E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

27.05.2015 |08:00 – 23:55 Rama domaćin Vučiću! Rama otvoreno juriša na Srbiju, po KiM! Ostale zemlje polako popustaju pred Šiptarskim lobijem u svetu ali i zbog mekog stava Srbije!


Vučić i Rama: Razlika u stavovima o Kosovu

Premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Tirani posle sastanka sa albanskim kolegom Edijem Ramom da je razlika Srbije i Albanije stav o Kosovu.Rama i Vučić 

Prethodno je Rama rekao da Srbija i Albanija imaju različite stavove „u nekim stvarima“, ali da su zajednički za mir.

“Nismo razgovarali samo o diplomatiji, govorili smo o razvoju turizma i kako da motivišemo građane Srbije da dođu u Tiranu i obrnuto. Na dobrom smo putu, moramo da radimo na tome.
Činjenica je da nismo saglasni po pitanju KiM“, rekao je Vučić.

On je takođe istakao da je ponosan što je prvi srpski premijer koji je došao u zvaničnu posetu Tirani.

“Došao sam ovde u ime građana Srbije“, dodao je Vučić.

Predsednik Vlade Srbije je rekao da Srbija i Albanija imaju veoma dobre odnose, bolje nego ikada i da se nada da će se u budućnosti oni popraviti.

“Sa Ramom sam se sastao nekoliko puta širom sveta i uvek smo razgovarali otvoreno čak i kad se nismo razumeli. Uveren sam da su naši odnosi značajni za Zapadni Balkan“, naveo je Vučić.

Vučić i Rama su pre pojavljivanja pred novinarima obavili razgovor u četiri oka, a domaćin posete je rekao da su dve zemlje ključne za mir u regionu.

„To što imamo različite stavove oko nekih stvari ne znači da nismo svesni činjenice da dve zemlje igraju značajnu ulogu u očuvanja mira“, rekao je Rama.

Rama je rekao da je Kosovo i dalje važna tema za odnose Srbije i Albanije, naveo da vrednuje dijalog Beograda i Prištine i da ga vidi kao vrata za otvaranje novog poglavlja u odnosima između Srbije i Albanije.

“Verujem da će ova 24 sata koje će premijer Srbije provesti u Tirani biti inicijativa da građani Srbije u budućnosti češće dolaze u Albaniju, naročito tokom predstojećeg leta. Mi smo mali i zajedno moramo da uložimo napor da poboljšamo našu ekonomiju“, rekao je Rama.

Rumunija će priznati Kosovo?

Premijer Rumunije Viktor Ponta rekao je za kosovsku televiziju „Klan Kosova“, nakon Samita šefova država Jugoistočne Evrope, da bi njegova zemlja mogla da prizna Kosovo.
Viktor Ponta

„Rumunija je 2008. godine odlučila da ne prizna Kosovo. Međutim, stvari su se promenile od tada. Vlade su se promenile i neka nova odluka o priznavanju Kosova bi mogla da bude doneta“, rekao je Ponta, a prenosi prištinski list „Epoka e re“.

Prema njegovim rečima, priznanje Kosova će se razmotriti jer su se mnoge stvari na Kosovu promenile od 2008. godine.

Ponta je naglasio da je jedan od glavnih razloga za to što Kosovo i Srbija uspešno vode dijalog, navodi „Epoka e re“.

Danas presuda “Dreničkoj grupi”

U Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici danas se očekuje izricanje presude pripadnicima takozvane „Dreničke grupe“.Osnovni sud u Kosovskoj Mitrovici 

Oni su optuženi za ratne zločine nad civilnim stanovništvom u logoru OVK 1998. godine.

Za današnje suđenje vlada veliko interesovanje medija ali i rodbine optuženih pa je dosta građana ali i novinara ostalo ispred sudnice.

Članovi „Dreničke grupe“ pušteni su da se brane sa slobode krajem decembra prošle godine nakon što su prethodno platili kaucije.

Odlukom sudije Euleksa u Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici, iz pritvora su tada oslobođeni Sami Ljuštaku, Sulejman Seljimi, Sahit Jašari, Jahir Demaku, Zeir Demaku i Hisni Tači.

Ljuštaku je gradonačelnik Srbice i visoki funkcioner Demokratske partije Kosova, a 1998. je bio komandant OVK za Drenicu.

Seljimi je bivši kosovski ambasador u Albaniji i bivši komandant Kosovskih bezbednosnih snaga, koji je tokom sukoba na Kosovu bio komandant glavnog štaba OVK, poznat pod nadimkom „Sultan“.

Pripadnici „Dreničke grupe“ bili su više od dve godine u pritvoru. Oni su optuženi za ratne zločine, uključujući torturu, zlostavljanje i ubistva za koja se pretpostavlja da su izvršena u logoru takozvane OVK u Likovcu, u oblasti Drenice, tokom 1998. godine.

Osuđeni Ljuštaku i Seljimi, ostali oslobođeni

Pripadnici “Dreničke grupe” Sami Ljuštaku i Sulejman Seljimi osuđeni su na 12, odnosno 6 godina zatvora. Ostali iz grupe su oslobođeni.

Međunarodni sudija u Osnovnom sudu u severnoj Kosovskoj Mitrovici objavio je presudu prema kojoj je predsednik opštine Srbica i nekadašnji komandant OVK Sami Ljuštaku osuđen na 12 godina zatvora, a bivši komandant OVK Sljeman Seljimi na šest godina.

Ostali optuženi u ovom procesu su oslobođeni.

Sud u obrazloženju odluke naglašava odgovornost Ljuštakua za ubistvo u septembru 1998. godine, dok je Sulejmana Seljimija, sud proglasio krivim za kršenje međunarodnih konvencija ratovanja, zbog nečovečnog postupanja sa jednim svedokom kao srpskim špijunom.

Advokati su izrazili razočaranje odlukom suda i najavili žalbu, smatrajući odluku neosnovanom i nepravednom.

„Neka zaborave na veliku Albaniju“

Šef diplomatije Luksemburga Žan Aselborn rekao je za “Večernje novosti“ da oni koji sanjaju o “velikoj Albaniji“ mogu to da zaborave.Žan Aselborn 

“Poslednji događaji su pokazali da dijalog između Beograda i Prištine trenutno nije najvažniji problem na Balkanu. Ova situacija u Makedoniji ne sme da potraje. Treba pod hitno pronaći rešenje, inače idemo pravo u krizu“, rekao je Aselborn, budući predsedavajući Saveta ministara EU.

On je istakao i da je Srbija u potpunosti zaslužila da konačno krene u aktivni pregovarački proces sa EU, a imao je šta da poruči zagovornicima “velike Albanije“.

“Neka to zaborave.“

Prema njegovim rečima, Srbija je mnogo toga uradila u dobrom pravcu.

“Svi su saglasni da u drugoj polovini godine treba da učinimo sve da bismo otvorili jedno ili više pregovaračkih poglavlja. To će biti veoma važno, kako za Srbiju, tako i za EU. Manje je važno kada će to biti, očekujemo da poglavlja otvorimo tokom našeg predsedavanja“, naveo je Aselborn za “Večernje novosti“.

Srpska lista protiv zakona o vojsci Kosova

Predstavnici Srpske liste u Vladi Kosova, na čelu sa zamenikom premijera Branimirom Stojanovićem, glasali su danas protiv predloga ustavnih amandmana za formiranje Oružanih snaga Kosova.Branimir Stojanović 

Na danas održanoj sednici Vlade, većinom glasova ostalih ministara predlozi amandmana su usvojeni.

Kako je saopšteno iz Stojanovićevog kabineta on je na današnjoj sednici rekao da je transformacija Bezbedonosnih snaga u oružane snage neprihvatljiva za srpski narod na Kosovu.

„Mi smo protiv ovih ustavnih amandmana. Više puta smo tražili raspravu na ovu temu, međutim, do te rasprave nikad nije došlo. Zato danas ne možemo da podržimo ove ustavne amandmane i nećemo ih podržati ni u Skupštini“, preneo je Stojanović ostalim članovima Vlade stav poslanika i ministara Srpske liste.

Stojanović je saopštio da srpski narod na Kosovu smatra dovoljnim što na ovom prostoru postoje međunarodne mirovne snage, čiji je zadatak da osiguraju mir i bezbednost za sve.

„Svaka druga oružana formacija, gotovo monoetnička, sastavljena od pripadnika većinske zajednice u narodu kome pripadam doživljava se kao pretnja i latentna opasnost za čitav region“, istakao je Stojanović.

„Ruka pravde daleko od otmičara“

Članovi Udruženja novinara Srbije i Društva novinara Kosova i Metohije postavili su danas po četvrti put spomen ploču nestalim kolegama Đuru Slavuju i Ranku Pereniću.Postavljanje spomen ploče 

Nakon što je tri puta postavljana i rušena, ploča sa natpisom na srpskom i albanskom jeziku  „Ovde su 21. avgusta 1998. godine nestali novinari. Tražimo ih“ postavljena je i po četvrti put na putu Velika Hoča – Zočište u opštini Orahovac.

I ovoga puta na istom mestu okupili su se novinari koji traže da se rasvetli slučaj njihovih kolega koji su pre 17 godina nestali na radnom zadatku.

Generalni sekretar UNS-a Nino Brajović rekao je da svima onima kojima smeta poruka “Tražimo ih” poručuje “Naći ćemo ih”.

“Oni koji su oteli Đura Slavuja i Ranka Perenića su blizu, ali je ruka pravde daleko od njih zato što su oni čija je dužnost da pronađu otmičare i da ih kazne ili njihovi jataci, ili su nesposobni, zastrašeni ili korumpirani”, rekao je Brajović.

Postavljanju spomen ploče nestalim srpskim novinarima i pored poziva nisu prisustvovali ambasadori, šefovi misija Evropske unije, Euleksa i OEBS-a. Nije bilo ni srpskih predstavnika u institucijama Kosova.

Predsednik Društva novinara Kosova i Metohije Budimir Ničić rekao je da ne očekuje ni od domaćih institucija ali ni od međunarodnih da učine nešto po pitanju pronalaženja bilo kakvih tragova koji bi doveli do počinioca.

“Ne očekujem ni da ova tabla ovde ostane duže od nekoliko dana ili par nedelja jer očigledno taj koji je uklanja nema mirnu i čistu savest. Verovatno ne može ovde da prolazi i da je gleda svaki dan. Ali ono što možemo da poručimo sa ovog mesta jeste da mi nikada nećemo odustati od toga da ovde dolazimo i da tražimo pravdu”, rekao je Ničić.

Novinari su i ovoga puta pozvali nadležne organe da nakon 17 godina pokrenu istragu i da pronađu one koji su kidnapovai Đura Slavuja i Ranka Perenića, ali i da se rasvetle slučajevi nestanka ostalih novinara na Kosovu.

Simić: Peticijom protiv političkog procesa

Do sada je oko 1.400 osoba potpisalo međunarodnu elektronsku peticiju za oslobađanje lidera Građanske inicijative SDP Olivera Ivanovića i ostalih pritvorenih Srba.Igor Simić 

Među potpisnicima je najviše onih iz Srbije, ali prema rečima člana građanske inicijative SDP Igora Simića, oko jedne trećine potpisnika dolazi iz zemalja Evropske unije.

Simić je u izjavi za RTV Kim rekao da je peticija još jedan način da se ukaže na političku pozadinu slučaja protiv Ivanovića i ostale četvorice Srba.

On je dodao da se nada da će peticija imati veliki značaj pre svega u okviru Evropske unije koja “mora da počne da razmišlja o neuspešnosti svoje misije na Kosovu”.

“Srbima i ostalim nealbancima na Kosovu i Metohiji je potrebno da imaju međunarodne mehanizme koji će garantovati njihova ljudska i manjinska prava. Ali ako te misije budu kršle prava mi imamo problem i imaćemo ga u budućnosti”, rekao je Simić.

Peticija će, nakon što se sakupi dovoljan broj potpisnika, biti predata visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini.

“Ne postoji limit potpisa, odnosno neophodan broj kako bi peticija bila punovažna. Nama je u interesu da imamo što više potpisa. Očekujemo da u roku od nekoliko nedelja sakupimo dovoljan broj potpisa, koji ćemo mi smatrati relevantnim”, rekao je Simić.

Osvrćući se na dosadašnji tok suđenja Oliveru Ivanoviću i ostaloj četvorici Srba Simić je rekao da je svaki svedok tužilaštva svojim iskazom potvrdio da oni nisu krivi.

“Ono što posebno daje notu svim ročištima jeste sa jedne strane iskren odgovor svedoka kada govore da Ivanovića nisu ni videli tih dana na mestima gde su se desili zločini, a sa druge strane ostrašćenost tužilaštva koje pokušava na svaki mogući način da pronađe nešto što bi oni mogli da iskonstruišu u dokaz”, kazao je Simić.

On je zaključio da veruje da ni ispitivanjem ostalih svedoka tužilac neće dobiti argument za ono što tvrdi i istakao da ne zna zašto bi odbrana izvodila svoje svedoke jer i ovi do sada pokazuju apsolutnu nevinost Olivera Ivanovića i ostalih optuženih.

Jevtić: Ekonomija bitna za povratak i opstanak

Ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić razgovarao je danas sa Švarc Šilingom i Endrju Raselom o merama za održiv povratak.Jevtić i Šiling

Jevtić se danas sastao sa bivšim ministrom za telekomunikacije Nemačke i čelnikom organizacije CSSP. Svarc Šilingom.

Ministar je Šilingu objasnio situaciju u procesu povratka, ističući da se u poslednjih mesec dana radi na formiranju radnih grupa svuda tamo gde povratak nailazi na probleme, navodeći primer naselja Brđane u Severnoj Mitrovici.

„Radimo i na tome da formiramo radnu grupu za selo Mušotište u opštini Suva Reka, jer svakako želimo da proces povratka bude apsolutno transparentan. Očigledno je da je bilo i da ima problema, a verovatno će ih biti i nadalje. Ono što sada radimo je da probleme ne izbegavamo i guramo u stranu, nego se sa istima i borimo, i sve u jednom cilju, a to je bolji život za sve građane Kosova“, rekao je ministar Jetić.

Jevtić se danas sastao i sa šefom UNDP-a na Kosovu Endrju Raselom.

Kako je saopšteno iz Ministarstva tokom ovog sastanka je bilo reči o projektima za stabilizaciju zajednica, konkretno o pomoći opštinama Istok, Štrpce i Dragaš.

„Ja često govorim da je ekonomija i zapošljavanje ljudi jako bitna stavka povratka i opstanka. Zbog toga sam predlagao, i predlažem formiranje poljoprivrednih zadruga. Jedno od veoma dobrih mesta za ovakvu jednu zadrugu je povratničko mesto Osojane u opštini Istok, dok se u opštini Štrpce kao jednoj od opština u kojoj je poljoprivreda u ekspaniziji, mogu podržati poljoprivrednici davanjem saveta u daljem napredovanju,“ rekao je Jevtić.

26.05.2015 |08:00 – 23:55 Poštovanje Šiptara prema Srbima očigledna je! Oni svesno provociraju, napadaju, uništavaju budućnost Srbima i ne žele dobre odnose. I svet vidi ali su im potrebni za svoje pozadinske ciljeve koje sprovode prema Srbiji!


Đurić: Priština ne poštuje domaćina

Predstavnici kosovskih Albanaca izostali su sa današnje runde tehničkog dijaloga o normalizaiji Beograda i Prištine.

Razgovor o Zajednici srpskih opština u Briselu protekao je bez njih, saopštio je novinarima Marko Đurić, šef kancelarije vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.

Umesto uobičajene forme dijaloga, beogradska delegacija na čelu sa Đurićem provela je nekoliko sati u sedištu Evropske službe za spoljne poslove sa bliskim saradnicima šefice evropske diplomatije Federike Mogerini, koja je pokrovitelj dijaloga.

“Nedolazak kosovskih Albanaca predstavlja uvredu i nepoštovanje domaćina”, izjavio je Đurić dodajući da je Vlada Kosova danas u Brisel umesto vicepremijerke Edite Tahiri poslala isključivo predstavnike Srba u kosovskim institucijama, pokušavajući tako da izbegne dijalog o ZSO.

On je kazao da je i pored toga zadovoljan rezultatom današnjih razgovora da su stručnjaci EEAS sa mnogo razumevanja saslušali stavove beogradske strane o strukturi i ovlašćenjima ZSO i da će sa njma razgovarati i sutra.

“Dobili smo vrlo pozitivne signale, stvari su se zakotrljale i mi idemo dalje”, rekao je on.

Priština: Komemoracija ubijenim Albanicima u Kumanovu

U Prištini je, u prisustvu velikog broja građana, rodbine i poslanika kosovske skupštine, održana komemoracija kosovskim Albancima ubijenim pre nešto više od dve nedelje u policijskoj akciji u Kumanovu.Komemorativni skup u Prištini (Foto zeri.info)

Komemoraciju je organizovalo Udruženje OVK, a prisustvovali su poslanici Demokratskog saveza Kosova, aktuelnog premijera Isa Mustafe kao i pojedini gradonačelnici iz te partije, zatim poslanici Samoopredelenja, Alijanse za Budućnost Kosova.

Počast ubijenim albancima sa Kosova je dao i imam džamije Priština Sefcet Krasnići koji je nedavno pušten iz zatvora pod sumnjom da je podstrekao ekstremi radikalizam na Kosovu.

Ispred 8 kovčega ubijenih Albanaca sa Kosova u sukobu u Kumanovu stajale su uniformisane osobe sa oznakama tzv. OVK koji su u rukama držali i zastave Albanije.

Jedan od ubijenih u oružanom sukobu sa policijom, bivši pripadnik OVK Beg Rizaj, sahranjen je u nedelju u memorijalnom kompleksu u Glođanu, u opštini Dečani.

U Kumanovu je 9. i 10. maja ove godine, posle napada grupe terorista na policiju došlo do žestokih oružanih sukoba u kojima je poginulo devet Albanaca sa Kosova.

Planiran napad na zatvor u Grdovcu kod Podujeva?

Vođe albanske naoružane grupe, koja se u Kumanovu sukobila sa policijom, planirale su napad na zatvor kod Podujeva, kako bi oslobodili zatvorenike koji izdržavaju visoke kazne za počinjene zločine, prenosi “Koha ditore”.Zatvor Grdovac 

Na osnovu dokumenata i informacija Kosovske informativne agencije i Kosovske policije, Beg Rizaj i Mirsad Ndrecaj, kao vođe grupe od 44 osobe, planirali su da napadnu dobro obezbeđeni zatvor u Grdovcu kod Podujeva, odakle su želeli da oslobode dve osobe za koje se smatra da su najopasnije na Kosovu, piše prištinski dnevnik.

Radi se o zatvorenicima B.K. i B.B. Oni služe stroge kazne za počinjene zločine, među kojima su i ubistva.
Praćenje osumnjičene grupe počelo je 2013. godine. Do detalja se došlo prilikom nadgledanja njihovog susreta sa osobama osumnjičenim za islamski ekstremizam na Kosovu.

Koha ditore prenosi, pozivajući se na dokaze KIA i policije, da su trojica ubijenih kosovskih Albanaca u incidentu u Kumanovu i jedan makedonski državljanin sarađivali sa makedonskom Direkcijom za bezbednost i kontraobaveštajnu delatnost, na izazivanju incidenta u zamenu za novac.

Đakovčani: Na dnevnom redu u Briselu i o raseljenima

Raseljeni Đakovčani smaraju da najvažnija tema briselskih pregovora treba da budu proterani Srbi i ostali nealbanci.Raseljeni Srbi iz Đakovice

Udruženje Đakovčana uputilo je otvoreno pismo predsedniku Srbije Tomislavu Nikoliću, premijeru Aleksandru Vučiću, visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini kao i šefovima svih diplomatskih predstavništava u Prištini.

U pismu se između ostalog zahteva da najvažnija tema Briselskih pregovora treba da bude sudbina proteranih Srba, Goranaca i Roma.

Udruženje poseća da su gradovi na Kosovu postali etnički čisti.

“Vekovima, od postojanja Prizrena, Peći, Prištine, Đakovice, Uroševca, Gnjilana, Vučitrna, Podujeva u tim gradovima je živeo veliki broj Srba, koji su svojim znanjem i zalaganjem uticali na razvoj svog grada u obrazovanju, privredi, nauci, kulturi”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je 1999. godine proterano 247.000 Srba, Goranaca i Roma i da su im istovremeno oduzeta sva demokratska prava.

“Srbi su jedini narod Evrope koji ima prihvatne centre interno raseljenih, gde proterani Srbi i danas kolektivno spavaju i kolektivno dolaze na kazan po hranu”, navodi Udruženje.

Zbog toga se od Nikolića, Vučića i Mogerini zahteva da stave na dnevni red u Briselu sudbine proteranih 247.000 Srba, Goranaca i Roma.

“Sve ostale teme razgovora nemaju suštinski značaj”, zaključuje Udruženje raseljenih Đakovčana.

Emilija Redžepi u srpskom parlamentu predstavljala parlament Republike Kosovo

Izvor: Info-ks (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)


„Službenu posjetu srpskom parlamentu možete vidjeti u originalu priloga koga vam dostavljamo gdje se po prvi put spomenula riječ Kosovo Republika.“



Pod pokroviteljstvom ambasade OSCE-a na Kosovu i Srbiji, u Beogradu je održana panel prezentacija projekta „Budva proces“ – trogodišnji zajednički rad oko uspostavljanja dijaloga i normalizacije odnosa između dvije države u kome su uključene žene iz Parlamenta Republike Kosovo, Parlamenta Republike Srbije, žene iz nevladinog sektora, medija, Ureda predsjednice Kosova i akademija gdje je prikazan dokumentarni film sa porukom ‘SLEDITE NAS’.

 
Kosovsku delegaciju predvodila je poslanica Emilija Redžepi, koja je bila i panelista projekta „Budva proces“ zajedno sa poslanicom srpkog parlamenta Marijom Obradović te gost na regionalnoj TV stanici N1 u kome se govorilo o ženskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, nasilju nad ženama, nasljedstvu, zajedničkoj stečenoj imovini, diskriminaciji žena i demokratizaciji struktura političkih partija, ravnopravnosti tokom zapošljavanja i zauzimanja visokih funkcija.
Službenu posjetu srpskom parlamentu možete vidjeti u originalu priloga koga vam dostavljamo gdje se po prvi put spomenula riječ Kosovo Republika.

25.05.2015 |08:00 -23:55 Šiptari sprovode genocini metod prema Srbima! Smeta im SVE SRPSKO, obiće im se to o glavu bolesnu!


Pretnje zbog crkvenog zvona

Ocu Darku Marinkoviću, prištinskom parohu, danas na parkingu ispred crkve jedan Albanac pretio zbog zvonjave crkvenog zvona.Crkva Sv. Nikole u Prištini (Foto arhiva Kim)

Kako je otac Darko rekao za RTV Kim, dok je zajedno sa crkvenjakom stajao na parkingu ispred crkve Svetog Nikole u Prištini, jedan Albanac im se obratio rečima: „Nemoj da lupaš, ovde žive muslimani“.

Otac Darko je podsetio da je isti čovek napravio incident i pre više od godinu dana kada je pretio da će zapaliti crkvu sa svojom braćom zbog toga što su sveštenici zvonili dva puta dnevno.

„Jutros smo počeli da zvonimo posle godinu dana. On je čuo zvono jutros u 8 i danas nam se obratio sa takvom pretnjom. Između prošlogodišnjeg incidenta i ovoga sada zvonili smo samo nedeljom i praznikom. Svakoga dana nismo, što zbog straha, što zbog mišljenja da ćemo nekoga isprovocirati. Jutros smo počeli ponovo da zvonimo“, rekao je otac Darko.

Slučaj je prijavljen policiji, koja bi uskoro trebalo i da pogleda snimak sa sigurnosnih kamera koje su postavljene oko crkve kako bi mogla da izvrši identifikaciju.

UÇK uniforme i na sutrašnjoj sahrani: albanski narod „u crnini“; slabost međunarodnih misija

25.05.2015, 18:21 Izvor: KoSSev

Foto: Fejsbuk stranica Rasima Selmanaja

„Albansko pitanje nije rešeno,“ rekao je juče nad sveže iskopanim grobom pripadnika ONA-e, Beg Rizaja u Glođanima – gradonačelnik Dečana, Rasim Seljmanaj. Lik i delo ubijenih kosovskih Albanaca u Kumanovu se već danima u javnosti na Kosovu, ali i u samom albanskom narodu u regionu – glorifikuje. Glorifikacija je upadljivo vidljiva od trenutka kada su tela ubijenih kosovskih Albanaca dopremljena na Kosovo pre četiri dana, prošavši kroz špalir crvenih zastava Republike Albanije, preko započinjanja nove autopsije, a posle službene autopsije urađene u Makedoniji, jučerašnje ceremonije mimohoda hiljada građana Dečana, Kosova, Makedonije i Albanije pored ‘odra’ Beg Rizaja u dečanskom kulturnom centru – kojeg su čuvali saborci u uniformama UÇK i njegove sahrane; pa do iste ceremonije koja se očekuje sutra u Prištini kada će se u aleji palih heroja sahraniti preostala osmorica ubijenih – za Makedonce – terorista. Sa druge strane, uprkos poslednjim bezbednosnim tenzijama u regionu i najnovijoj aktuelizaciji tzv. albanskog nacionalnog pitanja, istovremeno je primetan skoro potpun izostanak bilo kakve reakcije kosovske vlade i koja se u određenom stepenu drži rezervisano po pitanju sahrane ubijenih Albanaca, ali i ćutnje srpske vlade i međunarodnih misija.

Šeholi: Albanski narod je juče bio u crnini 

Albanski politički analitičar i savetnik za medije u opštini Gračanica, Fatmir Šeholi, ističe da se još uvek ne zna prava istina o tome šta se desilo u Kumanovu.

