudu za uspešnu budućnost i konkretne napore za ekonomsku i socijalnu stabilizaciju.

Istovremeno, kako je naglasila, u izveštaju o Kosovu, kao i o Srbiji, pozivaju se Beograd i Priština na odlučnije delovanje protiv kriminalnih mreža, koji ilegalne migrante sa Kosova preko Srbije prebacuju u zemlje EU.

Lunaček se kritički osvrnula na to što je bilo potrebno puno vremena da se formira vlada nakon izbora prošle godine.“Istovremeno se sada zahtevaju jasni napori i više napretka u oblastima pravne države, slobode medija i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i konstruktivan nastavak procesa dijaloga sa Beogradom“, poručila je Lunaček.

Ona je dodala da je potrebno ispitati i optužbe u vezi korupcije u Euleksu, kako bi se važan rad ove misije mogao nastaviti i verodostojnost EU u ovoj oblasti bila obnovljena.

Prema njenim rečima potreban napredak u borbi protiv korupcije nije moguć bez dobre saradnje Euleksa i kosovskih vlasti.

AI: Etničko nasilje, povratak raseljenih problemi Kosova

Na Kosovu i dalje postoje problemi međuetničkog nasilja, pritiska i napada na novinare, povratka i reintegracije raseljenih i diskriminacije manjina, ocenila je organizacija Amnesti internešenel (AI).Priština (Foto Ljubiša Milovanović)

„Međuetničke tenzije se nastavljaju, posebno na severu. Neki srpski političari su sprečeni da uđu na Kosovo, a neki kosovski Srbi, među kojima povratnici u Klinu, bili su meta napada na njihovu imovinu, groblja i verske objekte“, navodi se u godišnjem izveštaju AI o stanju ljudskih prava.

Napadi su se, dodaje se u izveštaju, intenzivirali posle fudbalske utakmice Srbija-Albanija u oktobru i incidenta s bespilotnom letelicom.

AI podseća da su u junu, posle sukoba kosovske policije i Albanaca koji su demonstrirali protiv zatvaranja mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, pripadnici Euleksa ispalili gumene metke, iako je njihova upotreba zabranjena.

Međunarodna organizacija ocenjuje da vlasti utiču na kosovske medije i da su novinari izloženi pretnjama i napadima.

„Vlada i državne agencije u velikoj meri utiču na medije preko velikih doprinosa njihovim prihodima od reklama“, navedeno je u izveštaju.

AI ističe da se nastavljaju napadi na istraživačke novinare i podseća da je novinar lista Ekspres Visar Durići dobijao ozbiljne pretnje smrću posle pisanja o organizaciji Islamska država.

Udruženje profesionalnih novinara, dodaje se u izveštaju, izrazilo je zabrinutost da je Euleks izvršio pritisak na novinara Koha ditore Vehbija Kajtazija, koji je pisao o navodnoj korupciji u Euleksu.

AI navodi da je se 1.655 osoba i dalje vodi kao nestalo i podseća na protest rođaka nestalih zbog ukidanja mesečne nadoknade od 135 evra kada su tela članova njihove porodice pronađena.

„Unmik nije uspeo da obezbedi odštetu, uključujucji nadoknadu, rođacima nestalih kosovskih Srba, po preporuci Savetodavnog odbora za ljudska prava“, kaže se u izveštaju.

Romi, Aškalije i Egipćani i dalje su žrtva raširene i sistematske diskriminacije, a u cilju njihove integracije primenjeno je svega nekoliko mera, ocenio je AI.

Do novembra je s Kosova emigriralo oko 360 porodica, odnosno oko 1.700
ljudi, i zatražilo azil u Mađarskoj.

Više od 17.200 ljudi, uglavnom kosovoskih Srba, i dalje je raseljeno, prema podacima agencije UN za izbeglice, a do novembra su se samo 404 člana manjinskih zajednica dobrovoljno vratila na Kosovo, „gde su uslovi za njihovu reintegraciju i dalje krajnje neadekvatni“.

Azil u zemljama EU do oktobra je tražilo 11.000 ljudi s Kosova, dodaje se u izveštaju AI.

Toni Bler u Srbiji, ministri ćute

Beograd — Kako B92 ekskluzivno saznaje, Toni Bler je danas posetio Beograd i održao jednosatno predavanje pojedinim ministrima. Njegova poseta obavijena je velom tajne.

Foto: B92
Foto: B92

Niko od ministara izlazeći sa predavanja nije želeo da komentariše o čemu je bilo reč.

Predavanje je održano u Tolstojevoj 2 na Dedinju, ali ulaz ekipi B92 nije bio dozvoljen. Na parkingu smo zatekli službena vozila Vlade Srbije. Predavanje Tonija Blera trajalo je oko jedan sat, posle čega su klub poslanika počeli da napuštaju ministri.

Ipak, niko od njih nije želeo da daje izjave.

Na pitanja B92 nisu odgovorili ministri Dušan Vujović, Ivan Tasovac, Nikola Selaković i Zorana Mihajlović, a gradonačelnik Beograda Siniša Mali je kratko rekao da će „o sastanku pričati neko drugi“.

U međuvremenu, vozila britanske ambasade defilovala su oko vile u kojoj su u tom trenutku sastanak imali srpski ministri i nekadašnji britanski premijer.

Foto: B92
Foto: B92

Nekadašnjem šefu britanske vlade očigledno je bilo bitno da u Beogradu ostane neprimećen, pa je zato Klub poslanika napustio kroz zadnji izlaz, najverovatnije kroz kuhinju. Napustio je objekat u pratnji blindiranih kombija i automobila.

Iako nam ulazak u sam objekat nije bio dozvoljen, saznali smo da je Toni Bler ministrima objašnjavao strategiju političkog delovanja, odnose sa javnošću to kako bi trebalo da komuniciraju s medijima.

Takođe, rekao im je da bi trebalo da se fokusiraju na tri ili četiri teme tokom svog mandata.

21.02.2015 |08:00 – 23:55 Srbi bezpomoćni na svim nivoima, dezorganizovani i dezorijentisani lutaju bez svog cilja bez prijatelja, bez smisla za život….


Žbogar: Specijalni sud će popraviti imidž Kosova

Šef kancelarije EU na Kosovu Samuel Žbogar ocenio je danas da će Specijalni sud popraviti imidž Kosova i da će se suditi za eventualnu odgovornost pojedinaca a ne države.

Samuel Žbogar

 Žbogar je rekao da će Specijalni sud ukloniti “crne oblake koji su se nadvili nad Kosovom od kada je objavljen izveštaj specijalnog izvestioca Saveta Evrope Dika Martija o trgovini ljudskim organima”.

On je ocenio da će jedan od izazova za Skupštinu biti usvajanje Zakona o specijalnom sudu, pošto je opozicija stavila do znanja da će glasati protiv, dok je moguće da i jedan broj poslanika partija na vlasti glasa protiv.

Prema njegovim rečima, sledeći izazov je veliki broj ilegalnih emigranata građana Kosova ka zemljama zapadne Evrope.

“To te pitanje gubljenja nade, mada nema ni jednog jedinog razloga za poslednje migracije”, kazao je Žbogar i dodao da su ljudi izgubili iluzije, ima mnogo dezinformacija o tome da ih u tim zemljama čeka posao koji ne mogu da nađu na Kosovu.

“Oni treba da grade Evropu ovde u svojim kućama”, rekao je Žbogar.

Ocenio je da je učinjen značajan napredak u ispunjavanju uslova za liberalizaciju viza za građane Kosova. Međutim, ima još preporuka koje treba ispuniti.

“Čim se to završi i čim vidimo konkretan pad broja migranata, Evropska komisija će biti u stanju da predloži ukidanje viza. Međutim, tome treba da dodam da će se vize ukinuti za turistička putovanja, ali ne i za zapošljavanje”, dodao je Žbogar.

Šef kancelarije EU na Kosovu je ocenio da dijalog između Kosova i Srbije daje osetljive rezultate.

Tači: Tužićemo Srbiju za genocide

Kosovo će od Srbije tražiti “ratnu odštetu” na temelju optužbi za genocid počinjen tokom rata 1998-99, izjavio Hašim Tači.Hašim Tači 

Kosovski ministar spoljnih poslova i zamenik premijera je za tursku novinsku agenciju “Anadolija” rekao da će se Kosovo obratiti Međunarodnom sudu pravde kada proceni “unutrašnje i međunarodne okolnosti”.

“Srbija je neosporno počinila genocid na Kosovu. Imamo dokaze, imamo svedočanstva i ceo svet to zna”, kaže Tači koji je 1999. bio politički vođa Oslobodilačke vojske Kosova.

On je dodao da kako Kosovo još nije deo UN-a, pokušavaju da pronađu pravne temelje kako bi podigli tužbu protiv Srbije za genocid.

Tači je podsetio da je većina najmoćnijih država sveta već priznala Kosovo, te da u skoroj budućnosti očekuje i ostala priznanja.

Džejkobson Najviše 10 slučajeva za Specijalni sud

Američka ambasadorka na Kosovu Trejsi En Džejkobson ocenila je da je brzo formiranje Specijalnog suda važno za dobrobit i budućnost Kosova i naglasila da on neće imati više od deset slučajeva.Trejsi En Džejkobson

“Ovaj sud će otkloniti crnu mrlju koja stoji nad OVK i nikako se neće baviti slavnom borbom OVK”, rekla je Džejkobson u Prizrenu.

Pokret Samoopredelenje najavio je proteste protiv osnivanja Specijalnog suda, jer smatraju da su oni koji su postigli kompromis za njegovo formiranje, učinili to da bi zaštitili sebe od krivičnog gonjenja pred tim sudom.

Mediji prenose da Samoopredelenje, Alijansa za buducnost Kosova, Inicijativa za Kosovo i jedan deo poslanika vladajuće Demokratske partije Kosova (DPK) neće glasati za Specijalni sud u Skupštini Kosova gde je potrebno da glasa 80 od ukupno 120 poslanika.

“Tači neka se bavi problemima na Kosovu”

Zamenik direktora Kancelarije za KiM Dušan Kozarev rekao je danas da Hašim Tači “ne treba da udara u ratne bubnjeve i priča o genocidu već da se pozabavi problemima na Kosovu i Metohiji”.Priština

Kozarev je istakao da ministar spoljnih poslova Kosova treba da se pozabavi osnivanjem međunarodnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koji bi trebalo da pozove na odgovornost komandante OVK.

“Poslednjih nedelja pojedini albanski rukovodioci su vidno nervozni. Nema potrebe da ličnom nervozom kvare atmosferu za pomirenje, normalizaciju i dijalog”, navodi se u pisanoj izjavi zamenika direktora Kancelarije.

Zamenik premijera i ministar spoljnih poslova Kosova Tači najavio je da će Kosovo tužiti Srbiju za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Bami: Tužiću šefa Euleksa

Priština — Suspendovana tužiteljka Euleks iz Velike Britanije Marija Bami najavila je da će tužiti za klevetu šefa te međunarodne misije na KiM Gabrijela Meučija.

Meučije je ranije optužbe za korupciju u Euleksu, koje je Bami iznela na račun kolega koje rade ili su radili u misiji, ocenio kao rasističke, podsećaju prištinski mediji.

Prištinska TV Klan prenosi da je Bami tu Meučijevu izjavu ocenila kao klevetu.

„Meučijeve izjave predstavljaju klevetu i razmišljam da pokrenem sudsku proceduru“, kazala je Bami a prenosi TV Klan.

Bivša tužiteljka Euleksa je prošle godine, pre nego što je suspendovana, optužila svoje kolege da su uzimali mito u pojedinim slučajevima u zamenu za okončanje istraga.

Bami je krajem januara govorila o korupciji u Euleksu pred Odborom za spoljnu politiku u Evropskom parlamentu i, pored ranijih optužbi, iznela i da su visoki zvaničnici Euleksa proneverili brojne fondove namenjene borbi protiv kriminala i korupcije.

Korupcionaška afera u Euleksu izbila je pre nekoliko meseci zbog sumnji da je bivši predsednik saveta, sudija Euleksa Frančesko Flori uzeo mito da bi okončao krupne slucajeve kriminala i korupcije na Kosovu. Sumnja se da su u te slučajeve bili ukljuceni i glavna tuziteljka Euleksa Jaroslava Novotna i zamenik šefa tužilaštva Džonatan Ratel.

Beč, incident na utakmici Srba i Albanaca

Uz povećano prisustvo policije u Beču je odigrana utakmica između fudbalskih klubova Kajzerebersdorf-Srbija 08 (KE-Srbija 08) i SV Albanije, na kojoj su, na samom kraju, protiv srpskih navijača intervenisali čuvari reda.

Utakmica između dva kluba 2. Pokrajinske lige, članova pete fudbalske lige Austrije, trebalo je da se odigra u novembru ali je odložena nakon incidenta na kvalifikacionom susretu između reprezentacija Srbije i Albanije u Beogradu.

Incidenti na utakmici u Beču

Fudbalski savez Beča odlučio je da odloži ovaj susret kako bi se strasti smirile, i da ne bi došlo do incidenta i na utakmici u Beču, prenosi Tanjug.

Pred ukupno oko 1.200 navijača, od kojih 800 pristalica SV Albanije, koji su doputovali iz brojnih gradova Austrije, ali i Makedonije, KE-Srbija 08 i SV Albanija odigrali su meč bez incidenata na terenu.

Utakmica, koja je završena rezultatom od 2:1 (1:1) u korist Albanije, završena je, međutim, akcijom policije protiv srpskih navijača.

Pred sam kraj susreta policija je upala među srpske navijače, koristeći pendreke, ali i biber-sprej nakon što su fanovi bacili petardu na teren.

Inače, i na ovom susretu u Beču, kao i prošle godine u Beogradu, navijači SV Albanije nosili su zastave Velike Albanije, Kosova i Albanije, dok su srpski navijači poneli zastave Srbije, Rusije, ali i parolu „Dalibore Lukiću večno ćes živeti“.

Naime, danas je u Lincu sahranjen Dalibor Lukić, koji je početkom meseca ubijen, a za ubistvo osumnjičeni su Albanci.

Dačić uputio izvinjenje „Labrisu“- LGBT – Dačić kad nešto pljune on veoma brzo to i poliže! Toliko o vrednosti njegove reči…

Beograd — Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se sa predstavnicima organizacije „Labris“ i poverenicom za zaštitu ravnopravnosti.

 Sastanak je održan u prostorijama Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, tema razgovora je postupanje po mišljenju koje je poverenica Nevena Petrušić donela po pritužbi organizacije „Labris“, a Dačić je tom prilikom uputio izvinjenje zbog pređašnjih izjava.

„Žao mi je što je moja izjava zvučala kao da vređam LGBT populaciju, nisam imao nameru da bilo koga uvredim, niti da pozivam na nasilje, naprotiv moj korpus je zaštita ljudskih prava“, rekao je Dačić

Organizacija Labris je podnela pritužbu u martu prošle godine i navela da je tadašnji premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, neposredno pre održavanja Parade ponosa, rekao da po njegovom mišljenju nije normalno ni prirodno biti homoseksualac.

Nevena Petrušić je tada dala preporuku da se se Dačić sastane sa predstavnicima organizacije „Labris“ u roku od 30 dana.

„Kasnili smo zbog mojih obaveza, ali ovo je dokaz da ovakvo ponašanje treba da postane normalno, da na ovakav način rešavamo sporne situacije između izvršne vlasti i organizacija civilnog društva“, rekao je Dačić.

Predstavnica „Labrisa“ Jovanka Todorović ocenila je da su čin izvinjenja i sastanak veoma značajan korak za društvo.

„Mi postojimo već 20 godina i ovo je prvi put da smo se susreli sa činiocem diskriminacije. Verujem da smo danas dobili jednog dobrog partnera, i mi, ali i vi“, rekla je Jovanka Todorović obraćajući se Dačiću.

Ona je za agenciju Beta kazala da očekuje da će ovako ponašanje pokrenuti „lavinu dobrih rekacija“, ne samo izvinjenja već i dijaloga.

Poverenica Nevena Petrušić takođe je izrazila zadovoljstvo zbog održanog sastanka, jer je to dobar, kako je ocenila, zajednički početak promocije poštovanja ljudskih prava.

