E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

07.04.2015 |08:00 -23:55 Da li će to Srbija na čelu sa Begradskim pregovaračima i „trgovcima“ da napravi još jednu ENKLAVU uspostavljanjem granične linije na putevima prema KiM? Šiptari prakrično ne terenu realizuju sve ono o čemu se dogovara dok se Srbima prodaje magla i obećanja i integracije u Šiptarsko Kosovo u kizu koraka…


Tači u Hrvatskoj: Kosovo će otvoriti ambasadu u Beogradu; de facto, Srbija priznala Kosovo

07. 04. 2015, 21:30 Izvor: KoSSev

Foto: kosovsko ministarstvo spoljnih poslova

Briselski sporazum imaće pozitivan učinak na integraciju srpske manjine u kosovskim institucijama. Mislim da će se srpski političari koji su deo naše koalicije vratiti uskoro u vladu. Srbija je već priznala kosovska dokumenta, pasoše, granice, zakone, izbore i ovo je način da korak po korak, takođe prizna Kosovo kao deo procesa evropskih integracija. Kosovo će otvoriti ambasadu u Beogradu i imati dobre susedske odnose. Srbija zna da put do članstva prolazi kroz priznavanje Kosova i potpuno pomirenje sa susedima. Tražićemo ratnu odštetu jer nema sumnje u pravnom smislu da je srpska država bila neposredno odgovorna za uništenje preko 60% privatne imovine na Kosovu u ratu između 1998-1999 i to će biti dokazano na sudu. Istina će Srbiju osloboditi i omogućiti pomirenje na Balkanu. Nema sumnje da je Trepča kosovska i ostaće kosovska dok kosovska vlada ne identifikuje model privatizacije za vredne rudnike. Vojislav Šešelj je stara budala s opasnom ideologijom. Ovo su neke od poruka kosovskog ministra spoljnih poslova Hašima Tačija hrvatskoj javnosti u vezi sa Srbijom i srpskom zajednicom na Kosovu, koje je izneo u intervjuu za hrvatski Večernji list u kojem je takođe rekao i da će on biti predsednik Kosova sledeće godine. Tači se od danas nalazi u poseti Hrvatskoj gde će se sastati sa najvišim zvaničnicima ove zemlje.

„Kosovo mora biti prepoznato kao izvoznik mirovnih inicijativa umesto uvoznika bezbednosnih resursa, u čemu je Hrvatska bitan partner za Kosovo, jer nas može naučiti šta nam sve treba da postignemo članstvo u NATO i EU. Moramo početi misliti regionalno. To se videlo na 6. Ministarskoj konferenciji Zapadnog Balkana održanoj nedavno u Prištini gde sam ugostio ministre spoljnih poslova i transporta šest balkanskih zemalja, uključujući i Srbiju, gde smo se usredsredili kako povezati regionalni transport. Kosovo i Albanija su već izgradili vezu autoputom, i ako Hrvatska, Crna Gora i Albanija dovrše Jonsko-jadranski projekt, Hrvatska će dobiti novi transportni koridor od jugoistočne Europe kroz Kosovo. Moramo pripremiti i raditi za bolju ekonomsu i političku saradnju. Ovo je poruka koju ja donosim vašem državnom rukovodstvu,“ ovako je Večernji list u jednom delu sumirao intervju koji je vođen sa Tačijem.

Tači je, međutim, tokom intervjua odgovarao i na pitanja koja se tiču Srbije i srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

On je naglasio da je Trepča kosovska jer je to bila osnova Ahtisaarijevog plana.

„Srbija insistira da Trepča u Miloševićevo vreme duguje državi neki novac. Sudovi, ili pregovori će srediti ove dugove, ali nema sumnje da je Trepča kosovska i ostaće kosovska dok kosovska vlada ne identifikuje model privatizacije za vredne rudnike,“ rekao je Tači.

Na pitanje da li bojkot srpskih poslanika znači da su oni još uvek pod uticajem Beograda umesto kosovskih vlasti i hoće li to uticati na rad kosovske vlade, Tači je odgovorio da očekuje skori povratak srpskih članova vladajuće koalicije kosovske vlade, te da veruje da su srpske stranke svesne da mogu poboljšati situaciju kosovskih Srba samo ako učestvuju u vladi Prištine, a ne bojkotom ili, kako je rekao – gledajući stalno Beograd.

„Imam čvrsto uverenje da će sporazum o normalizaciji potpisan između Kosova i Srbije u Briselu imati pozitivan učinak takođe i na integraciju srpske manjine u kosovskim institucijama,“ rekao je Tači.

Tači je naglasio da će kosovska vlada ispuniti sporazum iz Brisela, jer je sporazum, po njegovim rečima, u skladu sa Ustavom Kosova i podržava teritorijalni suverenitet Kosova.

„Srbija je već priznala kosovska dokumenta, pasoše, granice, zakone, izbore i ovo je način da korak po korak, takođe prizna Kosovo, kao deo procesa evropskih integracija. Na kraju ovog procesa, ja nemam sumnje da će Kosovo otvoriti ambasadu u Beogradu i imati dobre susedske odnose. Da li će to biti u ovom mandatu ili sledećem, to zavisi od Srbije koliko brzo želi prihvatiti stvarnost. Jer de facto, Srbija je priznala Kosovo,“ rekao je Tači.

V.L: Kako komentirate provokacije ratnog zločinca Vojislava Šešelja?

„Nije problem Šešelj i njegove provokativne izjave. On je stara budala s opasnom ideologijom. Vidim problem u tome da on može napraviti preterane izjave u Srbiji, a niti jedan srpski političar javno im se ne protivi. Nedostatak prepoznavanja strašnih zločina počinjenih tokom osnivanja nacionalističkog projekta Velike Srbije u Hrvatskoj, Bosne i Kosova, stvara prostor za pojedince poput Šešelja da dominiraju medijima i javnim diskursom, čak i dok je on na suđenju za ratne zločine u Hagu.“

Na pitanje hrvatskog novinara zašto je Kosovo „tako dugo čekalo da od Srbije traži ‘ratnu odštetu’ temeljem optužbi za genocid počinjenim tokom rata 1998-99“, te da li će ta optužba dodatno zategnuti odnose između Kosova i Srbije, Tači kaže da je Kosovo u jačoj poziciji nego što su Hrvatska i Bosna i Hercegovina da dokaže odgovornost Srbije, i da će Kosovo tražiti ratnu odštetu:

„Mi nismo čekali do sada. Jako puno dokumenata i dokaza je sakupljeno i verujem da Kosovo ima jaču poziciju od Hrvatske i Bosne da dokaže odgovornost Srbije i jedinica njihove vojske na teritoriji Kosova. Tražićemo ratnu odštetu jer nema sumnje u pravnom smislu da je srpska država bila neposredno odgovorna za uništenje preko 60% privatne imovine na Kosovu u ratu između 1998-1999 i to će biti dokazano na sudu. Ja ne mislim da pravda za žrtve, ili pronalaženje istine, može naštetiti odnosima između Kosova i Srbije. Istina će Srbiju osloboditi i omogućiti pomirenje na Balkanu.“

Tači je, odgovarajući na novinarsko pitanje, takođe rekao u ovom intervjuu da Srbija zna da put do članstva u EU „prolazi kroz priznavanje Kosova“ i potpuno pomirenje sa susedima, kao što su Hrvatska i Bosna i Hercegovina:

„Mislim da je jasno da će države članice EU-a i mnogi nacionalni parlamenti imati vrlo konkretan zahtev da Kosovo i Srbija u potpunosti normalizuju svoje odnose i tek onda bilo ko od nas može da se pridruži EU. To je jasno i rečeno je javno i privatno od strane mnogih evropskih političara. Srbija zna da put do članstva prolazi kroz priznavanje Kosova i potpuno pomirenje sa susedima, kao što su Hrvatska i Bosna.“

Čitav intervju koji je kosovski ministar spoljnih poslova dao hrvatskom Večernjem listu, možete pročitati OVDE

Dačić: I da priznamo Kosovo, neće nas EU

Šef diplomatije Ivica Dačić izjavio je da Srbija, i kada bi priznala Kosovo, ne bi bila u EU, „zato što će uvek postojati neki novi uslovi“.Ivica Dačić i Zorana Mihajlović u Prištini 

Kako je rekao u intervjuu „Sputnjiku“, Srbija ne želi više da prihvata politiku pokretnih ciljeva i stalno postavljanje novih uslova.