„Ono što je veoma bitno, niko od građana Kosova u ovom trenutku ne zna pravu istinu o tome šta se desilo u Kumanovu. Mi samo znamo da je jedan broj kosovskih stanovnika bio učesnik u tom oružanom sukobu. Ljudi koji su poginuli tamo, odnosno koji su ubijeni od strane makedonske policije, evidentno su nekada bili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, to niko ne negira,“ kaže Šeholi.

On objašnjava kako albanski narod doživljava smrt Rizaja i ostale osmorice kosovskih Albanaca:

„Jednostavno, albanski narod je juče bio u crnini. Albanski narod vidi njegovu smrt kao smrt koja se desila za dobrobit društva – u smislu albanskog naroda, ali ponavljam, do danas niko ne zna ni kako su otišli tamo, ni zašto su poginuli. Ako su se predali pre toga, a ima informacija da su se predali pre toga, bili ubijeni posle predaje, onda makedonske vlasti i premijer Gruevski moraju da odgovaraju za kršenje međunarodne konvencije o pravima zarobljenika.“

Šeholi apostrofira činjenicu da se na sahrani Bega Rizaja nije pojavio niko od čelnika kosovskih institucija, ali i da u pojavljivanju uniformisanih lica sa amblemima UÇK ne vidi ništa sporno, te da će se uniforme UÇK pojaviti i sutra.

„Juče, na toj sahrani nismo videli čelnike kosovskih institucija, nismo videli ni lidera Alijanse za budućnost Kosova, videli smo njegove saborce koji su nekada bili zajedno sa njim. Znam da su uniforme ostavile utisak, ali to nije bilo ni prvi, niti će biti poslednji put. Sigurno će se to ponoviti kada se osobe koji su učestvovale u ratovima budu sahranjivale sa istim počastima. Vi ćete sigurno videti da će sutra, na identičan način, od strane udruženja veterana UÇK, biti sahranjena tela osmorice koja su takođe bila ubijena u tim oružanim sukobima“, kaže Šeholi.

Đikić: UÇK je i dalje vrlo aktivna, jaka organizacija i biće sve uticajnija

Sa druge strane, profesor Univerziteta u Kosovskoj Mitrovice i osnivač Srpskog nacionalnog foruma (SNF), Aleksandar Đikić, nije iznenađen dešavanjima u Dečanu:

„To što se desilo u Dečanima nije za nas – koji realno posmatramo stvari, nikakvo iznenađenje. To je iznenađenje samo za one koji žele da žive u nekoj virtuelnoj stvarnosti. Realna stvarnost je da je OVK (UÇK , na albanskom u izvornom nazivu, prim.red.) i dalje vrlo aktivna, jaka organizacija. Neko je tretira kao terorističku, neko kao oslobodilačku, ali je ona vrlo jaka, uticajna i, kako se na Balkanu budu dešavale promene na gore, a sva prilika je da će tako i da bude – ona će biti sve uticajnija. To što se desilo u Dečanima je samo signal i najava jednog militantnijeg nastupanja albanske strane prema političkim i društvenim događajima na Balkanu,“ zaključuje Đikić.

Mihajlović: Glorifikacija ubijenih Albanaca – pre svega pokazatelj slabosti međunarodnih misija na Kosovu

Poznavalac situacije na Kosovu i Metohiji, dugogodišnji novinar sa Kosova i Metohije, a koji trenutno radi kao direktor Kancelarije Vlade Srbije za medije, Miki Mihajlović, u ličnom komentaru na isticanje uniformi UÇK, za KoSSev naglašava da je glorifikacija ubijenih kosovskh Albanaca u sukobima u Kumanovu pre svega pokazatelj slabosti međunarodnih misija na Kosovu.

„Javno isticanje uniformi UÇK pokazatelj je slabosti međunarodne administracije i međunarodnih institucija na Kosovu, pošto je Kosovo međunarodni protektorat. To je, ponavljam, pre svega njihova slabost i njihova greška,“ naglašava Mihajlović.

Mihajlović: „Nejasno je zašto za međunarodnu administraciju učešće Albanaca sa Kosova u terorističkim aktima u Makedoniji nije bezbednosni problem, a problem je da se Oliver Ivanović brani sa slobode.“

Na pitanje kako komentariše izjavu gradonačelnika Dečana Rasima Seljmanaja da „pad jednog od najodlučnijih vojnika jedinice ‘Crni orlovi’ Bega Rize, pokazuje da albansko pitanje još uvek nije rešeno,“ Mihajlović naglašava:

„Takve izjave samo raspiruju velikoalbanske težnje i ne mogu da donesu ništa dobro na Balkanu, pre svega samim Albancima.“

Osvrćući se na ponovnu autopsiju tela ubijenih kosovskih Albanaca, Mihajlović kaže da ne zna šta je motiv.

„Opravdan razlog za ponovnu autopsiju bih mogao da vidim ako ta nova autopsija pomogne da se dođe do prave istine,“ dodao je on.



Portparol kosovske vlade ne odgovara na pozive

U međuvremenu, kosovska vlada nije davala zvanične reakcije na ceremoniju sahrane Rizaja i pripreme da se ostala osmorica ubijenih kosovskih Albanaca sutra sahrane u aleji palih heroja u Prištini – na pojavu uniformi UÇK, ali i na izjave dečanskog gradonačelnika.

Uprkos više desetine poziva koje je KoSSev uputio na više dostupnih brojeva telefona portparolu vlade Kosova, Arbenu Abrašiju, on nije odgovarao ni juče, ni danas.

Zamenik kosovskog premijera i srpski ministar u kosovskoj vladi ne odgovaraju na pozive i pitanja

Juče smo pitali i zamenika kosovskog premijera i člana Srpske, Branimira Stojanovića, da nam pojasni stav vlade Kosova, ali i liste „Srpska“ po pitanju pojavljivanja uniformi UÇK, kao i za komentar na izjave gradonačelnika Dečana. Nakon što je prokomentarisao da je to „pitanje za Albance“ i da ne vidi razlog zašto bismo, po njegovim rečima, njega to pitali, obećao je i da će nam se javiti sa konkretnijim odgovorom. Međutim, on se do objavljivanja ove vesti nije javljao, uključujući i na više poziva koje smo uputili. Stojanoviću smo u međuvremenu poslali i mejl sa ovim zahtevom, a slična je situacija i sa još jednim kosovskim ministrom, Ljubomirom Marićem, koji takođe nije odgovarao na naše pozive, ali ni na poruku sa konkretnim zahtevom. U međuvremenu Srpska se juče oglasila hitnim saopštenjem za štampu, osuđujući incident pucanjana EULEX-ovo vozilo kod Sočanice, neposredno nakon što je ovaj incident i potvrđen.



Sutra počinju pregovori o ZSO

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić rekao je da u utorak (sutra) konačno, posle godinu i po dana, u Briselu počinju razgovori o Zajednici srpskih opština.Marko Đurić 

Đurić je za Dnevnik RTS-a rekao da će srpska delegacija, u kojoj će biti i predstavnici Srba sa KiM, otići u Brisel da izbori prava Srba i naglasio da su ti razgovori veoma važni.

Govoreći o platformi za Kosovo i Metohiju koju je pisao predsednik Srbije Tomislav Nikolić, Đurić je naveo da se o tome još nije raspravljalo i dodao da bi prepustio predsedniku i premijeru da obaveste javnost o tome.

„Meni je srce puno kad vidim da se na najvišem nivou radi na rešavanju kosovskog problema i to je značajno za naš narod“, rekao je Đurić.

On je istakao da ima mnogo ekstremizma u južnoj srpskoj pokrajini i podsetio na užasne snimke iz Sirije na kojima se vidi da albanski ekstremisti čine strašne zločine.

Đurić kaže da to jeste razlog za brigu i nespokoj, ali ističe da državni organi preduzimaju sve što je potrebno.

„Trebalo bi da bude jasno da sa srpskim narodom ne treba da se igra, jer iza njih stoji Srbija“, poručio je Đurić.

Kada je reč o pravosuđu, Đurić je podsetio na ogromnu tradiciju srpskog pravosuđa.

Konkurs za 48 sudija i 15 tužilaca srpske i drugih nacionalnosti na Kosovu i Metohiji, ističe danas, a još uvek se niko nije prijavio.

Direktor Kancelarije za KiM očekuje da se poslednjeg dana prijave kandidati za sve pozicije. Poručio je da sudije i tužioci deluju odgovorno i da će danas biti predat spisak sudija i tužilaca u skladu sa sporazumom.

Đurić očekuje da će oni od 1. septembra zauzeti svoje pozicije.

Đurić očekuje da svi kandidati za sudije i tužioce na Kosovu danas predaju svoje prijave

25. 05. 2015, 1:30 Izvor: KoSSev

Foto: RTS/Screenshot

U poslednjem danu dvomesečnog konkursa raspisanog za dojučerašnje aktivne sudije i tužioce Republike Srbije za radna mesta u pravosuđu „Republike Kosovo“, koju Srbija ne priznaje, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, očekuje da će svi srpski kandidati sa KiM-a danas preko EULEX-a predati svoje prijave institucijama, koje u Beogradu nazivaju privremenim institucijama samouprave na Kosovu i Metohiji. Po njegovom mišljenju, to znači da Srbi na KiM-u „deluju disciplinovano“ i da su svesni „odgovornosti“ i „značaja njihovog učešća u tim institucijama“, a da je istovremeno važno da učestvuju u kosovskim pravosudnim institucijama i procesima, jer „sudije koje sude, sada nemaju iste aršine za sve“. Konkurs za 48 sudija i 15 tužioca za sudove i tužilaštva širom Kosova otvoren je od 25. marta i ističe danas – 25. maja. ​Đurić očekuje da će se srpski kandidati sa KiM-a u poslednjem danu prijaviti na konkurs, a nakon što se pre tri dana, zajedno sa ministrom pravde, Nikolom Selakovićem, nenajavljeno, bez prisustva medija, sastao sa srpskim sudijama i tužiocima na KiM-u, u Zvečanu. Do tada se, prema informacijama kosovskih medija, na konkurs prijavio neznatan broj Srba. 

„Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, rekao je da očekuje da svi kandidati za sudije i tužioce na Kosovu sutra predaju svoje prijave,“ navodi Beta, pozivajući se na Đurićevu jučerašnju izjavu za Radio-televiziju Srbije,prenosi B92.

Do sinoćnog gostovanja Đurića u dnevniku RTS-a niko se od srpskih zvaničnika nije oglasio povodom, u javnosti nenajavljenog, sastanka Selakovića i Đurića sa srpskim tužiocima na Kosovu, o kojem je izvestila samo nekolicina lokalnih medija, uprkos tome što se Đurić samo veče pre ovog sastanka obratio medijima u Kosovskoj Mitrovici, ne pominjući sastanak sa tužiocima i sudijama.

KoSSev je prvobitno još 21. maja, a potom i 23. uputio pitanja Kancelariji za Kosovo i Metohiju na koja još uvek nismo dobili odgovor uprkos dosadašnjem promptnom odgovaranju iz ove Kancelarije. Na neka od tih pitanja je posredno Direktor Kancelarije odgovorio u RTS, a na pitanja na koja još uvek očekujemo odgovor su sledeća:

1. Kako je konkretno uređeno ‘finansijsko zbrinjavanje’ tužioca i sudija pri sistemu Republike Srbije, tokom procesa integracije, odnosno, o kakvom se konkretno procesu penzionisanja radi (prevremenoj i privremenoj, ili regularnoj penziji), te kolika je osnovica prema kojoj će se obračunavati penzije?

2. Da li još uvek postoji zabrinutost zvaničnika Kancelarije i ostalih zvaničnika iz Beograda da neće imati dovoljno kvalifikovanog pravosudnog kadra za primenu povoljnog sporazuma o pravosuđu kada je u pitanju „značajan broj“ srpskih sudija i tužioca koji su potrebni u kosovskom pravosuđu?

„To znači da Srbi na Kosovu i Metohiji deluju disciplinovano, znaju i svesni su odgovornosti i značaja njihovog učešća u tim institucijama, da će sutra EULEX-u biti predat spisak srpskih sudija i tužilaca, u skladu sa sporazumom, i da će oni, od 1. septembra zauzeti svoje pozicije,“ objasnio je Đurić sinoć, dodajući da je za Srbe važno da učestvuju u „sudskim institucijama Kosova i u sudskim procesima, jer ‘sudije koje sude sada, nemaju iste aršine za sve’,“ navodi takođe ova agencija.

Tri dana pred istek roka konkursa za prijem srpskih sudija i tužioca u kosovsko pravosuđe, Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju i ministar pravde su se bez prethodne najave i prisustva medija u Zvečanu sastali sa srpskim sudijama i tužiocima, kako bi razgovarali o „procesu primene briselskog sporazuma o pravosuđu“. Do sastanka Đurića, Selakovića, sudija i tužioca, prema informacijama iz kosovskih medija, na konkurs se prijavio mali broj zainteresovanih.

Kosovski mediji su tako naveli i da nijedna prijava nije stigla za pet slobodnih radnih mesta u Apelacionom sudu, a nema ni zainteresovanih za 20 upražnjenih pozicija za sudije i tužioce na Severu, dok je za 15 raspisanih položaja u tužilaštvu konkurisalo samo četiri kandidata – po jedan za Osnovno tužilaštvo u Gnjilanu, Prištini, Mitrovici i za kancelariju državnog tužioca.

Sporazum o pravosuđu između Beograda i Prištine postignut je 10. februara, koji predviđa integraciju srpskih sudija i tužilaca u kosovsko pravosuđe, odnosno formalno gašenje sudova Republike Srbije na Kosovu, nakon kojeg je, 25. marta i raspisan konkurs za srpske sudije i tužioce koji će raditi u kosovskom pravosuđu.

Patriotski blok sa KiM-a: Nikolić će odustati od platforme, kao što je odustao od prve

25.05.2015, 12:26 Izvor: KoSSev

„Posle više od dve godine pisanja, predsednik Srbije Tomislav Nikolić je sročio stalno najavljivanu platformu o Kosovu i Metohiji,“ ali „sva je prilika da će predsednik Srbije odustati i od ove platforme,“ poručio je patriotski blok sa KiM-a, istovremeno dodavši da Predsednik Srbije i premijer Srbije, Aleksandar Vučić, „sve ovo vreme koracima od sedam milja udaljavaju Kosovo i Metohiju od Srbije“. Iz ovog političkog opozicionog bloka postavljaju pitanje i „kako Srbi na Kosovu i Metohiji mogu da žive bolje u tuđoj državi u koju ih gura predsednik Vlade Srbije, nego u svojoj?“.

Reagujući na objave medija da je platforma Predsednika Srbije završena, te da nju sada čita i Premijer Srbije, o kojoj će i skupština da se izjasni, Pokrajinski odbor DSS, Srpske dveri, Društvo-srpsko-slovenske solidarnosti „Gregorije Stepanovič Ščerbin“ u Kosovskoj Mitrovici, Pokret građana Kosova i Metohije „Stara Srbija“ iz Gračanice su naglasili u saopštenju za štampu da „Srbi na Kosovu i Metohiji nemaju mnogo iluzija“ kada je u pitanju nova platforma o KiM-u i da će „brzo predsednik Srbije od nje odustati, kao što je odustao od prve“.

„Slušajući poslednje izjave Aleksandra Vučića, idejnog tvorca Briselskog sporazuma, sva je prilika da će predsednik Srbije odustati i od ove platforme,“ navodi se u saopštenju Patriotskog bloka, u kojem se i dodaje:

„Da podsetimo, Tomislav Nikolić je apsolutno podržao Briselski sporazum, postavljanje granica između Kosova i Metohije i centralne Srbije, ukidanje institucija srpske države na Kosovu i Metohiji, prijem Kosova u skoro sve međunarodne institucije i organizacije, pa se onda postavlja pitanje koja je prava svrha ove platforme.“

Iz ovog opozicionog bloka dodaju i da Predsednik i Premijer sve vreme „koracima od sedam milja udaljavaju Kosovo i Metohiju od Srbije, stvaraju još jednu albansku državu na Balkanu i prave temelje za nastajanje Velike Albanije, protiv koje se oni navodno bore“, a  da Predsednik Vlade Srbije svoju politiku prema Kosovu i Metohiji „brani tezom da je to u interesu Srba na Kosovu i Metohiji“ i zbog „boljeg života građana Srbije,“ a što se, „kosi sa elementarnom logikom“.

„Kako Srbi na Kosovu i Metohiji mogu da žive bolje u tuđoj državi u koju ih gura predsednik Vlade Srbije nego u svojoj?“, pitaju takođe patriote i ističu:

„Zato Srbi na Kosovu i Metohiji nemaju mnogo iluzija kada je u pitanju nova Tomina platforma o Kosovu i Metohiji. Brzo će predsednik Srbije od nje odustati kao što je odustao od prve. To je sve već viđeno.“

Zašto Kosovo ne učestvuje na Evroviziji: Nije članica ITU, ništa dok ga ne priznaju UN. Kosvovsko-Albanske provokacije na evroviziji gde su mahali sa nenormalnom DRŽAVOM KOSOVOM ne doprinose normalizaciji života. UVEK SU ŠIPTARI BILI TI KOJI SU NAS NAPADALI I UNIŠTAVALI NAM BUDUĆNOST….

25. 05.2015, 0:28 Izvor: KoSSev

Foto: Facebook/buzzfeed.com

„Redovno dobijamo mejlove sa pitanjima koja se tiču takmičenja za pesmu Evrovizije. Danas se bavimo učešćem najmlađe države u Evropi: Kosovo,“ ovako se u novoj rubrici „Često postavljana pitanja“ svakodnevno ažuriranog tzv. fan bloga „The Eurovision Times“započinje odgovor na pitanja koja šalju ljubitelji ovog evropskog muzičkog takmičenja o tome zašto Kosovo ne učestvuje kao takmičar u njemu.

The Eurovision Times navodi da je nakon proglašenja (jednostrane) nezavisnosti Kosova 2008. godine, kosovski nacionalni emiter „Radio Televizija Kosovo“ (RTK) podnela zahtev za članstvo u EBU (Evropska radiodifuzna unija). Članstvo nacionalnog emitera u EBU je preduslov za učešće na Evroviziji.

Međutim, da bi neka zemlja postala članica EBU, objašnjava dalje ovo internet stecište fanova Evrovizije, emiter treba prvo da bude član Međunarodne telekomunikacione unije (ITU).

„I tu imamo problem: Da biste postali član ITU, zemlja treba da bude članica Ujedinjenih nacija. Pošto Kosovo kao nezavisnu državu još uvek nisu priznale mnoge države, poput Rusije, Srbije i Španije, ono nije članica UN,“ navodi The Eurovision Times.

Stručni žiri dao Srbiji dva poena

Kosovski mediji su juče objasnili kako je Albanija dala Srbiji dva poena na prekjučerašnjem evrovizijskom takmičenju. Poene, je prema pisanju Kohe, dao stručni žiri, dok publika nije dodelila nijedan poen.

Ipak, RTK i EBU su potpisali sporazum o saradnji, a EBU podržava zahtev Kosova za članstvo, naglašava The Eurovision Times, dodajući da je kosovski list „Koha Ditore“ naveo da se mogući „ulaz“ na Evroviziju može ostvariti preko nacionalnog festivala „Akordi Kosova“, bivši „Pop Show“ koji je prestao da se emituje još pre nekoliko godina. Osim emitera u Češkoj i Luksemburgu, RTK je „više nego spremna da počne sa učestvovanjem“, naglašava se u odgovoru, ali i ipak zaključuje: „Dokle god Kosovo ne prizna više zemalja, učešće u Evroviziji nije moguće“.

Kako mladi kosovski Albanci lobiraju u pribavljanju podrške javnosti za ulazak Kosova na Evroviziju

A mreža „BuzzFeedNEWS“ prenela je priču o mladiću Erdiju Tedeciju, koji je putovao 700 km sa Kosova u Beč kako bi se fotografisao sa kosovskom zastavom pored znaka Evrovizije. „Zaljubljen sam u Evroviziju,“ rekao je Tedeci kome su, kao velikom fanu ovog muzičkog takmičenja, organizatori dodelili i specijalnu FAN propusnicu sa kojom je mogao da gleda i sve probe i bude blizu takmičara i bine.

Ova mreža donosi priču o još jednom kosovskom Albancu – Aljbertu Ljimaniju, koji vodi internet kampanju podršku Kosovu da uđe na evrovizijsko takmičenje i koji tvrdi da podrška za to u svetu raste svake godine. On vodi i Tviter stranicu „Evrovizija Kosovo“.

Nemački mediji: Kriminalci sa Kosova pljačkaju po aerodromima

Nemačka kriminalistička policija ljude sa Kosova koji džepare putnike po diseldorfskom aerodromu, gde je lane bilo ukradeno 2.000 kofera, opisuju kao muškarce stare od 30 do 60 godina koji rade u timu, i to visokoprofesionalno.

 Predstavnik kriminalističke diseldorfske policije Jirgen Trin je, za nemačku televiziju N-TV, rekao da su to kosovski Albanci stari od 30 do 60 godina, koji veoma profesionalno rade, prenosi Tanjug.
Aerodrom u Diseldorfu

Aerodrom u Diseldorfu

Trin je objasnio zašto su aerodromi omiljeni za takvu vrstu krađa.

„Tu postoje mnogi putnici sa skupim stvarima u koferima“, rekao je Trin i dodao da je to izazov za lopove koji u toku dana na aerodromu pričine štetu od oko 2.600 evra.

Televizija upozorava putnike na trikove profesionalnih lopova.

U televizijskom prilogu vidi se jedan čovek, trgovac nakitom, kako sedi u nekom kafeu na diseldorfskom aerodromu, zatim pored njega jedan čovek ispušta par novčića i, dok time privlači pažnju žrtve, druga dvojica zaklanjaju vidik putniku, a četvrti čovek mu mirno odnosi kofer.

Ta televizija je objavila da je od početka godine na diseldorfskom aerodromu uhapšeno 30 osoba i da je zato broj policajaca koji tamo „krstare“ udvostručen.

Policija kaže da je od tada na aerodromu broj pljački putnika veoma smanjen, ali to, kako prenosi N-TV, ne znači da putnici mogu da odahnu, pošto bande onda „operacije“ presele na neki drugi aerodrom, na primer, frankfurtski.

24.05.2015 |08:00-23:55 Šiptari terorizmom zastrašuju Srbe i šalju poruku svima da svojim nasilnim metodama ostvaruju svoje DUGOROČNE IDEJE!


Orahovac: Skidali zastave OEBS-a pa lomili prozore srpskih kuća

Grupa albanskih mladića je u dva navrata skidala i odnela zastave misije OEBS sa njihove kancelarije u srpskom delu Orahovca.

Jedna od napadnutih srpskih kuća (Foto D. Baljošević)

 

Kancelarija OEBS-a u Orahovcu

Zastava je prvi put skinuta u noći između četvrtka i petka, o čemu je jedan od radnika Kancelarije obavestio Policiju i Regionalnu kancelariju OEBS-a u Prizrenu.

Nakon policijskog uviđaja, i postavljanja nove zastave, grupa Albanaca je u petak, oko 15 sati, ponovo odnela zastavu, a usput kamenovala napuštene srpske kuće, javili su za Kim preostali Srbi u Orahovcu.

Preostale Srbe je uznemirio ovaj incident, a strahuju i da će nakon što su polomljena stakla na prozorima uslediti i pljačkanje nameštaja iz srpskih kuća.

Kosovski Albanac Fatljum Šaljaku jedan od bombaša samoubica u Ramadi

 24. 05. 2015, 19:43 Izvor: KoSSev

Foto: ITV News

Dvadesetogodišnji kosovski Albanac, Fatljum Šaljaku, jedan je od šest ISIS-ovih bombaša samoubica, koji je učestvovao u napadu zgrade vlade u Iraku u Ramadi sredinom meseca,prenosi  Koha, pozivajući se na Sunday times. Ovo je, međutim, treći po redu kosovski Albanac koji je kao pripadnika ISIS-a poginuo u samoubilačkim bombaškim napadima.

Sanday times je izvestio da je dvadesetogodišnji kosovski Albanac koji živi u Londonu, jedan je od šest samoubica bombaša ISIS-a, koji je sebe razneo u Iraku u napadu na vladine zgrade u Ramadi,“ navodi ovaj kosovski portal.

Pročitajte još: 

Ljavdrim Muhadžeri ručnim bacačem gađa živu metu?

Kosovski Albanac poginuo u samoubilačkom napadu u Iraku ubivši 36 kurdskih vojnika

Kako je dečak sa Kosova postao bombaš-samoubica?

Koha dodaje da je Fatljum Šaljaku otputovao u Siriju 2013. godine sa dvadeset-trogodišnjim bratom koji je već poginuo u borbama u martu, kao džihadista ISIS-a, te da su oba brata studirala u jednoj od najboljih škola u zapadnom Londonu.



Blerim, Bujar, pa Fatljum

Početkom maja kosovski mediji su izvestili da je kosovski Albanac, Bujar Avdija, poginuo u samoubilačkom bombaškom napadu, ubivši 36 kurdskih vojnika, a nakon što je prošle godine bombaški napad u Iraku izveo Blerim Heta, ubivši tako 52 lica u Bagdadu.

Srpski diplomatski akademci u Parku mira, UNMIK-u i manastirima, kosovski sa Rozmeri DiKarlo i Volfgangom Petričem

24.05. 2015, 12:20 Izvor: KoSSev

Dok buduće srpske diplomate iz Beograda sutra u Prištini budu razgovarale sa predstavnicima UNMIK-a, a potom nastavile da obilaze i srpske manastire u Metohiji, buduće kosovske diplomate će nedaleko od njih, u Peći, sa svojim kolegama iz regiona slušati predavanja Rozmeri DiKarlo, Wolfganga Petriča i ostalih istaknutih diplomata i predavača o regionalnoj saradnji i bezbednosnim izazovima. Ako je suditi po saopštenjima dve diplomatske škole, osim što će gotovo istovremeno biti u različitim programima edukacije, nedaleko jedni od drugih, mlade diplomate se neće međusobno ni susresti.