„Ovde ja početak zajedničke promocije delovanja na planu poštovanja ljudskih prava, tolerancije, razumevanja, uvažavanja različitosti i razumevanja da svakome pripadaju ista prava bez obzira na seksualnu orijetnaciju ili lično svojstvo“, istakla je Petrušićeva.

Predstavnici „Labrisa“ uručili su Dačiću posle sastanka i knjigu „Čitanka“ u kojoj se od „A do Š“ govori o lejzbejskim i gej pravima.

Poverenica je sprovela postupak u cilju utvrđivanja pravno relevatnih činjenica i okolnosti pa je u toku postupka zatraženo Dačićevo izjašnjenje.

“Iznošenje stava Ivice Dačića, predsednika Vlade Republike Srbije da homoseksualnost „nije normalna i nije prirodna“, samo po sebi predstavlja akt diskriminacije, s obzirom da predstavlja neprihvatljivo etiketiranje i vređa dostojanstvo ovih osoba, stvarajući u odnosu na njih ponižavajuće i uvredljivo okruženje. Posebnu odgovornost i težinu ima što je ovakvu izjavu izneo najviši državni funkcioner, čija je ustavna i zakonska dužnost da poštuje zabranu diskriminacije i ravnopravnost svih građana i građanki, a ne samo mišljenje većine, kako je u izjašnjenju navedeno. Poverenica smatra da je iznošenje stava o tome da homoseksualnost „nije normalna“ ponižavajuće i uvredljivo, da doprinosi stvaranju i održavanju stereotipa i predrasuda, kao i stigmatizaciji i netoleranciji prema osobama istopolne seksualne orijentacije. Ovo posebno ako se ima u vidu ekstremno negativna društvena percepcija osoba koje su istopolne seksualne orijentacije i visok nivo homofobije, koja nije urođena, niti nužna ljudska odlika, već predstavlja vrednosnu, odnosno, ideološku poziciju koja se usvaja socijalizacijom, a reprodukuje kroz prakse utemeljene na neznanju, zamagljivanju i sakrivanju činjenica. O tome nosioci javne vlasti, kao i svi drugi koji svojim radom i autoritetom utiču na formiranje stavova javnog mnjenja, svesni odgovornosti za javno izgovorenu reč, moraju posebno da vode računa. Zbog toga je još naglašenija njihova obaveza da svojim aktima ne podržavaju i podstiču stereotipe i predrasude prema osobama istopolne seksualne orijentacije“, navedeno je na sajtu Poverenika u obrazloženju pritužbe i analize navoda iz pritužbe.

Poverenica je u zaključnom mišljenju navela da su u izjavama Dačića izneti stavovi koji su uznemirujući i ponižavajući i da se njima vređa dostojanstvo osoba istopolne seksualne orijentacije.

Na osnovu toga, Petrušićeva je uputila preporuku Dačiću da pozove na sastanak delegaciju Labrisa, da se upozna sa kakvim problemima i izazovima se osobe istopolne seksualne orijentacije suočavaju u svakodnevnom životu, kao i kako na njih utiču izjave negativne sadržine.

10.02.2015 |08:00-23:55 Srpski „političari“ najveći mućak na Svetu! Predali i prodaju sopstveni narod! Eto kako… Priznali i prihvatili NEZAVISNO KOSOVO NEMA SKRIVANJA!


Poslednja predja Kosova i Metohije!

Finiširana je Vučićevim potpisom gde je Srbima  oduzeto i ono što su već imali pod svojom kontrolom barem na Severnom delu Kosova.

Bilo je potrebno da i Vučić ima svoj udeo u  PRIZNANJU NEZAVISNOSTI KOSOVA ZAJEDNO SA TADIĆEM I DAČIĆEM, eto i slika jasno pokazuje. Srpski političari SVESNO LAŽU NAROD SVOJ, dok ŠIPTARSKI POLITIČARI otvoreno kažu šta su postigli. Naši manipulišu sa brojevima i proporcijama, dok Šiptari jasno kažu „da će se nedvosmisleno i praktično NA CELOM KOSOVU SPROVODITI ZAKON REPUBLIKE KOSOVO“! Pa čiji su zakoni toga je i država. Srbija se povukla i sve predala i priznala ovim činom.

Dakle Sudije i zakoni su upravo u satavu Kosovske države!

Jasno se vide čestitke Šiptarskih lobista ali i slabosti Srpskih LAŽOVA! VEOMA BRZO ĆE OVI „SRPSKI“ LAŽOVI NAMERNO DA RASTERAJU SASTAV DA SE PREKOMPONUJU I BEŽE U NEKE SVOJE RUPE

U iščekivanju pojašnjenja detalja noćas potpisanog Sporazuma o pravosuđu

10.02. 2015, 10:19

dacic se smeje iza ledja vucicu

Aleksandar Vučić: „Daleko veći broj“ srpskih sudija na Severu, u Južnoj Mitrovici 14:11 za Albance

„O samom sporazumu mogu da kažem – mislim da smo gledali da zaštitimo, razume se, pre svega, srpske interese, da smo obezbedili da šef Osnovnog suda u Mitrovici bude Srbin, da se poštuje vladavina prava, naravno, da daleko veći broj sudija na Severu imaju Srbi, da imamo 14-11 za Albance u Južnoj Mitrovici, da naravno imamo ogranke, odeljenja u Zubinom Potoku i Leposaviću, dakle, koji će suditi i presuđivati u realno 90 odsto stvari. Dakle, ovde je bilo mnogo teških detalja oko kojih smo pokušavali da se dogovorimo, pa je išlo valjda lošije nego što smo očekivali. Ali, na kraju, onoliko koliko smo mogli u najtežim mogućim uslovima, mislim da smo i za naš narod i za ljude koji su radili kao sudije i kao tužioci i ako hoćete za osoblje – imamo veliki broj ljudi koji će raditi kao personal, kao osoblje, posebno u Osnovnom sudu u Severnoj Mitrovici – dramatično veći u odnosu na Albance, ali i značajan broj Srba koji će raditi u Južnoj Mitrovici i mislim da u poređenju sa 2010. imaćemo mnogo više, pre svega, ljudi koji će raditi kao sudije, ali čak i kao tužioci. Mislim da je za – u okviru broja stanovnika 4 prema 1 za kosovske Albance prema Srbima, a broj tužilaca vam je 9 prema 9, o broju sudija već sam vam rekao,“ rano jutros obratio se u Briselu medijima srpski premijer Aleksandar Vučić, posle potpisivanja sporazuma o pravosuđu o kome se pregovaralo još od 2013. godine.

U iščekivanju detalja sporazuma:KoSSev je jutros pokušao da dobije detaljnije informacije u Kancelariji za Kosovo i Metohiju i u Vladi Srbije.Kako se direktor Kancelarije, Marko Đurić, nalazi još uvek u Briselu, a sporazum je postignut kasno noćas, u Kancelariji u Beogradu nisu imali detalje o samom sporazumu.I portparol Vlade Srbije, Miki Mihajlović, nije imao detalje samog sporazuma, uz isto obrazloženje – da se do kasno noćas razgovaralo u Briselu i da je delegacija iz Srbije još uvek u Briselu, a da će detalji uskoro biti poznati.Do trenutka objavljivanja ove vesti ni kosovska vlada nije saopštila detalje potpisanog sporazuma, ne oglasivši se čak ni saopštenjem o postizanju samog sporazuma. A kosovski mediji su uglavnom prenosili  saopštenje Mogerinijeve i izjavu Aleksandra Vučića, uz napomenu da kosovski premijer nije dao čak ni detalje koje je izneo srpski premijer.

Pitanja na koja trenutno nema preciznih odgovora:

1. Kada počinje primena sporazuma?
2. Da li će se rasformirati sudovi na Severu Kosova koji su u sistemu Republike Srbije; ako da – kada?
3. Kakav će biti radno-pravni status dosadašnjih zaposlenih u ovim sudovima?
4. Da li će se zgrada Osnovnog suda za Sever nalaziti u Severnoj Mitrovici, ili Južnoj Mitrovici?
5. Da li će u Severnoj Mitrovici postojati Apelacioni sud, i da li će imati svoju zgradu, ili samo odeljenje?
6. Da li teritorijalna jurisdikcija Osnovnog suda za Sever Kosova isključivo važi za postojeće četiri opštine na Severu, ili sedam (postojećih 4 plus Južna Mitrovica, Vučitrn i Srbica)?

Mogerini:  Potpisivanje sporazuma zatvaranje kritičnog poglavlja implementacije Briselskog sporazuma; radne grupe nastaviće da rade na primeni

„Sastala sam se danas u Briselu sa Premijerom Aleksandrom Vučićem i Premijerom Isom Mustafom, kako bi nastavili dijalog na visokom nivou između Beograda i Prištine, za normalizaciju odnosa.

Dvojica premijera su finalizirala sporazum o pravdi i pravosuđu na Kosovu, čime se zatvara kritično poglavlje implementacije Briselskog sporazuma koji će značajno poboljšati živote ljudi na terenu. Čestitam Isi Mustafi i Aleksandru Vučiću na ovom uspehu.

Premijer Vučić i Premijer Mustafa su, takođe, imali sveobuhvatnu raspravu o širokom spektru pitanja u dijalogu i procenili su preostali posao.

U narednim danima radne grupe će nastaviti da rade na primeni.

Pored toga, dvojica premijera su razmenila mišljenja o daljim koracima i potvrdili svoju obavezu da nastave da napreduju u normalizaciji odnosa.

Premijer Mustafa i Premijer Vučić dogovorili su se da zajednički rade na trenutnim regionalnim problemima, među njima i na akutnom problemu ilegalne migracije sa Kosova.

Izrazila sam podršku dvojici premijera za dalji napredak u odgovarajućim EU stazama,“ navela je u noćašnjem saopštenju za medije šefica spoljnih poslova EU, Federika Mogerini.

Mustafa: Dogovor o pravosuđu važan, jer je „obezbeđen jedinstven sistem sudstva na celom Kosovu“; nastavak pregovora tako da svi delovi zemlje budu integrisani, a suverenitet zastupljen na čitavoj teritoriji Kosova

A kosovski premijer, Isa Mustafa, izjavio je, kako navodi Tanjug, da je dogovor o pravosuđu važan za Kosovo, jer je „obezbeđen jedinstven sistem sudstva na celom Kosovu“.

Proroković: Vučić izložen neverovatnom međunarodnom pritisku u vezi sa popuštanjem oko KosovaDušan Proroković iz Centra za strateške alternative smatra da je Premijer Srbije bio proteklih dana izložen snažnom međunarodnom pritisku kada su u pitanju dogovori sa Prištinom, u vezi sa Kosovom, te da bi se i susret sa Džozefom Bajdenom mogao posmatrati kao deo pritiska.“Mislim da je na to (sporazum o pravosuđu) uticaj imao susret predsednika Vlade sa Bajdenom. Vidim da je predsednik vlade prethodnih dana bio izložen neverovatnom međunarodnom pritisku i da se taj pritisak ticao popuštanja oko Kosova. Pravosuđe je tu samo deo mozaika, ključna stvar je potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine. Ja još uvek nisam video nikakav predlog tog sporazuma, osim što se čuje iz nemačkih izvora da treba da podseća na sporazum između dve Nemačke,“ rekao je Proroković u izjavi za KoSSev.Na pitanje da li bi sporazum o uzajamnom priznavanju Kosova i Srbije značio da je Srbija formalno priznala Kosovo kao nezavisnu državu, Proroković kaže da bi to moglo biti tako, ali i da sa druge strane, to ne predstavlja međunarodnu pravnu obavezu.“Ne znam kako bi taj sporazum mogao dugoročno da se održi. Neka od budućih vlada bi to mogla da prestane da primenjuje, i to se posebno vidi posle obrazloženja odluke Ustavnog suda o tome da je Briselski sporazum politički, a ne pravni akt,“ naglasio je Proroković.

„Nastavićemo sa drugim pitanjima tako da svi delovi zemlje budu integrisani i da suverenitet bude zastupljen na čitavoj teritoriji,“ rekao je Mustafa i dodao da još nije doneta odluka o podeli slučajeva u sudu.

„Datum novog sastanka nije utvrđen, ali imajući u vidu teme, očekujem da bude uskoro,“ dodao je Mustafa, prenosi Tanjug.

Sporazum o pravosuđu postignut još 31. marta

A jutros potpisan sporazum o pravosuđu je postignut 31. marta prošle godine, kada je, pre jučerašnjih razgovora u Briselu održana poslednja runda razgovora Beograda i Prištine.

„Razgovori o pravosuđu su praktično privedeni kraju,“ rekao je tada Aleksandar Vučić za RTS, koji je u to vreme bio vicepremijer, najavivši konačan sporazum krajem aprila, a posle izbora nove vlade.

„Nema tu mnogo tog lepog, niti nečega čime bismo se hvalili, niti čime bi se druga strana hvalila. U tim zadatim okvirima, napravili smo najbolji rezultat za građane Srbije,“ rekao je Vučić tada i pojasnio da će predsednik suda u Mitrovici biti Srbin sa Severa Kosova i Metohije, da će u Severnoj Mitrovici odnos sudija biti 60:40, a da će Srbi takođe imati i dvotrećinsku većinu među zaposlenima.

„Imamo jednak broj tužilaca, što je za nas od velikog značaja. U teškim okvirima u kojima svakako nismo mogli da postignemo velike rezultate koji bi bilo koga oduševili, napravili smo najbolji mogući rezultat. Izborili smo se za ono što su za nas bile ključne i najvažnije stvari, a imaćemo i zastupljenost i u drugim delovima Kosova i Metohije koji ne pripadaju samo Severu Kosova i Metohije,“ dodao je tada Vučić.

Nadležnost suda u Mitrovici – glavni kamen spoticanja u pregovorima

Tokom trogodišnjeg procesa pregovora o sudu, glavni kamen spoticanja bila je nadležnost suda u Mitrovici.

Beograd je insistirao na tome da taj sud bude nadležan za četiri opštine na Severu Kosova sa srpskom većinom, a Priština da bude nadležna i za preostale tri opštine u kojima živi albansko stanovništvo – Srbica, Vučitrn i Južna Mitrovica.

Prošle godine, prevagnuo je stav kosovske delegacije, što je potvrdio i tadašnji srpski premijer, a sadašnji vicepremijer, Ivica Dačić, rekavši, pre skoro tačno godinu dana, da je delegacija Beograda izrazila stav da, ukoliko u Mitrovici bude formiran jedan sud, i jedno tužilaštvo, to neće značiti da Srbi sa Severa Kosova gube svoju „samosvojnost“, imajući u vidu da postoji sedam opština, a ne samo četiri na Severu Kosova.

Međutim, dva meseca pre te izjave, tokom prethodne runde razgovora u Briselu 13. decembra, u medijima je ostala zapamćena Dačićeva izjava dan kasnije – da je „problem u tome što Priština ne prihvata posebnost Severa Kosova“.

Dačić je tada podsetio da Beograd nije pristao na to da sud u Mitrovici pokriva sedam opština, jer bi u tom slučaju zastupljenost Albanaca bila 70 prema 30, kao i da bi Beograd tražio u tom slučaju da se sud smesti u dve zgrade.

„Težak je ustupak sa naše strane bio da kažemo u redu, jedan sud za sedam opština, ali da onda bar postoje dve zgrade. Međutim, to je za njih bilo neprihvatljivo i nismo ni ulazili u detalje,“ naglasio je tada Dačić, po povratku iz Brisela.

A 12. februara 2014, tokom još jedne runde razgovora, Dačić je rekao: „Ne smemo dozvoliti zastoj zato što je nama to direktno ključni kriterijum za napredak u pregovorima o članstvu Srbije u EU.“

Priština htela da promeni 7 od 15 tačaka u sporazumu

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da su jučerašnji pregovori u Briselu bili teški jer je Priština želela da promeni sedam od 15 tačaka sporazuma o pravosuđu koji je predložila Evropska komisija.

Ivica Dačić = NAJVEĆI MUĆAK KOJU JE BIO NA ČELU SRBIJE

Dačić je na skupu Begradski dijalozi rekao da je dogovor o pravosudju „bio fiksiran“ još u martu 2014. i da je Evropska komisija na osnovu toga predložila 15 tačaka.

„Međutim, prištinska strana je imala zahtev za promenu sedam od tih 15 tačaka, govoreći da to nije baš tako dogovoreno, čime nije dovela u pitanje kredibilitet Srbije, već institucija EU koje su napravile predlog“, rekao je Dačić.