Dačić je na pitanje da prokomentariše izjavu predsednik Srbije Tomislav Nikolić da bi Srbija, kad bi priznala Kosovo, za mesec dana bila u EU, odgovorio: „Ne bi. Zato što će uvek postojati neki novi uslovi“.

„Kad je bio isporučen, uhapšen (Ratko) Mladić, posle mesec dana se pojavilo pitanje Kosova. Do tada to nije bilo na dnevnom redu. Ali, mi apsolutno ne želimo više da prihvatamo tu politiku pokretnih ciljeva, to stalno postavljanje novih uslova…I mi ne želimo uopšte da razgovaramo više o toj temi. Mi smo jasno rekli, i nama je jasno rečeno, da nema nikakvog uslova“, rekao je on.

„Možda bi neko to želeo, bilateralno te zemlje su već priznale Kosovo, ali Srbija nema nikakvu nameru da menja svoju poziciju kad je reč o nezavisnosti Kosova. Mi smatramo da smo spremni za dijalog, ali nismo spremni za nametanje bilo kakvih uslova. Niti ultimatuma“, rekao je šef srpske diplomatije.

Kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, Dačić kaže da do sada nije definisan statut Zajednice srpskih opština zato što u Prištini misle da to treba da bude sa što manje ovlašćenja, pa stalno blokiraju usvajanje statuta.

„Tako da implementacija Briselskog sporazuma, zapravo, odgovara Srbiji, i Srbija nije ta koja koči njegovu implementaciju, već Priština“, rekao je on i ponovio da Beograd neće promeniti svoj stav po pitanju nezavisnosti Kosova.

Povodom izjave visoke predstavnice EU Federike Mogerini da Srbija i Kosovo vode razgovore kao dve države, Dačić kaže:

„Mogerini se izvinila zbog te izjave. Navodno je htela da kaže da je reč o stranama, a ne o državama. Naš premijer vodi sada razgovore sa novim premijerom u Prištini, nadam se da ćemo moći svi zajedno da učinimo neke korake dalje, napred. Ali ne u pravcu nezavisnosti, nego o normalizaciji odnosa. Srbija je konstruktivan faktor“.

Đurić: Nećemo dozvoliti prodaju Ski centra Brezovica

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić rekao je danas da Srbija neće dozvoliti da kosovske vlasti bez dogovora sa Srbima prodaju Ski-centar „Brezovica“, na Šar-planini.Brezovica 

Povodom najava prištinske vlasti da će prodati tamošnji hotel i žičare, Đurić je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije kazao da je vlada uložila novac u revitalizaciju kompleksa „Brezovica“.

„Budite uvereni u to da će Vlada Srbije biti uz svoj narod na Brezovici, da će učiniti sve što je u njenoj moći da zaustavi svaki eventualni pokušaj da se našteti našim interesima na tom području“, rekao je Đurić.

Po njegovim rečima, kompleks „Brezovica“ je, zahvaljujući ulaganjima srpskih vlasti, ponovo poslovao pozitivni i izuzetno je važan za opstanak 15.000 Srba na jugu Kosova.

Đurić je dodao da je Srbija o slučaju „Brezovice“ obavestila međunarodne organizacije i potencijalne investitore da nije protiv svake privatizacije, ali da se moraju poštovati interesi srpske zajednice i imovina Srbije.

Vučić: Kosovo i Albanija se neće ujediniti

Premijer Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da se Kosovo i Albanija nikada neće ujediniti, reagujući tako na izjavu albanskog premijera Edija Rame.Aleksandar Vučić u Gračanici 

„Obećavam premijeru Rami da se Kosovo i Albanija, kako on kaže, na klasičan način nikada neće ujediniti! Molim albanske lidere da prestanu sa daljim izazivanjem nestabilnosti u regionu!“, napisao je Vučić na svom tviter nalogu.

U zajedničkom intervjuu sa zamenikom premijera i ministrom spoljnih poslova Kosova Hašimom Tačijem za prištinsku televiziju Klan Kosova, Rama je rekao da ujedinjenje Kosova i Albanije ima dve alternative i da sve zavisi od EU. Prvo je ujedinjenje u Evropskoj uniji, međutim, ako EU nastavi da zatvara vrata integraciji Kosova, onda će „dve zemlje biti prinuđene da se ujedine na klasičan način“, rekao je albanski premijer.

Rama je rekao da se „dve zemlje zauzimaju za ujedinjenje kroz članstvo u Evropskoj uniji“.

Tači je rekao da Ramine reči nisu pretnja Evropskoj uniji, već da je reč o realnosti koja se može ostvariti u budućnosti i koja može biti rezultat izolacije Kosova iz EU.

Rama je ponovio da je sramota za EU što se ne završava proces liberalizacije viza za građane Kosova koji jedini nemaju te olakšice u regionu.

Tači je kazao da je Kosovo već ostvarilo sve obaveze koje ima za liberalizaciju viza.

Priznaće se diplome iz Kosovske Mitrovice

Vlada Kosova usvojila je dokument u kom je izrazila spremnost da prizna diplome koje izdaje Univerzitet u severnoj Mitrovici.(Foto arhiva Kim)

Taj Univerzitet se na Kosovu smatra ilegalnim jer radi u sistemu Srbije.

Dnevnik „Koha ditore“ piše da je to u suprotnosti sa kosovskim zakonima.

U dokumentu od 36 stranica se obrazlaže da je pronađeno rešenje koje će omogućiti da oni koji su diplomirali na tom univerzitetu konkurišu za posao u javnim službama na Kosovu.

U dokumentu se takođe konstatuje da Univerzitet u Mitrovici deluje protivzakonito, ali je Vlada Kosova odlučila da ima „konstruktivan pristup“ i prizna diplome stečene na tom Univerzitetu.

Odlukom Vlade Srbije sedište Prištinskog univerziteta izmešteno je 1999. godine, nakon rata u severni deo Kosovske Mitrovice.

Povodom (ne)priznavanja diploma i Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici – „verifikacija“ i „integracija“ kao kvazipravno nasilje Prištine

 07.04. 2015, 13:35 Izvor: KoSSev

LIČAN STAV: Duško Čelić

Polazeći od sopstvenog poimanja uloge Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici (u daljem tekstu: UP) u obrazovanju i u opstanku srpskog naroda i državnosti Republike Srbije na Kosovu i Metohiji, od odgovornosti univerzitetske akademske i naučne zajednice u društvu, kao i od dužnosti UP da svedoči i tumači istinu i stvarnost u kojoj egzistira više od pola veka, a naročito od juna 1999. godine, izražavajući tako svoju ljudsku i naučnu odgovornost i aktivnu ulogu u sprečavanju kvazipravnog nasilja nad UP, planiram da napišem naučni članak. Ovaj tekst je iznuđen aktuelnim događanjima a namenjen je i široj javnosti, iako se može smatrati nekom vrstom predhodnog saopštenja, kako u stručnoj i naučnoj javnosti uobičajavamo da nazovemo tekstove koji predhode naučnom članku.

Politika de facto vlasti Prištine godinama se zasniva na principu fait accompli, odnosno, na principu svršenih fakata. Tako i u ovom slučaju – samoproglašene separatističke vlasti, polazeći od sopstvenog uzurpatorskog poimanja prava, smatraju da je UP “paralelna institucija“, odnosno da je “ilegalna“ zbog toga što deluje u okviru pravnog sistema i jedinstvenog akademskog prostora Republike Srbije. Stoga, diplome akademaca, stečene na ovom Univerzitetu “ne važe“ za te vlasti, a sam Univerzitet treba “integrisati“ u “pravni sistem Prištine“. Polazeći od tako nametnutog stava, Priština nudi gotova rešenja, namećući građanima koji su diplomirali na UP, studentima i zaposlenima da se povinuju tom gotovom rešenju.

Pročitajte još:

Priznavanje srpskih državnih diploma – „privremeno prelazna mera“ za „potpunu integraciju“ srpskog državnog univerziteta u kosovski sistem


Policija, sudstvo i Civilna zaštita na KiM su već eliminisani – neka se pripremi Univerzitet​

Studentski parlament Filozofskog fakulteta u Kos. Mitrovici tvrdi da Univerzitet neće biti integrisan u kosovski sistem​

Kada je reč o nepriznavanju diploma i samog UP od strane prištinskih vlasti, postavlja se pitanje, kako to da je te iste diplome i taj isti Univerzitet, priznavao i još uvek priznaje UNMIK, a ne priznaju ga samozvane vlasti u Prištini? Kako je to moguće, ako su čak i prema tzv. ustavu tzv. Kosova (čl. 145. st. 2.) zakoni, uredbe, izvršna naređenja i drugi opšti akti, koje je doneo UNMIK, “na snazi sve dok se ne ukinu, zamene ili izmene“ !?!