Grupa od 49 polaznika Diplomatske akademije Ministarstava spoljnih poslova Srbije danas će u 13:30 obići tzv. Park mira na glavnom mitrovičkom mostu, a nakon toga i manastir Gračanica u 15:30. Buduće srpske diplomate u dvodnevnoj poseti Kosovu i Metohiji danas i sutra obilaze Kosovsku Mitrovicu, Gračanicu, Štrpce, Brezovicu, Prizren i Prištinu. Predviđena je poseta i manastirima Banjska, Visoki Dečani i Pećka patrijaršija, kao i Prizrenskoj Bogosloviji.

Plan posete, pored manastira i parka mira, uključuje i razgovore sa političkim predstavnicima Srba sa KiM, kao i sa predstavnicima UNMIK-a.

„…Ova poseta biće prilika da mlade buduće diplomate saznaju nešto više o duhovnom, kulturnom i umetničkom blagu Kosova i Metohije, o crkvama i manastirama, o srpskim svetinjama, koje spadaju među najveća dostignuća hrišćanske civilizacije,“ saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju, koja u saradnji sa Diplomatskom akademijom i organizuje posetu Kosovu i Metohiji.

Domaćin posete – zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Željko Jović i rukovodilac Diplomatske akademije MSP i polaznika Diplomatske akademije, Mirjana Milosavljević, obratiće se novinarima na glavnom mitrovičkom mostu i u Gračanici.

Buduće diplomate iz Prištine sa kolegama iz Albanije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Bugarske i Mađarske

Gotovo istovremeno, „Diplomatska akademija Republike Kosovo“, u saradnji sa organizacijom „Fridrih Ebert-Štiftung“, takođe organizuje edukativni program za svoje buduće diplomate – drugo izdanje Prolećne škole. Sedmodnevni trening „Kosovo i region u evro-atlantskoj perspektivi: regionalna saradnja i bezbednosni izazovi“ se od sutra održava u Peći, saopštilo je kosovsko ministarstvo spoljnih poslova, a osim kosovskih diplomata, na ovom treningu učestvuju i diplomate iz Albanije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Bugarske i Mađarske, sa kojima će raditi, kako je saopštilo ovo kosovsko ministarstvo, „eminentni profesori i iskusne diplomate iz Evrope i Sjedinjenih američkih država“, među kojima i američka ambasadorka u Ujedinjenim Nacijama u Njujorku, Rozmeri DiKarlo, austrijski ambasador Wolfgang Petrič, te predavači iz Džordž C. Maršalovog centra u Berlinu i regiona.

Dvema diplomatskim školama iz Beograda i Prištine, osim istovremenih aktivnosti, zajedničko je i to što su novinari pozvani i kod jednih i kod drugih da proprate aktivnosti nastavljača zvaničnih diplomatija Beograda i Prištine.

Na komemoraciji Rizaja u uniformama OVK

U Dečanima je danas održana komemoracija povodom smrti Bega Rizaja, jednog od učesnika sa Kosova u sukobima u Kumanovu.

Komemoraciji komandanta tzv. specijalne jedinice „Crni orlovi“ prisustvovalo na hiljade Albanaca. Rizaja su ispratila lica koja su nosila uniforme bivše Oslobodilačke vojske Kosova.

Na Fejsbuk stranici opštine Dečani objavljene su fotografije sa komemoracije i tekst u kome se navodi da je Rizaj bio „heroj Kumanovske bitke“.

Takođe se navodi da je Rizaj bio jedan od najistaknutijih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova – operativne zone Dukađini, Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca, kao i Oslobodilačke vojske Makedonije.

Beg Rizaj je jedan od devetorice kosovskih Albanaca koji je poginuo tokom nedavnih sukoba u Kumanovu. Rizaj, koji je tokom rata 1999. godine bio pripadnik jedinice „Crni orlovi“, sahranjen je na „groblju heroja“ u Glođanima uz prisustvo predstavnika skoro svih političkih stranaka.

Rizajevo telo su u raku položili uniformisani bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova. Uniforme te formacije zabranjene su od juna 1999. godine, kada je OVK „demilitarizovana“ složenim sporazumom koji je potpisan sa tadašnjim komandantom Kfora, britanskim generalnom Majkom Džeksonom.

Među prisutnima na sahrani bili su i Daut Haradinaj, brat Rizajevog ratnog komandanta Ramuša, Ljah Brahimaj bivši haški optuženik i nekadašnji komandant logora Jablanica, kao i Glauk Konjufca iz pokreta Samoopredeljenje.

Kao što je i najavljeno, Rizaju je priređen „herojski ispraćaj“, a ceo događaj organizovala je Opština Dečani.

Tekst sporazuma NATO i OVK iz juna 1999. godine

Tekst sporazuma NATO i OVK iz juna 1999. godine

Jedini političar koji je govorio na sahrani bio je Rasim Selmanaj, iz Haradinajeve alijanske za budućnost Kosova, koji je Rizaja nazvao herojem, navodeći da „albansko pitanje još uvek nije rešeno“.

Rizaj je, jedno vreme bio telohranitelj nekadašnjeg komandanta ONA u Makedoniji i lidera Demokratske unije za integracije, Alija Ahmetija, koji se, međutim, nije pojavio na sahrani.

Đurić: Konačno počinju razgovori o ZSO

U utorak konačno, posle godinu i po dana u Briselu počinju razgovori o Zajednici srpskih opština, rekao je za RTS direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

Marko Đurić je gostujući u Dnevniku RTS-a rekao da će srpska delegacija, u kojoj će biti i predstavnici Srba sa KiM, otići u Brisel da izbori prava Srba. Istakao je da su ti razgovori veoma važni.

Govoreći o platformi za Kosovo i Metohiju koju je pisao predsednik Tomislav Nikolić, Đurić je naveo da se o tome još nije raspravljalo.

Kako je istakao, prepustio bi predsedniku i premijeru da obaveste javnost o tome.

„Meni je srce puno kad vidim da se na najvišem nivou radi na rešavanju kosovskog problema i to je značajno za naš narod“, rekao je Đurić.

Istakao je da ima mnogo ekstremizma u južnoj srpskoj pokrajini i podsetio na užasne snimke iz Sirije na kojima se vidi da albanski ekstremisti čine strašne zločine.

Đurić kaže da to jeste razlog za brigu i nespokoj, ali ističe da državni organi preduzimaju sve što je potrebno.

„Trebalo bi da bude jasno da sa srpskim narodom ne treba da se igra, jer iza njih stoji Srbija“, poručio je Đurić.

Kada je reč o pravosuđu, Đurić je podsetio na oromnu tradiciju srpskog pravosuđa.

Konkurs za 48 sudija i 15 tužilaca srpske i drugih nacionalnosti na Kosovu i Metohiji, ističe u ponedeljak, a još uvek se niko nije prijavio.

Direktor Kancelarije za KiM očekuje da se sutra prijave kandidati za sve pozicije. Poručio je da sudije i tužioci deluju odgovorno i da će sutra biti predat spisak sudija i tužilaca u skladu sa sporazumom.

Đurić očekuje da će oni od 1. septembra zauzeti svoje pozicije.

Kosovska vlada potvrdila: Postignut sporazum o „priznavanju“ lekova iz Srbije

24.05. 2015, 10:36 Izvor: KoSSev

U Briselu je ove nedelje (u načelu) dogovoreno uzajamno priznavanje „sertifikata“ lekova između Kosova i Srbije, a potvrda dogovora se očekuje u narednim danima, saopštila je Kancelarija kosovskog premijera. Što se tiče roka za licenciranje apoteka na Severu za uvoz lekova iz Srbije, ove apoteke moći će da se prijave za licencu i nakon roka koji im je ranije postavljen – 31. maj 2015, takođe je saopšteno. U saopštenju se, međutim, ne navode informacije o tome kako će biti regulisano dostavljanje lekova zdravstvenim ustanovama na Severu, to jest, da li će to i dalje biti u vidu humanitarne isporuke uz privremene dozvole. Srpska strana se još uvek nije oglasila po ovom pitanju nakon postizanja sporazuma u Briselu. 

„Tokom razgovora koji su sa srpskom stranom održani 21. maja 2015, uz posredovanje Evropske unije, u načelu je dogovoreno uzajamno priznavanju sertifikata lekova između Kosova i Srbije. Potvrda dogovora se očekuje u narednim danima, a to znači da će lekovi proizvedeni u Srbiji, koji su do sada bili u opticaju na Kosovu, a bez ikakvih procedura registracije, ubuduće biti predmet ovog procesa i biće na kosovskom tržištu u skladu sa važećim zakonodavstvom. Kosovo je, takođe, omogućilo proizvođačima da svoje proizvode plasiraju na tržište Srbije. Kao rezultat uzajamnog prihvatanja sertifikata o farmaceutskim proizvodima, za svaki proizvod/lek biće urađena aplikacija za registraciju u drugoj zemlji,“ navodi se u saopštenju.

A u vezi sa licenciranjem apoteka na Severu za uvoz, u saopštenju se dodaje:

„Još jedno pitanje koje je raspravljano je licenciranje apoteka i farmaceutskih veleprodaja koje se nalaze u četiri severne opštine na Kosovu. Od 19 kompanija koje posluju u ove četiri opštine, šest su već licencirane od strane AKPPM, dok će se za 13 drugih uložiti napori kako bi se one ohrabrile da se prijave za licencu i nakon roka – 31. maj 2015 – koji je bio omogućen prethodnim sporazumom u Briselu.“



Pročitajte još:

Kancelarija za KiM: Apoteke na Severu nastavljaju da se snabdevaju lekovima i posle 1. juna

Od 1. juna apoteke sa Severa Kosova ne mogu da uvoze lekove

VOX POP: Da li ima nestašice lekova u našem gradu­? – ˝Kad nema para trpi a kad ima kupi…˝​

Od 1. januara uvoz robe na Sever samo uz kosovsku licencu; i srpski APR važi za započinjanje licenciranja​

Šta je prethodilo sporazumu

Apoteke na Severu Kosova su sredinom meseca dobile obaveštenje iz Carine Kosova da od 1. juna neće moći da uvoze lekove bez kosovskih licenci za uvoz, kao ni lekove proizvođača iz Srbije, jer oni nisu registrovani u kosovskom registru lekova, potvrdio je tada za KoSSev farmeaceut jedne od najsbadevenijih apoteka na Severu – „Moć prirode“, magistar farmacije Miodrag Trajić. On je tada objasnio i da je pitanje licenciranja apoteka na Severu za uvoz lekova kompleksno iz više razloga – da bi se licencirale za uvoz, apotekama su neophodni farmaceuti sa kosovskom licencom, a farmaceuti sa diplomama iz obrazovnog sistema Srbije, ne mogu da dobiju ove licence, jer ne postoji mogućnost nostrifikovanja njihovih diploma. Takođe, dodatan problem u slučaju da ne budu mogli da se uvoze lekovi srpskih proizvođača po Trajićevom svedočenju je taj što srpski lekari ne mogu da propišu zamenu za ove lekove iz kosovskog registra lekova, jer za propisivanje lekova inače koriste registar Srbije, a isti lekovi nisu registrovani u ova dva registra.

Kako je srpska strana u pogledu licenciranja lekova ispunila sve što je dogovoreno i traženo, a Priština nije odgovorila na zahteve EU – o uvođenju bilo kakvog licenciranja, u takvoj trenutnoj situaciji, od 1. juna, ne može se govoriti. Ovaj rok može ostati na snazi samo ako se u Briselu (razgovori prošle nedelje, prim.red.) budu rešila sva pitanja u vezi sa ovom temom. Privatne apoteke će se i posle 1. juna snabdevati kao i do sada, poručili su prošle nedelje za KoSSev iz Kancelarija za Kosovo i Metohiju.

Lekovi i zdravstveni materijal koje dobijaju zdravstvene ustanove na Severu Kosova, međutim, već nekoliko meseci preko administravnih prelaza iz centralne Srbije stižu u vidu humanitarnih isporuka, a uz privremene dozvole koje je do sada izdavala Administrativna kancelarija za Severnu Mitrovicu. Uprkos svedočenju brojnih građana, ali i same uprave zdravstvenih centara, u nekoliko navrata, da na Severu zbog ovakvog načina dopremanja lekova i materijala njihova nestašica traje već godinu dana, ovu informaciju pre dve nedelje je demantovao zamenik direktora mitrovičke bolnice, dr Zlatan Elek, koji je takođe naglasio tada da o promeni lekarskog šifrarnika za lekove ne razmišljaju, jer rade „po sistemu Republike Srbije“.

Golubac zaleđen pa potopljen FOTO

Na području Golupca nešto pre 17 sati je pala velika količina grada koji je razbijao prozore na kućama i izloge, piše “Blic“.

IZVOR: B92, , 24.05.2015. | 19:24

foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić

Beogradskom listu su se javili čitaoci koji su naveli da su po prestanku grada i kiše ulice poplavljene, a saobraćaj je potpuno obustavljen.

Policijske i vatrogasne ekipe pokušavaju da saniraju stanje, a dodatni problem je što je cela magistrala blokirana zbog čega njihova vozila nisu mogla da priđu koloni vozila koje je nevreme zahvatilo i skoro bukvalno zaledilo.

Pročitajte još: Nevreme u Novom Sadu praćenom jakom kišom izazvalo je velike probleme u saobraćaju.

foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić
foto: Facebook/Jelena Ilić

19.05.2015 |08:00 -23:55 Dok Srpska Vlada blefira pred svojim narodom i uz podršku NVO sektora predaje Kosovo Šiptarima, prosečan građanin samo beži i povlači se pred najezdom INEGRATORA ZA KOSVSKU REPUBLIKU!


Senić: Gazivode blef, ZSO po kosovskim zakonima

Aleksandar Senić odbacio je tvrdnje da su nesporazumi Beograda i Prištine u vezi sa hidroakumulacijom Gazivode razlog za neotvaranje poglavlja.Aleksandar Senić 

Predsednik Odbora za evropske integracije Skupštine Srbije tvrdi da je neistina da su Gazivode uslov za otvaranje poglavlja kako se navodi iz Vlade Srbije.

„To je jedan beskrupulozni blef. Gazivode su samo izgovor da se prikrije nesposobnost vlade. Susreo sam se i sa Hanom, kao i sa Mogerini, Mekalisterom, Danijelsonom i sa mnogim drugim predstavnicima EU. Nikada nije rečeno da su Gazivode uslov za otvaranje poglavlja, već isključivo izrada akcionih planova za poglavlja 23 i 24. Pravi i jedini istiniti odgovor zašto nema otvaranja poglavlja je taj što srpska vlada nije uradila domaći zadatak i nema valjane akcione planove što je osnovni preduslov“, rekao je Senić.

Senić je ocenio da je Srbija loše pregovarala o Briselskom sprazumu, te se došlo u situaciju da se o nadležnosti Zajednice srpskih opština mora ponovo razgovarati.

„Sama odredba da ZSO bude konstituisana po kosovskim zakonima je otežavajuća okolnost po nas, jer njihovi zakoni ne predviđaju mogućnost stvaranja bilo kakve autonomije unutar samog Kosova, niti formiranja nekog novog nivoa vlasti, koji bi mogao da okupi samo srpske opštine. Briselski sporazum je morao biti drugačije ispregovaran, da budu zaštićeni Srbi na Kosovu i njihova prava, a svakako da najveću krivicu za loš sporazum snosi pregovarač, kao i onaj ko ga je u tome podržavao“, kazao je Senić.

Beograd i Priština bez konačnog dogovora o telefoniji

Šef srpske delegacije u razgovorima sa Prištinom Marko Đurić rekao je da je posle današnje runde razgovora Beograda i Prištine o telekomunikacijama ostalo još nerešenih pitanja do konačnog sporazuma.

Marko Đurić je posle razgovora u Briselu naveo da je šefica prištinske delegacije Edita Tahiri na današnjim razgovorima zahtevala da Srbija za potrebe Kosova zatraži od Međunarodne telekomunikacione unije pozivni broj za tu teritorijalnu oblast, javlja Beta.

Šef Kancelarije Vlade Srbije za KiM Marko Đurić (Arhivska fotografija)

Šef Kancelarije Vlade Srbije za KiM Marko Đurić (Arhivska fotografija)

Prema Đurićevim rečima, to u ovoj fazi razgovora ne može da se razmatra dok se ne dobiju garancije da će istovremeno sa tim procesom „Telekomu Srbija“ biti omogućena pokrivenost mobilne i fiksne telefonije na celoj teritoriji KiM.

Đurić ističe da su današnji razgovori prošli u duhu želje Beograda da napreduje u nalaženju rešenja za rad „Telekoma Srbija“ na KiM i želje Prištine da što pre ostvari svoje ciljeve oko dobijanja pozivnog broja.

Naglašava da su se lako dogovorili oko pitanja koja se ne odnose na imovinu i na status, a kad je bilo reči o pitanjima statusa i imovine „stvari su išle nešto teže“.

Kako kaže, još predstoji „jedna suma razgovora pre nego što postignemo konačni sporazum o telekomunikacijama“.

Đurić naglašava da treba da se osigura da „Telekom Srbija“, do uspostavljanja nove kompanije, može nesmetano da servisira i korisnike i opremu, da će joj oprema koja joj je ranije oduzeta biti vraćena.

„I naravno kada je reč o biranju brojeva, što je isto i u političkom i u simboličnom smislu važno, da će naši ljudi kada zovu, recimo, iz Kosovske Mitrovice u Niš ili Kraljevo i dalje birati lokalni poziv, a ne međunarodni broj“, ukazuje Đurić.

Navodi da su to pitanja koja ostaju da se rešavaju u narednim razgovorima o telekomunikacijama.

Đurić dodaje da je danas pozitivno u diskusiji bila priča oko redosleda poteza, odnosno kako treba da ide sa osnivanjem kompanije.

Tahiri: Kosovo dobija telefonski kod

Šefica prištinske delegacije Edita Tahiri navodi da Kosovo dobija kod telefonije i da će zahtev poslati Austrija i dodaje da će kosovski operatori sarađivati sa onima iz centralne Srbije, kada je reč o romingu sa ciljem smanjenja tarife.

Tahiri je za RTK rekla da su se radne grupe Prištine i Beograda složile sa elementima sprovođenja plana u vezi pitanja koja se tiču telekoma, kao i da će biti dozvoljeno „jednoj novoj telefonskoj kompaniji na Kosovu da ograničeno deluje“.

Šefica prištinske delegacije je, takođe, insistirala da se ne radi o novom operateru telefonije s obzirom na to da se „on na Kosovu dobija isključivo tenderom“.

Prema njenim rečima, radne grupe Priština i Beograda su se saglasile da se tokom ovog meseca ponovo sretnu u Briselu i da tokom dva dana zaredom preciziraju svaki detalj sprovođenja plana u vezi telekoma, kako bi potom o tom pitanju razgovarali i premijeri.

Radne grupe bi trebalo da se ponovo sastanu kako bi razgovarale o osiguranju vozila. „O tom pitanju saglasne su obe strane“, ističe Tahiri.

Približeni stavovi Priština – Beograd – telefonski kod za Kosovo tražiće Austrija

19.05. 2015, 21:14 Izvor: RTK

Izvor: RTK (tekst je preveden sa albanskog)

Priština i Beograd su napravili napredak u usklađivanju stavova o pitanjima u vezi sa telekomunikacijama.

Glavni pregovarač Kosova, Edita Tahiri, potvrdila je to nakon sastanka radnih grupa koje su se složile sa elementima plana implementacije.

Prema njenim rečima, Kosovo će dobiti telefonski kod, dok će aplikaciju u ime zemlje predati Austrija. Postoji saglasnost da operatori sa Kosova i iz Srbije sarađuju u cilju smanjenja tarifa rominga.

Povezani članci:Beograd i Priština blizu dogovora o telefonijiTelenor jedini srpski operator koji se prijavio za trećeg mobilnog operatera na Kosovu

Otvoren tender za trećeg operatora mobilne telefonije na KiM-u; i srpski operatori u igri?

Kosovo traži alternativne načine za pozivni broj i internet domen – pomoći će i ambasade

Dok će se, po rečima glavnog pregovarača, privremeno dozvoliti nova GSM kompanija na Kosovu koja će imati ograničen obim. Tahiri je insistirala da to nije novi operator na Kosovu, jer se tiče samo tendera.

Delegaciji Kosova navodi i da su se Priština i Beograd dogovorili da se ponovo sastanu ovog meseca u Briselu, kada će se tokom dva uzastopna dana utvrditi tačni detalji plana implementacije u vezi sa pitanjem telekomunikacija, tako da će se ovo pitanje preneti na premijere na neki od sastanka u budućnosti.

Radne grupe će se ponovo sastati sutra da razgovaraju o osiguranju vozila. O ovom pitanju su se strane već saglasile, tako da je, prema glavnom pregovaraču, prioritet zaključak o ovoj temi, i kao što je planirano, potpisivanje sporazuma 4. juna.

U Prištini sutra protest porodica uhapšenih u Kumanovu: „Albanci su naučili da žive dostojanstveno“

19.05. 2015, 10:32 Izvor: KoSSev

Foto; Tanjug/AP

Nakon što su neke od uhapšenih Albanaca sa Kosova koji su učestvovali u sukobima protiv makedonskih snaga bezbednosti u Kumanovu porodice juče posetile u zatvoru u Makedoniji, one su za sutra zakazale i demonstracije u Prištini. U saopštenju koje je preneo kosovski portal „Gazeta Express“, porodice će zahtevati od kosovskih institucija da „preduzmu konkretne korake kako bi zaštitili svoje građane koji su uhapšeni i mučeni od strane slavo-makedonskog režima i servilnih Albanaca u institucijama“, kao i prebacivanje tela ubijenih na Kosovo. Porodice „boraca“ koji su se borili za „slobodu i pravdu Albanaca u Makedoniji“ protestuju i u znak revolta protiv „ravnodušnih“ kosovskih institucija, ali i izjava kosovskih zvaničnika koji su „borce za slobodu“ nazvali teroristima. Sutrašnji protest porodica učesnika u sukobu u Makedoniji organizuju uz podršku organizacija ratnih veterana. 

U nastavku pročitajte celo saopštenje:

Poziv za protest

Poštovani sunarodnici,

Mi, porodice nekadašnjih UČK boraca, koji su se borili za pravdu i dostojanstvo Albanaca u bici Kumanova, uz podršku organizacija ratnih veterana, studenata, prijatelja, prijatelja naših porodica, organizujemo protest ispred Vlade Kosova, uz sledeće uslove:

– Hitno zahtevamo od kosovskih institucija da u najkraćem mogućem roku preduzmu konkretne korake kako bi zaštitili svoje građane koji su uhapšeni i mučeni od strane slavo-makedonskog režima i servilnih Albanaca u institucijama.

– Tražimo da Vlada Kosova hitno preduzme konkretne akcije u identifikovanju i dovođenje trupa koje su ubijene za slobodu i pravdu Albanaca u Makedoniji.

– Mi protestujemo u znak revolta protiv naših institucija, koje su više od nedelju dana ravnodušne prema svojim građanima, koji su ubijeni, tučeni, mučeni i od strane policije i diktatorskog režima Makedonije.

– Mi protestujemo u znak revolta protiv tvrdnje lidera kosovskih institucija, koji nazivaju bivše borce za slobodu teroristima. Ti momci nisu uopšte štedeli sebe za slobodu Albanaca na Kosovu, u Preševskoj dolini i Makedoniji.

Albanci su naučili da žive dostojanstveno. Albanci nikada nisu prihvatili i neće prihvatiti da budu gaženi. Dostojanstvo i sloboda naših sunarodnika u Makedoniji je odgovornost svih nas. Patriotizam i odanost naših momaka za albansku naciju je dokazano njihovim delima. Oni su bili deo svakog oslobodilačkog rata kako bi očuvali naš san za ujedinjenje albanskih zemalja.

Pozivamo sve one koji se osećaju Albancima da se priključe ovom protestu.

Protest će se održati u sredu – 05.20.2015, pred zgradom vlade, kod Narodnog pozorišta.

Sati: 12:00

Slava mučenicima nacije!

Predstavljen Nacrt strategije civilnog društva za praćenja primene Briselskog sporazuma

07.05.2015, 11:52 Izvor: KoSSev

Praćenje primene Briselskog sporazuma, sa posebnim uvažavanjem osobenosti Severa Kosova, praćenje delovanja samog civilnog društva i stanja u njemu i komunikaciona strategija – tri su glavna segmenta Nacrta strategije za praćenje primene Briselskog sporazuma, koju su juče u Kosovskoj Mitrovici predstavili autori Nacrta strategije dr Dušan Janjić i koordinator Foruma za Etničke odnose iz Beograda (FER), Nenad Đurđević. Prema istom Nacrtu strategije, predloženi su i koraci identifikovanja interesnih grupa po sektorima važnim za srpsku zajednicu na Severu Kosova – privrednici, obrazovanje, kultura, i mediji, kao i aktivnosti. 

Civilno društvo prisutno – javna rasprava o smernicama delovanja izostalaIako je Nacrt strategije stavljen na javnu raspravu da bi se kroz diskusiju, smernice o delovanju civilnog društva sa Severa dopunile, to je međutim, u najvećoj meri izostalo, uprkos dobroj posećenosti, dok je diskusija otišla u pravcu iznošenja problema sa kojima se civilni sektor na Severu suočava u svom delovanju, a iznešena je i optužba na račun organizatora o tome zašto nisu pozvane i ostale organizacije i predstavnici organizacija, poput izvršnog direktora CPT-a, Nenada Maksimovića, iako su dva predstavnika iz ove organizacije bila prisutna, među kojima i predsednik Upravnog odbora ove organizacije.

„Briselski sporazum se tiče uključivanja četiri opštine na Severu u pravni i politički sistem na Kosovu i u njegovom donošenju nisu učestvovali Srbi sa Severa Kosova, odnosno, primena sporazuma je ovdašnjim Srbima nametnuta. Lokalna zajednica nije mogla da utiče na pregovaračke strane tokom dosadašnjeg pregovaračkog procesa koji se vodio i još uvek vodi u Briselu. Javnost percipira čitav pregovarački proces kao visoko netransparentan, i kad kažem javnost, mislim ne samo na lokalnu zajednicu odavde, već i na kosovske Albance, građane u Srbiji, pa i onaj deo međunarodne zajednice koji zainteresovano prati kosovsko pitanje,“ istakla je na početku skupa organizatorka iz Centra za razvoj zajednica, Tatjana Lazarević.