Dačić je dodao da je prištinska delegacija posle dugih i teških razgovora odustala od toga na čemu su insistirali i da je dogovor postignut „oko dva, pola tri“.

Prema rečima šefa srpske diplomatije, stav institucija EU je da se Srbija ozbiljno priprema i radi u procesu pregovora i da ima dobre kapacitete, ali da je za otvaranje poglavlja potrebno stvoriti „politički optimalne uslove“.

Dačić je dodao da se na tome radi i da je optimista, ocenivši da bi EU trebalo više da ceni doprinos Srbije u procesu dijaloga sa Prištinom u protekle dve godine i kada je reč o otvaranju poglavlja.

Ministarka zadužena za evroske integracije Jadranka Joksimović rekla je na skupu da gradjani Srbije povezuju evropske integracije sa reformama, da podrška tom procesu oscilira, ali da je bitan strateški pravac. Ona je navela da evrointegracije podržava 44 odsto gradjana.

Politika se ne menja za dan ili dva

Beograd — Strateško opredeljenje Srbije je put ka EU, ali želimo dobre odnose i sa Rusijom, izjavio je premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Vučić je istakao da se državna politika „ne menja za dan ili dva“.

Vučić je, na pitanje novinara da prokomentariše stav Nemačke po pitanju odnosa Srbije prema Rusiji i Ukrajini, rekao da iz Berlina dolazi najviše pohvala i jasna podrška vladinim ekonomskim reformama, a da, što se politike tiče, “Srbija svoju politiku ne menja za dan ili dva”.

Vučić je ponovio da je strateški cilj naše zemlje Evropska unija, ali i da Srbija ima tradicionalno dobre odnose sa Rusijom, koje je dosad uspevala da održi.

“Nije naš posao da se svima dopadne sve što radimo, ali nećemo ugroziti evropski put I ekonomski napredak”, rekao je Vučić.

On je dodao da Srbija nema nikakvu nameru da se bavi svetskim problemima, niti da bude posrednik u konfliktima.

„Želim da se bavim svojim problemima, ne sanjam svetske poslove, nemamo takve želje“, rekao je Vučić.

On je naglasio da Srbija, bez bilo kakve dileme, želi da u Ukrajini prestane stradanje i da se uspostavi mir.

EU mora da kaže da li smo dovoljno uradili

Bolje nam je, mada još ne osećamoPremijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da od početka ove godine Srbija nema budžetski deficit i naveo da je to prvi put u novijoj istoriji.

Premijer Aleksandar Vučić izjavio je danas da je preneo evropskoj komesarki Federiki Mogerini da Srbija očekuje brzo otvaranje poglavlja i da Brisel mora da proceni učinak Srbije.

„Na njima je da nam kažu i ako kažu da nismo dovoljno uradili, onda je i to vest. Ali nisam siguran da to neko može da kaže”, rekao je Vučić novinarima u Skupštini grada.

On je naveo da Srbija ide najtežim i najboljim putem i da je uveren da će biti moderna i uspešna zemlja.

“Najvažniji deo evropskih obaveza uspećemo da završimo”, rekao je Vučić.

Govoreći o masovnom odlasku Albanaca sa Kosova I Metohije, Vučić je rekao da Srbija preduzima sve mere u dogovoru sa Nemačkom, Austrijom i Mađarskom.

Premijer je rekao da se sloboda kretanja ne može kršiti, ali da će Srbija sa evropskim partnerima raditi na rešavanju tog problema.

Mihajlović: Dogovor o pravosuđu nije iznenađenje= SPINER MANIPULATOR SRPSKOM NACIONALNOM SVESTI= LAŽOV KOJI BIRA REČI

Dogovor o pravosuđu koji je postignut u Briselu nije iznenađenje. Naredni pregovori u Briselu o ZSO, koja je najveći kamen spoticanja, kaže  Milivoje Mihajlović.Milivoje Mihajlović

Šef Kancelarije Vlade Srbije za saradnju sa medijima Milivoje Mihajlović je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da je pravosuđe oko kojeg su se saglasili Beograd i Priština bilo najveća prepreka da se nastavi dijalog i da suštinski ovaj sporazum znači dovođenje pravde na Kosovo u svim delovima u kojima žive Srbi.

„Ovaj dogovor nije iznenađenje. Ako se podesetimo, od samog početka pregovora u Briselu koje je koordinirala Ketrin Ešton, uvek se pominjalo pravosuđe. Ta tema je bila jedna od najvećih prepreka da se nastavi sa dijalogom. A sada je samo finalizovana. Vreme će da pokaže koliko je ko dobio, a ko je izgubio“, kaže Mihajlović.

Napominje da je Srbija uvek bila spremna da razgovara o pravosuđu u Briselu i dodaje kako je pravosuđe na severu i na jugu Kosova u poslednjih 15 godina radilo u nemogućim uslovima.
Na pitanje koje su sledeće teme na pregovaračkom stolu, Mihajlović ističe da je to svakako tema Zajedinca srpskih opština (ZSO), za koju kaže da je glavni kamen spoticanja između Beograda i Prištine.

„To je tema koja je trebalo da bude završena pre godinu dana, ali nije završena. Priština će sasvim izvesno želeti i sada da opstruira ovu temu. To je ujedno nahvažnija tema i da je to završeno pre godinu dana, sve bi sve bilo lakše“, kaže Mihajlović.

Napominje da teme poput energetike jesu teške, ali da će se svakako lakše o njima pregovarati nego o ZSO.

Na podsećanje da se u Briselu govorilo i o sve većem broju azilanata sa Kosova koji pokušavaju da pređu granicu, Mihajlović napominje da srpske vlasti mogu da rade samo u okviru svojih ovlašćenja i dodaje da kosovske vlasti ništa nisu učinile da spreče ilealne prelaske.

„To je jedna reka koja se kreće sa Kosova, a radi se o velikim brojevima, čak i do 100.000“, ukazuje Mihajlović i dodaje da čitajući prištinske medije zaključuje da su ekonomski razlozi glavni krivci sve većeg odlaska stanovništva.

Podseća da se stanovništvo najviše iseljava iz Podujeva, Uroševca i Vučitrna i dodaje kako je samo za nekoliko dana iz Vučitrna oko 400 đaka otišlo iz škole, a nekoliko hiljada studenata napustilo Kosovo.

Ljudi beže iz situacije u kojoj svi varaju i u kojoj su svi prevareni, kaže Mihajlović i napominje kako se stanovništvu na Kosovu stalno potura Srbija kao glavni krivac za takvu situaciju.

“Problem azilanata treba da reše vlasti u Prištini, a Srbija će samo pomoći. Ipak, veliku odgovornost snosi međunarodna zajednica koja je do ovoga dovela”, zaključuje šef Kancelarije za saradnju sa medijima.

„Priznata kosovska nezavisnost“

Beograd — Nova stranka smatra da je Vlada parafiranjem sporazuma o pravosuđu u Briselu priznala kosovsku nezavisnost, izjavio je poslanik te stranke Zoran Živković.

Foto: Tanjug

Time su Vlada Srbije i njen predsednik Aleksandar Vučić, zajedno sa skupštinskom većinom, priznali nezavisnost države Kosovo“, rekao je Živković novinarima u parlamentu.

Živković smatra da se moglo postići više u sporazumu sa prištinskom stranom, tako da Srbi na severu pokrajine imaju ista prava kao Albanci svuda na Kosovu.

„Sporazum sa Prištinom usmeren je ka tome da u konačnici dodje do toga da sud u Severnoj Mitrovici počne da radi integrisan u pravni sistem Kosova. To se noćas desilo u Briselu“, rekao je Živković.

Dijalog Beograda i Prištine završen je rano jutros u Briselu parafiranjem sporazuma o pravosudju, kojim se obezbedjuje učešće srpskih sudija na severu Kosova, saopštio je novinarima premijer Srbije.

Stefanović: Vlast da objasni suštinu dogovora u Briselu

Šef poslaničke grupe DS Borislav Stefanović rekao je danas da je dobro što je postignut dogovor o pravosuđu ali da nije dobro što, nažalost, javnost još ne zna šta je konkretno dogovoreno u Briselu.

„Deluje vrlo tajanstveno sve što je premijer jutros rano izneo. Ja, a verujem i većina građana Srbije, ne razumem suštinu tog dogovora“, rekao je Stefanović novinarima u Supštini Srbije.

On je kazao da građani i Skupština treba da dobiju punu informaciju.

Nema razloga da se vlast stidi svojih koraka koje preduzima u interesu građana Srbije u Briselu, kazao je Stefanović i upitao „čemu ta tajanstvenost i izbegavanje neprijatnih činjenica“.

Stefanović kaže da vlast treba da kaže Srbima sa Kosova ko će da radi u sudu i koji zakoni će se primenjivati na severu pokrajine, navodeći da će primenjivati kosovski zakoni.

„Zašto se stide da to kažu kad su to dogovorili“, rekao je Stefanović i naveo da DS podržava svaki dogovor koji vodi implementaciji Briselskog sporauzma ali da taj dogovor mora biti predstavljen građanima i Skupštini kao i to šta se planira u vezi sa energetikom, pozivnim brojem i imovinom.

Naveo je da premijer Aleksandar Vučić, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko đurić ili ministar pravde Nikola Selaković treba građanima da daju više informacija jer, ocenio je, ovakav način na koji se vode pregovori ova zemlja nije do sad videla.

Stefanović kaže da se govori o paritetu sudija i tužilaca, ali da nije jasno da li se to odnosi na sud u južnoj Mitrovici ili je taj sud suštinski postao nadležan i za severnu i za južnu Mitrovicu.

„Čuli smo da sada imamo odeljenja suda koji će biti u Leposaviću i Zubinom Potoku, a do sada smo imali sudove koji su funkcionisali u tim opštinama. Odeljenje suda i sud nije isto“, kaže Stefanović i dodaje da je nejasno šta je sa Apelacionim sudom koji je spominjan nakon dogovora u Briselu.

Šef poslaničke grupe DS je ocenio da je dobro da će Srbi sa severa imati mogućnost da imaju predsednika suda u Mitrovici, ali da je ostalo nejasno da li je to sud u dve zgrade ili su to dva suda – jedan za severnu Mitrovicu drugi za južnu Mitrovicu.

Dijalog Beograda i Prištine završen je rano jutros u Briselu parafiranjem sporazuma o pravosuđu, kojim se obezbeđuje učešće srpskih sudija na severu Kosova.

Han pozdravio napredak Kosova

Evropski komesar za proširenje Johanes Han je pohvalio Kosovo za napredak načinjen u evrointegracijama od početka razgovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju u julu 2014. godine, saopšteno je iz Vlade Kosova.Isa Mustafa i Johanes Han

Han je na sastanku sa premijerom Kosova Isom Mustafom i ministrom za evropske integracije Bekimom Ćolakuom u Briselu, izrazio ličnu i podršku svojih saradnika dijalogu sa Srbijom koji se odvija uz posredničku ulogu Evropske unije.

Han je, kako se navodi u saopštenju, takođe ocenio da je značajno da se na Kosovu sprovedu ekonomske reforme, da se privreda razvija, što će unaprediti i konkurentnost i voditi otvaranju novih radnih mesta. Pri tome je kao izuzetno značajan i pozitivan korak ocenio program ekonomskih reformi.

Premijer Mustafa je ocenio da je susret sa komesarom Hanom veoma važan i rekao da ga je informisao o opredeljenju Kosova za evropske integracije i daljim koracima u tom smeru.

„Mi smo odredili prioritete koji su u skladu sa onim što Evropska unija očekuje od nas u oblasti ekonomskog razvoja, pravne države i reformama javnog sektora. Smatramo od najvećeg značaja da ostvarimo značajne korake u ekonomskom razvoju. Takođe, smatramo značajnim posao koji je odrađen na zaokruživanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mnogo ćemo raditi da ostvarimo sve kriterijume za liberalizaciju viza“, kazao je Mustafa.

On je izrazio opredeljenje Kosova da nastavi dijalog sa Srbijom, kako bi se konačno normalizovali odnosi, ali je istakao da će se raditi na ostvarivanju izuzetno dobrih odnosa sa svim susedima na zajedničkom putu integracije u EU.

Mustafa je izrazio odlučnost Vlade Kosova da radi mnogo više i na rešavanju aktuelnih problema koji se odnose na ilegalnu migraciju građana Kosova.

Džejkobson čestita potpisivanje sporazuma o pravosuđu

Ambasadorka SAD na Kosovu Trejsi En Džejkobson čestitala je  premijerima Kosova i Srbije potpisivanje sporazuma o pravosuđu postignutom u Briselu.Trejsi En Džejkobson (Foto arhiva Kim)

„Čestitam premijerima Kosova i Srbije na integraciji pravosuđa. Radujem se punoj implementaciji sporazuma“, napisala je Džejkobson na svom Tviter nalogu.

Parafiranjem sporazuma o pravosuđu obezbeđuju se integracija sudstva na severu u jedinstveni sistem pravosuđa na Kosovu, kao i učešće srpskih sudija u tom delu Kosova.

Srbiji nisu dovoljne floskule iz EU

Beograd — Bivši evropski komesar za proširenje Ginter Ferhojgen izjavio je danas da Evopa nije kompletna bez Srbije.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

On je rekao i da lideri EU moraju jasno to da kažu, a ne da floskulama poručuju Srbiji da je žele u Uniji.

„Mi hoćemo da Srbija uđe EU, jer Evropa nije kompletna bez Srbije… Da li vam je to neko rekao poslednjih deset godina? Nije. Niko vam nije rekao da ste potrebni, već su govorili ““mi hoćemo da budete deo nas““, govorili su da to žele. To je, možda, promena koja je neophodna i koja remeti taj sistem povezanih sudova..ako mi u jednom trenutku nemamo uverljiv poziv, onda to koči reformski proces“, rekao je Ferhojgen na panelu Foruma Beograd Nemačka „Beogradski dijalozi“.

On je istakao da je najbolji primer za to Turska, u kojoj je sada evropski proces zakočen, i dodao da ta zemlja „poslednjih godina dobija čudne i mešovite signale iz Brisela“.

Ferhojgen smatra i da je u konceptu dosadašnjeg proširenja EU ka istoku i jugu bilo jasno da evropske integracije znače mir, blagostanje i slobodu.

„To svi zajedno priželjkujemo i očekujemo, a to postižemo sporazumevanjem o zajedničkim vrednostima“, rekao je Ferhojgen.

On je dodao i da perspektiva integracija olakšava postupak reformi „ili, makar, treba da ga olakša“.

Kaže i da je proširenje strateška prednost za samu Evorpu, ali ponavlja da je neophodna uverljiva i jasna politička volja EU institucija, te da bez toga neće funkcionisati.

„Ako dogovor u Briselu bude samo tehnički, ako vas kući pošalju s retoričkim frazama, onda će reakcija ljudi u vašsoj zemlji biti takva da neće verovati u to rešenje“, uveren je Ferhojgen.

On je poručio da je važno razgovarati sa Evropskom komisijom o potrebi drugačijih poruka iz Brisela i objasniti da politika proširenja nije samo tehnički proces.

Ministarka bez portfelja Jadranka Joksimović smatra da prioritet ne treba davati emocijama, već konkretnim činjenicama, na osnovnu kojih građani mogu da donesu racionalnu odluku da li žele ili ne žele da Srbija postane član Evropske unije.

„Mislim da je veoma važno da građani razumeju proces pridruživanja i zato je nova komunikacijska strategija veoma važna, odnosno tehnička komponenta pregovora“, rekla je Joksimović i objasnila da su za građane zbunjući termini poput „skrining“, „poglavlja“….

„Posle toga tek može da uključi i emotivni element, da mi želimo da budemo deo porodice naroda koja je nama za vreme poplava pružila ogromnu pomoć, ne samo finansijsku, već i solidarnošću“, poručcila je ministarka.

Ona je objasnila da se to najbolje vidi iz činjenice da građani Srbije zapravo ne razumeju koliko je Nemačka pomogla Srbiji.

Prema njenim rečima, Nemačka je najveći bilateralni donator Srbije i to ne samo kada je reč o bespovratnoj pomoći, već i u nizu drugih.