Vlasti Prištine su izgleda “zaboravile“ da je UNMIK uvažio neophodnost postojanja Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici (istina, najpre pod nazivom “North Kosovo University“ – videti administrativno naređenje UNMIK-a UNMIK/DIR/2002/2 od 14. februara 2002., a potom, pod imenom “University of Mitrovica“ – videti izvršnu odluku UNMIK-a UNMIK/ED/2002/15 od 6. decembra 2002.).

Pomenutim aktima UNMIK-a, kao i UNMIK-ovom uredbom UNMIK/REG/2003/14 od 12. maja 2003. “O proglašenju zakona o visokom obrazovanju“, kao i UNMIK-ovom izvršnom odlukom UNMIK/ED/2007/17 od 11. marta 2007. godine, UNMIK je akreditovao, reakreditovao, davao i produžavao licence, odnosno odobrenja za rad UP. Pored toga, UP je odlukom Generalne skupštine Evropske asocijacije univerziteta održane u Barseloni, 30. oktobra 2008. godine, primljen u punopravno članstvo Evropske asocijacije univerziteta pod nazivom “University of Mitrovica (Kosovo UN 1244)“. Treba istaći da je prilikom prijema, prihvaćena aplikacija Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici u kojoj je jasno naznačeno da je reč o javnom (državnom) univerzitertu, čiji je osnivač (i finansijer) Vlada Republike Srbije.

Postavlja se pitanje, kako to da je za UNMIK i Evropu (odnosno Evropsku asocijaciju univerziteta – EUA), Univerzitet legalan a za samozvane vlasti u Prištini “paralelan“, odnosno ilegalan a njegove diplome “nepriznate“ !?! Ima li koga u vlasti Srbije da na to podsete UNMIK i gospodu iz Evropske unije, koja se tako usrdno trude da “olakša dijalog u Briselu“?

Dakle, UP nije, niti može biti “paralelna institucija“, već institucija koja u skladu sa RSBOUN br. 1244, aktima UNMIK-a, legalno deluje u okviru jedinstvenog evropskog akademskog prostora.

Imajući pak u vidu i odredbe Ustava Republike Srbije i Zakona o visokom obrazovanju, („Službeni glasnik RS“, br. 76/2005, 97/2008, 44/2010, 93/2012 i 89/2013), prema čijem članu 109: “do prestanka funkcionisanja privremenog pravnog sistema uspostavljenog na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija br. 1244, na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, nad visokoškolskim ustanovama čiji je osnivač Republika, Vlada ima sva prava i obaveze osnivača, u skladu sa ovim zakonom“, UP legalno deluje u okviru jedinstvenog pravnog i akademskog prostora Republike Srbije.

Dakle, i unutrašnji pravni poredak Republike Srbije, vršenje osnivačkih prava na UP vezuje za važnost RSBOUN br. 1244, što znači da sve dok je ona na snazi, ta osnivačka prava ostaju suvereno pravo Republike Srbije. To pravo dodatno je potvrđeno više puta expresis verbis RSBOUN br. 1244. u kojoj se potvrđuje teritorijalni integritet i suverenitet SRJ/Srbije (videti st. 9. preambule, tačku 10. osnovnog teksta, tačku 5. aneksa I, tačke 5. i 8. aneksa II RSBOUN br. 1244).

Imajući u vidu ove neoborive pravne činjenice, UP ne može biti predmet nikakve “integracije“, a njegove diplome nisu, niti mogu biti predmet nekakve “nostrifikacije“ ili “privremenog verifikovanja“ od samozvanih vlasti u Prištini. U suprotnom, te i takve vlasti, i same ustanovljene nasiljem i suprotno RSBOUN br. 1244, grubo bi prekršile čitav niz javno-pravnih normi i principa, što bi pak za posledicu imalo grubo kršenje jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na obrazovanje Srba i svih koji studiraju na UP. Mesto i prilika nam ne dopuštaju da šire obrazložimo ali svakako ne možemo a da ne pomenemo i drevni princip poštovanja i zaštite stečenih prava, u ovom slučaju, svih studenata UP koji su upisali i/ili diplomirali na fakultetima UP u vreme kada to, bez obzira na pitanje statusa AP KiM, ne može biti sporno.

Ovde je reč o pravnom aspektu ovog pitanja. Samozvane vlasti u Prištini, a bojim se ne samo one, često ne mare za pravo, ni za ono sadržano u RSBOUN br. 1244, Povelji Ujedinjenih nacija pa čak ni za prirodna prava koja po rođenju pripadaju svakom čoveku (kao što je pravo na obrazovanje), što su pokazali u dosadašnjim “briselskim radovima“. No, i zbog toga ih treba “dovesti k’poznaniju prava“ i stalno ih na to podsećati, jer to je “ljudska dužnost najsvetlija“.

Mr sci iur Duško Čelić, saradnik Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici!

11.11.2014 |08:00 – 23:55 Posle jučerašnjeg nastupa premijera Albanije Edija Rame, današnji nastup je politički mnogo opasniji po Srbiju! Njegovi efekti posete ako se ozbiljno sagledaju tek predstoje i ako naši Beogradski političari ne primećuju njegove efekte… neka se raspitaju!


“Euleks pokušao da zataška istragu”

Suspendovana tužiteljka Euleksa Marija Bamije kaže za list Danas da je vrh misije na nju vršio pritisak i da su blokirali istragu o trostrukom ubistvu.Marija Bamije

Marija Bamije je pod istragom zbog sumnje da je predala tajna dokumenta prištinskom listu „Koha ditore“.

U dokumentima se navodi da su međunarodne sudije na Kosovu u zemenu za novac puštale na slobodu osumnjičene.

Reč je o slučaju trostrukog ubistva, za koje su dva počinioca bila osuđena na visoke zatvorske kazne, a trećeg je italijanski istražni sudija Frančesko Florit navodno pustio iz zatvora nakon što je primio mito od 300.000 evra, navodi list ’’Danas’’.

’’Tužiteljka Bamije dodaje da su joj oni zabranili da govori sa Nazimom Blacom, a Ratel nije želeo da ona istraži slučaj Američkog univerziteta (AUK)“. Nazim Blac je, podseća ’’Danas’’, osuđen na 4,5 godina, jer je bio član grupe egzekutora na Kosovu.

Na pitanje da li je tačno da je optužila tužioca Džonatana Ratela za pritisak, prikrivanje krivičnih dela i veze sa kriminalcima na Kosovu, ona je rekla da „svi oni idu na večere i prijeme sa visokim zvaničnicima i razgovaraju o predmetima’’.

Ponekad su, dodala je Bamije, osobe sa kojima pričaju povezane sa kriminalcima, te poverljive informacije procure, što je i dokazano u slučaju Vila Grmija, koji je tužiteljka Novotna prekinula.

„Njeno mešanje u moje predmete, i činjenica da su moje odluke procurile iz njene kancelarije potvrđuju da nije umešan samo Ratel, već i drugi. Inače, da, Ratel je vršio pritisak ne mane tako što je blokirao neke moje istrage“, rekla je Bamije.

Ona je rekla i da joj je Ratel pretio i da je pokušao sve kako bi bila uhapšena, da ju je pritiskao Euleks i da se sada protiv nje vodi istraga, jer je izašla u javnost.

„Euleks ne veruje da su za moju istragu važni zakoni uzbunjivača, te smatraju da njihove standardne operativne procedure treba da imaju primat nad zakonima“, rekla je ona.

Na pitanje koje je zvanično objašnjenje za njenu suspenziju, Bamije je rekla to što je dala tajne dokumente kosovskom dnevniku „Koha ditore“, što, prema njenim rečima nije tačno.

Na pitanje da li zna da je neko pokušao da zataška njenu istragu i ko je to bio, Bamije je rekla da su u pitanju više strukture Euleksa, „ali da ne zna ko tačno“.