Ona je dodala da u situaciji „oslabljenih kapaciteta“ u kojoj su se Srbi sa Severa, ali uopšte na čitavom Kosovu sada našli, ne bi trebalo da dozvole da budu „potpuno isključeni“ i iz praćenja dalje primene ovog sporazuma i razgovora u Briselu, jer se konkrenti sporazumi iz Brisela, po njenim rečima, u najvećoj meri neposredno tiču sudbine Srba sa Severa, te da je u takvim okolnostima, „osnovna i početna obaveza“ civilnog društva da informiše i „protumači“ događaje iz Brisela, koje građani sa Severa posmatraju kao „zamešeteljstvo“ visoke politike, ali i da pokrene mobilizaciju zajednice i civilnog društva, kako bi sami građani probali da utiču na tok i uređenje sopstvenih života – koliko je to moguće u – za njih nepovoljnom političkom okviru.

Dušan Janjić je rekao da su se svi koji su analizirali Briselski dijalog od početka, složili da Kosovo nikad nije vođeno kroz „klasičan mirovni proces“, ili proces pomirenja, sa aktivnim civilnim društvom, već da je to uvek bio dogovor političkih elita.

„I ovo je dogovor političkih elita. S obzirom na to da se on odvija pod medijacijom EU, ili, još preciznije, evropske birokratije, koja, kao i svaka, obožava tajnovitost, kontrolisanu javnost, mi ovde imamo evidentno odsustvo transparentnosti, imamo dogovor o odsustvu transparentnosti. Imate vrlo kratke usmene izveštaje koji idu na Parlamente, malo jasnije izveštaje oficijelnih govornika EU, imate veštinu albanskog pregovaračkog tima koja preko medija pusti malo više i tu su sve vreme u prednosti što se tiče aktiviranja javnosti i dobijanja predloga,“ istakao je Janjić u uvodnoj reči.

Građani se moraju aktivno uključiti u proces praćenja sporazuma iz Brisela

Janjić je naglasio da Strategija za delovanje civilnog društva za praćenje primene Briselskog sporazuma treba da pokriva tri prostora i da se sami građani moraju aktivno uključiti u proces praćenja. Potrebno je nadgledanje Briselskog dogovora, rekao je Janjić, sa posebnim uvažavanjem osobenosti Severa Kosova jer, kako je kazao, bez informisane javnosti, nema aktivnih građana, a bez njih „padaju svi sporazumi“.

„Jako je važno da civilno društvo, pošto je u kontaktu sa građanima, bude onaj koji bi i obavestio ljude ali i alarmirao građane – tzv. early warning report je sada nužan. Dinamika nije dobra,“ rekao je Janjić, dodavši:

„Prvo monitoring na primeni Briselskog sporazuma i sa posebnim uvažavanjem osobenosti Severa Kosova. Ne može se mnogo uticati na dogovaranje, ali na praćenje – da i preko praćenja, onda se dobija ona snaga o kojoj sam rekao – bićete jaki koliko se nametnete. Jer vidite, bez informisane javnosti, nema aktivnih građana. Bez aktivnih građana, na kraju, padaju svi sporazumi,“ rekao je Janjić, navodeći i ostale ključne segmente strategije.

Politička mapa kosovskih Srba se promenila, prostor za civilno društvo da deluje; novi odnosi komunikacije sa Beogradom„Mi imamo sada jednu drugačiju mapu, da li je bolja, ili nije, nije na meni da govorim, ali očigledno da ta mapa proizvodi svoj unutrašnji problem, bez obzira što su svi došli pod jednu kapu, koja se zove Srpska lista, samo je Nenad Rašić u parlamentu izvan te kape, očigledno je da u toj kapi postoji više glava koje ne rade zajedno, to su te različite političke navike, pravila ponašanja i različiti interesi. Taj unutarnji politički pluralizam za srpsku zajednicu je do sada bio tabu tema u ime nekog nacionalnog jedinstva, mislim da je ono otvoreno i da je to prostor za civilno društvo jer je civilno društvo zainteresovano da predstavlja građane, a nije direktno involvirano, da učestvuje u tome,“ naglasio je Janjić i dodao:“Ili će civilno društvo podržati, ukoliko je za EU integracije, ili će onaj drugi deo civilnog društva podržati upravo produbljavanje haosa i barikada. Nije jednostavno biti civilno društvo na Severu Kosova, imate proevropsko, prosrpsko i evropsko, ja bih rekao i imate ovo slavenofilsko, to je realnost.“

Janjić je naglasio i da se u nizu trendova i potreba uspostavljaju novi odnosi komunikacije sa Beogradom.

„Može vama od zvaničnika da priča ko šta hoće – da će Srbija sve dalje finansirati kao ranije, a to nije tačno. Jednostavno Srbija nema te pare. Srbija nema pare za  nepostojećih 12.000 studenata ovdašnjeg Univerziteta,“ podvukao je Janjić.

„Strategija mora da obuhvati i monitoring delovanja samog civilnog društva i stanja u njemu. I poslednje je – komunikaciona strategija,“ rekao je Janjić, dodavši da komunikaciona strategija mora da „prenosi glavnu poruku“, koja bi, takođe, morala jasno da se definiše.

Nacrt strategije za delovanje civilnog društva na Severu u praćenju Briselskog sporazuma, ali i čitavog procesa briselskog dijaloga razvijan je tokom nekoliko proteklih meseci istraživanja, koje je FER, zajedno sa Centrom za razvoj zajednica sprovodio na Severu Kosova, u Južnoj Mitrovici i Prištini, tokom serije intervjua, fokus grupa i ostalih podataka prikupljanih sa terena.

Koordinator FER-a, Nenad Đurđević, rekao je da su za Srbe na Severu, prema rezultatima istraživanja, ključni koraci za pronalaženje rešenja oslanjanje na sopstvene snage, odnosno stvaranje konsenzusa o interesima srpske zajednice kroz različite oblike udruživanja, razvoj privredne aktivnosti kroz ulaganja u mala i srednja preduzeća, kao i decentralizacija – ostvarivanje određenog stepena autonomije Severa Kosova i upravljanje sopstvenim resursima.

Đurđević je kazao da je predlog koji su autori izneli zapravo samo osnov za razvijanje strategije kojom bi se identifikovale interesne grupe po sektorima važnim za Srbe na Severu Kosova.

„Privrednici, obrazovanje, kultura, mediji i organizacije koje prate zakonodavstvo, bilo na Kosovu, ili u Srbiji, koji bi trebalo da budu organizovani u neke vrste mreža, ili neformalnog organizovanja, a svi bi zajedno mogli da čine nešto što se u Srbiji zove Konvent za posmatranje pridruživanja Srbije EU, sa ciljem da se nekako profesionalizuje i specijalizuje po oblastima – posmatranje svega što je posledica Prvog sporazuma i budućih sporazuma i na koji način oni utiču na život,“ kazao je Đurđević.

Važno je između ostalog i informisanje o funkcionisanju institucija na Kosovu i upoznavanje sa zakonodavstvom Kosova, dodao je Đurđević, što, po njegovoj oceni, nedostaje ne samo civilnom društvu, već i predastavnicima lokalne samouprave.

Potom, organizovanje grupa po resorima koje će pratiti sprovođenje sporazuma po sektorima i proceniti uticaj dogovora na lokalne prilike, identifikovanje političkih partija i nevladinih organizacija sa kojima može doći do saradnje radi predstavljanja stavova organizacija sa Severa Kosova i uticanja na donošenje odluka u Beogradu i Prištini, su dalji koraci uključivanja civilnog društva.

Koliko će se dobiti u pregovorima kada dođe na red organizacija Univerziteta – tema je i civilnog društva 

„Koliko će se dobiti u pregovorima kada dođe na red organizacija Univerziteta – to je druga priča. Ali upravo je to tema civilnog društva – kakvo obrazovanje hoćemo, kakvu mrežu, kakav Univerzitet..? Da bih ilustrovao, da bih bio što konkretniji i što kraći – hajde ohrabrite se! Budimo spremni da će kao srpska zajednica, jer se ovde radi o etničkom principu legitimno, imati intergrisani Univerzitet sa 1000-1200 studenata. Šta je sa drugima? Zašto ne bi bilo lokalno javno privatno partnerstvo? Zašto ne bi bilo privatizacije obrazovanja? Zar je bolje čuvati privilegije pojedinih menadžera i profesora koji najčešće nisu odavde, ili je bolje graditi jednu živu, akademsku i obrazovnu zajednicu u kojoj u krajnjoj liniji studiraju i ljudi koji nisu odavde, a govore srpski, engleski, albanski. Ali to je i ekonomija, to je i komunikacija. To je momenat koji je izazov za civilno društvo i pravi prostor,“ objasnio je Janjić, govoreći o prištinskom univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici.


Nacrt strategije je kruna dosadašnjih aktivnosti u okviru projekta „Sever za transparentniji Briselski sporazum“, koje je Centar za razvoj zajednica sprovodio u saradnji sa građanima Severnog Kosova i partnerima, među kojima je i „Forum za etničke odnose“, a finansijski podržala Kosovska fondacija za otvoreno drustvo (KFOS). Iako skup nije predvideo učešće predstavnika institucija, zamenik kosovskog ministra za javnu administraciju i savetnik kosovskog premijera za zajednice, Bajram Geci, prisustvovao je uvodnom delu ovog skupa.

Izbeći nametanje rešenja: Monitoring primene briselskih dogovora iz perspektive Severa Kosova, civilno društvo da deluje, promeniti komunikacijsku strategiju uključivanja Severa

18. 05. 2015, 1:00 Izvor: KoSSev

Dr Dušan Janjić i Nenad Đurđević: Teze za izradu buduće strategije delovanja srpskog civilnog društva na Kosovu (Polazne teze predstavljene su 6. maja u Kosovskoj Mitrovici u okviru projekta „Sever za transparentniji briselski sporazum“ koji sprovodi lokalna nevladina organizacija „Centar za razvoj zajednica“.)

Briselski dijalog, koji ima za cilj ‘normalizaciju’ odnosa Kosova i Srbije rezultirao je serijom dogovora i sporazuma.

Među tim dogovorima i sporazumima ima onih koji se mogu odrediti kao tehnički sporazumi (na primer o katastrima, matičnim knjigama, univerzitetskiom diplomama, slobodi kretanja, carini itd.), uključujući i “Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju odnosa”, postignut aprila 2013. godine i koji se tiče integracije Severa Kosova u ustavni i zakonodavni okvir Kosova, ukidanja srpskih državnih institucija, odnosno uključivanja svih Srba u kosovski sistem. Postoje i oni sporazumi koji su rezultat primene, ili neprimene dogovorenog (na primer, sporazum o osnivanju Privremenog fonda za razvoj Severa Kosova ili sporazum o tzv. parku mira).

Predstavljen Nacrt strategije civilnog društva za praćenja primene Briselskog sporazuma

Primena ovih sporazuma ima sledeće posledice:

– Uvodi nove – evropske standarde u svakodnevan život, ali i u poslovanje;

– integriše Sever Kosova kao i celokupnu srpsku zajednicu na Kosovu u zakondavni i institucionalni sistem Kosova;

– menja se sadašnji položaj Srba i dovodi do suočavanja zajednice s novom praksom;

– menja se politička mapa srpske zajednice;

–  uspostavljaju se nova pravila u odnosu sa Beogradom.

Dijalog, primena dogovorenog, ili proces normalizacije, trajaće niz godina, što će zahtevati aktivno učešće civilnog društva u praćenju ovog procesa kao i u nadgledanju dogovorenih sporazuma koji će imati uticaj na srpsku zajednicu, naročito na Severu Kosova.

Jedan od najčešće isticanih prigovora, ili slabosti dosadašnjeg procesa je netransparentnost samog dijaloga; potom, nedovoljna obaveštenost onih kojih se proces tiče o tome šta im on donosi i kako se u njega uključiti. Bez obaveštene javnosti nema ni aktivne javnosti. To znači da nema aktivne podrške za proces normalizacije.

Da bi se izbeglo nametanje rešenja, ili moguće urušavanje procesa, potrebno je razmotriti sledeća pitanja:

– Uspostavljanje monitoringa primene briselskih dogovora iz perspektive Severa Kosova;

– potreba za celovitom strategijom monitoringa i delovanja civilnog društva u procesu uključivanja Severa Kosova u proces normalizacije;

– izgradnja i promena komunikacijske strategije uključivanja Severa u proces normalizacije.

Ove teze predstavljaju polazan ‘okvir’ koji može poslužiti organizacijama, ili pojedincima, pripadnicima srpske zajednice na Kosovu koji žele da se prihate, ili učestvuju u izradi Strategije civilnog društva u praćenju briselskog procesa.

Briselski sporazum i civilno društvo – pogled sa Severa: Predlozi aktivnosti za izradu Strateije srpske zajednice na Kosovu

Pri razmatranju predloga koji mogu doprineti izradi Strategije srpske zajednice na Kosovu važno je oslušnuti šta Srbi – građani Severa Kosova, smatraju da je potrebno da se uradi kako bi došlo do pronalaženja rešenja i koje korake je potrebno preduzeti radi poboljšanja njihovog položaja. Predlozi su proizašli kao rezultat istraživanja putem ankete i fokus grupa koje je Forum za etničke odnose sproveo 2013. godine u osvit lokalnih izbora na Kosovu. Ovo su najvažniji predlozi:

– Oslanjanje na sopstvene snage – stvaranje konsenzusa o interesima srpske zajednice kroz različite oblike udruživanja građana, rad na postizanju konsenzusa o zajedničkim interesima Srba na Kosovu, bilo onih koji žive na Severnom Kosovu, bilo onih južno od Ibra, potreba izrade strategije sa konkretnim ciljevima i aktivnostima za period pet do deset godina; udruživanje zarad zaštite sopstvenih prava, obrazovanje načinima zaštite ljudskih prava i obučavanje osoba i stvaranje organizacija koje bi bile sposobne da zastupaju prava srpskog naroda sa Severa Kosova kod institucija Kosova i Srbije, pred međunarodnom organizacijama i instutucijama;

– razvoj privredne aktivnosti – kroz ulaganja u mala i srednja preduzeća. Samo se privredna aktivnost vidi kao realna osnova koja će obezbediti uslove za održiv opstanak Srba na Severu Kosova. Samim tim, strateški i ciljano treba usmeriti investicije i fondove koji su dostupni; napraviti analizu potreba i potencijala i na osnovu toga plasirati sredstva, uz napuštanje ličnih animoziteta zarad opšteg cilja. Jedini realan izlaz iz ovakve situacije se vidi u povećanoj zaposlenosti;

– decentralizacija – ostvarenje određenog stepena autonomije Severa Kosova, oslanjanje na sopstvene snage i upravljanje sopstvenim resursima kojima raspolažu opštine (rudama, šumama, potencijalom za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo);

– vođenje lokalne politike – želja je da se energija usmeri na lokalne probleme i unapređenje lokalnih prilika i kvaliteta života građana. Građani smatraju da je potrebno okretanje od visoke politike na koju nemaju uticaj;

– iskoristiti visok potencijal za političko angažovanje pojedinaca – praćenje politike u medijima je opšta pojava koju praktikuju skoro svi, tačnije preko 94% građana. Polovina ispitanika ima proaktivan stav u smislu da je spremna da za svoje ideje pokuša da pridobije svoje prijatelje, kolege i poznanike. Trećina anketiranih je aktivno učestvovala u kampanjma pružajući podršku jednoj od političkih opcija.

Predlog koraka koji vode ka boljem organizovanju građana na Severu Kosova

Važan korak je identifikovanje interesnih grupa po sektorima važnim za srpsku zajednicu na Severu Kosova, i to između ostalih:

– privrednici/ekonomski razvoj;

– obrazovanje (srednje, visoko);

– kultura;

– mediji;

– zdravstvo;

– praćenje briselskog procesa, praćenje rada Skupština i odluke vlada na Kosovu i u Srbiji i njihove posledice na Sever Kosova; praćenje sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa Evropskom unijom.

Predlog aktivnosti:

– Organizovanje grupa po oblastima (resorima) koje će pratiti sprovođenje sporazuma po sektorima i proceniti uticaj dogovora na lokalne prilike;

– upoznavanje o funkcionisanju institucija na Kosovu (Skupština, Vlada, Predsednik) i sa zakonodavstvom Kosova;

– formiranje centra  koji će po usaglašavanju sa radnim grupama (resorima) putem saopštenja vladi Srbije, vladi Kosova, predstavnicima međunarodne zajednice i zainteresovanoj javnosti izražavati svoje stavove;

– identifikovanje političkih partija i nevladinih organizacija radi uspostavljanja dijaloga, kako bi došlo do predstavljanja i zagovaranja stavova građana i organizacija sa Severa Kosova radi ostvarivanja uticaja na donošenje zakona u Skupštini Kosova, na odluke Vlade Kosova kao i što boljeg informisanja šire javnosti o prioritetima srpske zajednice;

– identifikovanje političkih partija i nevladinih organizacija sa kojima može doći do uspostavljanja dijaloga kako bi se bolje predstavili stavovi građana i organizacija sa Severa Kosova i zagovaranje predloga politika radi  ostvarivanja uticaja na donošenje odluka Vlade Srbije i informisanje javnosti u Srbiji;

– uspostavljanje saradnje sa organizacijama sa centralnog Kosova – albanskim i srpskim, kako bi se identifikovale aktivnosti na promovisanju interesa srpske zajednice kao i  aktivnosti koje doprinose povezivanju i boljem upoznavanju nacionalnih zajednica na Kosovu ili povećanju poverenja među njima;

– uspostavljanje stalne komunikacije sa srpskim poslanicima i poslanicima iz drugih nevećinskih zajednica u Skupštini Kosova; insistirati na formalizaciji komunikacije kroz uspostavljanje ‘sastanaka sa poslanicima’ koji bi se organizovali dva puta godišnje;

– uspostavljanje koordinacije formiranih interesnih grupa – primer Konventa za posmatranje proces pregovora Srbije sa Evropskom unijom predstavlja jednu od mogućnosti organizovanja;

– uspostaviti stalnu komunikaciju i saradnju sa gradonačelnicima Severne i Južne Mitrovice i organizacijama civilnog društva  na obe strane, radi razmatranja koraka koji bi vodili uspostavljanju većeg poverenja između zajednica kroz pokretanje inicijativa koje doprinose povezivanju severnog i južnog dela grada;

– izgradnjom poverenja između lokalnih predstavnika i traženjem konsenzusa  oko unapređenja života svih građana i  zajednica, a uz podršku Vlada u Prištini i Beogradu, prevazići podele na i oko glavnog mosta na Ibru. Ovakvi koraci treba da preduprede jednostrane odluke i da preduprede aktivnosti koje su doprinele da dođe do postavljanja “parka mira“ odnosno zahteva za trenutno uspostavljanje saobraćaja preko glavnog mosta na reci Ibar. U pronalaženju rešenja potrebno je voditi se već postojećim predlozima koji su razmatrali  prevazilaženje podele na reci Ibar (npr. predlog Saveta  Evrope).

Ovo su samo neki od predloga aktivnosti koji mogu biti iskorišćeni u razmatranju ideja za izradu Strategije srpske zajednice, koje je potrebno dalje razraditi, pre svega kroz uspostavljanje dijaloga sa zajednicom na čitavoj teritoriji Kosova; srpsko – srpski dijalog na čitavom Kosovu radi sagledavanja i definisanja prioriteta zajednice i načina zastupanja interesa u novim poltičkom kontekstu nastalom posle postizanja “Prvog sporazuma o principima koji regulišu normalizaciju odnosa“ trebalo bi da bude najvažniji kratkoročni cilj u daljem delovanju civilnog društva.

Na kraju, Strategija treba da bude rezultat konsultativnog procesa koji bi vodili lokalni akteri uz saradnju sa civilnim društvom na Kosovu, Srbiji i uz podršku međunarodnih partnera. No, da bi Strategija imala podršku zajednice i da bi bila postavljena na realnim osnovama, mora da proizađe kao proces sveobuhvatnih konsultacija sa srpskom zajdnicom na Kosovu i da uzme u obzir kompleksnu političku situaciju u kojoj se Srbi na Kosovu i Srbija nalaze.

Autori teza dr Dušan Janjić i Nenad Đurđević

14.05.2015 |08:00 – 23:55 Danas uspostavljen „međunarodno-lažni“ sistem, da Šiptarski teroristi istražuju o svom teroru i etničkom čišćenju nad Srba na Kosovu i Metohiji !!! Koliko li će Šiptari biti objektivni ??? Šta mislite???


Ban Ki Mun: Što pre formirati ZSO

Generalni sekretar UN Ban Ki-mun pozdravio je danas nastavak dijaloga Beograda i Prištine i postignuti sporazum o pravosuđu i istakao da je jedno od ključnih preostalih pitanja upostavljanje Zajednice srpskih opština. Ban Ki Mun

Beograd i Priština bi, kako je istakao, trebalo da preduzmu sve neophodne korake radi dosledne primene svih dosad postignutih dogovora.

“Duh konstruktivne saradnje i naglasak na zajedničkim interesima ostaju ohrabrujući, a sporazum o integrisanju pravosuđa na severu Kosova, postignut 9. februara, pokazuje posvećenost obe strane implementaciji Briselskog sporazuma i nastavku dijaloga”, istakao je Ban u svom redovnom tromesečnom izveštaju, koji je objavljen na sajtu UN.

Takođe je, kako je naveo, od ključnog značaja da Beograd i Priština ostvare napredak u implementaciji onih odredbi Briselskog sporazuma koje još nisu rešene.

Ključno pitanje u tom pogledu ostaje uspostavljanje Zajednice srpskih opština, ocenio je Ban i apelovao na političke lidere u Beogradu i Prištini da hitno pristupe rešavanju tog pitanja uz konsultovanje kosovskih Srba i njihovih političkih lidera, na čije interese će, kako je naveo, direktno uticati stvaranje ZSO.

Konstatujući da su kosovske vlasti preduzele korake radi uspostavljanja Specijalnog suda koji će procesuirati dela proistekla iz nalaza Specijalnih istražnih jedinica EU, Ban je naglasio da su naredni koraci još važniji.

„Od suštinskog značaja je da sledeći koraci u procesu koji su ključni za budućnost Kosova, uslede brzo i ja pozivam političke lidere na Kosovu da udvostruče svoje napore u tom cilju“, naveo je on.

Generalni sekretar je pozdravio „jasnu odlučnost koju je pokazala kosovska vlada u pravcu neophodnih ekonomskih reformi, poštovanju vladavine prava i angažovanja radi promovisanja poverenje među zajednicama na Kosovu“, uprkos mnogim izazovima sa kojima se suočila u prvih sto dana.

„Snažno apelujem na sve političke aktere na Kosovu da se uzdrže od upotrebe nasilja kao sredstva za postizanje političkih ciljeva i da rešavaju svoje nesuglasice mirnim putem“, rekao je Ban.

Izveštaj obuhvata period od 16. januara do 15. aprila 2015. godine, a objavljen je uoči sednice Saveta bezbednosti UN koja će biti održana 26. maja i na kojoj će biti ovaj dokument razmatran.

Potpisan novi sporazum o vladavini prava

Dugi sporazum o vladavini prava na Kosovu potpisan je danas u Prištini između predstavnika Ministarstva pravde, Kancelarije EU i Misije Euleksa. Sedište Euleksa (Foto arhiva Kim)

Trojica predsedavajućih Zajedničkim koordinacionim odborom za vladavinu prava ministar pravde Hajredin Kući, šef Kancelarije EU Samuel Žbogar i šef Misije Euleksa Gabriele Meuči potpisali su obnovljeni Sporazum u sedištu Euleksa zajedno sa predsedavajućim Sudskim savetom Kosova Enverom Pecijem i predsedavajućim Tužilačkim savetu Kosova Aleksandrom Lumezijem.

U saopštenju Euleksa navodi se da nakon što je što je Sporazum prvi put zaključen novembra 2012. godine, ovaj revidirani podvlači zajedničku posvećenost jačanju vladavine prava na Kosovu.

„Mere obuhvataju stvari kao što su jačanje policije, carine, kazneno-popravnih i pravosudnih institucija na celom Kosovu, što će pomoći da se zadovolje uslovi postavljeni Kosovu za viznu liberalizaciju, kao i težnje ka priključivanju u EU“, navod se u saopštenju.

Dodaje se da Sporazum poziva na unapređenje kapaciteta Kosova za borbu protiv korupcije, kao i njegove sposobnosti da se bori protiv organizovanog kriminala, uz usredsređenost ka rešavanju međuetničkih krivičnih dela.

Šef Misije Euleksa Gabriel Meuči pozdravio je sporazum kao presudan korak u pravcu daljeg jačanja vladavine prava na Kosovu.

„Sporazum nam daje potrebnu podršku za svaki proces reformi. Sa praktičnog gledišta, zadovoljan sam katalogom konkretnih mera koje su dogovorene, što će obezbediti nastavak u radu na produbljivanju vladavine prava i nakon postojećeg mandata Euleksa. Dogovoreno je da se izdvoje neophodni resursi i da naš rad usredsredimo tako da se ostvare opšti zajednički ciljevi vladavine prava, kako je određeno ovim Sporazumom“, rekao je Meuči.

Kosovski tužioci istražuju zločine OVK? (Šiptarski kreatori etničkog čišćenja Srba sa KiM treba da istražuju o svojem terorističkom delovanju! Ili da počiste preostale dokaze koji bi im možda smetali u cilju dalje OKUPACIJE KOSOVA I METOHIJE sa svojim „međunarodnim“ sunarodnicima !!!)