„Kada pitate ljude ko nam je najveći donator, oni će reći da je to jedna drzava koja nije clanica EU. Percepcija se ne stvara preko noći, ali da bi ljudi racionalno o tome odlučivali treba da imaju podatke i činjenice“, zaključila je Joksimović.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, pak smatra da emocije i činjenice jesu bitni, ali da su ključni politička volja i liderstvo.

Prema njegovim rečima, naš narod nije „baš zaljubljen“ u međunarodnu zajednicu, niti ima pristup da je dobro sve što dolazi iz međunarodne zajednice.

„Ali ako (Aleksandar) Vučić, koji ima politički legitimitet i kapacitet, kaže da je ovo dobro za zemlju, ako političko rukovodstvo vodi zemlju onako kako misli da je u interesu zemlje i naroda, to je drugačija priča. Zato ja stalno ističem pitanje političke volje i liderstva“, rekao je Dačić.

On je objasnio da liderstvo znači „preseći“ prilikom donošenja odluka.

„Sinoć kada smo imali tu raspravu s premijerom iz Prištine, on je morao da preseče da li će da prihvati ili neće (sporazum o pravosuđu)“, zaključio je Dacić.

 

Kosovo podnelo „visoko kvalitetnu“ aplikaciju za članstvo u FIBA; KSS o tome „nije zvanično obavešten“

 10. 02. 2015, 0:15

Foto: Košarkaški savez Kosova (Internet stranica)

Košarkaški savez Kosova bi mogao da na sledećem zasedanju Izvršnog odbora FIBA-e, koji se održava u Ženevi 12. i 13. marta, bude primljen u svetsku košarkašku federaciju, nakon što je ovaj savez, posle više ranijih pokušaja, uspeo 5. februara, da u sedištu FIBA-e u Švajcarskoj – podnese prijavu za prijem. Čelni ljudi KS Kosova kao glavni adut za ovakav potez ističu činjenicu da je Kosovo primljeno u Međunarodni olimpijski komitet, te da je aplikacija Kosova od strane FIBA-e ocenjena kao „visoko kvalitetna“. Košarkaški savez Srbije je povodom ovog slučaja izdao saopštenje u kojem se navodi da „nisu zvanično obavešteni“ o tome da se Kosovo prijavilo za učlanjenje, te da će učiniti sve da zaštite interese srpske košarke i klubove na Kosovu i Metohiji. Počasni Generalni sekretar KSS i svetske federacije Borislav Stanković je u jučerašnjem intervjuu za Novosti istakao da Košarkaški savez Srbije „ne može da blokira“ prijem Kosova u članstvo FIBA, te da očekuje da Košarkaški savez Kosova bude primljen u članstvo FIBA, a da je ta bitka za Srbiju „izgubljena“.

Delegacija KS Kosova, na čelu sa njenim predsednikom, Eroldom Beleguom, i generalnim sekretarom Saveza, Ljeartom Hodžom, u prošli četvrtak otputovala je u Švajcarsku, u sedište FIBA-e u Ženevi, u kojem su je, tokom dva dana posete, primili vodeći ljudi ove svetske košarkaške federacije – generalni sekretar, Patrik Bauman, zatim, potpredsednik i ujedno predsednik FIBA Evropa, Turgaj Demirel, te generalni sekretar FIBA Evropa, Kamil Novak, kao i Havijer Lopez Dešaje, koji je odgovoran  za međunarodne transfere igrača, saopštio je Košarkaški savez Kosova. Košarkaška delegacija sa Kosova sastala se i sa članovima pravne službe FIBA-e, kojoj je, uz zahtev, podnela i svu potrebnu dokumentaciju za prijem Kosova u članstvo FIBA-e.

saopštenju Košarkaškog saveza Kosova se navodi da je ovaj Savez, nakon podnošenja aplikacije, obavešten da će odgovor FIBA-e uslediti tokom sledećeg zasedanja Izvršnog odbora u Ženevi, koji se održava 12. i 13. marta, ali da su „evropski zvaničnici FIBA-e, takođe, potvrdili da se od Kosova očekuje da se takmiči na Evropskom juniorskom prvenstvu, a nakon što stigne zvanična potvrda od Izvršnog direktora FIBA-e.“

Istovremeno, „visoki zvaničnici FIBA-e, kao i šef pravnog odeljenja, Benjamin Coen, zapazili su da je aplikacija Kosova vrlo visokog kvaliteta i da sadrži sve elemente koje je zatražila njegova kancelarija“.

Erold Belegu je i na svom Tviter nalogu napisao da čelnici OK Kosova „u martu očekuju pozitivan odgovor od Izvršnog odbora FIBA-e.“

KS Kosova je do sada više puta podnosio zahteve za prijem u FIBA, ali su isti bili odbijani uz obrazloženje da ta „država ne ispunjava sve potrebne zahteve,“ pre svega, taj da Kosovo nije bilo član Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK). Međutim, kako je 9. decembra, prošle godine, Kosovo postalo punopravan član MOK-a, Kosovu su se ‘otvorila vrata’ za više međunarodnih sportskih organizacija, uključujući i košarku.

Povezani članci: 

Kosovo je do sada postalo punopravan član u sportskim međunarodnim savezima ping-ponga, gimnastike, dizanja tegova, streljaštva, džuda, navigacije, modernog petoboja, rukometa, boksa, a prihvaćeno je da bude član sa ograničenim pravima u međunarodnim savezima rvanja, skijanja, tekvandoa, biciklizma i karlinga.

Ukoliko bi FIBA dala pozitivan odgovor na člansto Kosova u ovoj organizaciji – to bi bila 14. međunarodna sportska organizacija koja se odlučila na ovakav korak, pored MOK-a.

Tako će Kosovo, posle jednoglasne odluke svih učesnika Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Monaku da postane punopravni član ove najviše svetske sportske organizacije, i po prvi put učestvovati na Olimpijskim igrama u Riju, 2016. godine i to pod svojom zastavom.

Košarkaški savez Srbije: Nemamo nikakvu zvaničnu informaciju o zahtevu Kosova za prijem u FIBA

A povodom ovog najnovijeg slučaja, Košarkaški savez Srbije (KSS)izdao je saopštenje u kojem se ističe da, u ovom trenutku, KSS nema „nikakvu zvaničnu informaciju o zahtevu Kosova za prijem u FIBA“ i naglasio da, po pitanju članstva kosovskog saveza u FIBA, ima „istovetan stav kao i najviši državni organi i da će tako biti i u buduće.“

Međutim, u ovom saopštenju se priznaje da članstvo Kosova u MOK-u omogućava članstvo u svetskim sportskim organizacijama:

„Prijemom Kosova u Međunarodni olimpijski komitet otvaraju im se vrata za članstvo u svetskim sportskim organizacijama. Svaka zemlja članica MOK-a ima pravo da njeni sportisti učestvuju na olimpijskim igrama, a preduslov za to u kolektivnim sportovima je učešće na kvalifikacionim takmičenjima. To nije moguće bez članstva u tim organizacijama,“ navedeno je u saopštenju KKS i dodaje da će KSS „sa svoje strane, učiniti sve da zaštiti interese srpske košarke, kao i srpske košarkaške klubove i njihove članove sa teritorije Kosova i Metohije“.

Borislav Stanković: To je izgubljena bitka

Počasni Generalni sekretar KSS i svetske federacije, Borislav Stanković, u jučerašnjem intervjuu za Novosti je istakao da Košarkaški savez Srbije ne može da blokira prijem Kosova u članstvo FIBA i da očekuje da Košarkaški savez Kosova bude primljen u članstvo FIBA, odnosno da ta inicijativa dobije većinsku podršku na glasanju.

„Ta bitka je izgubljena. Ne možete očekivati da sportisti rešavaju ovo pitanje kada ga tokom toliko godina nisu rešili političari, ili je to učinjeno na način koji smo imali priliku da vidimo u zvaničnim kontaktima predstavnika Srbije i Kosova,“ rekao je Stanković.

Vojska uskoro prodaje i avione

Beograd — Ministarstvo odbrane planira da uskoro ponudi na prodaju i avione, kaže načelnik Uprave za odbrambene tehnologije Ministarstva odbrane general-major Bojan Zrnić

Foto: Freeimages
Foto: Freeimages

Zrnić je govoreći o oglašenoj prodaji vone opreme i naoružanja, na TV Pink kazao da ovog puta nisu „sredstva vazduhopolovstva učinjena dostupnim na prodaju, a i to će biti u narednom periodu“.

Zrnić je izjavio da će u narednom periodu biti prodavani pre svega viškovi naoružanja Kopnene vojske i da to neće ugroziti odbrambene interese Srbije. To je pre svega, streljačko naoružanje, oklopna vozila, tenkovi „T 55“, borbena vozila pešadije, oklopni transporteri i sredstva artiljerije.

Načelnik Uprave za odbrambene tehnologije Ministarstva odbrane je najavio da će postupak biti potpuno transparentan i javan. „Procenjena vrednost ovoga što je sada stavljeno na znanje je negde u redu veličine iznad 10 miliona dolara, kada govorimo o početnim cenama“, istakao je Zrnić.

On je objasnio da je reč o sredstvima koja trenutno nisu u funkcionalno ispravnom stanju, da se nalaze u skladištima viškova i da opterećuju i prave troškove Vojsci Srbije, jer je potrebno obezbediti njihovo čuvanje.

„Smatramo da je ova aktivnost apsolutno nešto što treba da dovede do prikupljanja novih novčanih sredstava koje imamo nameru investirati u nabavku nove opreme“, rekao je Zrnić.

Načelnik Uprave za odbrambene tehnologije Ministarstva odbrane je ukazao na neperspektivnost opreme koja je stara 30 i više godina.

Zrnić je podsetio da je Ministarstvo odbrane na svom sajtu dalo obaveštenje o nameri da prodaje viškove naoružanje i vojne opreme koji su deklarisani od 2004. do 2011. godine i u prethodnom periodu više puta izlagani prodaji.

Ministarstvo odbrane saopštilo je ranije povodom oglašavanja viškova naoružanja i vojne opreme da je reč o sredstvima koja nisu neophodna za normalno funkcionisanje sistema odbrane, kao i da zbog toga neće doći do slabljenja odbrambene moći Srbije.

Zaustaviti priliv azilanata sa Kosova

Ministar unutrašnjih poslova Bavarske Joahim Herman, zahtevao je stopiranje priliva azilanata sa Kosova i sprečavanje zloupotrebe nemačkog zakonodavstva u toj oblasti.Azilanti sa Kosova prelaze granicu Srbije i Mađarske 

„Oko 1.000 ljudi dnevno, pretežno autobusima i malim taksi-vozilima, napušta Kosovo preko Srbije, kako bi preko Mađarske i Austrije stiglo u Nemačku“, rekao je Herman, a nemački mediji podsećaju da je broj azilanata sa Kosova u januaru ove godine skoro duplo veći nego samo mesec dana ranije.

„To smatram skandalom… tu zloupotrebu hiljade slučajeva našeg zakonodavstva o azilantima ne smemo prihvatiti“, rekao je on.

Broj zahteva sa Kosova za azil u Nemačkoj raste, a iz Srbije blago opada, pokazuju podaci Saveznog zavoda za migracije i izbeglice koje je juče objavilo nemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Građani Kosova su, prema tim podacima, u januaru ove godine podneli ukupno 3.630 zahteva za azil u Nemačkoj i time se pokazuje tendencija stalnog rasta.

Nemačka ambasada u Prištini upozorila je na „lavinu azilanata sa Kosova“, objavio je „Bild am Zontag“, navodeći da diplomate zahtevaju hitnu akciju nemačkih vlasti i veruju da se Kosovo nalazi pred masovnim egzodusom koji se brzim merama, pre svega Berlina, može zaustaviti.

Vučić: Vratićemo ih odakle su došli

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da Srbija u vezi sa povećanim brojem kosovskih Albanaca koji žele da pređu u zemlje Evropske unije, preduzima sve mere u dogovu sa Mađarskom, Austrijom i Nemačkom.

Aleksandar Vučić (Foto Kim)

„Ako oni ne žele da ih prime, mi ćemo polako da ih vraćamo tamo odakle su došli“, rekao je Vučić novinarima u pauzi skupa „Beogradski dijalozi“.

On je naveo da Srbija ne može i neće da krši slobodu kretanja i dodao da će u dogovoru sa evropskim partnerima ispuniti dogovor.

08.02.2015 08:00 – 23:55 Ko će reći precizno šta se događa? NOVAC I INTERESI U KRUPNOM PLANU!


Srpska Vojska prodaje 480 tenkova i haubica, SA OVAKVIM TAJNIM I STRUČNIM VLADARIMA SRBIJE „ŠTA ĆE NAM I SRBIJA“!

U Vojsci Srbije i ostalim upravljačkim polugama Države infiltrirani Špijuni različitih formata sa ciljem razaranja ODBRAMBENOG SITEMA SRBIJE! „Sistem nam je pun virusa i pada“! Kao što prodaju Kosovo i Metohiju tako prodaju i Srbiju, ISTI BANDITI!

Ministarstvo odbrane Srbije najavilo je da će oglasiti na prodaju više od 480 tenkova i haubica, 220 oklopnih vozila, više od 20.000 pušaka i pištolja i veliku količinu druge municije i opreme.

Direkcija za nabavke i prodaju planira da ponudi na prodaju 282 tenka T-55 i oko 220 oklopnih transportera M-60, M-80, BTR-50 i BTR-60 i protivoklopnih oruđa POLO, kao i 200 haubica od 105 i 155 milimetara, navodi se na sajtu Ministarstva odbrane, prenosiBeta.

Tenk vojske Srbije

Tenk vojske Srbije

Ministarstvo će ponuditi oko 16.700 pištolja kalibra 7,65 milimetara, oko 3.500 automatskih pušaka M-70, oko 120.000 tromblonskih mina i oko 1.500 raketa.

Zainteresovani mogu da kupe i više od 1.100 protivavionskih topova od 20 i 30 milimetara i oko 5.400 ručnih bacača raketa, minobacača i bestrzajnih topova, a na prodaju je i 26 višecevnih lansera raketa M-63.

Na prodaju su i tri radara SNAR-10 za kontrabatiranje neprijateljske artiljerije i više od 140.000 komada razne municije.

U oglasu objavljenom 27. januara na sajtu Ministarstva navodi se da će poziv za učešće u javnom nadmetanju za kupovinu oružja biti upućen onim pravnim licima koja imaju zakonsko pravo na to.

Portparol Ministarstva odbrane Jovan Krivokapić objasnio je da je naoružanje i vojna oprema koju taj resor planira da ponudi na prodaju, zastarela i sa isteklim resursima, dodajući da tim postupkom neće biti oslabljena odbrambena moć zemlje.

„Radi se o viškovima naoružanja i vojne opreme koji nisu neophodni za normalno funkcionisanje sistema odbrane. Sredstva koja su oglašena viškom su zastarela, sa isteklim resursima i vekom upotrebe“, rekao je Krivokapić, dodajući da Vojska Srbije raspolaže dovoljnim brojem modernijih sredstava iste klase i namene.

Prema njegovim rečima, celokupan prihod od buduće prodaje viškova naoružanja i vojne opreme biće uplaćen u Budžetski fond za naoružanje čije je osnivanje u toku u ministarstvu odbrane.

„Budžetski fond se kao novina u skladu sa zakonom, upravo osniva u ministarstvu odbrane. Za razliku od nekih prethodnih vremena, sredstva iz fonda će biti isključivo korišćena za istraživanje, razvoj i nabavku novog naoružanja za potrebe Vojske Srbije“, rekao je Krivokapić.

On je dodao da ministarstvo odbrane nije preciziralo vremenski oročen poziv za dostavljanje ponuda za kupovinu naoružanja.

„Takav postupak treba da obezbedi maksimalnu transparentnost u procesu prodaje, odnosno da pruži dovoljno vremena zainteresovanim preduzećima da pronađu kupce“, kazao je Krivokapić i dodao da na tenderu mogu učestvovati preduzeća registrovana za spoljnotrgovinski promet kontrolisane robe, kojih ima više od 150, kao i 51 preduzeće registrovano za proizvodnju naoružanja i vojne opreme.