Bamije: Postoje dokazi za moje tvrdnje

„Postoji vrlo jaka veza između kriminala i politike na Kosovu. Bilo je navoda da su neki Srbi umešani u zloupotrebe u vezi procesa privatizacije, ali nikada nisam dobila priliku da te slučajeve privedem kraju“, rekla je za Kim suspendovana tužiteljka Euleksa Marija Bamije.

Marija Bamije pred novinarima 

Bamije ima poverenja u imenovanog istražitelja korupcije u Euleksu Žan-Pol Žakea i nada se da će rezultati njegove istrage potvrditi njene navode.

„Dokazi za sve o čemu sam pričala postoje, imam dokaze za sve moje tvrdnje“, kazala je Bamije.

Ona ostavlja mogućnost je bilo slučajeva korupcije unutar misije Euleks u koje su bili uključeni i pripadnici srpske zajednice sa Kosova.

„Bilo je navoda da su neki Srbi umešani u zloupotrebe u vezi procesa privatizacije. To je sve što znam, ali nisam istraživala te slučajeve da bih mogla da tvrdim da li se nešto dogodilo ili nije. Ja sam bacila pogled na te slučajeve, ali nikada nisam dobila priliku da posao privedem kraju“, navela je Bamije.

Bivša tužiteljka Euleksa nema saznanja da je neko unutar misije pokušavao da zaustavi istrage o zločinima počinjenim nad Srbima. Nada se da će Specijalni istražni tim Euleksa koji istražuje navode o ratnim zločinima za koje sumnja da su odgovorni neki aktuelni kosovski političari, uspešno privesti posao kraju.

„Imam poverenja u njihovu istragu. Lično poznajem neke od tih ljudi i znam da su posvećeni poslu. Iznad svega su pošteni“, rekla je Bamije.

Ona nema bliže informacije o slučaju Olivera Ivanovića, budući da se „slučaj koji istraživao njen kolega odnosi na drugi region na Kosovu“.

„Nemam detalja o tom slučaju, ali znam da je on zadržan u pritvoru. U nekim drugim slučajevima, kao u mom slučaju povezanom sa eksplozijom bombi, optuženima je dozvoljavano da se brane sa slobode. Nikada nisam razumela da osoba optužena za teško ubistvo i izazivanje opšte opasnosti, dakle, za vrlo ozbiljne prestupe, može da se brani sa slobode. Bez obzira na sve, u mom slučaju je optuženima to bilo dozvoljeno“.

Marija Bamije je navela da Euleks ne sprovodi pravdu, već isključivo politiku, ističući da na Kosovu postoji izuzetno jaka sprega politike i kriminala.

„Jedan od problema je što se EULEKS previše približio političarima i političkim figurama koje imaju dodira sa ljudima van sistema. Ponekad informacije o slučajevima procure na raznim društvenim događajima, pa ti posebni događaji tako utiču na slučajeve kojima se bavimo“, kazala je Bamije.

Ona smatra da su jasni razlozi iz kojih u njenom slučaju nisu važila opšta pravila kada su uzbunjivači javnosti u pitanju.

„Euleks ne želi da zna ili možda ne veruje da se zakon odnosi i na njih. A ja ne verujem da bi to, u njihovom slučaju, dobro zvučalo pred bilo kojim sudom“.

Marija Bamije očekuje da će se u dogledno vreme vratiti na Kosovo, navodeći da tada neće biti deo Euleksa u kome je, kao tužiteljka, radila sedam godina. Krivično je, između ostalih, gonila gradonačelnika Kačanika Džabira Žarkua, grupu iz Uroševca koja je organizovala bombaške napade, bivšeg komandanta OVK Samija Ljuštakua, zamenika kosovskog premijera Bujara Bukošija, ministra za povratak Branislava Grbića i bivšeg savetnika u kosovskom ministarstvu zdravlja Iljira Toljaja.

Šta je postignuto Raminom posetom

Beograd — Marko Đurić smatra da je posetom albanskog premijera Srbiji moglo mnogo toga da se postigne, ali nije postignuto ništa i za to je odgovorna albanska strana.

Foto: Tanjug

Sa njegovim mišljenjem se ne slaže Riza Halimi, poslanik u Skupštini Srbije, koji tvrdi da ipak ima pozitivnih rezultata Ramine posete.

Marko Đurić, šef Kancelarije za Kosovo, je u Vestima B92 rekao da će saradnja sa Albanijom morati da sačeka neko drugo vreme.

„Bojim se da ova poseta nije previše toga donela. Od gostiju nismo dobili saglasnost da se prevaziđe prošlost i da se iskoristi pružena ruka i nastavi saradnja. Mogli smo da postignemo mnogo, a nismo postigli ništa. Odgovorsnost za to je na našim gostima. Mi smo sačuvali Sriju od poniženja, a saradnja će morati da sačeka drugo vreme.“

Halimi je svoje neslaganje sa stavom Đurića potkrepio činjenicom da su potpisana tri sporazuma tokom Ramine posete Srbiji.

„Potpisana su tri sporazuma, a najvažniji je onaj o obrazovanju u Preševskoj dolini na koji se čekalo dugi niz godina. Po meni je napravljen preokret u odnosima i važno je da se hrabro nastavi ovim putem“, rekao je Halimi dodavši da „ništa ne bi trebalo da pokvari svečano raspoloženje u Preševu jer je ovo prva poseta albanskog premijera“.

Šef srpske diplomatije Ivica Dačić je u Kažiprstu B92 ocenio da je poseta Edija Rame Beogradu bila neozbiljna i da je albanski premijer prekršio diplomatski protokol i dogovor o kojim će se temama govoriti.

Na pitanje zašto je Edija Ramu nazvao ljudskim dronom i manipulatorom, Đurić je rekao:

„Mislim da rečnik koji je koristio albanski premijer nije bio u duhu poboljšanja odnosa dve zemlje, ali Srbija neće odustati od namere da poboljša odnose u regionu i sa Albanijom. Srbiji želi dobar odnos sa Albancima i nadamo se da ćemo u budućnosti bolje razgovarati sa albanskim političarima i nadamo se da će Albanci to prepoznati, jer izazivanje incidenata neće nahraniti Albance i rešiti probleme.“

Halimi je zaključio da „ako su i Srbija i Albanija okrenute Evropskoj Uniji onda je saradnja ove dve zemlje neophodna“.

On je dodao i da „ako je model koji se na Kosovu koristi prema Albancima dobar, onda treba i da se primenjuje“.

Podsetimo, premijer Albanije Edi Rama izjavio je u Preševu da Albanci koji žive u opštinama na jugu Srbije imaju manje prava nego Srbi na Kosovu.

Albanski premijer se nakon posete Srbiji vratio u Albaniju preko Kosova, zastavši da pozdravi grupu Albanaca koji su nosili zastavu sa mapom „velike Albanije“Rama je je juče za B92 izjavio da je Velika Albanija zastareli mit.

KiM: Rama i mapa „velike Albanije“

Priština — Albanski premijer se nakon posete Srbiji vratio u Albaniju preko Kosova, zastavši da pozdravi grupu Albanaca koji su nosili zastavu sa mapom „velike Albanije“.

Printskrin: RTS
 Kako je javio RTS, Edi Rama je po prelasku administrativnog prelaza Končulj zastao i pozdravio Albance koji su držali zastavu „velike Albanije“. Okupljeni su izvikivali – „velika Albanija“.

Zbog iste takve zastave prekinuta je fudbalska utakmica Srbija – Albanija, 14. oktobra u Beogradu.

Vestima TV B92 albanski premijer Edi Rama je kazao da je Velika Albanija zastareli mit.

Samo nekoliko sati ranije Rama je u Preševu izjavio da albanski narod ne sanja o stvaranju „velike Albanije“, već o „velikoj Evropi koja će obuhvatati sve albanske teritorije“.

Kolona vozila u kojoj je bio albanski premijer uputila se prema Prizrenu i ka prelazu Vrbnica, javlja RTS.

Na povratku iz Srbije večerao u Prizrenu

Premijer Albanije Edi Rama se na povratku iz Srbije zadržao na večeri u Prizrenu na Kosovu, u društvu ministra spoljnih poslova Kosova Envera Hodžaja i
gradonačelnika Prizrena Ramadana Muje.

Rami je na graničnom prelazu Bela zemlja, kod Končulja priređen topao doček od strane nekoliko stotina građana opština Kamenica i Gnjilane, koji su nakon informacija da se Rama za Albaniju vraća preko Kosova izašli i čekali nekoliko sati da ga pozdrave.