Tužilac EULEX-a, Mauricio Salustro, bio je meta uvreda zbog svoje tužilačke kampanje protiv jednog broja bivših pripadnika OVK za ratne zločine. Sa sastanka (Foto Tužilaštvo Kosova)

Krivični predmeti Blaca, Klečka i Drenička grupa, tri su slučaja koje je pokrenuo Salustro, a što ga je napravilo metom masovnih protesta.

Ekspres piše da će posao koji je ostavio nedovršenim biti prenesen na kosovske tužioce. Oni će istraživati ratne zločine, među kojima su, navodni zločini OVK.

Odluka da se uspostavi posebno odeljenje u okviru Specijalnog tužilaštva, jednoglasno je doneta juče od strane svih članova Saveta Tužilaštva Kosova.

Takođe, Savet je insistirao na konkretnim akcijama za osnivanje posebne komore u okviru Osnovnog suda u Prištini, a za suđenje ozbiljnim kriminalim predmetima, koje je pokrenulo Specijalni tužilac.

Ali, potrebna je sveobuhvatna podrška i pritisak na međunarodnu zajednicu, s obzirom na to da je odbijala to od 2011. godine, rekao je kosovski ministar pravde, Hajredin Kući.

Zvanično 23 građana Kosova uhapšeno u Makedoniji zbog sukoba u Kumanovu; sutra im posetu odlaze porodice

14.05. 2015, 15:05 Izvor: KoSSev

Dvadeset i tri građana Kosova je uhapšeno zbog sukoba u Kumanovu, a kosovska ambasada u Makedoniji organizovaće ovog petka porodičnu posetu uhapšenima, potvrdio je savetnik zamenika kosovskog premijera i ministra spoljnih poslova Hašima Tačija, Ardijan Arifaj, prenosi Gazeta Express

„Juče smo dobili listu od makedonskih vlasti, koja sadrži imena 23 građana Kosova koji su uhapšeni u Makedoniji,“ rekao je Arifaj.

Express navodi da je Arifaj potvrdio da je ambasada Kosova u Makedoniji „pokrenula napore da sazna njihove potrebe, stanje zdravlja, informiše njihove porodice i organizuje porodičnu posetu u petak,“ ali i da ne zna da li su neki od građana Kosova ubijeni, ili ranjeni tokom sukoba u Kumanovu.

„Zvanično nemamo informaciju da li je neko od građana Kosova ubijen, ili povređen tokom sukoba,“ rekao je Arifaj, dodajući da su makedonske vlasti zatražile podatke o otiscima prstiju devet lica i da je Vlada Kosova spremna na saradnju.

„Makedonske vlasti su zatražile podatke o otiscima prstiju devet lica…tako da postoji saradnja u vezi sa uhapšenima, jer su potrebna pojašnjenja u vezi sa listom imena, a spremni smo da pomognemo u procesu verifikacije, ali, takođe, i u drugim procedurama,“ rekao je Arifaj.

On je dodao i da je porodična poseta uhapšenima planirana za petak: „Saopšteno je da će porodicama biti dopušteno da posete uhapšene u petak.“

Kosovska skupština: Bez rasprave o Kumanovu – PDK i DLK nisu podržali raspravu jer je nejasno šta se dogodilo u Kumanovu

14. 05. 2015, 14:43 Izvor: KoSSev

Nakon saopštenja o situaciju u Kumanovu, pokret „Samoopredeljenje“ je pokušao i da institucionalno pokrene pitanje Albanca u ovoj makedonskoj opštini, ali bezuspešno. Iako je na današnjoj sednici kosovskog parlamenta šef parlamentarne grupe „Samoopredeljenje“, Glauk Konjufca, predložio da se diskutuje o poslednjim incidentima u Makedoniji, ostali kosovski poslanici nisu podržali ovaj predlog, preneli su kosovski mediji.

„Koliko još komšija Gruevski mora da spali da bismo o tome diskutovali?“ – upitao je Konjufca.

On je istakao i da kosovska vlada ima sve informacije, a da je Parlament mesto na kojem treba da se diskutuje o ovim informacijama.

Sa druge strane, stranke kosovske vladajuće koalicije – DPK Hašima Tačija i LDK Ise Mustafe „u principu“ podržavaju diskusiju, ali su glasali protiv, jer nije jasno šta se dogodilo u Kumanovu.

„Šef parlamentarne grupe PDK Adem Grabovci je rekao da članovi njegove parlamentarne grupe u principu podržavaju debatu, ali su glasali protiv, jer je situacija i dalje nejasna šta se dogodilo u Kumanovu. Ovaj argument je podržao i šef parlamentarne grupe DLK, Ismet Bećiri,“ navode kosovski mediji.

Tako je kosovska skupština danas sa 50 glasova protiv, 28 za i 5 uzdržanih, odbila da diskutuje o situaciji u Kumanovu.

Pokret Samoopredeljenje, međutim, od početka sukoba u Kumanovu insistira na oštrijoj reakciji i kosovske i albanske vlade.

U svom nedavnom saopštenju pod nazivom „Kumanovo gori, Vlada Kosova se češlja“, Samoopredeljenje je zatražilo institucionalnu podršku Kosova i Albanije za Albance u Kumanovu, istakavši da se vlade u Tirani i Prištini ne usuđuju da zauzmu stav kada je u pitanju situacija u ovom gradu, dok je istovremeno vidljiva „velika mobilizacija“ Vlade Srbije, a da Gruevski i Vučić žele Kumanovo da „ostave bez Albanaca“.

„Jedino političko rešenje za Albance u Makedoniji je masovna građanska organizacija na ulicama Skoplja, kako bi srušili represivnu vladu Gruevskog“ – poručio je tada, takođe, pokret ‘Samoopredeljenje’.

10. 05. 2015 80:00-23:55 Šiptarski terorizam sa Kosova izvozi se i u Makedoniju po istoj metodologiji! Šiptari i Albanci faktor nestabilnosti Balkana, Evrope i Sveta…


Shiptar terrorism exported from Kosovo to Macedonia  using the same methodology! Albanians and Kosovars albanians (Shipars) factor of Instability of the Balkans, Europe and the world …

„Srbija odbacila tajne uslove EU“!

10. 05. 2015, 12:27 Izvor: Večernje novosti

Državni vrh postavlja crvene linije pred zahtevima koji vode ka priznavanju kosovske nezavisnosti. Nikolić: Ako nastave da traže da priznamo KiM, znači da nas ne žele. Dačić: Sad nam naturaju i poštovanje „duha Briselskog sporazuma“
Srbija neće ispunjavati kosovske uslove koji nisu dogovoreni u Briselu, a koji se dodatno stavljaju na spisak zahteva za otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja sa EU – preneli su „Novostima“ izvori u našem državnom vrhu.
Naime, prema tumačenjima iz Beograda, našoj zemlji se, na mala vrata, nameću zadaci koji nisu ispregovarani, a koji zadiru u teritorijalni integritet Srbije i potvrđuju nepriznatu kosovsku državnost.
Konkretno, očekuje se da u potpunosti predamo Prištini na upravljanje veštačku akumulaciju „Gazivode“ (čiji je najveći deo na teritoriji centralne Srbije), da pristanemo da Kosovo dobije telefonski pozivni broj, bez našeg posredovanja, kao i da uklonimo Park mira na mostu u Kosovskoj Mitrovici.
A ni tu se, prema našem državnom vrhu, uslovi očigledno ne završavaju, jer Srbija još nije upoznata šta će se sve od nje tražiti u kosovskom poglavlju 35 i da li će tu direktno, ili „maskirano“ biti postavljen i zahtev da pristanemo na nezavisnost Kosova.
Sa druge strane, za državni vrh Srbije potpuno je neshvatljivo što se od Beograda traži da ispuni i takozvani duh Briselskog sporazuma i njegovu interpretaciju, a da Albanci nisu realizovali ni ono što je decidirano dogovoreno – formiranje Zajednice srpskih opština.
PONAVLjA SE DEJTONOd Dejtonskog sporazuma do danas implementacija svakog dogovora bila je uvek na štetu Srbije. Tako je i sa briselskim pregovorima – ocenjuje za „Novosti“ Dragomir Anđelković, politički analitičar. – Nikada nije najvažnije ono što se dogovori, već ko kontroliše primenu. Po pravilu, bitno je da se realizuje sve što je isključivo protiv nas, pa i da se doda nova lista uslova, a da se ignoriše ono što je u korist Srbije, a u ovom slučaju je to ZSO. Naša greška u koracima je to što odmah ispunjavamo sve, umesto da posle svakog našeg poteza, tražimo „kontrauslugu“.

Priština je, čak, prekjuče bez objašnjenja otkazala dogovoreni sastanak radnih grupa u Briselu oko nacrta statuta ZSO, što je po direktoru Kancelarije za KiM, Marku Đuriću, grubo kršenje Briselskog sporazuma:

„Naša delegacija u utorak ide u Brisel kako bi međunarodnoj zajednici, koja nije samo posrednik u dijalogu, već i garant sporazuma, ukazala na njegovo flagrantno kršenje. Srbija ne može biti talac Prištine, koja pokušava da blokira naš put u EU.“
Šef srpske diplomatije, Ivica Dačić, kaže za „Novosti“ da za Srbiju nisu sporne obaveze koje je preuzela Briselskim sporazumom, pošto se ponašamo iskreno, kao odgovorna zemlja i ne igramo „duple igre“:
„Ali, vidimo sada da nam se nameću i obaveze koje su navodno ‘duh i realizacija’ sporazuma, a da se Priština ne pritiska, iako nije ispunila ni ono na šta se obavezala.“
Predsednik Srbije Tomislav Nikolić smatra da će najvažniji uslov za stupanje Srbije u EU biti priznavanje nezavisnosti Kosova, na šta Srbija nikada neće pristati:
„Ako EU nastavi da insistira na priznavanju, to će značiti da nas ne želi u svom sastavu. U takvoj situaciji naša savest će biti čista, jer će svi znati da smo učinili sve da postanemo članica EU.“
Ministarka zadužena za evropske integracije, Jadranka Joksimović, izjavila je prekjuče da ni predstavnici Evropske Komisije ne mogu da kažu šta su kriterijumi i merila za Poglavlje 35, koje je vezano za normalizaciju odnosa Beograda sa Prištinom:
„Suština tog poglavlja je formiranje ZSO-a, ali kada bismo izašli u javnost sa svim što se dešava, niko u Srbiji ne bi hteo da ide u EU, čak ni najtvrđi zagovornici evropskog puta.“
I šefica pregovaračkog tima Srbije sa EU, Tanja Miščević, kaže za „Novosti“ da još nije poznato šta će obuhvatiti poglavlje 35:
„Jedino što znamo jeste da u njemu treba da se definiše model pregovaranja i praćenje onoga što je dogovoreno u dijalogu Beograda i Prištine. Konačnu sadržinu tog poglavlja treba da usaglasi Služba spoljnih poslova EU, koju vodi Federika Mogerini i Evropska komisija, ali još nema naznaka iz Brisela kada će se to desiti.“

Vučić u intervjuu za “Wall Street Journal” najavio brisanje Kosova iz Ustava!

 10. maj 2015, 13:13 Izvor: Telepromter

(Veći deo teksta je izvorno preuzet sa portala „Telepromter“, a izvornu verziju sa tekstom o intervju srpskog premijera Aleksandra Vučića časopisu „Wall Street Journal“ pod naslovom „Vučić signalizira zaokret od Kosova“, možete pročitati OVDE)

Domaći mediji u potpunosti su ignorisali Vučićev intervju za američki “Wall Street Journal” u kojem je najavio brisanje Kosova iz Ustava Srbije.

Vučićeva skandalozna izjava da će pokrenuti inicijativu za brisanje Kosova iz Ustava Srbije zarad evropskih integracije izgleda da nije posebno interesantna domaćim medijima – namerno, ili slučajno, prosudite sami.

U tekstu se navodi da premijer Srbije, Aleksandar Vučić, “pokazuje znake” da će predložiti izmene Ustava kojima će se izbaciti odredba o Kosovu kao srpskoj pokrajini zarad sticanja članstva u Evropskoj uniji.

“Wall Street Journal” (WSJ) napominje da se Vučićeva vlada protivi priznavanju nezavisnosti Kosova, ali dodaje da bi ovaj potez olakšao proces priznavanja Kosova nekoj budućoj srpskoj administraciji.

Vučić je u intervjuu za WSJ još dodao da ne isključuje mogućnost izmene preambule Ustava u kojoj piše da je “Kosovo sastavni deo teritorije Srbije”.

WSJ podseća da su srpski mediji prošlog meseca izvestili da je Vučić govorio o promenama Ustava u naredne dve, tri godine kako bi zadovoljio zahteve Brisela oko evropskih integracija Srbije. Međutim, Vučić kaže da izmena Ustava neće uslediti samo zbog Kosova.

“Moraćemo da razgovaramo o svemu sa našim partnerima iz EU. Moraćemo o tome da pričamo sa srpskim narodom… Ja ne govorim o tome, ali samo kažem da moramo da imamo veoma otvorenu diskusiju o budućnosti Srbije. I to je to. Moramo biti veoma iskren sa našim ljudima. Moramo da sagledamo sve. U redu, ako ga ostavim ovde ili ga izbacimo, šta bi to značilo? Narod Srbije imaće poslednju reč”, rekao je Vučić.

“Moramo biti iskreni sa našim ljudima”?! Da li je iskreno da mi u Srbiji preko američkih medija saznajemo šta Vučića planira da uradi? Da li je to oličenje iskrenosti?

WSJ navodi da je “gospodin Vučić”, koji je rekao da će biti potrebno izvršiti ustavne promene do kraja 2017. godine, dodao da je pokrenuo ovo pitanja, iako je svestan da to nije veoma popularna tema u Srbiji.

Ne da nije popularna tema, nego je taj isti Aleksandar Vučić došao na vlast 2012. godine tako što je glasačima obećao da nikada neće priznati nezavisnost Kosova i da radi sve u interesu Srbije i naših sugrađana na Kosovu.

WSJ još podseća da priznavanje Kosova nije formalni uslov za članstvo Srbije u EU, jer još uvek postoji pet zemalja EU, uključujući Španiju, koje nisu priznale nezavisnost Kosova. Međutim, “mnogi veruju da će Beograd biti pod jakim pritiskom Berlina, Londona i Brisela ako Srbija želi da dobije članstvo u Uniji”.

Posebno je interesantno to što WSJ primećuje da je Vučićev potez veoma rizičan, napominjući da će to “verovatno zapaliti nacionalistička osećanja u Srbiji”.

Sada, da li je reč o nacionalističkim osećanjima ili poštovanju međunarodnog prava i Ustava Srbije, o tome neka diskutuju sociolozi i pravnici.

To piše u intervjuu koji je Vučić dao za WSJ. Međutim, hajde da vidimo kako su domaći mediji preneli njegove reči.

Vučić: Poseta SAD prilika da nam pomognu na putu ka EU

Aleksandar Vučić je u intervjuu za Vol strit džurnal govorio o naporima Srbije da se priključi EU i rekao da tu “nema povratka”, prenosi Tanjug.

„Imam razočarenja, i lična, i politička kada je reč o Evropskoj uniji… Ali, moj posao je da vodim računa o strateški važnim pitanjima za ovu zemlju,“ naglasio je Vučić.

Premijer je naveo da je Srbija izvukla pouku iz događaja devedesetih godina, a to je da je Srbija izašla oslabljena, destabilizovana i izolovana posle sukoba i ubistva u kojima je više od 100.000 ljudi poginulo u bivšoj Jugoslaviji.

„Video sam posledice (tog puta). Znam kako takvo stanje svesti može da funkcioniše. Znam kakav sam bio pre 20 godina. Moramo da očuvamo mir. Još jedna greška značila bi da gubimo sve, istakao je Vučić u intervjuu uoči posete Vašingtonu sledećeg meseca.“

Ni reči o brisanju Kosova iz preambule Ustava!

Inače, Vučićeve izjave u inostranim medijima po pravilu su dijametralno suprotne od izjava u domaćim medijima. Na primer, Vučić na RTS-u nikada neće izjaviti da priprema brisanje Kosova iz preambule Ustava. Došli smo da zaključka da lažov Aleksandar Vučić vodi jednu politiku u Srbiji, a drugu u inostranstvu.

No, nije toliko ni bitno to što je Vučić najavio brisanje Kosova, svi znamo da Vučića stranci podržavaju samo zbog toga i da je taj potez neizbežan, međutim, posebno je interesantno što mediji namerno ignorišu suštinu Vučićeve izjave. Čak je i WSJ formirao naslov na osnovu najave da će uslediti brisanje Kosova iz Ustava. Ovu cenzurisanu vest prvo je preneo Tanjug, pa zatim i ostali mediji.

Ako Vučić i njegov režim smatraju da međunarodna javnost ima pravo da zna da će Kosovo biti obrisano iz Ustava, zašto javnost u Srbiji nema to isto pravo?

Aleksandar Vučić priča jedno u Srbiji, a čim pređe granicu, njegova priča se u potpunosti menja. Baš kao što je u sekundi uspeo da se transfomiše iz radikala i pro-evropskog naprednjaka. Ko zna šta je Aleksandar Vučić još izjavljivao u inostranstvu, a da mi u Srbiji to ni ne znamo.

Dok Vučić po inostranim medijima izjavljuje kako će Srbija obrisati Kosovo iz Ustava, Vučić i Vulin u Srbiji kao mantru ponavljaju frazu “Srbija nikada neće piznati nezavisnost Kosova”.

700 albanskih izbeglica u Preševu; poginulo 8 policajaca, 14 terorista; ONA planirala napad za 12. maj: Borićemo se do albanske nacionalne države, slobodne i čiste

09. maj 2015, 21:16 Izvor: KoSSev

Foto: Gazeta Express

09/05 – 10/05 > 17:20 – 700 albanskih izbeglica iz Kumanova stiglo u Preševo

Iako je sinoć, kako je prenela agencija FoNet, granica Srbije sa Makedonijom zatvorena, u Preševo je do sada stiglo 700 albanskih izbeglica iz Kumanova, saopštio je gradonačelnik, Mustafa Ragmi, prenosi portal Gazeta Express.

17:00 – ONA planirala napad u Makedoniji za 12. maj, makedonska policija posle dojave pokrenula akciju

ekskluzivnoj izjavi za kosovski portal „Gazeta Fjalja“, jedan navodni pripadnik ONA-e, „koji se nalazi na top poziciji“, rekao je da je ova oružana formacija planirala napad u Makedoniji 12. maja, ali da je makedonska policija dobila dojavu i da ih je u tome preduhitrila, pokrećući juče akciju. Makedonci su počeli juče u 11 časova da napadaju civile, naveo je on, dodajući da se u trenutku napada on nalazio u grupi od desetak pripadnika ONA-e, ali da ih je bilo ukupno 64, te da su se uspeli izvući iz opsade kada su se podelili u dve grupe.

Ovaj pripadnik ONA-e tvrdi da su se članovi ONA-e počeli u Makedoniji „akumulirati“ pre dva dana, međutim, „neko je obavestio makedonsku policiju, nakon što je planirano da deo boraca ONA-e izvede akciju sledeće nedelje protiv makedonske policije i vojske,“ rekao je ovaj izvor za Gazeta Fjalja, a prenose i ostali kosovski mediji.

16:34 – Albanci u Cirihu: „Mi smo Kumanovo“

Nekoliko desetina Albanaca okupilo se danas u Cirihu kako bi izrazili podršku, kako navode kosovski mediji – Albancima u Kumanovu. Njih oko 30-ak nosi crvene i crne zastave, zastave sa likom „istorijskog predsednika“ – Ibrahima Rugove i bele kape. Neki su napisali i poruku „Mi smo Kumanovo“ kako bi „iskazali podršku Albancima koji već dva dana žive u strahu od napada koje sprovodi makedonska država u ovoj opštini,“ piše Telegrafi.

16:15 – Pogledajte dokumentarni film makedonske TV MTV1 starijeg datuma o sukobima u Makedoniji iz 2001. godine, pregovorima sa ONA-om koji se završavaju Ohridskim sporazumom. 

15:52 – Kosovski mediji objavili imena uhapšenih „kosovara“; makedonska policija objavila video „Likvidirana teroristička grupa“

Sami Ukšini, poznat kao komandant Sokolji, Beg Rizaj, Dem Šehu i Muhamet Krasnići – komandant Mališeva četiri su „kosovara“ koje je makedonska policija uhapsila, nakon 16 časova borbi u Kumanovu. Policija je objavila i video pod nazivom „likvidirana teroristička grupa“, navodi Koha. Inače, kosovski mediji, koji u svojim tekstovima upotrebljavaju reč „teroristi“, prenoseći izjave makedonskih zvaničnika, ovu reč koriste pod znacima navoda.

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Ivo Kotevski izjavio je da je policija pronašla tela 14 terorista u uniformama, a da je teroristička grupa brojala više od 40 ljudi, te da su teroristi planirali napade na makedonske institucije, prenose mediji.

U dvodnevnim sukobima poginulo je i osam makedonskih policajaca, među njima i Srbin Boban Ivanović.

13:00 – Blic: U Kumanovu poginulo osam policajaca

„U okršaju sa teroristima u Kumanovu danas su poginula još dva makedonska policajca, čime se broj stradalih popeo na osam, javljaju makedonski mediji,“ piše Blic i dodaje da je među poginulim policajcima i Srbin, Boban Ivanović.

 „Televizija ‘Kanal 5’ javlja da su ovi policajci poginuli od eksplozije, dok drugi mediji prenose da nije poznato da li su stradali sinoć, ili jutros,“ dodaje Blic.

12:40 – Koha: do sada ubijeno 7 policajaca, nema informacija o civilnim žrtvama

„Novinar KTV-a se nalazi u Kumanovu i potvrdio je da je do sada potvrđeno da je 7 policajaca mrtvo,“ navodi Koha i dodaje da je gradonačelnik Kumanova izjavio da će sazvati krizni štab i naglasio da nikada do sada ovakve krize nije bilo.

„Ljudi su u panici u ovoj situaciji i bojim se da će se razbiti međuetnička harmonija u ovoj opštini,“ izjavio je gradonačelnik Kumanova, prenosi Koha.

Ovaj portal dodaje da su na ulicama Kumanova prisutne jake snage bezbednosti, da ima zapaljenih kuća, a da je gradonačelnik Kumanova rekao i da će otvoriti centra za ljude koji su ostali bez domova.

10:50 – Tirana: Protest podrške Albancima u Kumanovu

Protest podrške Albancima u Kumanovu održaće se danas posle 18 časova u Tirani, prenose kosovski mediji.

Na društvenim mrežama je distribuiran poziv na proteste pod nazivom „Svi za mir“, koji će početi danas u 18.30 u Tirani, a krenuti od takozvane piramide u ovom gradu, pa do makedonske ambasade.

10:30 – Oslobodilačka nacionalna armija (ONA): Nismo teroristička grupa; pozivamo vladu u Prištini i Tirani da usmere pažnju na reakciju međunarodnih organizacija

Kosovski mediji od jutros prenose novo saopštenje ONA-e u vezi sa sukobima u Kumanovu.

“Oružani sukob u Kumanovu i njegovom okruženju je strukturisan odgovor Oslobodilačke nacionalne armije, a ne terorističke grupe,” stoji u saopštenju ONA-e.

Oni dodaju da su izjave ministarke unutrašnjih poslova Makedonije, Gordane Jankulovske, o broju ubijenih i povređenih pripadnika vojske i policije Makedonije istinite, te da je broj ubijenih i povređenih rezultat njihove „grube reakcije“, koja „neće prestati u narednim danima“, ali i zahtevaju od nje da saopšti imena uhapšenih lica.

„Prevare zvaničnih verzija ministarstva unutrašnjih poslova jasno pokazuje strah koji je zahvatio državne strukture ispred naših reakcija i rastućih albanskih demonstracija svuda – u i izvan Makedonije. Podrška našoj braći u i izvan albanskih teritorija je osetljiva i nastaviće da raste,“ dodaju iz ONA-e.

 Ova organizacija, međutim, ističe i da su njihove snage organizovane i da imaju odgovarajuća sredstva da nastave borbu protiv „zločinačkih struktura Makedonije“, ali i poziva vlade u Prištini i Tirani da pažnju evropskih i međunarodnih organizacija usmere na to da se zaustavi nasilje.

„Pojasniću albanskim vladama u Tirani i Prištini, diplomatske reči su sada beznačajne, već treba da usmere pažnju na to kako bi evropske i međunarodne organizacije pozitivno odgovorile – zaustavile policijsko nasilje nad nevinim civilnim stanovništvom,“ ističe ONA.

„Svi zajedno protiv kleveta, laži, razdora i pseudopatriota, uvereni da ćemo razoriti ovaj zločinački režim, da krčimo put ka slobodi i nacionalnom dostojanstvu,“ stoji u saopštenju  ONA-e, uz potpis navodnog portparola ove organizacije iz Gostivara, dodaju kosovski mediji.

10:00 – Express: Ponovo pucnjava u Kumanovu 

Kosovski portal „Gazeta Express“ prenosi da su se u Kumanovu, jutros posle 7 sati, ponovo čuli uzastopni pucnji.

„Jutros posle sedam sati, počela je ponovo da se čuje uzastopna pucnjava u Kumanovu. Portal Kumanova Sot piše da su se u 7:40 čuli jaki pucnji u gradu, a da helikopter nadleće oblast u kojoj se dogodila poslednja akcija policije,“ navodi ovaj portal.

Express dodaje da su specijalne jedinice policije raspoređene u Komanovu i danas, da je situacija i dalje nestabilna i da se očekuje intervencija međunarodnih faktora, kako bi uticali na normalizaciju situacije.

09:30 – Zvanično: U Kumanovu pet poginulih policajaca, više od 30 povređenih

Kako je preneo Tanjug kasno sinoć, pet pripadnika policije Makedonije je poginulo u jučerašnjoj policijskoj akciji u Kumanovu, a više od 30 je povređeno, dok broj poginulih civila još nije poznat. Akcija je sinoć posle 23 časa još uvek trajala.