„Oglašavanje i prodaja viškova naoružanja i vojne opreme biće potpuno transparentno i u skladu sa zakonom. Cilj nam je da predupredimo eventualne propuste i malverzacije u svim fazama postupka prodaje, uključujući i javno nadmetanje zainteresovanih preduzeća po modelu aukcije, čime su ostvarene prodajne cene u proseku tri do četiri puta veće od početnih“, rekao je portparol ministarstva.

Krivokapić je dodao da je prethodni model prodaje naoružanja i vojne opreme bio „daleko netransparentniji“ i opterećen nezakonitostima zbog kojih je uhapšeno više osoba.

Kako je naveo, tokom prethodnih meseci, na zahtev Vojske Srbije i sugestiju ministra odbrane Bratislava Gašića, povučena su iz prodaje određena sredstva, prvenstveno inženjerijska ali i ubojna vežbovna sredstva, koja su ranije oglašena suvišnim.

„Moć ostaje, idu stari tenkovi“

Beograd — Naoružanje i oprema koju Ministarstvo odbrane planira da ponudi na prodaju su zastereli, sa isteklim resursima i neće oslabiti odbrambenu moć zemlje.

Foto: Beta
Foto: Beta

To je danas izjavio portparol Ministarstva odbrane Jovan Krivokapić.

„Radi se o viškovima naoružanja i vojne opreme koji nisu neophodni za normalno funkcionisanje sistema odbrane. Sredstva koja su oglašena viškom su zastarela, sa isteklim resursima i vekom upotrebe“, kazao je Krivokapić agenciji Beta.

On je dodao da Vojska Srbije raspolaže dovoljnim brojem modernijih sredstava iste klase i namene.

Prema njegovim rečima, celokupan prihod od buduće prodaje viškova naoružanja i vojne opreme biće uplaćen u Budžetski fond za naoružanje čije je osnivanje u toku u ministarstvu odbrane.

„Budžetski fond se kao novina u skladu sa zakonom, upravo osniva u ministarstvu odbrane. Za razliku od nekih prethodnih vremena, sredstva iz fonda će biti isključivo korišćena za istraživanje, razvoj i nabavku novog naoružanja za potrebe Vojske Srbije“, rekao je Krivokapić.

On je dodao da ministarstvo odbrane nije preciziralo vremenski oročen poziv za dostavljanje ponuda za kupovinu naoružanja.

„Takav postupak treba da obezbedi maksimalnu transparentnost u procesu prodaje, odnosno da pruži dovoljno vremena zainteresovanim preduzećima da pronađu kupce“, kazao je Krivokapić i dodao da na tenderu mogu učestvovati preduzeća registrovana za spoljnotrgovinski promet kontrolisane robe, kojih ima više od 150, kao i 51 preduzeće registrovano za proizvodnju naoružanja i vojne opreme.

„Oglašavanje i prodaja viškova naoružanja i vojne opreme biće potpuno transparentno i u skladu sa zakonom. Cilj nam je da predupredimo eventualne propuste i malverzacije u svim fazama postupka prodaje, uključujući i javno nadmetanje zainteresovanih preduzeća po modelu aukcije, čime su ostvarene prodajne cene u proseku tri do četiri puta veće od početnih“, rekao je portparol ministarstva.

Krivokapić je dodao da je prethodni model prodaje naoružanja i vojne opreme bio „daleko netransparentniji“ i opterećen nezakonitostima zbog kojih je uhapšeno više osoba.

Kako je naveo, tokom prethodnih meseci, na zahtev Vojske Srbije i sugestiju ministra odbrane Bratislava Gašića, povučena su iz prodaje određena sredstva, prvenstveno inženjerijska ali i ubojna vežbovna sredstva, koja su ranije oglašena suvišnim.

Ministarstvo odbrane Srbije najavilo je 27. januara na svom internet sajtu da će oglasiti na prodaju više od 480 tenkova i ostalog naoružanja.

Pentagon otkrio oružje budućnosti

Vašington — Elektromagnetni top, poznat i kao rejlgan (railgun), koji ispaljuje projektil brzinom sedam puta većom od brzine zvuka uskoro bi mogao da bude deo arsenala SAD.

Foto: YouTube/Screenshot

Jedan od sistema o kojima se najviše priča u vojnoj industriji poslednjih decenija, predstavljen je na sajmu američke vojne mornarice pre nekoliko dana.

Kako prenose mediji, Pentagon planira da ovo oružje već sledeće godine testira na brzom ratnom brodu USNS Milinoket, a moguće je da se u skoroj budućnosti nađe i na razaraču USS Lindon B. Džonson.

Top koji neki nazivaju i „Teslinim“, ispaljuje projektile koristeći elektromagnetnu silu umesto eksplozije baruta, a zbog zbog velike brzine, projektilima nisu potrebna nikakva punjenja kako bi probijali i najdeblje oklope.

„Silina udara je kao da teretni voz prođe kroz zid brzinom od 150 kilometara na sat“, rečeno je na predstavljanju na sajmu „Budućnost mornaričke sile, nauke i tehnologije“ u Vašingtonu.

Njegova prednost je i to što je daleko jeftiniji od standardnih raketnih sistema, a osim toga je i mnogo bezbedniji za korišćenje jer se ne koriste eksplozivi.

„Rejlgan“, čije su ručne varijante poznate pre svega mlađim generacijama iz brojnih video-igara, napaja se iz energetskih sistema broda na kom je instaliran i trebalo bi da se koristi za mete na kopnu i vodi.

Projektili su teški oko deset kilograma, a domet uz brzinu od 2.372 metra u sekindi je vrtoglavih 150 kilometara.

Najveći problem trenutno je skladištenje energije na brodovima, jer je za ispaljivanje samo jednog projektila niz dve metalne šine (odakle je oružje i dobilo ime) potrebno 34 mega džula.

„Test će sigurno biti sledeće godine, ali razvojnim timovima su potrebni meseci ili čak godine kako bi uklopili ovaj sistem u postojeće ratne sisteme na ratnim brodovima“, navode mediji.

Inače, američka mornarica je nedavno predstavila još jedno oružje budućnosti – laserski top.

SLIČNO KAO IZ SCENE ROBO-TRANSFORMERSI POSLEDNJI DEO FILMA GDE MAGNETNI TOP SA BRODA OBARA ROBOTA NA PIRAMIDI!

Sutra nastavak dijaloga Beograda i Prištine

U Briselu će sutra, posle deset meseci zastoja, biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine.Sedište EU u Briselu (Foto Novosti)

 MiTimove će, prvi put, predvoditi predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Isa Mustafa, uz, takođe prvi put, posredovanje šefice evropske diplomatije Federike Mogerini.

Do nastavka dijaloga dolazi u atmosferi pogoršanih odnosa između dve strane, do čega je dovela odluka Mustafe da smeni ministra za povratak Aleksandra Jablanovića, što je, prema stavu Beograda, učešće liste „Srpska“ u toj vladi učinilo besmislenim.

Beograd je takođe poručio da će taj jednostrani potez otežati nastavak dijaloga, te da će ostanak liste „Srpska“ u kosovskoj vladi, a samim tim i stabilnost kosovskih insitucija, zavisiti od procene situacije posle briselskog sastanka.

Poslednja runda dijaloga održana je 31. marta prošle godine, pod pokroviteljstvom tadašnje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, a do zastoja je posle toga došlo zbog institucionalnog vakuuma u Prištini, usled formiranja vlade posle parlamentarnih izbora.

Portparolka visoke predstavnice EU Maja Kocijančič rekla je u petak da će na dnevnom redu u ponedeljak biti utvrđivanje napretka u sprovođenju Briselskog sporazuma i razmena mišljenja o budućim koracima u procesu normalizacije.

Očekuje se da će na dnevnom redu razgovora jedna od glavnih tema biti pravosuđe, kao i formiranje ZSO, a Beograd je najavio i pokretanje pitanja srpske imovine na Kosovu, uključujući „Trepču“.

Srpska strana takođe će, prema Tanjugovim informacijama, insistirati na tome da Zajednica srpskih opština bude jedna od tema nastavka dijaloga.

Kosovska ministarka za dijalog sa Beogradom Edita Tahiri najavila je da je Priština zainteresovana za razgovor o pozivnom telefonskom broju za Kosovo i formiranju Osnovnog suda na severu.

Za vreme dok dijaloga nije bilo, iz Evropske unije su stizala upozorenja da se Briselski sporazum mora do kraja sprovesti, kako bi Beograd mogao da dalje da napreduje na putu ka EU, odnosno da otvori prva pregovaračka poglavlja.

Briselski sporazum postignut je 19. aprila 2013. godine, a njime je predviđeno uspostavljanje Zajednice/asocijacije srpskih opština.

Članstvo je otvoreno i za druge opštine uz saglasnost članica, a sporazumom je predviđeno da će Zajednica imati osnivački statut i da može biti ukinuta samo odlukom opština koje su u njenom sastavu.

Struktura ZSO biće zasnovana na istim osnovama na kojima počiva statut Asocijacije kosovskih opština, odnosno imaće predsednika, potpredsednika, skupštinu i veće.

ZSO će imati predstvničku ulogu pri centralnoj vlasti, kao i mesto u lokalnim, savetodavnim telima u tu svrhu.

ABK: Srpska ne treba da bude deo Vlade

Potpredsednik Alijanse za budućnost Kosova Ahmet Isufi ocenio je da Srpska lista, koja je deo vladajuće koalicije, ne treba da bude u Vladi ako ne priznaje Ustav i zakone Kosova.

  • Zgrada Vlade Kosova

„Mi smatramo da svi koji učestvuju u Vladi Kosova treba da odgovaraju Ustavu i zakonima koji su na snazi. Svi koji su protiv takve orijentacije i koji odgovaraju politici u Beogradu, ne treba da budu deo Vlade“, kazao je Isufi za prištinski portal „Politiko“.

Prema njegovim rečima, premijer Kosova Isa Mustafa treba da drži pod kontrolom svoje ministre, kako bi oni radili u skladu sa zakonima Kosova, a ne na osnovu naredbi iz Beograda.

Isufi je dodao da kosovski ministri treba da se ponašaju i poštuju Ustav i zakone Kosova „a ne da za svoj rad odgovaraju drugoj državi, suprostavljajući se zemlji u kojoj su učestvovali na izborima“.

Srpska lista je zamrzla učešće u radu Vlade i Skupštine Kosova posle odluke premijera Mustafe da sa funkcije ministra za povratak i zajednice smeni Aleksandra Jablanovića.

Džozef Bajden u Minhenu pozvao Vučića i Mustafu da posete Vašington

08. 02. 2015, 12:04 Izvor: KoSSev

„Radite sjajan posao za Srbiju. Želim da znate da je Srbija važna zemlja za region,“ reči su pozdrava potpredsednika SAD-a, Džozefa Bajdena, srpskom premijeru, Aleksandru Vučiću, sinoć u Minhenu, saopštila je srpska vlada. Sa Bajdenom se u Minhenu juče sastao i kosovski premijer, Isa Mustafa, kojem je Bajden obećao „dalju podršku“, a Mustafa preneo zahvalnost „naroda i institucija Kosova“. Američki potpredsednik je dvojicu premijera, u odvojenim susretima, pozvao i da uskoro posete Vašington.

U saopštenju srpske vlade pod nazivom „SAD žele saradnju sa Srbijom u energetici i evrointegracijama“, navodi se da je Džozef Bajden naglasio da SAD podržavaju evropski put Srbije i da zajedno sa Evropom žele da sarađuju sa Srbijom i na polju energetike i na polju evrointegracija.

Vučić je obavestio Bajdena o ekonomskim reformama koje sprovodi srpska Vlada, sporazumu sa MMF koji Srbija sklapa u februaru, istakavši da će Srbija biti u stanju da sačuva i ekonomsku i političku stabilnost Balkana.Bajden je uputio poziv srpskom premijeru za zvaničnu posetu Vašingtonu. Premijer je takođe pozvao američkog potpredsenika da poseti Srbiju, što je on i prihvatio, ističe Vlada.

U saopštenju nije navedeno da li su dvojica zvaničnika pominjala teme u vezi sa Kosovom i Metohijom.

Vučić se sa Bajdenom sinoć sastao na marginama minhenske konferencije o bezbednosti, gde se u proteklim danima sreo i sa ostalim visokim zvaničnicima.

„Za manje od 24 sata razgovarati sa Jensom Stoltenbergom, Viktorijom Nuland, senatorima i Bajdenom je velika stvar, jer je teško napraviti termine na skupu. Kada to sve uspete morate da budete zadovoljni. Naše je da sačuvamo zemlju u ovom turbulentnom vremenu, da sačuvamo mir i stabilnost i unapređujemo ekonomiju. Očekujem unapređenje i još bliže odnose sa SAD“, objasnio je Vučić medijima.

Mustafa: SAD podržavaju Kosovo

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden se u Minhenu, takođe, sastao sa kosovskim premijerom, Isom Mustafom, potvrdivši i za Kosovo „dalju podršku“ SAD-a, saopšteno je iz kabineta kosovskog premijera.

Bajden je pozvao Mustafu da u „bliskoj budućnosti“ poseti Belu kuću.

„Premijer Mustafa se zahvalio Potpredsedniku Džou Bajdenu, a takođe je izrazio i zahvalnost naroda i institucija Kosova za kontinuiranu podršku Sjedinjenih država Kosovu,“ navodi se u saopštenju iz Prištine.

Mustafa se u Minhenu susreo i sa ostalim visokim zvaničnicima – nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i Generalnim sekretarom Nato-a, Jensom Stoltenbergom, bivšim predsednikom Finske i posrednikom UN-a za status Kosova – Martijem Ahtisarijem i američkim posrednikom u procesu utvrđivanja statusa Kosova, Frenkom Viznerom, kao i poslanicima Bundestaga, sa kojima je razgovarao o prioritetima nove kosovske vlade, evrointegracijama i dijalogu sa Beogradom.

Odvojeni susreti dvojice premijera sa drugim čovekom SAD-a usledili su pred prvi susret Beograda i Prištine u Briselu, posle deset meseci pauze – u ponedeljak, 9. februara, u nastavku dijaloga, na kojem će se Vučić i Mustafa po prvi put sastati, uz, takođe prvi put, posredovanje šefice evropske diplomatije Federike Mogerini.

„Bojkot Srba je pucanj sebi u nogu“

Nedelja, 08. februar 2015, 9:53 Izvor: B92/Tanjug

Foto: Internet

Politički analitičar, Dušan Janjić, izjavio je danas da očekuje da će se u Briselu postići politički dogovor za rešavanje krize na Kosovu.

On je gostujući na RTS-u kazao da će sutrašnji dijalog u Briselu biti neka vrsta pregleda toga šta je od dogovorenog urađeno, a šta nije, kao i šta bi trebalo uraditi.

„Mislim da će se postići politički dogovor, da se neće ići u bojkot institucija, da će se naći druga rešenja za krizu koju je izazvana i političkim neredima u u Prištini i smenom Jablanovića,“ rekao je Janjić.

On je istakao da bi bojkot bio samo „pucanje u noge interesima srpske zajednice“, da bi šteta bila ogromna i da se time rizikuje nametanje rešenja.

On je dodao da će u Briselu biti reči o konkretnim temama, kao što su sud u Mitrovici, pitanje predstavljanja statuta zajednice opština i u vezi sa železnicom i telekomunikacijama.

Janjić smatra da će se razgovarati i o imovini javnih preduzeća i resursa, ali da pitanje „Trepče“ neće biti tema sastanka.

„Ne verujem da će ‘Trepča’ doći na red, ona će morati da ide kroz dug proces sagledavanja, pojediničnih pregovora, odluka jedne i druge vlade, pa možda i neka arbitraža na kraju,“ rekao je Janjić.

U Briselu će, posle deset meseci zastoja, sutra biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine, a timove će, prvi put predvoditi predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Isa Mustafa, uz, takođe prvi put, posredovanje šefice evropske diplomatije Federike Mogerini.

Lavrov: Obama pogrešno o Kosovu

08.02. 2015, 23:51 Izvor: B92/Tanjug

Foto: Beta/AP

Na Krimu je sproveden princip samoopredeljenja utvrđen Poveljom UN, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, ističući da na Kosovu nije bilo referenduma.

„Na Kosovu nikakvog referenduma nije bilo, iako je (američki predsednik Barak) Obama nedavno rekao da je tamo sve idealno, da je bilo referenduma. Nije bilo tamo referenduma! Kao ni kod mnogih drugih. Nemačka se ujedinila bez referenduma, mi smo to aktivno podržavali,“ rekao je Lavrov, odgovarajući na pitanja učesnika Konferencije o bezbednosti u Minhenu.