Albanski premijer je izašao iz automobila i pozdravio se sa nekolicinom građana koji su mu oduševljeno klicali, a onda nastavio put prema Prizrenu, gde je večerao u društvu Hodžaja i Muje.

Tokom boravka na Kosovu Rama nije davao izjave medijima.

„Ni Hilari nije tražila priznanje“

Beograd — Ni tadašnja državna sekretarka SAD Hilari Klinton tokom posete Beogradu nije tražila da priznamo Kosovo, a to je učinio albanski premijer, kaže Ivica Dačić.

 Šef srpske diplomatije je u Kažiprstu B92 ocenio da je poseta Edija Rame Beogradu bila neozbiljna i da je albanski premijer prekršio diplomatski protokol i dogovor o kojim će se temama govoriti.

Dačić je rekao da da nije reč o tome da je premijer Albanije nekog iznenadio svojom izjavom.

„Uopšte nije reč o tome da li nas je izjava Rame o Kosovu iznenadila. Mi znamo šta zemlje misle o statusu Kosova. Ovde je reč o nečemu drugom. Ustaljena je diplomatska praksa da kada se radi o narodima koji su bili posvađani, postoje unapred dogovorene teme o kojima će se govoriti i formulacije koje će biti korišćene“, kaže Dačić.

On je dodao da je izlaganje premijera Vučića bilo okrenuto budućnosti dok je Rama izjavom da Beograd treba da prizna nezavisnost Kosova, napravio „nediplomatski gest“ koji nijedan strani poliitičar koji je pre njega posetio Srbiju, nije počinio.

„Srbija je pokazala uzdržanost, sve je organizovano bez ijednog incidenta. Odnosi sa Albanijom su dugo opterećeni pitanjem Kosova ali dovoljno smo se tukli. Moramo i dalje da živimo zajedno i da razgovaramo, nemamo drugi izbor, to su nam komšije u Albaniji, a Albanci sa juga Srbije su naši građani“, kazao je Dačić.

Ambasadori pozitivno o reakciji VučićaIvica Dačić prisustvovao je sastanku premijera Aleksandra Vučića i ambasadora zemalja Kvinte. Dačić je naveo da su ambasadori pozitivno ocenili ponašanje Srbije i Vučića, kao i da su pozitivno govorili o uzdržanosti na provokacije premijera Albanije Edija Rame.

On je rekao i da poseta Rame nije ispunila svoj cilj, a cilj je bio, kako je rekao, „da se napravi korak napred u odnosima između Srbije i Albanije.

„Srbija se pokazala kao odgovorna, Ramine poruke nisu u skladu sa ciljevima posete. Nismo ništa postigli s njom“, ocenio je Dačič.

Što se tiče izjave Edija Rame u Preševu da Albanci na jugu Srbije imaju manja prava nego Srbi na Kosovu, Dačić je rekao da su takve izjave besmislene.

„Da li je Rama premijer Kosova ili Albanije. O čemu on treba da govori? Kakav je položaj Srba u Albaniji? Oni neće da potpišu sporazum o nacionalnim manjinama jer smatraju da je kod njih sve u redu. U redu je jer ni nema Srba, jer su ih sve albanizovali. Umesto da govori o Srbima u Albaniji, Rama govori o Srbima na Kosovu“, rekao je Dačić.

On je dodao i da je poseta podigla tenzije na obe strane i ponovio da poseta nije ispunila ono zbog čega je i organizovana, a to je normalizacija odnosa dve zemlje.

Upitan da prokomentariše kako će povratak Vojislava Šešelja iz Haga uticati na Vladu Srbije, Dačić je kazao da „političke opasnosti nema“.

„Šešelj nije član Vlade, njegov povratak iz Haga je humano pitanje. Mi smo tražili da se okonča ta farsa u Haškom tribunalu a ako neko u 21. veku misli da su Split i Dubrovnik Srbija, onda se to može tumačiti kao ozbiljno ali ja ne vidim da takve ideje imaju podršku u Srbiji“, rekao je Dačić.

On je dodao da ne razmišlja o eventualnoj rekonstrukciji Vlade Srbije.

„Radim svoj posao, premijer vodi računa o radu Vlade. Ako znate šta je globalni cilj naše Vlade, ne reagujem na na razne priče jer ako reagujem, to je kraj. Ako Vučić i ja reagujemo na nešto, dolazi do ozbiljne krize u našim odnosima. Ja ne vidim nikakve probleme“, kazao je Dačić.

26.09.2014 | 08:00 – 23:55 Nestabilno životno okruženje za Srbe svakodnevnica! Etnički pritisak nad Srbima izvode Šiptari, EUlex, KPS sve sa ciljem proterivanja i iseljavanja sa prostora KiM i stvaranja etnički čiste Šiptarske države! A Vučić i „Dr. Stefanović=Lopov“ bavese i podržavaju PARADU „PONOSA“ ne sprečavaju Šiptarsko nadiranje!


Zvečan: Bomba u dvorištu

Nepoznate osobe bacile su sinoć eksplozivnu napravu, najverovatnije ručnu bombu, u dvorište kuće čiji je vlasnik Srbin u selu Žitkovac, u opštini Zvečan. Povređenih nema.

Željko Bojić (Foto KPR)
Regionalni šef operative kosovske policije Željko Bojić izjavio je Kontakt plus radiju da se incident dogodio sinoć u 23.10, da je pričinjena materijalna šteta na dva objekta i da prilikom eksplozije nije bilo povređenih.

Bojić je kazao da je, kako pokazuju prvi rezultati istrage, bačena ručna bomba u dvorište kuće čiji je vlasnik Srbin B. M. iz tog mesta.

“Istraga u vezi sa ovim slučajem je u toku, policijske istražne jedinice su izašle na lice mesta”, kazao je Bojić.

Novo Brdo: Izboden pas i pucnjava na pijaci

U novobrdskom selu Bostane Albanac je nožem izbo psa komšije Srbina. Mića Martinović, vlasnik povređenog psa ovčara, strahuje za svoju i bezbednost dece.

selo Bostane 

 Konflikt između komšija zbog pasa traje nekoliko meseci, od kako se Albanac doselio u Bostane.

Mića Martinović, čiji je pas bio dva puta na meti napada komšije Albanca Agrona Kućija, kaže da je do prvog sukoba došlo dok je čuvao ovce u blizini svoje kuće.

„On je šetao svog rotvajlera, a ja sam čuvao ovce. Psi su počeli da laju i došlo je do sukoba. Moj komšija je izvadio nož i izbo mog psa. Mislio sam da je mrtav“, objašnjava Martinović.

Nakon izvinjenja komšije, Martinović je odlučio da slučaj ne prijavi policiji.

Do drugog sukoba je došlo 31. Avgusta, kada je komšija Albanac sa nožem u rukama ušao u dvorište Martinovića u selu Bostane u opštini Novo Brdo i nakon kraće rasprave i pretnji da će mu pobiti svu stoku i živinu u dvorištu, ponovo izbo psa.

Kući je tada rekao Martinoviću da je povod za njegovu burnu reakciju ulazak Martinovićevog psa u njegovo dvorište i sukob se sa Agronovim psom.

Martinović kaže da nije moguće da se to dogodilo. Njegov pas, kako Mića tvrdi, bez njega i stada ovaca koje čuva, ne ide nigde. Ovaj slučaj je prijavljen policiji.

„Policija nije u izveštaju navela da je komšija imao nož i da je hteo da ubije psa. Rekli su da se to podrazumeva“, kazao je Martinović.

Iako je komandir policije zadužen za opštinu Novo Brdo, Šukrija Aliju, rekao da se ovakvi slučajevi neće ponoviti i da nema razloga za brigu, petočlana porodica Martinović se ne oseća sigurno u svom domu.

„Moja deca studiraju u Kosovskoj Mitrovici i stalno putuju. Put je veoma loš i mračno je, plašim za njihovu bezbednist. Ušao je u naše dvorište i izbo psa, sledeći put može da uradi i nešto mnogo gore“, kazala je Mićina supruga Radunka.
Gradonačelnik Opštine Novo Brdo Svetislav Ivanović upoznat je sa problemom porodice Martinović.

„Pokušao sam da sa komandirom policije razgovaram o načinu na koji bi slučaj porodice Martinović mogao da se reši. Na žalost, nismo dobili odgovor koji će ovoj porodici garantovati bezbednost“, rekao je Ivanović.