“Žrtava na strani terorista ima, ali ne znamo njihov tačan broj,” izjavila je ministarka unutrašnjih poslova Makedonije, Gordana Jankulovska, na konferenciji za novinare, prenosi Tanjug, navodeći da su trojica poginulih policajaca identifikovana.

“Oni su se borili u terorisčkoj akciji koja nažalost i dalje traje na terenu dok i poslednji terorista ne bude neutralizovan,” dodala je ona, ističući da je policijska akcija počela juče rano ujutru, a protiv grupe koja je imala za cilj napad na državne institucije, prenosi ova agencija.

Jankulovska je istakla, dodaje Tanjug, da je oružana grupa bila opasna, jer je16 sati pružala otpor, kao i da se veliki broj njih predao, dok je deo i dalje pružao otpor.

“Skopska Alsat TV prenosi da je uništena i poslednja grupa od devet terorista od kojih su se četvorica predala policiji, četvorica poginula, a jedan izvršio samoubistvo,” preneo je takođe Tanjug, sinoć posle 23 časa.

09:00 – Oslobodilačka nacionalna armija preuzela odgovornost za oružane borbe u Kumanovu i poručuje: Borićemo se do kraja – do albanske nacionalne države, slobodne i čiste. Danas smo jači, a sutra ćemo biti još jači.

Kosovski portali su sinoć preneli i saopštenje Oslobodilačke nacionalne armije u kojem ova organizacija preuzima odgovornost za oružane sukobe sa makedonskom policijom i vojskom u Kumanovu.

“U stalnoj borbi za slobodu i nacionalno dostojanstvo, snage Narodne oslobodilačke armije u ranim jutarnjim satima, 9. maja 2015. godine, napale su makedonske vojne i policijske snage, koje su danima terorisale civilno stanovništvo,” navodi se u saopštenju ONA-e, u kojem se dodaje da će se “razviti i druge akcije, jače i čvršće u budućnosti”, kako bi “bezuslovno uklonili zločinačke snage Nikole Gruevskog i Alije Ahmetija.”

ONA dodaje i da njen “štab prati akcije na terenu”, te da su zabrinuti zbog “aktivnosti makedonske policije i vojnih snaga koji se plaše svoje nesposobnosti i koji prate nevine stanovnike u albanskim delovima Kumanova.”

“Masakr u naselju Trimava je pravo lice fašističkog stava, što pokazuje koliko je urađeno u makedonskoj prljavoj političkoj moći,” dodaju iz ONA-e i ističu da osuđuju “nepoštovanje” svih onih koji “u nedostatku informacija nastavljaju da blate borce za slobodu, koji su na svom putu,” ali i pozivaju međunarodnu zajednicu da “smanji poziciju distanciranja od zločinačke svrhe političke moći nasilja i terora nad albanskim stanovništvom.”

Nacionalna oslobodilačka armija će, dodaje se u saopštenju, “stati u odbranu naroda i uništiće loše seme koje se raširilo i koje nastavlja da hrani zločin.”

“Svaki dan koji prolazi, protiv slogana koji se šire sa svih strana, Oslobodilačka nacionalna armija raste zajedno sa momcima sa svih albanskih teritorija. Uz lojalnu silu do ideala i zaostavštinom mučenika, borićemo se do kraja – do albanske nacionalne države, slobodne i čiste. Danas smo jači, a sutra ćemo biti još jači,” dodaju iz ONA-e, ističući:

“Mi smo svuda – u narodu, u gradovima i selima i doćićemo da vladamo budućnošću. Živeo albanski narod.”

00:45 – OVK&OVL: Kumanovo, scenario za deportaciju Albanaca

„Takvi scenariji imaju za cilj zastrašivanje i promovisanje proterivanja Albanaca iz njihovih domova. Pozivamo varvarske snage da se povuku iz Kumanova i da ostave mirno stanovništvo, jer smo mi Albanci navikli na takva scenarija od strane srboslovenskih varvara,“ poručila je u svom saopštenju Oslobodilačka vojska Kosova.

09/05 > 22:00 Kosovski mediji: Granica sa Srbijom zatvorena, stižu izbeglice, Jahjaga zabrinuta, AAK duboko zabrinut zbog „ubistva Albanaca na njihovoj zemlji“ u Makedoniji; Albanija: Neprihvatljivo da se grupe naoružanih identifikuju po etničkom poreklu.

Granica između Srbije i Makedonije u Preševu zatvorena je večeras zbog „realne mogućnosti“ dolaska izbeglica iz Makedonije preko Preševa u Srbiju, javila je agencija „Fonet“, a preneli kosovski mediji. Kosovski mediji prenose i informaciju Tanjuga da je danas, samo u popodnevnim satima, iz Makedonije, preko Kumanova, u Srbiju stiglo oko tridesetak građana koji su, na pitanje carinika, odgovorili da beže iz straha od daljih sukoba u Kumanovu, prenosi Gazeta express, te da je već postignut dogovor za prihvat makedonskih i srpskih izbeglica, koje iz Kumanova dolaze u Vranje, koji je ujedno i bratimljeni grad sa Kumanovom. Kosovska predsednica Atifete Jahjaga izrazila je „duboku brigu“ za situaciju u Makedoniji i apelovala na sve strane da „poštuju zakon i da se suzdrže od nasilja“. Jahjaga je, kako se navodi u u kratkoj poruci, u stalnoj komunikaciji sa relevantnim „državnim institucijama“.

09/05 23:00  -Bahtiri: Zaustavite nasilje nad Albancima u MakedonijiGradonačelnik Mitrovice, Agim Bahtiri, zatražio je da se „zaustavi nasilje nad Albancima u Makedoniji“:“Pozivam Vladu Makedonije da zabrani vršenje nasilja nad Albancima, jer je to neprihvatljivo, a ne doprinosi stabilnosti Makedonije, niti regiona. Danas, na Dan Evrope, makedonska vlada treba da pokaže da radi na tome kako bi zadovoljila evropske standarde i da se što pre integriše u Evropsku uniju. Neprihvatljivo je da se sprovodi akcija vojne policije koja za sobom ostavlja poginule „, rekao je Bahtiri, prenosi Veriu.info

Gradonačelnik Mitrovice je takođe apelovao da predstavnici albanskih političkih partija u Makedoniji sednu i da se ujedine, jer je to jedini način da se „zaštite prava Albanaca“, a ne da i dalje ostanu podeljeni.

I kosovsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je „ncidente nasilja na pojedinim lokalitetima u Makedoniji, uz nekoliko prijavljenih žrtava“, apelujući na uzdržanost od nasilja u Makedoniji. Odeljenje za odbrambenu politiku i bezbednost AAK preneo je takođe „duboko nezadovoljstvo“ zbog događaja u Makedoniji, i napada na „živote i ubistva Albanaca na njihovoj zemlji u Makedoniji“, što smatra „krajnje neprihvatljivim“, kritikujući pojačanje srpskih snaga u kopnenoj zoni bezbednosti na jugu Srbije, dok iz Albanije, uz osude nasilja i pozivanje na poštovanje Ohridskog sporazuma i insistiranja na evroatlantskim integracijama, stižu poruke da je neprihvatljivo da se grupe naoružanih „identifikuju po etničkom poreklu“. Kosovski mediji javili su i da je prva albanska žrtva u sukobima Fadilj Fejzulahu, bivši OVK borac, a nakon rata poljoprivrednik, objavljujući i njegovu sliku. Međutim, kasnije su drugi mediji vest o pogibiji Fejzulahua i demantovali, navodeći da je ranjen, te da se radi o bivšem komandantu UČK, a da je on u kontaktu sa porodicom i da je netačna vest o njegovoj pogibiji javljena ranije danas zbog blokiranog pristupa medija poprištu sukoba.​ U Makedoniji, u Kumanovu, od četiri sata jutros traje policijska akcija protiv „grupe naoružanih osoba“ u kojoj ima poginulih i ranjenih, pre svega policajaca prema do sada dostupnim informacijama. Uveden je i policijski čas. Mediji u Srbiji i regionu, ali i međunarodni, još uvek ne navode precizne informacije o kakvoj se formaciji radi, a tek od večeras, pojedini mediji u Srbiji počeli su da „grupu naoružanih osoba“, nazivaju „teroristi“. Reuters i dalje navodi da se radi o „nespecifikovanoj grupi naoružanh ljudi“, dok se u kosovskim medijima uveliko objavljuju izjave navodnih članova UČK i OVL i saopštenja ovih organizacija koje se bore protiv makedonske policije, u kojima se makedonska strana optužuje za napad na „nedužne civile“ i najavljuje da se ove oružane formacije neće predati i da su već pobedile. A 21. aprila, naoružana grupa od 40 ljudi sa Kosova napala je policijski punkt u opštini Lipikovo u Makedoniji, potvrdilo je tada makedonsko ministarstvo unutrašnjih poslova. Napadači su tada nosili ambleme UČK-a. Više medija u regionu uživo izveštava o trenutnim sukobima u Makedoniji. 

„Kosovo oštro osuđuje ugrožavanje reda i bezbednosti od strane bilo kog pojedinca ili grupe sa ciljem destabilizacije Makedonije. MIP ujedno apeluje kod svih strana da se uzdrže od nasilja i da nađu rešenje putem političkog dijaloga u okviru institucija Makedonije i Ohridskog sporazuma koji garantuje integritet Makedonije i ispunjavanje prava zajednica,“ navelo je kosovsko ministarstvo spoljnih poslova u današnjem saopštenju povodom, kako je navelo „incidenata nasilja na pojedinim lokalitetima u Makedoniji, uz nekoliko prijavljenih žrtava“.

22:56 – UČK u Makedoniji: Sukobi će noćas biti teži, UČK će zaštititi civile; Nismo se predali, niti ćemo se predatiJedan Član UČK u Makedoniji demantovao je vest koju su preneli makedonski mediji danas da se 20 napadača UČK predalo policiji, javili su Gazetaexpress i Telegrafi. U telefonskoj izjavi za „Novosti 24“, pripadnik UČK kaže da niko iz njihovih redovato nije uradio, prenose ovi portali.Prema njegovim rečima, situacija u Kumanovu je i dalje napeta. On je rekao i da će se sukobi sa makedonskom policijom nastaviti i dalje, a noćas biti još i teži.

Iako navodi da se „nisu predali, niti će se predati“, pripadnik UČK kaže da će zaštiti civilno stanovništvo.

Komentarišući trenutnu situaciju u Kumanovu, on kaže da je u razmeni vatre ubijeno tri civila i četiri policajca, a 20 policajaca ranjeno.

I predsednik kosovske skupštine Kadri Veseli izrazio je zabrinutost kosovske skupštine povodom događaja u Makedoniji, žaleći zbog žrtava, javljaju kosovski mediji: „Verujemo da makedonske državne institucije imaju svu volju i kapacitete na eventualne političke probleme i etničke tenzije treba uzeti sa oprezom i demokratskim sredstvima“, napisao je Veselji na svom Fejsbuk profilu.

„Skupština Republike Kosova izražava zabrinutost zbog događaja u Kumanovu, Republika Makedonija, i tuge za gubitak ljudskih života u ovoj manifestaciji. Verujemo da makedonske državne institucije imaju svu volju i kapacitete za moguće političke probleme i da će etničke tenzije rešavati sa oprezom i demokratskim sredstvima,“ navodi Veselji i dodaje:

„Nasilje nije rešenje ni u kakvim okolnostima i ni za koga. Takođe verujemo da je albanski politički faktor u Makedoniji na nivou i da će adekvatno zastupati zabrinutost i interes Albanaca u Makedoniji, te da će naći načina da se prevaziđu slične situacije kroz racionalnost političke zrelosti. Mir i dobrosusedski odnosi su od vitalnog interesa za sve Albance u regionu.“

AAK: Jednaka prava sa Makedoncima

Odeljenje za odbrambenu politiku i bezbednost AAK preneo je takođe „duboko nezadovoljstvo“ zbog događaja u Makedoniji, i napada na „živote i ubistva Albanaca na njihovoj zemlji u Makedoniji“, što smatra krajnje neprihvatljivim, preneli su kosovski mediji.

„Danas se u Kumanovu desilo ubistvo, povreda nedužnih civila i spaljivanje domova preplašenog albanskog civilnog stanovništva.“ ; „Situacija je vanredna, neizvesnosna i neprihvatljiva i zahteva hitno rešenje.“ ; „Pojačanja u ostatku granice sa Srbijom sa ukopanih stotina pripadnika srpske vojne policije u blizini granice između Srbije i Makedonije, i slanjem vojne opreme, jasno pokazuje ideju eskalacije krhke političke situacije i bezbednost u Makedoniji.“ ; „Tražimo da makedonska vlada odmah obustavi nasilje koje makedonska vojna policija koristi protiv Albanaca, i pitajte međunarodnu zajednicu da interveniše kako bi se situacija smirila, te da svim Albancima garantuje jednaka prava, slobode i odgovornosti samouprave na svim nivoima, jednako kao i za makedonsku zajednicu,“ poruke su AAK.

Albanija: Neprihvatljivo da se grupe naoružanih identifikuju po etničkom poreklu

Kosovski mediji su preneli i da je Albanija osudila „akte nasilja u Makedoniji“, da „zahteva uzdržanost“, ali i da „procenjuje da je neprihvatljivo da se grupa naoružanih ljudi identifikuje kroz etničko poreklo.“

U pojavljivanju pred novinarima, piše Koha, albanski ministar inostranih poslova Ditmir Bušati zatražio je da se izbegne govor mržnje, a da strane rade u duhu Ohridskog sporazuma, kao jedini način za integraciju Makedonije.

„Naša poruka je jasna: osuditi svaki akt nasilja, s obzirom na to da je to neprihvatljivo za demokratsko društvo. Istovremeno, smatramo neprihvatljivim i da se bilo koja osoba, ili grupa naoružanih, etničke identifikuje, jer je neprihvatljivo da se gubitak života civila i policajaca tumači u pozadini etničkih predrasuda. Izražavamo revolt zbog gubitka ljudskih života u uslovima neizvesnosti. Ali pozivamo na smirenost i uzdržanost. Bilo dalja eskalacija situacije, ne služi demokratskoj stabilnosti i prosperitetu Makedonije „, rekao je Bušati, a preneo TCH.

2.04.2015 |08:00 – 23:55 Sinhronizovano dejstvo Albanaca na zataškavanje genocida nad Srbima i Srpskom državom na KiM, povlači samo poruke iz BG. Teroristi koji uništavaju svaki Srpski stub postojanja na KiM žele da zamene teze u javnom mnjenju i da pojačaju pritiske na Srbe…


Skupština Kosova : Minut ćutanja za Velimira Rakića

Skupština Kosova počela je danas sednicu minutom ćutanja zbog smrti poslanika Srpske liste Velimira Rakića koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći.Skupština Kosova 

Rakić je poginuo sinoć u saobraćajnoj nesreći kod Leposavića.

Poslanici Srpske liste ni danas ne učestvuju na sednici.

Šef poslaničke grupe te liste Saša Milosavljević rekao je za agenciju Beta da koalicioni partneri Srpske još nisu ispunili obaveze iz koalicionog sporazuma, te da zbog toga Srpska i dalje bojkotuje kosovske institucije.

Poslanici i funkcioneri Srpske liste počeli su bojkot kosovskih institucija u februaru nakon što je iz Vlade Kosova smenjen njihov predstavnik Aleksandar Jablanović zbog izjave da su divljaci oni koji su kod Đakovice 6. januara raseljene Srbe gađali kamenjem.

Srpska lista traži i da bude prekinuta privatizacija u srpskim sredinama na Kosovu.

Tahiri u Briselu: o sporazumima sa BG, novom graničnom prelazu i knjigama na albanskom za Albance iz Preševa

02. 04 2015, 16:32 Izvor: KoSSev

Kosovska ministarka za dijalog, Edita Tahiri, danas se u Briselu sastala sa zvaničnicima Evropske unije, sa kojima je razgovarala, kako je dan ranije i najavljeno, o ubrzanju procesa sprovođenje svih sporazuma postignutih sa Beogradom u Briselskom dijalogu, saopšteno je iz kancelarije kosovskog premijera. Tahiri se tokom sastanaka posebno fokusirala na pitanje telefonskog koda za Kosovo, pitanje električe energije, slobode kreatanja, uklanjanje „barikade“ na mitrovičkom mostu na Ibru i postizanje sporazuma o osiguranju vozila. Kosovska minsitarka za dijalog je, međutim, obavestila predstavnike Evropske unije da su predsednici opštine Kamenica i Medveđa uputili zahtev svojim zemljama za otvaranje novog graničnog prelaza između Kosova i Srbije. Ona je zatražila od EU da razgovara u vezi sa ovim zahtevom sa srpskom stranom. Takođe, Tahiri je pokrenula pitanje obezbeđivanja knjiga na albanskom jeziku za Albance iz Preševske doline.



Telefonski kod za Kosovo i pitanje električne energije:



„Obe strane su se složile o potrebi da se povećaju napori u sprovođenju sporazuma, gde se o pitanju telefonskog koda za Kosovo razgovaralo i približeni su stavovi prema finaliziranju i bržem dobijanju telefonskog koda za Kosovo od strane ITU. Takođe, pitanje električne energije je razmatrano, kao i rešenja za pojedine aspekte sprovođenja sporazuma, jer je procenjeno da u vezi sa sprovođenjem ovog sporazuma ima pozitivnih koraka ka primeni, kao što je bilo potpisivanje dva sporazuma o saradnji između transmitera električne energije obe zemlje, koje je postalo moguće zahvaljujući ovom dijalogu.“



Sporazum o slobodnom kretanju – otvaranje novog „graničnog“ prelaza između Kosova i Srbije:



„Što se tiče slobode kretanja, ministarka Tahiri je za otvaranje novog graničnog prelaza između Kosova i Srbije „Kapia e Sfirces“, obaveštavajući EU da su gradonačelnici Kamenice i Medveđa uputuli takav zahtev vlastima svojih država. Ona je naglasila da je Vlada Kosova spremna da se angažuje u tom pogledu, jer bi ovaj granični prelaz olakšao slobodu kretanja građana smanjenjem rastojanja puta za više od 100km, dok je od EU zatražila da o ovom pitanju raspravlja sa srpskom stranom.

U kontekstu slobodnog kretanja se razgovaralo i o preprekama koje su nastale u slučajevima zaustavljanja autobusa i kamiona sa Kosova od strane Srbije, gde je dogovoreno da bi strane trebalo da poštuju dogovor i u slučaju potrebe za novim standardima, pitanja treba da budu dogovorena unapred u dijalogu u Briselu.“



O Parku mira:



„Ministarka Tahiri je govorila i o pozitivnim akcijama koje preduzima Kancelarija EU na Kosovu za revitalizaciju Ibarskog mosta i uklanjanje barikade na mostu i ostalih okolo, izražavajući uverenje da će akcioni plan biti realizovan u roku.“



O sporazumu o osiguranju vozila:



„Govoreći o sporazumu osiguranja vozila koji je bio blizu potpisivanja, ministarka Tahiri je kritikovala Srbiju, jer ona nije spremna da potpiše sporazum i tom prilikom zahtevala veću posvećenost Evropske unije, zbog toga što je u ovaj  sporazum investirano skoro dve godine pregovora i kašnjenja, dok finansijski štete građanima obe zemlje. Ona je rekla da osiguravajuća društva iz Srbije treba da stave interese građana ispred komercijalnih interesa svojih kompanija, kao što su uradili kosovske kompanije osiguranja i Zavod za osiguranje Kosova koji je rekao da sporazumu.“



Knjige na albanskom za Albance iz Preševske doline:



„Takođe, ministarka Tahiri je pokrenula pitanje u vezi sa tim da Albancima iz Preševske doline treba da se obezbede knjige na albanskom, te da Vlada Kosova traži od srpkih vlasti da se to postigne neometano, na principima reciprociteta.“



Kvalitet administrativnih procedura carina:



„Na sastancima su se takođe pokrenula druga pitanja koja se odnose na kvalitet administrativnih procedura carina i unapređenje tehničkih aspekata, za šta je postojala potreba za brz sastanak radne grupe IBM-a, a naglašeno je da treba da se održavaju periodični sastanci evaluacije kancelarija za vezu, a prema planu za implementaciju.“

Na jučerašnjim sastancima u Briselu, Tahiri je i „ocenila napredak postignut u dijalogu u ovom periodu – postignutom dogovoru o pitanju civilne zaštite i pravosuđa“, kojim se „potvrđuje“ da je Vlada Kosova „odmah počela sprovođenje oaveza“.

Kosovsku delegaciju, na čelu sa Editom Tahiri, činili su politički savetnici, Dren Zeka i Gazmir Raci, koordinatorka briselskog dijaloga  i ambasadorka Kosova u Briselu, Mimoza Ahmetaj.

Kosovska delegacija se u Briselu sasala sa specijalnom savetnicom u dijalogu visoke predstavnice EU Federike Mogerini, Ana-Maria Eleni Boura i posrednikom u određenim oblastima dijaloga, Nikolasom Cendroviczom.

Đurić: Srbija ispunila sve obaveze

Kosovska Mitrovica — Direktor Kancelarije Vlade Srbije za KiM Marko Đurić izjavio je da je problem u sprovođenju briselskog sporazuma nastao zbog odstupanja u dinamici.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

On smatra da je Srbija ispunila sve obaveze, dok je Prištini ostalo da primeni dogovore iz šest tačaka.

„Na Prištini je i dalje ostalo da sprovede prvih šest tačaka Briselskog sporazuma. Imamo apsurdnu situaciju da je Srbija sprovela sve tačke od 7. do 15, a da prvih šest tačaka nije ni dirnuto jer ih Priština ne sprovodi“, rekao je Đurić.

„Za Srbiju nije ostala ni jedna jedina obaveza iz Briselskog sporazuma koju treba da sprovede. Za nas je proces sporovodenja dogovorenog završen, dok je na Prištini i dalje ostao teret sporovodenja prvih šest tačaka“ kazao je Durić.

Đurić je učesnike sastanka upoznao s tokom dijaloga Beograda i Prištine i problemima koji postoje.

„Jedan od ključnih problema je taj što se u primeni Briselskog sporazuma odustalo od planirane dinamike sprovodenja dogovora“, rekao je Đurić i objasnio da je prvi element prilagođavanje pravnog okvira.

Prema njegovim rečima, Srbija apsolutno nema nameru da odustane od dela sporazuma koji se odnosi na Zajednicu srpskih opština (ZSO), jer je on imperativ bez koga ne može biti reči o daljoj i punoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

„Briselskim sporazumom je predviđeno da ZSO bude uspostavljen sa nadležnostima u prosveti, zdravstvu, prostornom planiranju, urbanom i ruralnom razvoj i drugim oblastima o kojima se Beograd i Priština dogovore da povere ZSO, ali se odnosi i na izbor regionalnog komadanta policije na severu“, rekao je Durić i naveo da druga strana odbija da primeni dogovoreno.

ZSO, prema njegovim rečima, prestavlja put u trajnu normalizaciju odnosa Srba i Albanaca u pokrajini.

Đurić je podsetio i šta je sve Srbija učinila na ispunjavanju dogovora.

„Izbori su sprovedeni na celoj teritoriji KiM, integracija pravosuđa po kome će od 1. septembra, prvi put od 1999. godine, sud u Kosovskoj Mitrovici imati predsednika suda i apelacionog suda koji su Srbi, većinu sudija u većima koji su Srbi“, rekao je Đurić i podsetio da je ispunjen i element koji se odnosi na integraciju policajaca MUP-a.

On je ocenio da bi politički lideri u Prištini trebalo da prepoznaju šansu za stvaranje ZSO, a ne da zajednicu predstavljaju kao pretnju za albanski narod.

„Politički je licemerno, a za kosovskometohijsko društvo štetno i potencijalno opasno kada odgovor na nagomilane probleme neki albanski političari traže među Srbima“, rekao je Durić.

On je podsetio na poruku jedinstva sa nedavnog sastanka u Gračanici kada je, kako je rekao, „posejano seme buduće ZSO“.

„Mislim da je veoma važno što smo jedinstveni i radimo u dogovoru s Vladom Srbije, što ćemo nastaviti da gradimo naše institucije na Kosovu i Metohiji u saradnji i s međunarodnom zajednicom i, kada je potrebno, s pokrajinskim institucijama u Prištini“, rekao je Đurić.

„Srpska lista i srpski narod pokazalli su dobru volju da učestvuju u pokrajinskim institucijama, uprkos činjenici da su se one neretko prema našem narodu ponašale maćehinski, da su se političke partije i njihovi lideri ponašali prema Srbima kao da ih ne žele. I pored toga, pristupili smo radu u tim institucija, ponašali se odgovornije od onih koji i danas čine sve kako bi produbli rane iz prošlosti“, rekao je Durić.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju poručio je sa današnjeg sastanka sa gradonačelnicima i predsednicima privremenih organa sa severa Kosmeta u Kosovskoj Mitrovici da je Mitrovica Srbija i da će Srbija tu i ostati.

„To što neki drugi misle drugačije, neće nas sprečiti da s njima saradujemo i živimo normalno“, rekao je Đurić i dodao da je primarni interes zaštita „naših građana, naše države i izgradnja naših institucija“.

On je pojasnio da pregovori koje vlada vodi imaju isključivi cilj da se srpska zajednica ojača, da ZSO bude okvir u kome će delovati i opštine na severu KiM.

„Mi ćemo učiniti sve da opštine na severu KiM koje su prethodnih 15 godina bile u nešto različitom statusu u odnosu na ostale opštine u KoiM, time ne izgube ništa“, rekao je Đurić i ocenio da je to veoma važno za ljude na severu Kosova da čuju tu poruku.

Prema njegovim rečima, neće biti zapostavljeni ni drugi delovi srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

„Nikada nećemo priznati Kosovo“

Beograd, Bratislava — Premijer Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da će Srbija uvek biti spremna da razgovara sa kosovskim Albancima, ali da nikada neće priznati nezavisnost Kosova.