Povezani članci: Posle neistinitog svedočenja u Kongresu o Kosovu, Nulandova sutra u Beogradu i Prištini

Neistinito svedočenje Viktorije Nuland u Kongresu o „referendumu na Kosovu“

Prema njegovim rečima, na Krimu je u najranijoj fazi krize „desni sektor“ pokušao da se probije i zauzme administrativne zgrade, ali da to „narodne patrole“ nisu dopustile.

„Sproveli su referendum o nezavisnosti, a zatim pokrenuli pitanje o prisajedinjenju Rusiji,“ kazao je Lavrov.

Ruski ministar inostranih poslova je rekao da postoje međunarodni propisi koji se „ponekad različito tumače, a razne aktivnosti dobijaju, povremeno, direktno suprotnu interpretaciju“.

„Na Krimu se desilo to što je predvidela Povelja UN – samoopredeljenje. U Povelji UN postoji nekoliko principa, i pravo naroda na samoopredeljenje je na ključnom mestu, a teritorijalnu celovitost i suverenitet obavezni su za uvažavanje“, rekao je Lavrov a prenosi TASS.

Ruska agencija navodi da je posle tih reči šefa ruske diplomatiije u sali zavladala živost, a on je savetovao prisutnima da pažljivo pročitaju Povelju UN.

„Generalna skupština usvojila je deklaraciju u kojoj je razjasnila korelaciju temeljnih principa međunarodnog prava. Tamo je potvrđeno da su suverenitet i teritorijalna celovitost neprikosnoveni, da zemlje koje pretenduju da se njihov suverenitet uvažava, treba da uvažavaju prava naroda koji žive u tim državama. I da se ne dopusti sprečavanje prava na samoopredeljenju korišćenjem grube sile,“ kazao je Lavrov.

O Ukrajini…

Govoreći o Ukrajini, Lavrov je podsetio da je bio potpisan sporazum sa predsednikom Viktorom Janukovičem koji su potvrdili šefovi diplomatije Nemačke, Francuske i Poljske, a koji je predvideo formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

Drugog dana, kako je rekao, napadnuta Janukovičeva rezidencija i zgrade vlade, a spaljene su zgrade i ljudi na trgu u Kijevu, Majdanu.

„Nestao je Janukovič, sada se može zauzeti vlast oružanim putem bez obaziranja na nacionalno jedinstvo? To je nedopustivo,“ rekao je Lavrov i dodao da je vlada nacionalnog jedinstva trebalo da pripremi novi Ustav i na osnovu njega sprovesti izbora.

„Umesto toga (sadašnji ukrajinski premijer Arsenij) Jacenjuk je krenuo na Majdan, rekavši: ‘Čestitajte nam i ja vama čestitam – formirali smo vladu pobednika!’,“ rekao je šef ruske diplomatije.

Na kraju su gušili akcije protesta u oblastima na istoku Ukrajine, kazao je Lavrov.

„Ko je koga napao? Da li su Donjeck i Lugansk krenuli u napad na Kijev? Ne. Tamo je upućena vojna grupa i počeli su sa pokušajima uspostavljanja vlasti silom,“dodao je on.

Lavrov je prethodno u izlaganju na Minhenskoj konferenciji istakao da su događaji iz prethodne godine potvrdili ispravnost upozorenja Moskve na prisustvo dubokih i sistemskih problema u organizovanju evropske bezbednosti i međunarodnih odnosa u celini.

„Konstrukcija stabilnosti, zasnovana na Povelji UN i helsinškim principima, odavno je podrivena postupanjem SAD i njihovih saveznika u Jugoslaviji, koju su bombardovali, u Iraku, u Libiji, širenjem NATO-a na Istok, formiranjem novih linija podele,“ rekao je šef ruske diplomatije, podsećajući na izjavu ruskog predsednika Vladimira Putina u Minhenu pre osam godina.

Lavrov je to rekao reagujući na argumente njegovih kolega da se dogodilo iznenadno ubrzano rušenje višedecenijskog svetskog poretka.

„Projekat građenja ‘panevropske kuće’ nije uspeo upravo zato što se naši partneri na Zapadu nisu rukovodili interesima uvođenja otvorene bezbednosne strukture uz uzajamno uvažavanje interesa, već iluzijama i uverenjima pobednika u ‘hladnom ratu'“, rekao je Lavrov.

„Rusija za mir, vi ste krivi“

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov kritikovao je na minhenskoj konferenciji Ameriku i EU za eskalaciju ukrajinske krize, naglasivši da je Rusija za mir.

On je ujedno rekao da bi razgovori ruskog predsednika Putina, nemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsednika Fransoa Olanda mogli pokrenuti nacionalni dijalog u Ukrajini.

„Ne verujem da Evropa sebi može priustiti da ignoriše širenje tog nacionalističkog virusa,“ rekao je Lavrov, povodom razvoja situacije u Ukrajini .

„Svet se nalazi na prekretnici“, rekao je Lavrov, komentarišući ekstremističke tendencije u svetu i nedostatak adekvatne međunarodne „sigurnosne arhitekture“.

On je rekao da je Zapad, umesto prave, evropske sigurnosne strukture oblikovao iluzije, pošto se oseća „kao pobednik hladnog rata“ i ocenio da je kriza rezultat razvoja politike proteklih 25 godina koja cilja na to „da Amerika dominira međunarodnim odnosima u Evropi“.

Govoreći o ukrajinskom konfliktu, Lavrov je ukazao da bi snage u Ukrajini trebalo da deluju na postizanje jedinstva o primeni „praktičnih aspekata“ Sporazuma iz Minska i da će onda Rusija, preko Saveta bezbednosti UN, sigurno biti među onima koje će to garantovati.

„Ako ukrajinska vlada polazi od toga da je sopstveni narod neprijatelj, onda ona mora i sa tim nepreijateljem pregovarati,“ rekao je Lavrov.

Moskva spremna da bude garant budućih dogovora Kijeva sa DNR i LNR

Moskva je spremna da bude garant budućih dogovora Kijeva sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom (DNR, LNR), izjavio je danas šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u Minhenu.

„Čim glavni učesnici procesa u Minsku – ukrajinske vlasti i predstavnici DNR i LNR, dostignu dogovor o svim praktičnim aspektima ispunjenja svake od odredbi iz Minska, uveren sam da će Rusija biti među onima koji će osigurati garancije tog dogovora,“ rekao je on, a prenosi TAS S.

„Da li u OEBS-u, da li u SB UN. Uveren sam da će i Nemačka, i Francuska, i druge zemlje biti spremne da daju takve garancije. Međutim, može se garantovati samo ono što je već urađeno, dostignuto,“ kazao je Lavrov.

„Treba se dogovarati direktno, ne treba se praviti da će tim ljudima biti ‘odata čast’, oni žive na svojoj zemlji, ratuju za svoju zemlju. Oni čine ispravnu stvar, a ukrajinski vojnici ne shvataju zašto ih bacaju u rat,“ naglasio je šef ruske diplomatije, dodajući da „ukrajinske kolege ne treba da se nadaju da će bezrezervna podrška, koju dobijaju sa strane, rešiti sve probleme“.

„Čini mi se da je ta podrška, apsolutno lišena svake političke analize događaja, opija neke, kao što je 2008. zavrtela glavu (bivšem predsedniku Gruzije Mihailu) Sakašviliju,“ rekao je Lavrov i dodao da „svi znaju šta je od toga ispalo“.

Susret i sa Stoltenbergom

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov sastao se danas na marginama Minhenske konferencije o bezbednosti prvi put sa novim generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, prenose mediji na nemačkom jeziku, pozivajući se na RIA Novosti.

Susret, prvi od kako je Stoltenberg izabran za generalnog sekretara NATO je, kako je za RIA Novosti rekao jedan član ruske delegacije u Minhenu, protekao iza zatvorenih vrata.

“Sama činjenica da je došlo do susreta je jedan dobar znak“, naveo je član ruske delegacije.

U tekstu se kaže da je Stoltenberg prebacio Rusiji odgovornost za situaciju u Ukrajini i da su se Stoltenberg i Lavrov složili u tome da su njihove procene o situaciji u istočnoj Ukrajini jako različite.

Stoltenberg je Lavrovu tvrdio da su koraci NATO na istočnim granicama alijanse preduzeti isključivo iz odbrambenih razloga.

NATO je pre par dana doneo odluku o formiranje snaga za brzo reagovanje i o postavljanju šest komandnih štabova na istoku Evrope – u Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji i Bugarskoj.

Trupe za brzo delovanje NATO trebalo bi da pred Rusijom, povodom ukrajinske krize, pokažu da alijansa svoje istočne partnere “ne ostavlja na cedilu“, ocenili su nemački mediji u izveštajima sa NATO samita u Briselu.

Subotica, vanredno zbog emigranata s Kosova

Granična policija u Subotici, kojoj su u pomoć pristigle kolege iz drugih regionalnih centara, pojačala je aktivnosti na sprečavanju ilegalnih prelazaka granice prema Mađarskoj. Od početka februara napisano 460 prekršajnih i 12 krivičnih prijava i oduzeto 20 putničkih i motornih vozila. Na području mađarske županije Čongrad juče privedeno više od 1.000 ilegalnih migranata.

Tokom noći je u pravcu graničnog prelaza Horgoš sprečen pokušaj ilegalnog prelaska granice četvoročlane porodice sa Kosova i Metohije, javlja Tanjug.

Subotica, vanredno zbog emigranata s Kosova

Uhapšeno još 1.000 migranata u Mađarskoj

Mađarska policija saopštila je da je na području Županije Čongrad tokom jučerašnjeg dana privedeno 1.022 ilegalna migranta, javlja dopisnik RTS-a.Najveći broj, njih 991 je kosovskih Albanaca, 18 iz Avganistana, 7 Iračana, 3 Kubanca, 2 Sirijca i jedan somalijski državljanin. Najveća grupa ilegalaca uhapšena je na teritoriji pograničnog grada Ašothaloma.Kako je RTS-u potvrdio gradonačelnik Ašothaloma Laslo Torockai, ovo naselje od juče je dobilo posebnu zaštitu od 26 policijskih službenika koji se intenzivno bave ilegalnim migrantima.

U ovom slučaju, majka i otac sa dvoje male dece, po snegu i na temperaturi ispod nule pokušali su, pešačeći oko 10 kilometara, već umorni, da u uđu u Mađarsku, koja je trebalo da im bude samo usputna stanica na putovanju od Gnjilana do Švajcarske i “ boljeg života“.

„Nema ništa tamo. Nema sigurnosti, nema posla, sve političari samo jedu“, rekao je otac dvoje dece novinarima u Regionalnom centru Granične policije u Subotici, gde je protiv njih pokrenut prekršajni postupak.

Ova porodica je samo jedna u nizu među više stotina građana Kosova i Metohije koji u poslednje vreme masovno autobusima ili na drugi način dolaze u Suboticu, iz koje pokušavaju da ilegalno pređu granicu s Mađarskom.

Ukoliko uspeju, time ulaze u šengen zonu i traže azil, pošto sa pasošem Kosova, nepriznatim u Srbiji, ne mogu ući u ovu zonu bez vize.

Prema rečima načelnika Regionalnog centra Granične policije Mladena Mrdalja, pojačali su svoje aktivnosti i beleže mnoštvo ovakvih pokušaja, a samo u prvim danima februara u toj nameri sprečeno je oko 500 građana sa Kosova i Metohije.

Podneto je, prema njegovim rečima, oko 460 prekršajnih prijava, oduzeto 20 putničkih i motornih vozila kojima je jedan deo tih lica krijumčaren od strane krijumčara protiv kojih je podneto 12 krivičnih prijava.

„Sa kolegama iz Mađarske imamo dobru saradnju. Sa naše strane, takođe je zabeleženo puno aktivnosti u prethodnom periodu i ovih nekoliko dana februara meseca beležimo, uistinu, rekordne rezultate po pitanju sprečenih pokušaja ilegalnog prelaska državne granice“, rekao je Mrdalj.

Zbog velikog broja pokušaja ilegalnog prelaska granice, angažovana su termovizijska vozila i ljudstvo i iz drugih regionalnih centara.

U pomoć pozvana i termovizija

Među njima je i operater Goran Aksentijević iz Regionalnog centra prema Bosni i Hercegovini koji je proteklu noć proveo u termovizijskom osmatranju graničnog prostora u blizini graničnog prelaza Kelebija, jednog od ugroženijih po ovom pitanju.

Kreće se samo s najnužnijim

Kreće se samo s najnužnijim

To termovizijsko vozilo je jedno od dva koja danonoćno osmatraju granični pojas sa Mađarskom, zahvaljujući kojima se bezbednije, brže i efikasnije mogu sprečiti ilegalni prelasci granice.

„Na ovom delu koji mi posmatramo za sada nema nikakvih aktivnosti, što ne znači da neće biti. Tu smo zajedno sa kolegama koji ovde rade, radimo isti posao, hvatamo izvršioce krivičnih dela i prekršaja iz oblasti prekograničnog kriminala“, rekao je Aksentijević novinarima.

Vozilo je opremljeno kamerama koje mogu uočavati kretanja na daljini od 15 do 20 kilometara, u zavisnosti od vremenskih uslova i terena na kojima se nalaze.

Osim toga, vozilo je povezano i sa ekipama Granične policije na terenu, tako da im u pravom momentu mogu dostaviti informaciju o sumnjivim kretanjima, nakon čega sledi njihova reakcija.

Aktivnosti Granične policije nastavljaju se i dalje, tako da su trenutno na najugroženijem delu granice sa Mađarskom dva vozila sa termovizijskim kamerama i sedam auto-patrola.

Novčana kazna za privedene Albance

Više stotina Albanaca sa Kosova i Metohije koji su proteklih dana privedeni dežurnim sudijama zbog pokušaja ilegalnog prelaska državne granice sa susednom Mađarskom, osuđeni su novčanom kaznom i pušteni na slobodu, saopštio je portparol Prekršajnog Apelacionog suda Aleksandar Ilić.

„Do sada su sva lica kažnjena novčanim kaznama i puštena su na slobodu, dok je mali broj maloletnika koji je u posebnom maloletničkom procesu sankcionisan samo opomenom suda“, naveo je Ilić u izjavi dostavljenoj medijima.

Oni su, kako piše, kažnjeni jer su prekršili Zakon o zaštiti državne granice kojim je predviđena novčana kazna u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara ili kazna zatvora do 30 dana.

„Interesantno je zapažanje postupajućih sudija da je većina privedenih lica sa područja grada Prištine, Vučitrna i Mitrovice, da su uglavnom pristojno obučena i da su sa sobom nosili veće sume novca i da su kazne plaćali odmah“, naveo je Ilić.

Dodao je da njima nije određena privremena mera udaljenja sa teritorije Srbije i zabrane ulaska, jer su u Srbiji legalno.

Ilić je rekao da se trend pokušaja ilegalnog prelaska u susednu Mađarsku nastavlja i da su najopterećenije dežurne sudije i sudsko osoblje prekršajnih sudova u Senti i Subotici koji po 48 sati u smeni neprekidno saslušavaju i donose presude privedenim prestupnicima.

Prema njegovim rečima, u Prekršajnom sudu u Subotici su samo u toku jučerašnjeg dana i noći saslušane i osuđene 173 osobe.

Šeholi: Razlog migracije – nesprovođenje uputstava EU

08.02. 2015, 20:20 Izvor: Tanjug

Foto: Radio KiM

Razlog masovnog odlaska Albanaca sa Kosova, prištinski politički analitičar, Fatmir Šeholi, vidi u nesprovođenju upustva iz izveštaja EU o progresu na Kosovu.

„Posledice nesprovođenja upustva iz međunarodnog izveštaja koji govori o lošem stanju na Kosovu su danas rezultat demonstrativnog napustanja građana Kosova, od kojih je 99% odsto Albanaca, a jedan odsto Roma, Aškalija i Egipćana“, rekao je Šeholi za RTV „PULS“.

On je dodao da se usvajanjem prištinske rezolucije o sprečavanju ilegalne migracije ne mogu zaustaviti građani da ilegalno migriraju, već su neophodne ozbiljne i korenite mere koje će veoma brzo dati rezultate.