Komandir policije Šukrija Aliju kaže da je bezbednosna situacija u Novom Brdu veoma dobra. Kao jedini problem naveo je nedavni incident na pijaci u jednom od novobrdskih zaselaka, kada je došlo do tuče prilikom koje je jedna naoružana osoba ispalila više hitaca iz automatskog oružja. Osumnjičeni za pucnjavu je još uvek u bekstvu.

S.Mladenović: Albanski jezik u srpske škole i obrnuto

„U srpske škole treba uvesti albanski jezik, a u albanske srpski“, rekao je na obeležavanju Evropskog dana jezika u Prištini Slaviša Mladenović.

SlavišaMladenović na sajmu

slavisa mladenovic

 Poverenik za jezike na Kosovu Slaviša Mladenović rekao je da u školama treba da postoji višejezičnost, jer evropski standard diktira ovakav sistem obrazovanja.

„Za to je potrebno vreme. Temu bi trebalo obraditi kroz dijalog Beograda i Prištine i postići politički konsenzus. Što se tiče prihvatanja ove ideje, to je neophodno. Evropa će našim omladincima diktirati potrebu da govore oba jezika“, naglašava Mladenović.

Slaviša Mladenović kaže da na Kosovu postoji napredak u poštovanju službenih jezika, ali da on još uvek nije dovoljan.

Kao primer navodi uništavanje saobraćajnih i topografskih znakova širom Kosova. Ističe da to nije slučaj samo sa natpisima na srpskom već, na severu Kosova, i na albanskom jeziku.

Dodaje da je sledeće godine u planu organizacija tematskog monitoringa o poštovanju službenih jezika u policiji.

Novinari srpskih redakcija predočili su Mladenoviću brojne zamerke o nepoštovanju srpskog kao službenog jezika na konferencijama, prijemima i u zvaničnim dokumentima.

„Svesni smo da su brojni mediji na srpskom sprečeni da informacije prenose brzo, što srpsku zajednicu isključuje iz društvenog života. Mi uvek reagujemo i činimo sve da se prestane sa takvom praksom. Situacija je takva da moramo pojedinačno reagovati, sve dok institucije postanu potpuno svesne da se svi moraju služiti sa oba jezika“, navodi Mladenović.

Šef regionalnog centra OEBS-a u Prištini Nil Tobin rekao je da je ovaj sajam jezika organizovan u sklopu kontinuiranih nastojanja misije da se zaštite jezička prava.

„Cilj jezičkog sajma je da se promoviše višejezičnost kao jedna jako važna vrednost za lično i profesionalno obogaćivanje i dalji razvoj multietničkog društva na Kosovu“, kaže Tobin.

Sajmu su prisustvovali đaci škola iz Prištine, Gračanice i Dragaša. Domaćini događaja su misija OEBS-a na Kosovu i Kancelarija poverenika za jezike. Na jezičkim štandovima deljeni su raznovrsni materijali koji promovišu višejezičnost na Kosovu.

Odlažeći šef EULEX-a: Slučaj „Drenica“ i suđenje Oliveru Ivanoviću velik uspeh EULEX-a

26.09. 2014, 14:39

Slučaj „Drenica“ i suđenje Oliveru Ivanoviću su jedni od najvećih uspeha EULEX-a po mišljenju odlazećeg šefa ove misije – Nemca Bernta Borharta. Šef kancelarije EU na Kosovu, Samuel Žbogar, pohvalio je EULEX za „odličan posao“ u poslednje dve godine pod rukovodstvom Bernta Borharta. Borhart odlazi ove nedelje, ali još uvek nije saopšteno ko će ga zameniti.
„Verujem da pravično suđenje, u kojem odbrana i tužilaštvo imaju pravo da iznesu svoje argumente i u kojem sudsko veće pažljivo odmerava težinu iznetih dokaza, predstavlja uspeh, bez obzira da li će okrivljeni biti proglašen krivim, ili ne. Suđenje Oliveru Ivanoviću i Dreničkoj grupi, koja se održavaju u Osnovnom sudu u Mitrovici, omogućava svim stanovnicima Kosova da zacele stare rane i nastave da žive svoje živote sa pogledom uperenim ka budućnosti,“ rekao je Borhart na oproštajnoj konferenciji za štampu sinoć u Prištini.

Bogato iskustvo diplomate na Kosovu: od zamenika Viljama Vokera do šefa EULEX-aNemac Bernt Borhart je na dužnost šefa EULEX-a stupio u februaru 2012. godine, preuzevši dužnost od francuskog generala Gzavijea de Marnjaka. Borhart je između ostalih dužnosti od 2007. do 2010 bio i  ambasador Nemačke u Albaniji,  a pre toga je bio i šef nemačke kancelarije na Kosovu, u vreme kada ova kancelarija sebe još uvek nije nazivala ambasadom. U bogatoj diplomatskoj biografiji ovog Nemca, za Srbe je posebno interesantan podatak da je Borhart bio zamenik Vilijema Vokera  u Kosovskoj verifikacionoj misiji OEBS-a, koja je prethodila bombardovanju tadašnje SRJ.
Borhart je istakao da je cilj EULEX-a pružanje podrške Kosovu u oblasti vladavine prava na putu ka evropskim integracijama, te da uprkos teškoćama i izazovima, EULEX nije uplašen, a misija je uspešna.
„Čvrsto sam uveren da pozitivan put prenosa odgovornosti sa EULEX-a na kosovske organe vlasti treba da se nastavi i da će biti nastavljen. Pozivam vas da zajedno radite na sprovođenju preostalih delova sporazuma proisteklog iz dijaloga u Briselu,“ rekao je Borhart, koji je pomenuo i napade na osoblje EULEX-a na Severu Kosova, ali i uspeh EULEX-a na ovoj teritoriji:
„Misija nije uplašena, uprkos dva ozbiljna napada na naše osoblje tokom mojeg rada ovde, jedan sa fatalnim ishodom i jedno ubistvo u pokušaju. EULEX sprovodi svoj mandat na severu Kosova.“
Borhart je govorio i o uspehu u ekshumaciju tela nestalih lica:
„U traganju istine o nestalim licima, osoblje EULEX-a koje je deo tima kosovskog odeljenja za sudsku medicinu je do sada uradio 426 ekshumacija, dok je 422 delova ostataka ponovo povezano.“
Šef kancelarije EU na Kosovu, Samuel Žbogar, koji je takođe prisustvovao ovoj konferenciji za štampu, pohvalio je EULEX za „odličan posao“ naročito u poslednje dve godine pod rukovodstvom Bernta Borharta.
„Za vreme Vašeg boravka, kao šef EULEX-a, uspeli ste da od Misije stvorite pravog partnera Kosova; snagu na koju Kosovo može da računa kao podršku na svom putu da obezbedi bolju budućnost za svoje građane. Detaljno ste naveli koliko je EULEX postigao u zajedničkoj odgovornosti sa kosovskim institucijama i prenosu ovlašćenja u brojnim ključnim oblastima i napredak je vidljiv i značajan,“ naveo je Žbogar.
Među većim brojem prusutnih kosovskih zvaničnika na oproštajnom prijemu u hotelu „Emerald“ u Prištini, bili su i ministar za rad, Nenad Rašić, zamenik ministra policije, Saša Rašić, kao i šefica Administrativne kancelarije za Mitrovicu, Adrijana Hodžić.