Foto: Beta, AP (arhiva)
 Foto: Beta, AP (arhiva)

„Odnos Srbije po pitanju Kosova se neće promeniti. Uvek ćemo da razgovaramo sa Albancima sa Kosova, ali nikad nećemo priznati nezavisnost Kosova“, izjavio je Vučić posle sastanka sa slovačkim premijerom Robertom Ficom.

Premijer Srbije je ocenio i da su ekonomski, ali i politički odnosi dve zemlje veoma dobri i izrazio uverenje da će trgovinska razmena između Srbije i Slovačke biti još veća.

Vučić je rekao da je sa Ficom razgovarao o dolasku slovačkog biznismena Petra Karamaša u Železaru, zatim o određenim energetskim projektima i o privlačenju slovačkih investitora u Srbiju.

Inače, predsednik Slovačke Andrej Kiska pozdravio je napore koje Srbija čini na evropskom putu i naglasio da je važno videti što pre pozitivne signale iz EU. 

Osim toga, Vlada Srbije donela je odluku kojom se obrazuje Savet za nacionalne manjine za čijeg predsednika je imenovan upravo premijer Vučić.

Savet za nacionalne manjine prati i razmatra stanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina i stanje međunacionalnih odnosa u Republici Srbiji, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju sa medijima.

Vlada je na sednici usvojila i predloge zakona o potvrđivanju sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i Narodne Republike Kine.

Rezolucija o genocidu-poruka Srbima

Beograd — Rezolucija o genocidu Srba nad Albancima tokom sukoba 1999. godine, usvojena na KiM je poruka srpskim poslanicima.

To je poruka je srpskim poslanicima da se ne vraćaju u kosovski parlament, ocenio je zvanični Beograd ovu inicijativu Prištine.

Predsednik skupštinskog odbora za Kosovo Milorad Drecun veruje da je to poruka srpskim poslanicima.

“Da li je ta poruka upućena prvenstveno srpskim poslanicima da se na vrate u parlament. da ne bi bila usvojena odluka o formiranju specjalnog suda koji treba da sudu pripadnicima terorističke OVK prvenstveno želja Hašima Tačija da se marginalizuje cela ta priča oko specijanog suda“, rekao je Drecun.

Politički analitičar Dušan Janjić kaže da je ova incijativa povezana sa najavljenim usvajanjem zakona o specijalnom sudu za ratne zločine. On upozorava i na drugi aspekt poteza.

“Ukoliko deklaracija prođe u skupštini postaće dokument i takav dokument praviće više problema Kosovu, možda će dnevno politički Tačiju, ali će više praviti štete kosovu pa i odnosima Srbije integraciji Srbija i sigurno da će direktno ugroziti briselski sporazum“, naveo je Janjić.

Poslanici i funkcioneri Srpske liste ne učestvuju od februara u radu kosovskih institucija nakon što je iz Vlade Kosova smenjen njihov predstavnik Aleksandar Jablanović zbog izjave da su divljaci oni koji su kod Đakovice gađali raseljene Srbe kamenjem.

Sahrana posmrtnih ostataka 28 žrtava iz Rudnice 5. aprila u Srbici

02.04. 2015, 18:07 Izvor: KoSSev

Foto: EULEX, primopredaja posmrtnih ostataka žrtava iz Rudnice

Predstavnici Odeljenja za sudsku medicinu u Prištini danas su se sastali sa porodicama 28 žrtava pronađenih u masovnoj grobnici u Rudnici, Raškoj – prošle godine i zvanično obavestili porodice o identifikaciji njihovih srodnika, predavši im i prateću dokumentaciju o identifikaciji, saopštio je EULEX. Posmrtni ostaci 28 žrtava biće sahranjeni 5. aprila u selu Rezala u opštini SrbicaIako EULEX nije saopštio nacionalnost posmrtnih ostataka, veruje se da se radi o kosovskim Albancima.

U toku dvomesečne operacije iskopavanja u Raškoj, od aprila do juna prošle godine, pronađeni su posmrtni  ostaci od ukupno 54 osoba. Do sada su izvršene 53 identifikacije dok je jedna osoba još uvek neidentifikovana zbog nepoklapanja DNK analize. Posmrtni ostaci četiri osobe već su predati njihovim porodicama 18. septembra prošle godine.

Kancelarija za štampu EULEX-a saopštila je i da je odeljenje za sudsku medicinu do danas sprovelo 485 terenskih operacija, tokom kojih je pronađeno 398 lica, a porodicama su predata 434 lica, od kojih je 331 bilo na spisku nestalih osoba.

Iskopavanja na lokaciji „Rudnica“ počela su 23. aprila 2014. godine, na osnovu naredbe Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, a do oktobra prošle godine, EULEX-u su predati posmrtni ostaci ukupno 52 osobe, čime je, kako je tada saopštila Komisija Vlade Srbije za nestale, okončan proces predaje svih pronađenih, ekshumiranih i identifikovanih posmrtnih ostakaka sa lokacije „Rudnica“, čiji je identitet utvrđen metodom analize DNK.

Delovi kamenoloma Rudnica prvi put su ispitivani 2007. godine, a nakon toga 2010, 2011. i 2013. godine. Slučaj „Rudnica“ pokrenuo je zaštićeni svedok koji je EULEX-u u Prištini rekao da su 1999. u stari kamenolom dovežena tela pobijenih Albanaca i da je kasnije teren posut zemljom i delimično asfaltiran.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je u maju 2010. godine, otkrilo „potencijalnu masovnu grobnicu“ na lokaciji „Rudnica“ kod Raške, u kojoj se, prema izjavama svedoka, nalazi 250 tela kosovskih Albanaca, ubijenih između 1998. do 1999. godine.

 


Fond za humanitarno pravo je početkom ferbuara predstavio dosije „Rudnica“, prema kojem je sadašnji načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, navodno odgovoran za zločine u selima Rezala i Staro Čikatovo na Kosovu i Metohiji, kao i za skrivanje tela u masovnoj grobnici u Raškoj, protiv čega su se Diković i Ministarstvo odbrane snažnousprotivili.

Dosije navodno pruža dokaze o četiri zločina koje su pripadnici Vojske Jugoslavije (VJ) i MUP-a navodno počinili u aprilu i maju 1999. godine, u kojima su ubijeni kosovski Albanci, a čija su tela – 52 – ekshumirana iz masovne grobnice u Rudnici 2014. godine, kao i u postupak „asanacije bojišta“, u okviru kojeg su tela žrtava odneta sa mesta zločina, a potom skrivana 15 godina. U istom dosijeu se tvrdi da su u ove zločine umešani pripadnici tadašnje 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, na čijem čelu je bio sadašnji načelnik generalštaba Vojske Srbije, Ljubiša Diković.

Sa poslednjeg dana 88. „Rose-Roth“ seminara u Narodnoj skupštini: Uloga KFOR-a ključan faktor stabilnosti na Kosovu

02.04. 2015, 16:03 Izvor: KoSSev

U Domu Narodne skupštine Srbije, od 31. marta do 2. aprila, održan je 88. Rouz-Rot (Rose-Roth) seminar Parlamentarne skupštine NATO sa temom „Srbija, Zapadni Balkan i evroatlantska zajednica“. Zaključujući ovaj seminar, koji se po treći put održava u Narodnoj skupštini Srbije, šef srpske delegacije, Dragan Šormaz, danas je zahvalio svim učesnicima na konstruktivnom dijalogu i poručio da je Srbija vojno neutralna, ali ne i politički, kao i da želi da postane punopravni član Evropske Unije. Na skupu je učestvovala i kosovska delegacija, koja ima status posmatrača. Danas, poslednjeg dana seminara, održana je sesija na temu „Briselski dijalog između Beograda i Prištine: put napred“, na kojoj su govorili direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, Dušan Janjić sa Instituta društvenih nauka i Krenar Gaši iz Centra za evropske studije Univerziteta u Gentu i osnivački direktor Instituta za razvojnu politiku (INDEP).​

Članovi delegacija danas su diskutovali o ulozi dijaloga u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i o unapređenju saradnje na Zapadnom Balkanu kao pitanju od zajedničkog interesa za evrointegraciju regiona. Takođe se raspravljalo o pitanju statusa Kosova i Metohije, autonomiji Srba na KiM i zaštiti ljudskih i manjinskih prava.

Đurić je naglasio da je osnovni cilj Briselskog sporazuma pronalaženje rešenja za normalan život svih građana na KiM i obezbeđivanje uslova za opstanak i prosperitet srpske zajednice. Đurić je ukazao da pojedini elementi sporazuma nisu ostvareni i istakao spremnost srpske strane da bude konstruktivan činilac u izgradnji mira i bezbednosti u regionu.

Govoreći o ulozi KFOR-a, Đurić je kazao da smanjenje ovih snaga može značiti „samo destabilizaciju i u najgorem slučaju, nasilje nad nealbancima“, te da „nikakva kosovska vojska“ ne može da bude „zamena“ za međunarodne snage jer je KFOR, pre svega, „faktor odvraćanja“.

Ispred Doma Narodne skupštine – majka nosi sliku pogunulog sina vojnika na KošaramaOpozicioni mediji u Srbiji javili su i da se juče nekoliko desetina građana okupilo na protestu protiv NATO-a ispred Doma Narodne skupštine, istovremeno dok se održavao Rouz-Rot seminar Parlamentarne skupštine NATO-a, prilažući i fotografije, a da je među njima bila i Lozanka Radoičić, majka poginulog srpskog vojnika -Vladimira Radoičića, koji je kao devetnaestogodišnjak poginuo kod karaule Košare, na granici prema Albaniji, 30. septembra 1998. godine. Vladimir je bio pripadnik izviđačko-diverzantske jedinice iz Niša.

Građani su nosili srpske i ruske zastave, a Lozanka fotografiju svog poginulog sina.

 

„Ko će, ako ne bude KFOR-a čuvati manastir Visoki Dečani i Srbe u Gračanci, Štrpcu…,“ rekao je Đurić. On je takođe, izrazio sumnju da „jednonacionalna vojska“ – „preobučeni pripadnici OVK“ mogu da pruže sigurnost.

Đurić je ponovio da je zvanični Beograd privržen ispunjenju svih odredaba Briselskog sporazuma i da će nastaviti da pruža ruku svim političkim strankama u Prištini, a koje se posebno protive stvaranju Zajednice srpskih opština, ali i da nijedna od tačaka u vezi s formiranjem ZSO nije ispunjena, zbog toga što, kako je Đurić kazao, „političke snage u Prištini to ne žele“.

Niko ne treba da se plaši formiranja ZSO, rekao je Đurić, ukazavši da Priština „izmišlja političke prepreke za formiranje“, ali da će Beograd nastaviti da kosovskim Albanicma „pruža ruku“ u očekivanju da će je „prihvatiti“.

Političke stranke Albanaca bi trebalo da shvate da ono što je dobro za Srbe ne može da bude loše za kosovske Albance, dodao je Đurić.

Na skupu učestvuje i kosovska delegacija, koja ima status posmatrača, u kojoj su poslanici kosovske skupštine, Zenun Pajaziti i Nenad Rašić.

Zenun Pajaziti je naglasio da su Kosovo i Srbija ipak uvereni da je dijalog jedini način da se poboljša život građana.

Dijalog između Kosova i Srbije u različitim fazama pokazao je da su dogovori mogući, uprkos tome što nema garancije da će se oni sprovesti, ili u nekim slučajevima se dogovori primenjuju sa teškoćama, naveo je on.

Pajaziti se u svom govoru osvrnuo i na uspešnu primenu tačaka briselskog sporazuma, kao i o situaciji u vezi sa najkritičnijim delovima sporazuma, uključujući, „razoružanje paralelnih struktura“ na Kosovu, telekomunikacije, „barikadu pod nazivom ‘Park mira'“ i osiguranje vozila.

Govoreći o graničnim taksama, drugi učesnik ovog seminara u Beogradu sa Kosova, član kosovoskog parlamenta, Nenad Rašić, naglasio je da je taksa od 120 evra za osiguranje veoma visoka imajući u vodu velik broj nezaposlenih lica.

Ovaj poslanik je govorio i o drugom problemu srpske zajednice, a to je da se poljoprovredno zemljištve „svakog dana sve više smanjuje“.

Kosovska strana je u svom izveštaju sa seminara u Beogradu naglasila i ocenu direktora Kancelarije za KiM, Marka Đurića, da su prisustvo „NATO-a i uopšte međunarodno prisustvo ključni faktor za stabilnost na Kosovu“, te da „samo ona“ može da obezbedi miran život građanima Srbije na Kosovu. „Stoga, NATO treba da nastavi da održava svoje trupe na Kosovu, rekao je Đurić“, navodi se u izveštaju sa kosovske strane.

Analitičar iz Beograda, dr Dušan Janjić rekao je da, s obzirom na sve izazove za normalizaciju odnosa između dve zemlje, građani nisu dovoljno informisani od strane svojih vlada o detaljima sporazuma, kašnjenju i problemima u sprovođenju.

Janjić je takođe govorio i o prilivu imigranata na Kosovo u poslednjih nekoliko meseci u Evropi i velikom broju nezaposlenih.

Još jedan od kosovskih predstavnika na ovom panelu, Dardan Gaši, govorio je o integracija „dve zemlje“ u EU, naglašavajući dostignuća Kosova u tom pogledu.

U radu seminara učestvovali su parlamentarci iz 23 države članice i devet pridruženih članica PS NATO, regionalni partneri, delegacije u statusu posmatrača, predstavnici diplomatskog kora, predstavnici Vlade i drugih državnih institucija Republike Srbije, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva, međunarodnog sekretarijata PS NATO i predstavnici medija.

Ključne poruke sa ovog seminara, prethodnih dana, sa srpske strane bile su da su članstvo Srbije u EU i regionalna saradnja, strateški i ključni prioriteti Srbije, da Srbija od zemalja članica EU očekuje još jaču podršku u procesu evrointegracoja, koja će se ogledati pre svega u podršci za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja. Srbija je vojno neutralna i ne teži članstvu u NATO, ali vidi prostor za dalje unapređivanje saradnje pri Partnerstvu za mir, a Srbija je prepoznala i ulogu koju NATO ima u „sistemu regionalne bezbednosti“, pre svega u „očuvanju mira i bezbednosti srpskog naroda na KiM-u“, takođe su poruke sa ovog skupa.

Učesnice ovog skupa i regiona su takođe detaljno izveštavale o skupu.

Hašim Tači i Edi Rama počasni građani Ulcinja

02. 04. 2015, 10:35 Izvor: KoSSev

Na dan opštine Ulcinj, koji se obeležava prve subote aprila, kada će se održati i svečana sednica ove opštine, kosovski ministar spoljnih poslova, Hašim Tači i predsednik Vlade Albanije, Edi Rama, biće proglašeni počasnim građanima Ulcinja, saopšteno je iz ove opštine.

„Svečana sjednica Skupštine Opštine Ulcinj održava se 04. aprila 2015. godine u 11 časova. Na svečanu sjednicu pozvani su visoki predstavnici državnih institucija, kao i predstavnici stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju iz ove opštine i dodaje:

„Učešće su potvrdili predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i zamjenik predsjednika Vlade i ministar vanjskih poslova Kosova Hashim Thaçi, koji će biti proglašeni počasnim građanima Ulcinja.“

Dan Opštine Ulcinj obeležava se prve subote aprila, a ovde godine program obeležavanja počinje 3. aprila i traje do 5. aprila.

Podsetimo Rama je 2013. godine proglašen za počasnog građanina Srbice, a predsednik ove opštine, član Dreničke grupe, Sami Ljuštaku, je 2012. proglašen za počasnog građanina albanskog grada Vljore. Međutim, i Ramuš Haradina jesredinom februara proglašen za počasnog građanina Tirane.

30.03.2015 |08:00-23:58 – Manipulisanje mase a gašenje Srpskih institucija pred našim očima…Pod izgovorom „elementarni uslovi za srbe“ = mogu da žive na nivou 19-tog veka….


Pavićević: Niko iz Civilne zaštite neće ostati bez posla

Oficir za vezu Vlade Srbije u Prištini Dejan Pavićević rekao je da nijedan čovek iz Civilne zaštite na severu Kosova neće ostati bez posla i zaduženja. 

Dejan Pavićević

„Ne očekujem da će ti ljudi koji su do sada radili za svoju državu to sada prestati“, rekao je Pavićević za „Večernje novosti“.

„Uvek su bili tu“, nastavio je on, „da učine da se svi osećaju sigurnije i nastaviće da rade iste poslove u okviru sektora za vanredne situacije i raznih drugih institucija na KiM“.

Ovako je on, navode „Novosti“, objasnio šta podrazumeva dogovor o Civilnoj zaštiti poštignut prošle nedelja sa albanskom stranom i gde će se zaposliti pripadnice te službe koji ne žele integraciju u novi sistem.

Ministarka za dijalog u kosovskoj vladi Edita Tahira izjavila je nedavno da je postignut dogovor o raspuštanju organizacije Civilne zaštite na severu Kosova.

Ona je tada precizirala da su sporazum o raspuštanju Civilne zaštite postigli Beograd, Priština i EU, kao i da je sporazumom predviđeno da pripadnici Civilne zaštite budu integrisani u institucije Kosova.

Tahiri je još dodala da će sporazum biti sproveden do 1. septembra 2015. godine.

Pavićević je na pitanje beogradskog dnevnika hoće li Zajednica srpskih opština (ZSO) imati veća ovlašćenja od onih koje postojeći zakon predviđa za asocijaciju ostalih kosovskih opština, rekao da sa ZSO „ne želimo da stvaramo nekakav entitet ili feud na KiM“.

„Želimo elementarne uslove koji bi dugoročno garantovali sigurnost i prosperitet Srba na KiM, a ovlašćenja na kojima insistiramo samo su garant toga. Sve u vezi sa ZSO precizirano je Briselskim sporazumom i manje od toga niti možemo, niti želim da prihvatimo“, rekao je Pavićević.

Na pitanje da li ima uvid u stanje srpske imovine na KiM, i da li postoji mehanizam da se zaštite vlasnička prava srpskih firmi, Pavićević je rekao da se sistemsko rešenje tog pitanja mora naći u okviru briselskog dijaloga.

„Ako već svi govore o uspostavljanju pune vladavine prava na KiM, onda to mora podrazumevati pravnu i svaku drugu zaštitu srpske imovine. Poreklo imovine je lako dokazivo, bilo da je to generacijsko ulaganje u porodičnu kući ili ulaganje naše države i naroda u privredne subjekte na KiM“, rekao je Pavićević.

Građani Severne Mitrovice o integraciji civilne zaštite: „To nema pojma, oni ne pripadaju dole, od toga nema ništa“

30. 03. 2015, 17:38 Izvor: KoSSev

Iako je vest da su Beograd i Priština postigli sporazum o integraciji civilne zaštite sa Severa Kosova odjeknula kako u srpskoj, tako i u kosovskoj javnosti, većina građana u Severnoj Mitrovici „ne zna“ da je postignut još jedan Briselski sporazum – pokazuje današnja tonska anketa KoSSeva sa ulica ovog grada. Oni građani koji su informisani o rezultatima novog sporazuma, međutim, smatraju da je integracija civilne zaštite u kosovski sistem loša odluka, te i da će to uticati na bezbednost građana na Severu. Većina građana, takođe, nije bila raspoložena za razgovor, dok su ovog puta mladi bili informisaniji.

„Ne znam Boga mi“, „Ne, nisam. Nisam za to čuo“, „Nisam. Ništa ne mislim o tome, jer ništa ne znam“ i „Nisam ja odavde“, bili su neki odgovora građana sa ulica Severne Mitrovice na pitanje novinara KoSSeva da li su čuli da će civilna zaštita biti integrisana u kosovski sistem.

Međutim, jedan mlađi sagovornik je istakao da je čuo za sporazum o integraciji civilne zaštite, ali i da je i ovaj sporazum, ostvaren bez učešća lokalne zajednice.

˝Da čuo sam, u medijima ovih dana. Kao i svaki sporazum, na žalost, i ovaj je prošao bez učešća ljudi odavde i barem traženja mišljenja ljudi odavde. Nisam baš upoznat sa svim detaljima, ali mislim da je trebalo naći neko drugo rešenje,” kazao je ovaj mladić.

On je istovremeno istakao da će i integracija civilne zaštite uticati na bezbednost građana na Severu, iako to nije oružana formacija, kao i da je trebalo naći neku drugo rešenje.

„U neku ruku hoće. Civilna zaštita nije oružana formacija, ali je pružala barem određenu dozu sigurnosti ljudima ovde. Poznavajući Kumanovski sporazum – u njemu jasno stoji da Srbija ima pravo da 999 pripadnika Vojske Srbije pošalje na Sever i mislim da je trebalo da nađu neko rešenje između ta dva.“

Još jedan od naših današnjih sagovornika je izrazio svoje nezadovoljstvo.

„Da čuo sam, naravno. Mislim da je integracija civilne zaštite loša za stanovništvo u Kosovskoj Mitrovici svakako. Ko će štititi interese stanovništva?“ upitao je naš sagovornik.

„Da, mislim da će biti ugrožena (bezbednost) i to mnogo,“ takođe je rekao je jedan od mlađih ispitanika.

Međutim, jedan od mladića sa kojim smo danas razgovarali, tvrdi da bezbednost građana na Severu neće biti ugrožena, te da civilnu zaštitu nije video „u akciji“.

„Jesam, čuo sam neke priče koje kruže gradom i nešto sam čitao na Internetu, ali šta je tu istina, ne znam. Još ništa zvanično nisam pročitao, ili čuo,“ odgovorio je ovaj mladić na pitanje da li je čuo da će civilna zaštita biti integrisana u kosovske institucije.

On je dodao:

„Moje mišljenje je da neće biti ugrožena bezbednost građana, zato što neku civilnu zaštitu nisam video u akciji i ne znam čime bi doprinela bezbednosti našeg grada.“

Bilo je i onih koji su sa nevericom slušali pitanja i komentarisali da „od toga nema ništa“.

„To nema pojma, oni ne pripadaju dole, od toga nema ništa,“ rekao je jedan od starijih sugrađana, dok je drugi upitao našeg novinara „Kome sada pripadaju?“, misleći na pripadnike civilne zaštite.

Poslušajte u nastavku TONSKU ANKETU sa ulica Severne Mitrovice.

Završen protest bivših pripadnika OVK

Protest bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) završen je danas u Prištini nakon sastanka koji su njihovi predstavnici imali s komisijom Vlade Kosova za veterane.

Protest veterana OVK 

Demonstrantima, koji su u jednom trenutku upali i u dvorište Vlade Kosova, na sastanku je obećano da će naredne nedelje biti objavljeni spiskovi onih kojima je priznato pravo da budu proglašeni veteranima OVK.

Predsednik Odbora za zaštitu prava boraca bivše OVK Dževdet Ćerići je posle susreta s vladinom komisijom rekao učesnicima protesta da imaju čvrsta obećanja.

Stotinak bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova zahtevalo je objavljivanje spiskova veterana OVK i bunilo se zbog najave formiranja Specijalnog suda za zločine bivše OVK.

Protest su obezbeđivale jake snage Policije Kosova. Među njima su bili i pripadnici specijalnih jedinica.

Rama: Kosovo i Makedonija u Jadransko jonsku strategiju

30.03. 2015, 16:42 Izvor: Tanjug

Premijer Albanije, Edi Rama, predložio je da se Kosovo i Makedonija po ubrzanoj proceduri uključe u regionalnu Jadransko jonsku strategiju, piše danas „Koha ditore“.

Rama je na skupu u Peskara, Italija, ponovio da makroregionalna treba da pratri i nacionalne strategije.
„Da tražimo rešenje izvan Evrope isto bi bilo kao da tražimo rešenje van istorije. Ponavljam da makrostrateške strategije treba da idu na osnovu nacionalnih“, rekao je Rama skupu.

On je izrazio nadu da će aktivna faza makroregionalne strategije Jadransko jonskog primorja biti omogućen poristup i za četiri zemlje koje nisu članice EU, a članice su te regionalne strategije.
„Nadam se da će ubrzanom procedurom u regionalnu strategiju biti uključeni Kosovo i Makedonija čime bi ta saradnja bila kompletirana“, rekao je Rama.

Makroregionalna strategija je „jedan novi put koji bi ojačao odnose među susedima, ali i mirovnu strategiju posredstvom ekonomske i socialne saradnje“, rekao je Rama, prenosi „Koha ditore“.

Evropska komisija je juna prošle godine predstavila evropsku strategiju namenjenu razvoju Jadransko – jonskog regiona.

Jačanje ekonomije i socijalnog razvoja, i brža integracija Zapadnog Balkana u EU ciljevi su nove evropske Strategije za Jadransko-jonski region, a „rad na zajedničkim prioritetima put je za brži napredak regiona“, poruka je Brisela.

U pitanju je treća evropska makro – regionalna strategija (posle Dunavske i Baltičke), čiji je cilj da se zemlje definisane, na prvom mestu, ali ne i isključivo, basenom Jadranskog i Jonskog mora bolje povežu i bliže sarađuju u oblasti transporta, energetike, turizma, zaštite životne sredine i promocije pomorske privrede.

Jadransko – jonska inicijativa trenutno okuplja osam zemalja regiona od kojih su četiri članice EU (Grčka, Italija, Slovenija i Hrvatska) i četiri zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija).

Jadransko – jonski region obuhvata osam država sa 70 miliona stanovnika.

Kosovo članica Tenisa Evrope

28.03. 2015, 22:35 Izvor: KoSSev

Foto: Tenis Evropa – Predsednik Tenisa Evrope čestita predsedniku Teniskog saveza Kosova

Kosovo je postalo 50. članica regionalnog udruženja Svetske teniske federacije, Tenisa Evrope, saopšteno je danas iz ove sportske organizacije. Članstvo Kosova stupa na snagu 1. januara 2016. godine, kada će teniseri sa Kosova moći da se po prvi put takmiče na Evropskom juniorskom prvenstvu i drugim takmičejima Tenisa Evrope. Teniski savez Srbije se nije oglasio povodom još jednog sportskog priznanja. 