Prema njegovim rečima, uzrok masovnog odlaska Albanaca sa Kosova treba tražiti u statističkim izveštajima mnogih međunarodnih organizacija, koje godinama ukazuju na veliku stopu nezaposlenosti, ekstremno siromaštvo i siromaštvo.

„Po zvaničnim podacima udruženja Majke Tereze na Kosovu, 18 odsto građana živi u ekstremnom siromaštvu sa 0,90 centi na dan, 28 odsto stanovnika živi u siromaštvu sa jednim evrom i 40 centi, a stopa nezaposlenosti je stiglo čak do 60 odsto,“ rekao je Šeholi.

Po njemu, krivci za takvo stanje na Kosovu su oni koji kreiraju vladinu politiku.

„Samo za 45 dana sa Kosova je migriralo 35 hiljada Albanaca, a za poslednjih šest meseci, više od 50 hiljada, među kojima je blizu šest hiljada učenika osnovnih škola,“ podsetio je Šeholi.

On je ukazao na alarmantnost tih podataka i ocenio da, ako se nastavi ovaj trend ilegalne migracije, Kosovo će u ovoj godini biti suočeno sa velikom stopom migracije,čak do 30 odsto.

Kosovski savez postaje član FIBA

Svetska košarkaška federacija (FIBA) narednog meseca na Izvršnom odboru primiće u članstvo kosovski savez, prenose Večernje novosti.Ilustracija (Foto tkc.edu)

 Kako se navodi, iako je FIBA ranije nekoliko puta odbijala zahtev kosovskog saveza, sada kao glavni adut ima to što je Kosovo primljeno u Međunarodni olimpijski komitet (MOK) 9. decembra prošle godine.

Predsednik kosovskog saveza Erold Belegu bio je u četvrtak u Ženevi na sastanku sa generalnim sekretarom FIBA Patrikom Baumanom i potpredsednikom Turgajom Demirelom, gde su razgovarali o članstvu.

„Podneli smo sva dokumenta neophodna po Statutu FIBA i mislim da ovog puta nema razloga da ne budemo primljeni“, rekao je Belegu za Večernje Novosti.

Košarkaški savez Srbije se godinama trudio i uspevao da stopira članstvo kosovskog saveza u FIBA.

Izvršni komitet FIBA održaće se 12. i 13. marta u Ženevi.

Tomašević: Srpska košarka ima jak uticaj u FIBA

Potpredsednik Košarkaškog saveza Srbije Dejan Tomašević rekao je da se nada da FIBA neće primiti kosovski savez u punopravno članstvo i poručio da bi u suprotnom bila nepravedna odluka.

„Nadam se da FIBA neće primiti Kosovo, ali poznato je da je već primljeno u MOK. Ljudi sa Kosova guraju svoju priču, ali još ćemo sačekati odluku. Dobra stvar je što srpska košarka ima jak uticaj u FIBA, rekao je Tomašević Tanjugu.

Tomašević nije isključio mogućnost da kosovski savez dobije dozvolu da nastupa u kvalifikacijama za evropska takmičenjima.

„Ne znam koja će odluka biti, ali svima nam je poznato šta se sve dešavalo u proteklih 30 godina. Srpski narod nije zaslužio nepravdu, ali to su pitanja za moćnije ljude u državi. Verujem da će svet jednog dana shvatiti šta se sve događalo na Kosovu“, zaključio je nekadašnji reprezentativac Jugoslavije.

KSS: Nismo obavešteni o članstvu

Košarkaški savez Srbije oglasio se saopštenjem u kojem navodi da nije zvanično obavešten o zahtevu kosovskog saveza za prijem u FIBA i dodao da će učiniti sve da zaštiti interese srpske košarke i klubova sa Kosova i Metohije.

„Prijemom Kosova u MOK otvaraju im se vrata za članstvo u svetskim sportskim organizacijama. Svaka zemlja, koja je članica MOK-a, ima pravo da njeni sportisti učestvuju na Olimpijskim igrama, a preduslov za to u kolektivnim sportovima je učešće na kvalifikacionim takmičenjima. To nije moguće bez članstva u tim organizacijama“, poručili su iz KSS-a.

KSS je naglasio da po pitanju članstva kosovskog saveza u FIBA ima istovetan stav kao i najviši državni organi i da će tako biti i u buduće.

Poplave u Kosovskom pomoravlju i Gračanici – najavljuju se nove padavine

08.02.2015, 13:14 Izvor: KoSSev

Foto: Sajt SO Gračanica

Usled nevremena koje je juče zahvatilo čitavo Kosovo i Metohiju, u opštinama južno od Ibra, došlo je do poplava. Iako su obilne padavine stale, situacija u nekim opštinama i dalje je loša. Stanje u poplavljenim područjima dodatno otežavaju podzemne vode, neočišćena rečna korita, ali i najave da će biti novih padavina tokom vikenda. Najgora situacija je u opštini Gračanica i u Kosovskom pomoravlju, gde su meštani sa nadležnim službama od sinoć na terenu i pomažu u probijanju zakrčenih rečnih korita i saniranju štete, a u kabinetu predsednika opštine Parteš jutros saznajemo da se ipak radi o „individualnim slučajevima“ poplavljenih objekata u ovoj opštini.

Kosovo i Metohiju juče je zahvatilo jako nevreme sa obilnom kišom, poplavivši mnoge stambene objekte, poljoprivredne površine, prizemlja kuća i ugostiteljske objekte, a zbog obilnih padavina i bujica mnogi putevi bili su neprohodni. Kiša koja je juče padala tokom čitavog dana, izazvala je poplave, kako u centralnom delu Kosova – u Gračanici, Radevu, Lepini, Skulanevu, Ugljaru i Lapljem Selu, tako i u Kosovskom pomoravlju.

Nevreme je posebno nanelo veliku štetu meštanima sela Budriga u gnjilanskom kraju, dok je najkritičnija situacija bila na samom ulazu u selo Ranilug, gde je nivo vode na putu dostizao i do pola metra, a ovo selo je zbog obilnih padavina, juče ostalo i bez struje. Slična situacija je bila i u selima istoimene opštine – u Velikom Ropotovu, Korminjanu, Drenovcu i drugim mestima.

Binačka Morava juče se izlila na više mesta na magistralnom putu Gnjilane – Bujanovac. Selu Budriga naneta je velika šteta i to u nižim krajevima mesta, prema selu Žegra, u pravcu granice sa Makedonijom. Zbog obilnih kiša, bunarska voda se zamutila i nije više za piće, prenela je Radio-televizija Puls. U blizini sela Pančelo, u opštini Ranilug, zbog obilne kiše, bandere su pale, te su meštani i ovog sela ostali bez struje.

Međutim, KoSSev je danas iz kabineta gradonačelnika opštine Parteš, dobio informaciju da je u srpskim sredinama ove opštine situacija „stabilna“ i da se smiruje, te da se radi o „individualnim slučajevima“ poplavljenih objekata, a da štetu nisu nanele padavine, već neočišćeno korito Binačke Morave.

„To je posledica toga što korito Binačke Morave nije čišćeno godinama. To izaziva poplave, ali se radi o individualnim slučajevima. Situacija je stabilna. U Partešu nema poplava, voda je samo protekla,“ rečeno nam je u telefonskom razgovoru iz kabineta gradonačelnika.


Meštani, civilna zaštita i komunalna služba noćas u Partešu punili džakove i dežurali; za poplavu u selu Donja Budriga odgovoran privrednik, koji je prethodno zatvorio korito Cerničke reke i voda je krenula pravo u selo.

Sa druge strane, meštanka Parteša, profesor srpskog jezika, Vesna Jovanović, u izjavi za KoSSev, takođe svedoči o ozbiljnosti situacije u Kosovskom pomoravlju, kako su juče i izveštavali mediji:

„Sinoć je bio najjači vodeni udar u opštini Parteš. Najviše štete je naneseno u selu Donja Budriga. Poplavljeno je nekoliko kuća. Od jutros se voda povlači po selima, ali ne i po polju. Morava se izlila. Za poplavu u selu Donja Budriga odgovoran je jedan privrednik (Albanac), koji je zatvorio korito Cerničke reke i voda je krenula pravo u selo. Tako je bilo i decembra meseca. Mi smo se žalili opštini Gnjilane, jer je taj deo u delu njihove opštine, ali ništa nisu uradili po tom pitanju i poplava se ponovila. Sinoć su komunalna služba opštine Parteš i civilna zaštita opštine Gnjilane (u okviru srpskog sistema), zajedno sa meštanima, punili džakove i obezbeđivali domove.“


Od poplava u opštini Gračanica trenutno najugroženije selo Lepina. Ekipe za sanaciju na terenu od noćas na terenu. Nivo vode postepeno opada i vraća se u tok reke Sitnice. Apel gradonačelnika da se rečni kanali i korita održavaju prohodnim i čistim 

TV KiM 15:00 – Voda je prema navodima nadležnih počela da nadolazi noćas oko dva sata posle ponoći. Ekipe, koje je angažovala opština Gračanica su tokom noći interventno u centru sela napravile otpusne kanale. Nakon intervencije nivo vode postepeno opada i vraća se u tok reke Sitnice. Trenutno se radi na produbljivanju kanala u Lepini radi odvođenja vode iz sela, a prioritet je da domaćinstva ostanu na suvom.

Gradonačelnik Gračanice, Vladeta Kostić, koji je sa ekipama na terenu, kaže da su odvodni kanali zapušteni, što zbog nemara lokalne samouprave i nadležnih službi ranijih godina, što zbog samih građana, koji tu bacaju đubre i granje.

„Ja ovom prilikom apelujem na malo više pažnje, jer nam se takvo naše ponašanje vraća kao bumerang,“ napominje Kostić.


Izlivanjem reke Gračanke, pojedina dvorišta u Gračanici juče su bila pod vodom, pa su meštani bili primorani da pumpama izbacuju vodu na ulice. Direktor Odeljenja javnih službi u opštini Gračanica Zoran Danilović je u izjavi za Radio-televiziju „Kim“ rekao da su tokom jučerašnjih poplava, ekipe bile na terenu i da su radile na sprečavanju većih posledica.

Gračanica: Trenutno bez padavina, ali se očekuju noveU izjavi za KoSSev, zamenik kosovskog premijera, Branimir Stojanović, koji je iz Gračanice, rekao je jutros da je situacija u ovoj opštini i dalje teška, uprkos tome što su padavine stale.

„Situacija je teška u čitavoj opštini Gračanica, ima poplavljenih kuća. Iako je kiša trenutno stala, voda se cedi, a najviše zabrinjava to što se najavljuju nove padavine. Ekipe su dežurale tokom čitave noći, sada su na terenu i očekujemo i dalje tešku situaciju,“ rekao je Srtojanović.

Predsednik opštine Gračanica, Vladeta Kostić, sinoć je javio da će ekipe iz lokalne samouprave dežurati tokom noći na ključnim tačkama u Gračanici, sa raspoloživom mehanizacijom. Kritične tačke su uglavnom bile u nižim zonama ove opštine, a posebno na mestima gde kanalizacioni sistem nije imao kapaciteta za prihvatanje površinskih voda, a problema je bilo i u podvožnjacima.

“Situacija na teritoriji lokalne samouprave prati se neprestano. Sve ekipe su na terenu i biće u pripravnosti dok se vremenske prilike ne stabilizuju. Ekipe će pratiti stanje na rečnim tokovima, stambenim objektima, saobraćajnicama,” istakao je Kostić u sinoćnoj pisanoj izjavi, dostavljenoj medijima.

Ogromne količine vode slile su se i u njivama između Gračanice i Lapljeg Sela. Deo podvožnjaka na putu do Preoca juče je bio poplavljen i gotovo neprohodan za saobračaj. Reka Gračanka poplavila je i veći deo Preoca i Ugljara. Saobraćaj prema selu Ugljaru bio je u prekidu. Dežurne ekipe opštine Gračanica, zajedno sa meštanima ovih sela, kopali su kanale kako bi preusmerili tok vodene bujice.

Zbog izlivanja reke Sitnice, pojedini meštani Lepine, Radeva i Skulaneva, nisu mogli da izađu iz svojih kuća.

Na Severu Kosova, situacija je bila znatno drugačija. Uprkos celodnevnoj kiši, poplava nije bilo. U opštini Leposavić vejao je sneg, koji se istovremeno i topio. Iako se Ibar izlio na nekoliko mesta, nema većih poplava.

30.01.2015 |08:00 – 23:55 Divljanje Šiptara nikako se drugačije ne može nazvati! Divljačkim metodama napadali i proterali Srbe sa KiM! Srbima treba ZAŠTINA OD ŠIPTARSKIH TERORISTA KOJI SU UČINILI ETNIČKO ČIŠĆENJE IZ MNOGIH GRADOVA NA KIM! Pokušavaju da zamene teze svim silama ali onaj odazgo zna!


Divljanje Šiptara nikako se drugačije ne može nazvati! Divljačkim metodama napadali i proterali Srbe sa KiM! Srbima treba ZAŠTINA OD ŠIPTARSKIH TERORISTA KOJI SU UČINILI ETNIČKO ČIŠĆENJE IZ MNOGIH GRADOVA NA KIM! Pokušavaju da zamene teze svim silama ali onaj odazgo zna!

Džejkobson: Jablanović i Trepča nisu glavni razlog

Ambasadorka SAD ne Kosovu Trejsi Džejkobson ocenila je da je izjava ministra Aleksandra Jablanovića bila neumerena, ali je i dodala da nije sigurna da je to pravi razlog za proteste u Prišini.Trejsi Džejkobson 

„Ne bih rekla da su ovi protesti samo zbog Jablanovića“, rekla je Džejkobson za „Glas Amerike“, ali je ocenila da je njegova izjava bila neumerena i uvredljiva za mnoge ljude.

Prema njenim rečima, zahtevi za razrešenjem srpskog ministra u kosovskoj vladi i transformacija kombinata Trepča su izgovor, ali ne i glavni razlog protesta u koji su uključeni i ljudi nezadovoljni ekonomskim razvojem, borbom protiv korupcije i poboljšanjem pravosudnog sistema.

Džejkobsonova je podsetila da je Jablanović zbog te izjave uputio dva izvinjenja.

Prema njenim rečima, ministra Jablanovića imenovala je kosovska vlada koja može i da ga i smeni u skladu zakonskim procedurama.

Ambasadorka je ocenila da su mirni protesti veoma značajni za demokratiju, ali je osudila nasilje iskazano prilikom protesta u Prištini.

„Mirni protesti su veoma značajni za demokratiju. To je mogućnost građana da utiču na vladu da se angažuje na značajnim pitanjima koja ih se tiču. Veoma je žalosno što su protesti u subotu i u
utorak prerasli u nasilne“, rekla je Džejkobson.

Ambasadorka SAD je pozvala političke subjekte na dijalog.

Rašić: Jablanović treba da podnese ostavku

Poslanik u Skupštini Kosova i bivši ministar rada i socijalnog staranja Nenad Rašić izjavio je da bi ministar za povratak i zajednice Aleksandar Jablanović iz moralnih razloga trebalo da podnese ostavku.Nenad Rašić 

„Jablanovićeva izjava je uznemirila mnoge Albance“, rekao je Rašić za prištinsku TV Klan i dodao da zbog svega što se dogodilo, uključujući i proteste, Jablanović treba da podnese ostavku.

Rašić je ocenio kao neophodno da se o Trepči razgovara u Briselu kao i da bi u tim razgovorima umesto političara trebalo da budu predstavnici Trepče sa severa i juga Mitrovice uz posredovanje međunarodnih stručnjaka.

„Jedino se na taj način problem Trepče može rešiti “, kazao je bivši ministar.

„Demonstracije znak frustracije“

Nemačka ambasadorka u Prištinu Angelika Fic izjavila je da su protesti neotuđivo i fundamentalno demokratsko pravo građana, ali da je nasilje neprihvatljivo.
Angelika Fic

 Ona je dnevniku „Kosova sot“ rekla da je „političkom establišmentu poslata poruka frustriranog naroda“.

Što se Trepče tiče za nju je, kako je rekla, potrebna međunarodna ekspertiza i da srpski članovi kabineta treba da polože račune samo skupštini Kosova.

Ona je dodala da je pratila demonstracije 24. i 27. januara za velikom zabrinutošću.