O slučaju Drenička grupa

Slučaj suđenja Dreničkoj grupi, koje je u toku, propratilo je nekoliko kontraverzi. Pre samog početka suđenja desio se prvi do danas nerazjašnjen događaj, a koji se ticao nestanka tri člana ove grupe iz Kliničkog centra u Prištini, gde su, umesto u pritvoru, ova lica bila u bolnici zbog navodnih zdravstvenih problema.
Tako su dva dana pred početak suđenja Dreničkoj grupi 1, troje optuženih – Sami Ljuštaku, Sahit Jašari i Ismet Hadža nestali iz Kliničkog centra u Prištini. Nakon što se nisu pojavili na prvom ročištu suđenja, 22. maja, EULEX-ov sudija Darius Sielicki je tada i izdao nalog za njihovo hapšenje, da bi se oni gotovo istog dana predali kosovskoj policiji, a sutradan i pojavili u sudu.
Ova tri člana Dreničke grupe su se predala nakon trodnevnih pregovora sa EULEX-om, kosovskom policijom i zatvorskom službom, kako su tada izveštavali kosovski mediji.
Sve vreme je, međutim, javnosti ostalo nejasno da li su se nakon bega optuženi nalazili u prištinskom kliničkom centru – kako je tvrdila odbrana, ili van bolnice, s obzirom na to da ni policiji, ni lekarima, pristalice ove trojice optuženika nisu dozvoljavale da uđu u sobe u kojima su se navodno nalazili, takođe su javljali kosovski medji.
Potom, uprkos tome što je EULEX-ov sudija prvobitno izdao nalog za hapšenje ova tri člana Dreničke grupe, tretirajući ih tako beguncima, on je ipak narednog dana, a nakon što su se ova trojica odbeglih pojavila u sudnici, rekao da ne želi da čuje obrazloženje optuženih u vezi sa njihovim odsustvovanjem sa suđenja prvog dana i čak dodao da, ukoliko ga kosovske vlasti obaveste da okrivljeni nisu pobegli, onda „nemaju o čemu da razgovaraju“.
„Juče je objavljeno da Vaš klijent nije pobegao. Ukoliko me kosovske vlasti obaveste da nije bilo bežanja, nemamo o čemu da razgovaramo. Sa druge strane, ukoliko bi Vaš klijent bio označen kao begunac, onda biste naravno imali prava da odgovorite,“ rekao je tada Sielicki.
Međutim, ovaj EULEX-ov sudija je imao kontradiktorne izjave i u vezi sa odlukom da optuženi iz ovog slučaja budu u pritvoru u Dubravi, umesto u zatvoru u Severnoj Mitrovici, kako je prvobitno odlučio. Odluku da članovi Dreničke grupe ne ostanu u pritvoru u Severnoj Mitrovici, Sielicki je obrazložio strahom od reakcije srpskog stanovništva sa Severa.
„Promenio sam odluku, jer smo se uplašili da srpska lokalna populacija ne bi raširenih ruku prihvatila konvoj vozila koji bi dovezao optužene,“ rekao je tada Sielicki.
Međutim, narednog dana, Sielicki je dao suprotno obrazloženje zašto okrivljeni ne bi trebalo da budu u pritvoru u Severnoj Mitrovici, odnosno, zašto bi mogli da se na suđenja u Severnu Mitrovicu dovoze iz zatvora u Dubravi, koji se nalazi u opštini Istok.
„Videli smo da je situaciija ovde u Mitrovici mirna i da nema nasilja od strane drugih osoba, tako da nema razloga da držimo optužene u pritvoru u Mitrovici, i oni se mogu prebaciti danas nazad u Dubravu,“ objasnio je tada Sielicki.
Konačno, srpsku javnost je posebno iznenadila vest da je Ismetu Hadži odobrena odbrana sa slobode, dok istovremeno EULEX-ovo tužilaštvo nije odobrilo nijedan zahtev Oliveru Ivanoviću i Dragoljubu Delibašiću da se brane sa slobode, uprkos tome što je srpska vlada dala grancije za ova dva lica, koja su uz to do tada provela gotovo sedam meseci u pritvoru bez optužnice, i uprkos tome što je Oliver Ivanović u međunarodnoj i kosovskoj javnosti viđen kao najumereniji i najkooperativniji srpski političar sa Severa Kosova, dostupan u svakom trenutku, te dojučerašnji partner međunarodnim organizacijama i predstavnicima, pa i samom EULEX-u.
Ismet Hadža je kasnije i vraćen u pritvor, što su neki protumačili da je to urađeno usled pritiska javnosti.

Ističe rok za prigovor o optužnici

Danas ističe rok od 30 dana za podnošenje prigovora na zajedničku optužnicu kojom se petorica Srba terete za teške zločine nad albanskim stanovništvom.

Oliver Ivanović u sudnici 

Na ročištu za prvo saslušanje, održano 26. avgusta u Osnovnom sudu u Severnoj Mitrovici Oliveru Ivanoviću, Dragoljubu Delibašiću, Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Laziću predsedavajuća sudskog veća Roksana Komša odredila je rok od 30 dana za podnošenje bilo kakvih prigovora na dokaze date u optužnici, bilo kakav zahtev da se optužnica odbaci kao zakonski zabranjena, ukoliko krivično delo u optužnici nije opisano u skladu sa zakonom.

Advokati lidera GI SDP Olivera Ivanovića, Nebojša Vlajić i penzionisanog pukovnika MUP-a  Dragoljuba Delibašića, Miodrag Brkljač su u izjavama za agenciju Beta potvrdili da je odbrana, postupajući po nalogu sudskog veća, u naznačenom roku podnela zahtev za odbacivanje optužnice, prigovore na dokaze i listu svedoka koje će odbrana izvesti na sud ukoliko do suđenja dođe.

„Kolege i ja smo podneli zahtev za odbacivanje optužnice, jer smatramo da optužnica nije zrela da bi se iznela na glavni pretres, odnosno da bi se po njoj sudilo. To je naš stav, ostaje nam da sačekamo stav suda“, rekao je Brkljač.

On je dodao da zakonom nije definisan rok u kome će predsedavajuća sudskog veća Roksana Komša razmotriti podneske odbrane i o njima odlučiti.

„Stvari će se odvijati po njenoj odluci, ukoliko usvoji zahtev za odbacivanje optužnice, suđenja neće biti, u suprotnom nam ostaje da sačekamo kada će da zakaže glavni pretres“, kazao je Brkljač.

Na ročištu za prvo saslušanje petorica optuženih Srba su se izjasnili da nisu krivi.

Oliver Ivanović i Dragoljub Delibašić su pod istragom od 21. februara 2013. godine, a 1. oktobra prošle godine protiv Ivanovića istraga je proširena za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Odlukom Specijalnog tužioca 10. marta ove godine istraga je proširena protiv Ilije i Nebojše Vujačića i Aleksandra Lazića.

Policajci optuženi za prebijanje Vulinovog telohranitelja odbijaju da im se sudi u Severnoj Mitrovici

25.09.2014, 20:15 Izvor: Gazeta Express/KoSSev

EULEX-ovo tužilaštvo zahteva da se saslušanje u slučaju u kojem se jedanaest kosovskih policajaca tereti da su pretukli telohranitelja nekadašnjeg direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Aleksandra Vulina, premesti u Osnovni sud u Severnoj Mitrovici, dok policajci to odbijaju, piše kosovski portal „Gazeta express“. 
Iako je suđenje u ovom slučaju još uvek u toku, zahtev za premeštaj suđenja je podnešen nakon što su srpski svedoci, koji se nisu pojavili ni na jednom saslušanju, izjavili da se plaše da svedoče u Prištini, a što je nateralo tužioca Natali Vikari da zatraži tprebacivanje suđenja u Osnovni sud u Severnoj Mitrovici. Međutim, okrivljeni su kategorično protiv odlaska na Sever.
Branilac jednog od okrivljenog, advokat Sevdaim Abdulahu je izjavio da je zahtev neprihvatljiv i da će mu se suprotstaviti u bilo kojem obliku.
Svi okrivljeni su odbili ovakvu odluku tužioca, a sudsko veće će 8. oktobra doneti definitivnu odluku u vezi sa ovim zahtevom.
EULEX je prošle godine podigao optužnicu protiv jedanaest pripadnika kosovske policije, koji su optuženi za nasilje nad telohraniteljom nekadašnjeg direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Aleksandra Vulina koje se dogodilo nakon privođenja Vulinovog obezbeđenja, a po završetku božićne liturgije u manastiru Gračanica.
Kosovska policija je tada privela desetoricu mladića koji su bili deo Vulinovog obezbeđenja, i koji su se policiji, kako je iz policije tada rečeno, „učinili sumnjivim,“ a zatim ih tukli, po svedočenju privedenih mladića. Tada je najteže povređen 30-godišnji Darko Vlasaj iz Leposavića, koji je imao teške telesne povrede mokraćne cevi, a zbog kojih je i zadržan na odeljenju urologije u bolnici u Kosovskoj Mitrovici. Po Vlasajevom svedočenju, kosovski policajci su ga tukli u toaletu zgrade suda u Prištini.

