Izvor: KIM |
Sporazum o vojno-tehničkoj saradnji Vojske Jugoslavije i KFOR-a, kojim je obustavljeno NATO bombardovanje SR Jugoslavije, potpisan pre 13 godina na vojnom aerodromu u blizini Kumanova.
![](https://i0.wp.com/www.radiokim.net/pub/article/1339228300438_kumanovo_1.jpg)
Prošlo je 13 godina otkako je, 9. juna 1999, potpisan Kumanovski sporazum, da bi sutradan, 10. juna, posle 79 dana, na terenu bila zaustavljeno bombardovanje SR Jugoslavije.
Na vojnom aerodromu u blizini Kumanova, pre tačno 13 godina, potpisan je Sporazum o vojno-tehničkoj saradnji Vojske Jugoslavije i KFOR-a, posle čega je obustavljeno NATO bombardovanje SR Jugoslavije.
Sporazum su potpisali general Vojske Jugoslavije Svetozar Marjanović, policijski general Obrad
Stevanović i britanski general Majkl Džekson.
Džekson je, posle potpisivanja, rekao da se sporazumom stvaraju uslovi za prekid bombardovanja, raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga na Kosovu i postupno povlačenje jugoslovenske vojske iz pokrajine.
Istog dana, Savet NATO je na sednici u Briselu odobrio sporazum koji su u Kumanovu potpisali predstavnici jugoslovenske vojske, policije i međunarodnih snaga. Savet je od komandanta NATO snaga za Evropu Veslija Klarka zatražio da „verifikuje početak povlačenja jugoslovenskih snaga sa Kosova“, što je ubrzo i učinjeno.
Na Kosovo i Metohiju prvi je stigao ruski konvoj iz sastava mirovnih snaga UN, koji je u centar Prištine ušao 12. juna u 01:30 časova, a potom je nastavio prema Kosovu Polju i prištinskom aerodromu Slatina.
Istog jutra, nešto posle pet časova, sa teritorije Makedonije na Kosovo i Metohiju su, u okviru mirovne misije UN, ušli prvi britanski vojnici.
Granicu su kod mesta Blace, u šest transportnih helikoptera, prešli britanski padobranci i pripadnici specijalne jedinice Gurke, a neposredno zatim na teritoriju južne srpske pokrajine ušle su kolone britanskih i francuskih vojnih vozila.
Prvi kontingent od oko 800 nemačkih vojnika u sastavu KFOR-a ušao je oko podneva istog dana na sa makedonske teritorije, zajedno sa britanskim trupama, dok su pripadnici italijanskih snaga ušli u noći između 14. i 15. juna u Peć, a nemački kontigent KFOR-a u Orahovac.
Vojska Jugoslavije je napustila Prištinu 16. juna, u konvoju od pedesetak teretnih i putničkih vozila, a njihov odlazak nadgledali su predstavnici mirovnih snaga UN, čija su oklopna vozila bila na čelu i začelju kolone.
Vojska Jugoslavije je, i pored toga što su najžešći vazdušni udari u dvoipomesečnom ratu sa NATO bili izvedeni na Kosovu i Metohiji, uspela da sa Kosova izvuče najveći deo svog ljudstva i tehnike. NATO bombardovanje SR Jugoslavije trajalo je od 24. marta 1999. godine.