Demonstracije su, prema njenom mišljenju znak frustracije građana sa ekonomskim stanjem i posebno nakon tapkanja u mestu predhodne godine.

„Mesecima gledamo odlazak velikog broja kosovskih stanovnika iz zemlje radi pronalaska posla i tamo postaju žrtve ilegalne migracije, rekla je Fic.

Kurti: Novi protesti, isti zahtevi

Lider Pokreta „Samoopredeljenja“ Albin Kurti najavio je da će novi protesti biti organizovani u sredu, 4. februara, u centru Prištine.

Aljbin Kurti 

„Naši zahtevi su isti – razrešenje ministra za zajednice i povratak Aleksandra Jablanovića i usvajanje zakona o pretvaranju Trepče u javno preduzeće“, rekao je Kurti na konferenciji za novinare.

On je dodao da će protesti biti organizovani u saradnji sa Alijansom za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja i Inicijativom za Kosovo Fatmira Ljimaja.

Inače, poslanica „Samoopredeljenja“ Aljbulena Hadžiu je na svom Fejsbuk profilu napisala da je do sada prikupljeno 36 potpisa za zakazivanje vanredne sednice kosovske skupštine na kojoj bi se zatražila smena Jablanovića.

„Opozicija je prikupila 36 potpisa za zakazivanje vanredne sednice Skupštine Kosova za smenu Jablanovića. Nedostaje nam još četiri potpisa, ali nam poslanici većine ne daju te potpise“, napisala je Hadžiu.

Prema njenim rečima, ako vladajuća većina želi smenu Jablanovića neka potpiše inicijativu, jer će se inače protesti nastaviti.

“Dogovor!?”: Socijalna kriza povod za nasilne proteste

Povod za nasilne proteste u Prištini su socioekonomske prirode jer dosadašnje strukture vlasti nisu uspele da stvore jedno zdravo društvo i klimu za ekonomski razvoj, kaže Nenad Radosavljević. Sa njim se slaže i Željko Tvrdišić, ističući da je cilj demonstracija rušenje vlade.

 

„Sve to nezadovoljstvo je upereno protiv vlasti“, kazao je u emisiji „Dogovor“, direktor RTV Mir i odbornik u opštini Leposavić Nenad Radosavljević.

Govoreći o zahtevima kosovske opozicije za smenu ministra za povratak i zajedniceu Vladi Kosova, Radosavljević kaže da i bez smene, Aleksandar Jablanović više ne može da obavlja funkciju, jer, kako kaže, on više neće biti prihvaćen nigde.

„On može da posećuje izbegličke centre u Srbiji i to je najviše što može“.

„Na političku scenu među Srbima su sada neki ljudi koji su došli niodkuda, ljudi koji nisu stasali za tu poziiju na koju su došli. Ovo što je uradio Aleksandar Jablanović je tako nespretno, tako nezrelo, tako priglupo, tako primitivno. To su sve reči koje bi mogle da se upotrebe za onu reč koju je on izgovorio“, rekao je Radosavljević.

Željko Tvrdišić, glavni i odgovorni urednik Kontakt plus radija u Kosovskoj Mitrovici, takođe smatra da je izjava Jablanovića ishitrena i nepromišljena, ali da to nije glavni povod za nasilne proteste u Prištini.

„Vlada Kosova je cilj tih demonstracija, što uostalom pokazuju i ovi događaji. Prvog dana smo imali veterane OVK na tim demonstracijama, imali smo rudare iz Trepče, imali smo i „Majke Đakovice“ i oni su u međuvremenu odustali od protesta pod izgvorom da su politički motivisani i da prerastaju u nešto drugo. Takvi, nasilni protesti koje smo imali prilike da vidimo služe i poziciji i opoziciji. Poziciji da pokaže kakva je opozicija, nasilna i nikakva, i kakvo će biti Kosovo ukoliko oni dođu na vlast“.

Tvrdišić smatra da kosovska vlast može lako da zaustavi proteste. „ Ako imate jedne nasilne proteste, imate druge nasilne proteste i teće koji se najavljuju… Pretpostavljam da će policija, ukoliko razmišlja logično reći: „ti protesti ne mogu biti održani iz tog i tog razloga jer se dogodilo da je ogroman broj ljudi povređen, da je ogroman broj policajaca povređen, porušena je privatna, društvena imovina „…

Tvrdišić očekuje da će se aktuelna kriza na Kosovu rešiti uz pomoć međunarodne zajednice, odnosno da će se naći rešenje koje neće biti ostavka ministra Aleksandra Jablanovića.

Opasnost da se na Kosovu ponovi 2004

30.01. 2015, 11:53 Izvor: Politika

(Tekst je izvorno preuzet iz lista „Politika“ i nije lektorisan)

Ako nemiri u Prištini ne budu dovoljni da zemlje KVINTE reaguju, onda postoji opasnost od napada na srpske sredine na Kosovu.

U istoriji Kosova nikada na protestima nije bilo artikulisanijih zahteva od sadašnjih. Od premijera Kosova se traži da razreši dužnosti ministra Aleksandra Jablanovića i da Trepča postane javna kompanija. Ali nijedna vlada u istoriji Kosova nije bila odlučnija od ove sadašnje da ne popušta pred zahtevima demonstranata. Da bismo objasnili zašto je to tako moramo se vratiti u period od pre osam meseci.

Izbori na Kosovu prošlog proleća pokazali su da 70 odsto građana Kosova želi promene. Zato su i glasali za opozicione stranke od kojih nijedna nije htela u koaliciju sa strankom Hašima Tačija, koja je dobila najviše (30 odsto) glasova i koja je već dva mandata bila na vlasti. To što je Tačijeva stranka dobila toliko glasova, a izaziva toliko animoziteta može se objasniti time što su njeni lideri štitili samo njihove aktiviste i simpatizere, a ponižavali ostale.

Šest meseci je blok koji je sastavljen od svih ostalih stranaka kosovskog parlamenta nastojao da formira vladu, ali u tome nije uspeo. Čak i zaokret Albina Kurtija, koji je od protivnika pregovora sa Beogradom postao zagovornik pregovora, nije urodio plodom.

Kada su ambasade KVINTE (V. Britanija, Francuska, Italija, Nemačka i, naročito, SAD) uvidele da Tači kontroliše sve nezavisne institucije Kosova (Ustavni sud, predsednicu, tužilaštvo, RTK itd) odustale su od toga da ga menjaju.

Za američku ambasadorku bilo je važno da sve, na prvi pogled, funkcioniše, a problemima koji će se nagomilati – baviće se njen naslednik, dok će se ona hvaliti da su za vreme njenog mandata izbori na Kosovu bili prilično fer i demokratski, da je kosovska vlada napokon formirana od dve najjače nacionalne stranke, i da Srbi u toj vladi imaju podršku Beograda, da se pregovori s Beogradom nastavljaju itd.

Međutim, nagomilani problemi su izbili u prvi plan mnogo brže nego što je ambasadorka očekivala.

Odmah nakon što je Isa Mustafa izdao blok opozicionih stranaka i postigao dogovor s Tačijem, počeo je masovni egzodus Kosovara na Zapad. Građani su izgubili nadu da će se išta promeniti, jer su shvatili da će Isa Mustafa biti premijer samo formalno, a da će stvarni premijer biti Tači. Pre izbora, Isa Mustafa je govorio o mogućnosti koalicije sa bilo kojom strankom osim sa strankom Hašima Tačija. Učinivši upravo suprotno, Isa Mustafa je prevario svoje biračko telo.

Mnogi od onih koji su sa svojom porodicom krenuli autobusom za Beograd, a zatim prema Mađarskoj, na pitanje zašto odlaze odgovorili su: „Kako da vaspitavam decu, šta da im kažem? Nemojte biti pošteni, budite prevaranti i postaćete premijer kao Isa Mustafa.“

Gnev Kosovara je toliko velik da neki na Zapadu po drugi put traže azil. Za razliku od vremena Slobodana Miloševića, kada su odlazili s parolom: „Vidimo se na slobodnom Kosovu,“ sada su parole: „Ne daj bože da se ikad vratim na Kosovo“; „Ako nam je Zapad nametnuo ovakvu vladu onda neka oni dođu da žive na Kosovu, a mi idemo na Zapad“ itd.

U toj atmosferi očajanja dogodilo se to da lider Srpske, ministar u vladi Kosova Aleksandar Jablanović, nazove „divljacima“ članove porodica nestalih osoba iz Đakovice koji su sprečili prebegle Srbe iz ovog grada da posete tamošnju crkvu.

Kosovari su navikli na razne uvrede od beogradskih političara, ali za razliku od njih, Jablanović dobija platu iz kosovskog budžeta i vozi se u automobilu kupljenom od poreza upravo tih „divljaka“.

Dosadašnji ministri i ostali funkcioneri Kosova iz redova srpske zajednice bili su primer kosovskoj javnosti kako treba da se brane interesi sopstvene etničke zajednice, uz korektan odnos prema ostalim zajednicama. Nenad Rašić je zato u nekoliko anketa sprovedenih i u srpskim i albanskim sredinama smatran najboljim ministrom. Petar Miletić je služio kao primer dostojanstvenog političara koji nije popustio pred pritiscima međunarodnih predstavnika kad je trebalo štititi interese srpske zajednice na Kosovu. Oliver Ivanović, iako optužen od nekih Albanaca za ratne i posleratne zločine, uvek je u kosovskoj javnosti ostavljao korektan utisak. Slobodanu Petroviću, kojeg su ovdašnje nevladine organizacije proglasile za najboljeg političara Kosova 2008. godine, kosovski Albanci nisu zamerili što je javno pozvao kosovske Srbe da glasaju za Vučića na nacionalnim izborima Srbije. Zapravo, ovi srpski političari sa Kosova ne samo da su bili zaslužni za poboljšanje međuetničkih odnosa na Kosovu, već i za bolje odnose Prištine i Beograda.

Ispostavilo se međutim da je Beograd zavadio Petrovića, Miletića, Rašića i ostale i napravio Srpsku listu čiji je lider uvredio najosetljivije, tj. porodice nestalih Albanaca.

Hašim Tači i Isa Mustafa, znajući da opozicija koristi gnev građana da napadne vladu, neće ni da čuju o tim zahtevima, pa nisu ni tražili ostavku Jablanovića, a kamoli da ga razreše dužnosti. Jer, ako bi Jablanović bio smenjen, opozicija bi isporučila vladi nove zahteve. Braneći Jablanovića, Tači i Mustafa brane sebe, predstavljajući pred zapadnim ambasadorima da su demonstracije usmerene protiv Srba koje oni navodno brane. A u suštini, protest je upravo protiv njih, a Jablanović je samo povod.

Cilj dosadašnjih nemira je, dakle, rušenje vlade, a ona može da se sruši jedino ako se u to ubede ambasade KVINTA, naročito Amerikanci. Koji će biti u to ubeđeni samo ako im se dokaže da ova vlada nije u stanju da obezbedi mir i sigurnost.

Ako nemiri u Prištini ne budu dovoljni da KVINTA reaguje, onda postoji opasnost od napada na srpske sredine na Kosovu. I to, iz dva pravca. Prvi je da vlasti, u nastojanju da opstanu, pokušaju da preusmere gnev demonstranata protiv Srba. Drugi pravac je od opozicije – da dokažu da ni stranci ni Beograd ne mogu zaštititi Srbe ako na Kosovu nema demokratije.

Profesor političkih nauka Univerziteta AAB u Prištini, i ranije predavao na univerzitetima u Tirani, Tetovu, Prištini i na Univerzitetu u Hamburgu

Nedžmedin Spahiju
objavljeno: 30.01.2015.

„Veterani OVK“ grade elektranu u opštini Leposavić

30.01. 2015, 10:51 Izvor: Radio Gračanica

Bez dozvole nadležnih službi u Leposaviću, u mesnoj zajednici Šaljska Bistrica, u podnožju Bajgore koja pripada ovoj opštini, nekoliko Albanaca iz Drenice za koje se veruje da su bivši komandanti OVK, gradi mini elektrane na Bistričkoj reci u ovom selu.

Za sada su započete dve, a u planu je još nekoliko, a na Bistričkoj reci biće izgrađene i manje brane, nastaće i manje akumulaciono jezero.

U Šaljskoj Bistrici i susednim selima Košutovo i Ceranje, udaljenim od Leposavića 30 kilometara, žive samo Albanci i oni se protive izgradnji divljih hidroelektrana, ali nemaju načina da se suprotstave ‘moćnicima’ iz Drenice, a od nekih i strahuju, jer su bliski strukturama vlasti i raznim lobijima u Prištini.

Nisu još tražili ni pomoć opštine Leposavić u kojoj imaju svog predstavnika, a koja u ovom trenutku – nema načina da zaustavi izgradnju hidroelektrana.

„Mesna zajednica ‘Šaljska Bistrica’ znatno je udaljena od Leposavića, naseljena je isključivo Albancima sa kojima nemamo mnogo kontakata i koji su više orijentisani na Kosovsku Mitrovicu, ali je deo teritorije naše opštine i vode se kao žitelji Leposavića. Ništa se u Šaljskoj Bistrici i okolnim albanskim selima ne može graditi bez saglasnosti i dozvola nadležnih opštinskih službi, pogotovu ne hidroelektrane za koje je potrebno pribaviti puno dozvola i obezbediti mnogo papirologije,“ kaže predsednik opštine Leposavić, Dragan Jablanović. On dodaje da se nekoliko Albanaca iz Šaljske Bistrice žalilo jer misle da će biti ozbiljno ugroženi.

„Žalbe stižu i od nekih Srba koji u ovom i okolnim selima imaju svoja imanja, celo selo će biti u problemu, ali i oni strahuju od ‘investitora’ koje ne zanimaju nikakvi zakoni. Obratićemo se nadležnom ministarstvu u Prištini i tražiti da zaustave ovu divlju gradnju, nadamo se da će učiniti nešto,“ kaže Jablanović.

Slanje inspektora Srba u Šaljsku Bistricu, gde se često okupljaju veterani OVK i gde organizuju svoje godišnjice i proslave, bilo bi, kako ističu u Leposaviću, rizično i bez efekta, ne zna se i da li bi im Kosovska policija i EULEX asistirali.

Srbi na severu Kosova strahuju da bi Albanci „preko Ibra“ mogli započeti gradnju na Kopaoniku, ili u drugim delovima opštine Leposavić koja se desetinama kilometara „graniči“ sa opštinama Kosovska Mitrovica i Podujevo.

„Nadam se da nekom od veterana OVK neće pasti na pamet da sličnu investiciju započne u nekom drugom delu naše opštine gde nema Albanaca i gde je zemljište isključivo u vlasništvu Srba, ili opštine, tek tada izbili bi ozbiljni problemi,“ kaže jedan žitelj Leposavića čije se imanje graniči sa opštinom Podujevo.

Mustafa: U Vojsci Srbije ljudi koji su vršili zločine

Premijer Kosova Isa Mustafa je ocenio danas da su dokumenti koje je predstavio Fond za humanitarno pravo u Beogradu pokazali da su na čelnim funkcijama u Vojsci Srbije ljudi koji su vršili teške zločine.Isa Mustafa 

„Očekujemo da i Vlada Srbije radi na rasvetljavanju zločina koje je predvodio šef te vojske (VS) i drugi nad narodom Kosova, kao jedan od glavnih uslova za normalizaciju odnosa dve države.

Vlastodršci u Srbiji treba da pokažu odgovornost za zločine i štete koje je njihova država izvršila na Kosovu i da obezbede odgovornost za to“, napisao je Mustafa na Fejsbuku.

Mustafa je napisao da porodice Kosovara i dalje pate za ubijenim i nestalima i da bi zbog toga svi koji su učestvovali u ubistvima trebalo da budu kažnjeni.

Direktorka Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović je juče, na predstavljanju knjige „Dosije: Rudnica“ naćelnika Generalštaba Vojske Srbije generala Ljubišu Dikovića navela kao odgovornog za zloćine u selima Rezala i Staro Čokatovo, kao i za skrivanje tela u masovnoj grobnici Rudnica u Raškoj.

Ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić ocenio je da su optužbe Fonda za humanitarno pravo o odgovornosti načelnika Generalštaba Ljubiše Dikoviča za ratne zločine 1999. godine „orkestrirani napad na Vojsku Srbije“.