DSS: Sporazum o slobodnom kretanju – novo posredno priznanje nezavisnosti Kosova

26.09. 2014, 12:47

Pokrajinski odbor Demokratske stranke Srbije ocenio je da Briselski sporazum o slobodnom kretanju kroz Srbiju osoba sa kosovskim putnim dokumentima predstavlja „veliki paradoks“ i „novo posredno priznanje nezavisnosti Kosova.“
„Sporazum nije statusno neutralan i još jedan je dokaz o posrednom priznanju nezavisne države Kosovo od strane zvaničnih vlasti u Beogradu,“ navodi DSS i dodaje da je dogovor „postignut u tišini i sa željom da se sakrije od javnosti Srbije.“
Pročitajte još: Sever Kosova: Osniva se kompanija za distribuciju struje i počinje naplata?Kosovska delegacija u Briselu danas o fondu za Sever, telekomunikacijama i energetici

DSS, takođe, podcrtava da je „paradoks to što građani države Srbije u južnoj srpskoj pokrajini nemaju slobodu kretanja, dok građani samoproglašene republike Kosovo sa separtatističkim dokumentima mogu slobodno da se kreću od Horgoša do Dragaša.“

Istovremeno, DSS podseća javnost da „građani Kosova i Metohije izuzev stanovika severa, i to samo na severu Kosova i Metohije, sa ličnim dokumentima države Srbije, niti mogu, niti smeju da se kreću južnom srpskom pokrajinom,“ dodajući da „svaka osoba koju Kosovska policija zaustavi južno od Ibra, s kolima i dokumentima države Srbije se krivično procesuira s rigoroznim kaznama od oduzimanja vozila do tri meseca zatvora.“
Radne grupe Beograda i Prištine postigle su 17. septembra sporazum o slobodnom kretanju, koji se odnosi na aerodrom Nikola Tesla i još pet graničnih prelaza između Srbije i trećih zemalja.
Na osnovu ovog sporazuma, svi koji imaju kosovske putne isprave moći će preko Srbije da putuju u treće zemlje preko aerodroma i kopnenih graničnih prelaza sa Hrvatskom i Mađarskom, a sporazum bi trebalo da bude sproveden u roku od dva meseca.

Američki sudija se vraća u Ustavni sud

Američki sudija Robert Karolan vratiće se privremeno u kosovski Ustavni sud dok se ne konstituišu institucije u Prištini, piše „Koha ditore“.

Karolan je sredinom ovog meseca odbio drugi mandat u ovom sudu zbog razloga lične prirode.

Usled njegovog odlaska, Ustavni sud je ostao bez kvoruma za obradu političkih predmeta i pitanja, pa je predsednica Kosova Atifete Jahjaga odbila da on bude zamenjen drugim sudijom dok se pitanje konstituisanja institucija ne reši, navodi list.

Mediji su objavili da je Karolan napustio Ustavni sud zbog neslaganja sa dve poslednje odluke ove institucije, onoj o određivanju mandatara za formiranje vlade i odlukom o predsedniku Skupštine Kosova, po kojoj Isa Mustafa iz Demokratskog saveza Kosova 17. jula nije ustavno izabran na tu poziciju.

Jahjaga: Kašnjenje zabrinjava centre moći

Centri odlučivanja uznemireni su zbog kašnjenja u formiranju kosovskih institucija, izjavila je Atifete Jahjaga nakon razgovora sa brojnim državnicima na marginama zasedanja GS UN.

Atifete Jahjaga 

Predsednica Kosova Atifete Jahjaga je danas za portal Ekspres (www.gazetaexpress.com), u izjavi iz Njujorka rekla da će ispuniti sve ustavne i zakonske obaveze u stvaranju novih institucija.

Predsednica Kosova najavila je u razgovoru sa predsednicima i premijerima država nastavak konsultacija započetih nakon drugog neuspelog glasanja za predsednika Skupštine Kosova.

„Videli ste da sam dan pre polaska za Njujork započela konsultacije sa liderima parlamentarnih politčkih partija. Ti sastanci imaju za cilj da olakšaju diskusije i da saslušam sve političke partije i
parlamentarne političke subjekte i njihove poglede na izlazak iz krize, uvek poštujući nezavisnost Skupštine Kosova kao institucije i slobodan glas građana Kosova“, rekla je ona.

I ovom prilikom ponovila je, da je rešenje unutar Skupštine Kosova, te da su poslanici ti koji treba da pronađu rešenje.

Kandidat za premijera Kosova ispred postizbornog koalicionog bloka Ramuš Haradinaj danas je izjavio da su oni protiv toga da Jahjaga u isto vreme razgovara sa predstavnicima svih politčkih partija, već da sastanci predsednice sa predstavnicima partija budu odvojeni.

14.05.2014 |08:00 – 23:55 A kiša lije i lije! Da li nas nebo ispira ???


Rudnica: Provera o egzekuciji Albanaca

Vladimir Vukčević kaže da Tužilaštvo za ratne zločine raspolaže informacijama da je tokom sukoba na Kosovu u jednom od sela u blizini Rudnice izvršena egzekucija 82 osobe albanske nacionalnosti. Nastavite sa čitanjem

8.02.2014 | 20:25 Mir na Balkanu relativna kategorija! Dačić i Vučić još da se dogovore sa Ketrin Ešton oko pravosuđa, pa ona ODLAZI a teoretski pojam Zajednica Srpskih Opština ostaće teoretski u procesu formiranja odnosno nikada neće biti ni formirana jer je očigledno nemoguće i Brisel zajedno sa Šiptarima ne dozvoljavaju!


8.02.2014 | 20:25

Mir na Balkanu relativna kategorija

IZVOR: TANJUGVašington — Premijer Ivica Dačić izjavio da je važno da Srbija bude politički stabilna i da je to državni prioritet, kao i da se izbori za što bolju međunarodnu poziciju. Nastavite sa čitanjem

26.12.2013 | 09:13 |“Obrazovanje pod kontrolom ZSO“ – Postupno ali sigurno i zdravstvo i školstvo posmatraće se kao da neka druga država finasira školstvo u drugoj državi, to je bukvalna poruka u daljem tekstu!


Tanjug |

Obrazovanje na Kosovu, kada je srpska zajednica u pitanju biće po kontrolom Zajednice srpskih opština, kaže Aleksandar Vulin.

Aleksandar Vulin (Foto KIM)

„ZSO je ta koja ima izvršna ovlašćenja u oblasti obrazovanja, zdravstva, prostornog planiranja i ekonomskog razvoja. To su stvari koje su dogovorene u Briselu i od kojih nema odstupanja“ , naglasio je ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju.

„Kao što, recimo, u Nemačkoj postoje danske škole sa danskim pečatima, finansiranjem i programom, tako će postojati i ovde srpska škola Republike Srbije sa republičkim programom i sa našim pečatom“, kazao je on.

„Neće niko od vas, ako ste studenti prištinskog Univeriteta izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu, ostati bez pečata koji priznaje i koji se priznaje svuda u svetu. Naša diploma se priznaje svuda osim južno od Ibra“, poručio je Vulin polaznicima škole novinarstva u Kosovskoj Mitrovici koju je organizovala NVO 3E Institut, a kojima su sinoć dodeljeni sertifikati.

Reagujući na izjavu kosovskog ministra prosvete koji je izjavio da prištinski Univerzitet sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici treba da bude integrisan u kosovske zakone i ustav, Vulin je rekao da to nigde nije dogovoreno.

„To nigde nije dogovoreno. To je preko Briselskog sporazuma. Priština često ima potrebu da menja Briselski sporazum , možda zato što više nije tako zadovoljna sporazumom. Nekad je bila mnogo zadovoljnija sporazumom, nekad je sporazum izgledao kao mnogo bolja stvar za Prištinu. Ne znam da li je dobra ili loša za Prištinu, ali znam šta iz njega mogu da iskoristim za dobrobit svog naroda, a jedna od njih je obrazovanje. Obrazovanje ostaje potpuno pod kontrolom ZSO i tu nema šta da se brine“, naglasio je Vulin.

On je rekao i da pitanje registarskih tablica nije dogovoreno, da to spada u sporazum o slobodi kretanja koji još nije završen, da postoje određene oblasti koje su preuzete iz prošle vlade, ali da sporazum o tome još nije postignut i da o tome još treba da se raspravlja.

Vulin je kazao i da će srpsko pravosuđe biti integrisano, ali da način na koji će to biti urađeno još nije dogovoren.

„Mi insistiramo na tome da Srbi sude Srbima, da Srbi imaju svog predsednika suda, da Srbi imaju svog tužioca, svoju pisarnicu, da razlika između jednog i drugog bude u jezičkom kriterijumu, da se zna na koji način će se kome suditi“, rekao je Vulin.