„Kosovo je postalo 50. članica Tenisa Evrope, regionalnog Udruženja sportskog upravnog tela Međunarodne teniske federacije. Tenis se stoga pridružuje rastućoj listi sportova da formalno odobri članstvo Kosovu, a sledeći odluku Međunarodnog olimpijskog komiteta od decembra prošle godine da dodeli puno priznanje Olimpijskog komiteta Kosova, u skladu sa pravilom 3.7 Olimpijske povelje,“ navodi se na zvaničnoj Internet stranici Tenisa Evrope.

U saopštenju se dodaje da je odluka o članstvu Kosova doneta na godišnjoj skupštini ove organizacije u Lozani prošle subote, na kojoj je aplikacija Kosova postigla potrebnu dvotrećinsku većinu glasova za članstvo, te da Kosovo stoga postaje prvi novi član Tenisa Evrope od pridruživanja Crne Gore ovom udruženju 2006. godine.

Iz ove sportske organizacije, međutim ističu da Tenis Evrope sarađuje sa Teniskim savezom Kosova u poslednjih nekoliko godina, tako što je kosovski teniski savez dobijao „skromnu razvojnu pomoć u vidu podrške Tenis 10 programa (turnir za decu do 10 godina), opreme i tečhničkih poseta.“

„Članstvo Kosova stupiće na snagu od 1. januara 2016, kada će igrači sa Kosova moći da se takmiče na Evropskom juniorskom prvenstvu i drugim takmičenjima Tenisa Evrope po prvi put,“ dodaje su saopštenju Tenisa Evrope.

Povezani članci: 

Tenis Evropa odbio je u martu prošle godine zahtev kosovskog teniskog saveza za prijem u ovu organizaciju, kada je 20 delegata bilo protiv članstva Kosova, 30 za, uz 15 uzdržanih.

Tada je, kako su srpski mediji naveli, Teniski savez Srbije, predvođen počasnim predsednikom, Slobodanom Živojinovićem i generalnim direktorom, Dušanom Orlandićem, a uz podršku predsednika TSS-a,Vuka Jeremića, zapravo „izvojevao novu pobedu“, navodeći da je to bila „jedna od težih diplomatsko-sportskih bitaka“.

„Živojinović je uoči glasanja održao izvanredan govor pred svim delegatima, gde je objasnio značaj poštovanja sportskog i međunarodnog prava, poručivši da Kosovo nije članica UN-a i da s obzirom na to ne bi trebalo da bude primljeno u Tenis Evropu,“ prenele su tada Novosti.


Šesnaest međunarodnih saveza + MOK

Kosovo je do sada postalo punopravan član u sportskim međunarodnim savezima košarke, plivanja, ping-ponga, gimnastike, dizanja tegova, streljaštva, džuda, navigacije, modernog petoboja, rukometa, boksa, a prihvaćeno je da bude član sa ograničenim pravima u međunarodnim savezima rvanja, skijanja, tekvandoa, biciklizma i karlinga.

Kosovo, posle jednoglasne odluke svih učesnika Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Monaku je postalo i punopravni član ove najviše svetske sportske organizacije, i po prvi put će učestvovati na Olimpijskim igrama u Riju, 2016. godine i to pod svojom zastavom.

Sa konferencije srpskih i albanskih aktivista civilnog društva u Beogradu: Civilno društvo nije nikad prestajalo da međusobno razgovara

30. 03. 2015, 17:22 Izvor: KoSSev

Aktivisti civilnog društva Srbije i Kosova nikad nisu prestali da jedni sa drugima pričaju i nisu gubili svoje veze, a to postoji još od osamdesetih godina prošlog veka. Znali su da će i nakon rata koji nisu želeli, biti ključan deo, a saradnja između srpskih i albanskih civilnih organizacija čini „novu normalnost“, nasuprot „postojeće normalnosti“ – „malo mržnje, mnogo ignorisanja i česte indiferentnosti“, a koja se po svojim pozitivnim efektima ne može pronaći na drugom mestu u svetu u postojećem  kontekstu. Uloga civilnog društva nije samo da podiže svest, već i da bude dobar hroničar u onome što je postignuto. Političke elite do sada su postizale dogovore često bez otvorenosti za javnost, a civilne organizacije su te koje beleženjem događaja jesu korektivan faktor. U saradnji civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, civilno društvo sa Severa Kosova i sami kosovski Srbi, međutim, do sada su bili izostavljeni iz procesa dijaloga i zajedničkih programa saradnje. „Biti oko stola, ne znači da ste za stolom“, ovo su neke od poruka sa današnjih panela susreta aktivista civilnog društva centralne Srbije i Kosova koji se dešava u Beogradu. 

U toku je jednodnevna konferencija srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva u hotelu „Metropol Pallace“ na kojoj se razgovara o ulozi civilnog društva u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, ali i kosovskih Srba.

Na konferenciji, koju organizuje Balkanski fond za demokratiju (BTD), uz finansijsku pomoć britanske ambasade u Srbiji, okupljeno je preko stotinu srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija i medija sa Kosova, kao i međunarodnih predstavnika. Među njima se nalaze i neki predstavnici civilnog sektora i medijske zajednice kosovskih Srba, među kojima je većina sa Severa. Na skupu su prisutne i Južne vesti kao jedini medij iz centralne Srbije, dok su beogradski mediji koji su pozvani da prate ovaj skup odsutni, a o čemu je ranije danas javio i radio Kim.

U prepodnevnom radu konferencije učestvovali su i britanski ambasador Denis Kif, potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda iz Vašingtona, Ivan Vejvoda, kao i akademski istraživač sa Londonske škole za ekonomiju, Džoana Hanson.

„Civilno društvo nije nikada prestalo da međusobno razgovara i mi smo miljama ispred,“ rekao je Vejvoda, upoređujući, sa jedne strane, spor proces političkog dijaloga, i plodonosne saradnje civilne zajednice sa druge. Vejvoda je naglasio da je za napredak dijaloga suštinski potrebna energija sa samog terena, od samih ljudi i aktivista civilnog društva.

Britanski ambasador Denis Kif naglasio je važnost projekata koje realizuje Balkanski fond za demokratiju, u čitavom regionu, ocenivši da će ova ambasada nastaviti da podržava ovakve projekte. On je naglasio da ulogu svoje ambasade vidi u tome da se Srbiji pruži pomoć u tome da, kako je rekao, bude „u potpunosti sposobna“ da se pridruži EU, a što podrazumeva i to da se „modernizuje i osposobi“ u delu kako bi „negovala odnose sa svojim susedima“, ali i da se to isto učini i sa susedima Srbije.

Oba učesnika su saglasna u tome da se Briselski sporazum na terenu sporo sprovodi, kao i da se čitav briselski pregovarački proces sporo odvija, istovremeno naglasivši i napredak u samom procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine.

Govoreći o potrebi proaktivnog delovanja lokalnih nevladinih organizacija i ostalih aktivista civilnog društva, Hanson se osvrnula na žalbe koje sluša o tome da Zajednica srpskih opština i posle dve godine od Briselskog sporazuma nije formirana, odnosno da statut nije još uvek donešen, dodavši da je to upravo prostor u koji civilno društvo treba da uđe svojim proaktivnim delovanjem.

„Civilno društvo uvek treba da da svoje ideje u vezi sa ovim statutom, kako bi se razvila dalja, mnogo fokusiranija diskusija u vezi sa njim,“ rekla je Hanson.

Hanson je apelovala na predstavnike iz Beograda, Prištine i međunarodne zajednice da dopru do predstavnika civilnog društva na samom terenu.

„Saznajte kako razmišljaju ljudi na samom terenu, debatujte i razgovarajte , razmenjujte vesti i širite te vesti,“ naglasila je Hanson.

Konferencija u Beogradu se održava kao završnica ovogodišnjeg programa razmene pod nazivom „Razmena profesionalnog rada za program jačanja dijaloga“ (PWEEPD), koji drugu godinu za redom, BTD organizuje za profesionalno osoblje, aktiviste civilnog društva, tink tenk organizacije, kao i univerzitete između Kosova i Srbije.

Do sada je u dvogodišnjem programu ostvareno 14 razmena između 15 organizacija. Ove godine su ostvarene i dve razmene više nego prošle godine, a takođe, po prvi put ove godine, u programu razmene učestvuju i  srpske organizacije sa Kosova, i to sa Severa.

Srpski predstavnici sa Severa učestvovali su danas i u jednom od panela u kojem se govorilo o jačanju dijaloga kroz saradnju sa civilnim društvom. Aleksandar Rapajić iz organizacije ECMI naglasio je da se most između Srbije i Kosova gradi kroz pozitivno rešavanje „pitanja manjina“ – položaja kosovskih Srba i Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.

„Najvažnije za kosovske Srbe jeste da se osećaju bezbedno, a onda i da se radi na prosperitetu njihovog opstanka. Jedan deo u tom pravcu jeste jačanje civilnih organizacija kroz finansiranje i treninge, dok je odgovornost u najvećoj meri na kosovskoj vladi, koja treba da dokaže kosovskim Srbima da su bezbedni i poželjni,“ rekao je Rapajić.

Programski direktor NVO „Aktiv“, Branislav Nešović, naglasio je da se u procesu normalizacije odnosa između Srba i Albanaca, najmanje vodilo računa o tome da u taj proces budu uključeni oni koji su predmet procesa dijaloga, a to su Srbi sa Kosova, odnosno sa Severa.

„Biti oko stola ne znači da sedite za stolom,“ rekao je Nešović, dodavši da problem Srba sa Severa Kosova već duže vreme nailazi na nerazumevanje i u Beogradu i u Prištini, uključujući i zajednicu civilnog društva.

Kim radio:
Beograd: Mediji nezainteresovani za konferenciju o Kosovu

Na konferenciji, koju je organizovao Balkanski fond za demokratiju (BTD) uz pomoć ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji, okupljeno je preko stotinu srpskih i albanskih predstavnika civilnog društva, nevladinih organizacija i medija, kao i međunarodnih predstavnika.

Iako je ovo, prema rečima panelista, prva konferencija ovakvog tipa koja se održava u Beogradu, nijedan od nacionalnih medija, među kojima i javni servis RTS, nisu pokazali interesovanje da građane informišu o ovom događaju.

Moderatorka jednog od panela, Sonja Liht, iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, istakla je da „ako događaju ne prisustvuju političari visokog ranga – mediji nisu zainteresovani da taj događaj prate“.

Osim panelista koji dolaze iz srpskog i albanskog civilnog sektora sa Kosova, na konferenciji učestvuju između ostalih i britanski ambasador, Denis Kif, potpredsednik Maršalovog fonda iz Vašingtona, Ivan Vejvoda, te Džoana Hansen, doktorka nauka sa Londonske škole za ekonomiju.

Cilj ove konferencije je, prema navodima organizatora, da obezbedi prostor za konstruktivne i praktične refleksije o ulozi civilnog društva u odnosima Srbija – Kosovo, kao i da pokrene niz ciljanih diskusija o tome kako se saradnja na konkretnim pitanjima može sprovesti i unaprediti.

Nešović je, takođe, naglasio da 15 godina rešavanja problema Kosova od 1999, nije dovoljno vreme da se taj, po njegovim rečima, složen i osetljiv problem reši, replicirajući predstavniku iz Prištine, Naimu Rašitiju, iz Istraživačke grupe za balkansku politiku, koji je kritikovao sporost u rešavanju ovog problema.

„Vreme nam ponestaje,“ prethodno je rekao Rašiti.

Predsednica fonda za političku izuzetnost Sonja Liht je naglasila da su učesnici na današnjem skupu naučili nešto novo, a to je da predstavnici srpskog civilnog društva sa Kosova moraju biti više uključeni u postojeći dijalog između kosovskih i srpskih civilnih organizacija.

„Sve ono o čemu smo danas pričali biće, mora da bude uključeno, i mi ćemo morati da vidimo  kako da uključimo više razgovora u Nacionalni konvent,“ naglasila je Liht, napominjući da će ono što je čula od predstavnika sa Severa, biti i uključeno u grupu onih organizacija i stručnjaka koji čine deo Nacionalnog konventa, a koji se bave poglavljem 35.

U neformalnim delovima ove konferencije, od albanskih predstavnika sa Kosova se moglo čuti da im je u Beogradu prijatno, da vole da dođu u „ovaj lep i otvoren grad“, a bilo je i onih koji su prvi put došli u prestonicu Srbije.

„Juče sam greškom liftom otišao u suteren hotela i video sam sve one lepe slike bivše SFRJ. Danas sam imao prilike da na ulicama Beograda vidim i stara jugoslovenska kola. Drago mi je što sam osetio priču mojih roditelja koji su pamtili i jedno lepo vreme te bivše zemlje, dok sam ja o Beogradu slušao kao sedmogodišnji dečak 1999, i znate da ga nisam zamišljao po dobrom,“ rekao je jedan od civilnih aktivista iz Prištine, Dardan Abazi, iz prištinskog Instituta za razvoj politike.

Konferencija se večeras nastavlja četvrtim panelom o mogućnostima i izazovima  regionalne saradnje, nakon čega se zatvara poslednjim, petim, o „putu napred“.

DPK pripremila rezoluciju o genocidu Srba nad Albancima

30. 03. 2015, 20:44 Izvor: RTK2

Izvor: RTK2 (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)

Poslanička grupa DPK-a podnela je na današnjem zasedanju Skupštine Kosova zahtev za izglasavanje Rezolucije o genocidu Srba nad Albancima tokom sukoba 1999. godine.

Potpredsednica Skupštine Kosova i predstavnica bošnjačke parlamentarne grupe 6 Duda Balje, ocenjuje da će rezolucija najviše štete naneti srpskoj zajednici koja i dalje bojkotuje rad skupštine.

„Mislim da je bitno da se ravetli sudbina nestalih lica, međutim u ovom momentu kada Srbi nisu u parlamentu, kada srpski poslanici ne prisustvuju sednici, i kada se dešava bojkot centralnih vlasti od strane srpskih političara, mislim da će ovakva rezolucija ići najviše na štetu srpskoj zajednici“, rekla je za RTK2 Duda Balje.

Ona je najavila da će se o zahtevu za usvajanje Rezolucije o genocidu će se raspravljati na narednoj sednici i ona će verovatno biti usvojena jer, kako kaže, predstavnici DDK i DSK imaju dovoljan broj glasova da je izglasaju.

Bojkot predstavnika Srpske liste Balje je okarakterisala kao nezreli politički čin.

„Srpski glasovi su bitni kada se raspravlja i kada se traži dvotrećinski broj glasova manjinskih poslanika. Međutim, mi smo bez njih usvojili i budžet, raspravljali o RTK-u i još o mnogim temama. Mislim da su Srbi deo čitave ove priče, deo kosovskog društva i mislim da su mnogo, mnogo toga propustili zbog bojkota“, rekla je ona i dodala da bojkot srpskih poslanika negativno utiče i na ostale manjinske zajednice.

Nakon sastanka predsedništva, predsednik skupštine Kadri Veselji je na pitanje novinara da li su predstavnici Srpske liste uputili zahtev za povratak u parlament, odgovorio:

„Ovde smo se satali da bi rešavali pitanja većine, takav zahtev još nismo dobili. Ukoliko dobijemo bilo kakav zahtev, naša odluka će biti transparentna i u interesu naših birača“, naglasio je Veselji.

Poslanici Skupštine Kosova nastaviće plenarnu sednicu 2. aprila.

Svedoči bivši pripadnik OVK

U Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici nastavljeno je suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba davanjem iskaza svedoka tužilaštva Halita Beranija.Halit Berani 

Berani (65), koji se predstavio kao pozorišni režiser, svedoči o događajima koji su se u Kosovskoj Mitrovici dogodili aprila 1999. i februara 2000. godine i on je 18 svedok tužilaštva.

Berani je bio pripadnik OVK, a poznat je po tome što je 17. marta 2004. novinarima na Kosovu preneo lažnu informaciju kako su Srbi odgovorni za utapanje albanskih dečaka u Ibar, nakon čega je počeo martovski pogrom nad Srbima.

Berani je tokom 2002. godine bio jedan od prvih svedoka na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.

Lider Građanske inicijative SDP Oliver Ivanović je optužen da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999. godine, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.

Vejvoda: Evropa ne želi novi Kipar

Potpredsednik nemačkog Maršalovog fonda Ivan Vejvoda ocenio je da je vlastima u Beogradu i Prištini u interesu da dođe do sprovođenja Briselskog sporazuma, istakavši da se već 10 godina svim vlastima govori da Evropa ne želi novi Kipar.

Ivan Vejvoda

„Otvaranje poglavlja 35 o Kosovu je veoma bitno“, rekao je Vejvoda za B92.

On smatra da Beogradu i Prištini puno toga zavisi od primene Briselskog sporazuma, i to Prištini dobijanje Sporazuma o stabilizaciji, a Beogradu otvaranje prvih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom.

Vejvoda kaže da i Beograd i Priština razumeju realnost, odnosno da nema boljitka ako se ne ide napred, i da zbog toga treba očekivati rezultate.

Koha: Uslovi „Srpske“ za povratak

Zahtev Liste „Srpska“ za povratak u kosovske institucije, između ostalih, biće da Zajednica srpskih opština profunkcioniše do novembra, prenosi „Koha Ditore“.Gračanica 

List navodi da će zahtev biti i da njeno sedište bude u Gračanici, kao i i da obrazovanje i zdravstvo ostanu u sistemu Srbije.

Izvor „Koha Ditore“ navodi i da se očekuje da Lista danas ili sutra objavi odluku o povratku u institucije posle dva meseca bojkota, ukoliko se ispune ti uslovi.

Među uslovima je i da se o ZSO razgovara u Briselu i da se objavi statut Zajednice

List takođe navodi da najveće šanse da bude na čelu ZSO ima aktuelni gradonačelnik Gračanice Vladeta Kostić.

Precizirajući ovlašćenja na kojima Lista „Srpska“ insistira, „Koha Ditore“ navodi da bi obrazovanje i zdravstvo bili finansirani iz Srbije, ali preko „posebnog bankarskog računa u Centralnoj banci Kosova“, kao što bi se finansirali i zajednički projekti 10 opština koje bi prethodno usvojila ZSO.

„Koha Ditore“ navodi da Lista ima i određene ekonomske zahteve u vezi sa stranim investicijama u srpskim opštinama i da je, u vezi s tim, premijer Isa Mustafa obećao donošenje zakona o stranim investicijama do maja.

Zahtev Liste je i usvajanje rebalansa budžeta za stvaranje boljih finansijskih uslova za opštine sa srpskom većinom, kao i popis stanovništva u opštinama na severu Kosova gde nije spoveden kako treba, prenosi „Koha Ditore“.

Sve te zahteve Lista „Srpska“ je usmeno iznela u razgovorima sa premijerom Kosova i ostalim zvaničnicima vlade, piše list.

Istovremeno, zvaničnici Vlade Kosova koji učestvuju u razgovorima sa Listom, odbili su da to nazovu zahtevima, a zamenik ministra lokalne samouprave Bajram Gecaj je rekao da se razgovaralo o ciljevima vlade u skladu sa platformom.

„To mogu biti aspiracije Liste Srpska, ali o njima treba da se pregovara u Briselu“, rekao je Gecaj i odbacio mogućnost da vlada poklekne pred srpskim zahtevima, posebno kada je reč o obrazovanju i zdravstvu.

„Platforma vlade ne predviđa takvu vrstu organizovanja. Tema ZSO je u početnoj fazi tako da i dalje nemamo sadržinske diskusije u vezi sa tim. Ministarka Edita Tahiri nekoliko puta je rekla da prvo treba sprovesti postojeće sporazume“, zaključio je Gecaj, a prenosi „Koha“.

Koha: Srpski policajac govori o zločinima srpske države

26.03. 2015, 13:04 Izvor: Koha

Izvor: Koha (tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Bivši srpski policajac, Slobodan Stojanović, jedan je od glavnih protagonista grozota 1998. tokom rata na Kosovu, ispričao je u emisiji „Specijal“ Radio televizije Kosovo, Mendu Hiseni, misleći na srpske zločine počinjene nad albanskim civilima.

Stojanović je bio član 37. specijalne policijske jedinice Srbije. Od 2009. je penzionisan. U penziju je otišao kao komandir policijske stanice „Crna trava,“ uprave policije u Leskovcu.

U nastavku pogledajte emisiju.

24.03.2015 |08:00-23:00 Danas je dan kada je NATO pre 16 godina nepravedno i podmuklo napao Srpski narod, braneći nepravdu!


Jahjaga: „Bombardovanje izraz humanizma naprednog sveta“

24.03. 2015, 18:08 Izvor: KoSSev

Bombardovanje srpskih vojnih i policijskih objekata je bilo najhumanije delovanje u istoriji NATO-a, a šesnaestogodišnjica bombardovanja obeležava povratak nade građana Kosova u novi život, dok građani Kosova izražavaju „večno priznanje“ SAD-u, zemljama članicama Evropske unije i NATO-a. „Međunarodna solidarnost“, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je „humanizma naprednog sveta“ i njegovog „posvećenja poštovanju vrednosti demokratije“, poručila je kosovska predsednica, Atifete Jahjaga, u saopštenju povodom šesnaest godina od NATO bombardovanja.

„Vazdušni napadi NATO-a na srpske vojne i policijske objekte su izvedeni radi zaštite mira, sprečavanja genocida, nasilnog proterivanja naroda i razaranja života i imovine građana Kosova. Ovi napadi su bili najhumanije delovanje u istoriji severno-atlantske Alijanse, kao jednog snažnog opredeljenja demokratskog sveta protiv agresivnih politika i radi zaštite civilnog stanovništva,“ navodi se u saopštenju iz kabineta kosovske predsednice u kojem se dodaje:

„U obeležavanju šesnaeste godišnjice vazdušnih napada NATO-a, obeležava se povratak nade za građane Kosova za jedan novi život, koji izražavaju večno priznanje SAD-a, zemljama članicama Evropske unije i NATO-u, koje su se posvećeno angažovale za odbranu građanskih vrednosti i omogućili da Kosovo danas bude jedna zemlja slobodnih i ravnopravnih građana.“

Jahjaga je NATO bombardovanje SRJ Jugoslavije, međutim, nazvala i dokazom međunarodne solidarnosti i izrazom „humanizma naprednog sveta“.

„Međunarodna solidarnost, dokazana delovanjem NATO-a pre 16 godina, izraz je humanizma naprednog sveta i njegovog posvećenja, poštovanju vrednosti demokratije, postajući  nada mira i bezbednosti, za jedan miran i siguran život, za napredak i razvoj svih naroda i države,“ navela je Jahjaga u svojoj pisanoj izjavi.

Ona je istakla i da Kosovo šesnaest godina od bombardovanja dokazuje da je „dobar primer izgradnje ravnopravnog društva,“ bez razlika, uz „poštovanje kulturne i verske različitosti i izgradnje na ravnopravnoj osnovi i demokratiji“, dodajući da je Kosovo „država koja je dokaz zajedničkog uspeha građana i domaćih institucija sa međunarodnom zajednicom“ i koja predstavlja „važan faktor mira, stabilnosti, dobrosusedstva“, te međunarodno priznata država sa „jasnim ciljem članstva u EU, UN i NATO“.

Kusari Ljilja: 24. Mart – Dan nove nade za Kosovo

24.03. 2015, 12:24 Izvor: KoSSev

Gradonačelnica opštine Đakovica, Mimoza Kusari-Ljilja je rano jutros na svom Fejsbuk profilu postavila status kojim je obeležila 16 godina od NATO bombardovanja sa sadržajem u kojem izražava zahvalnost saveznicima Kosova – SAD-u i NATO paktu, istovremeno podsećajući svoje sugrađane na obavezu izgradnje „svoje zemlje“, ali i na to da su Đakovčani bili „meta zločina“ srpskog „neprijatelja“. Poruku prenosimo u celini.

Dragi stanovnici opštine Đakovica,

Proleće nas uvek podseća na slavne periode koji naš kao narod uvek čini posebnim. Tako ostaje još od marta 1999, naročito za stanovnike opštine Đakovica, koji su, osim entuzijazma usled spašavanja vazdušnim udarima NATO-a, postali meta zločina koje je pripremao neprijatelj.

Međutim, uprkos ranama koje čak i danas ostaju otvorene u Đakovici, 24. mart predstavlja novi dan nade za Kosovo, koji se, zahvaljujući SAD-u, NATO-u i zemljama EU, pamti kao početak nove epohe.

Angažovanje sa novim razvojnim mogućnostima uvek će nas činiti dostojnim sećanja na mučenike i civilne žrtve rata, pošto će nas to pripremiti za zajedničku odgovornost prema obavezama u ispunjavanju slobode, kako bismo radili za dobrobit svih građana.

Između suza i zahvalnosti koje suze nose sa sobom, zajedničko mnogim porodicama u našoj opštini koje su izgubile svoje voljene je, međutim, i ovaj osećaj koji nas čini jačim da više brinemo o budućnosti naše zemlje.

Z A Š T O: Devojčica koja je volela muziku

24. 03.2015, 1:58 Izvor: KoSSev

Foto: Internet

Gornje Polimlje na samom severu Crne Gore stočarski je kraj, bogat šumom i vodom. Plahovit Lim, kao i sve reke u Crnoj Gori, usekao je duboko svoje korito, a sa obe strane reke uzdižu se venci planina koje  se naslanjaju jedna na drugu – Čakor, Djevojački krš, Vaganica, Planinica, Sjekirica sa desne, Visitor sa Tatarijom, Goleš i Zeletin sa leve strane Lima. I tu malo Murino, mnogi bi rekli zabit. Ništa ne leti nad njim do orlovi. Baš u tu zabit je početkom aprila 1999, novinar i urednik tzv. složenih emisija – kako su se tada nazivali visoko pozicionirani urednici TV “Priština” – Branko Brudar, odlučio da od ratnog vihora koji je zahvatio Kosovo i Metohiju sakrije svoje ćerke Juliju i Teodoru i njihove sestre od tetke – Ivanu i Oliveru. Sve se slilo u malu, kako su je zapadni mediji nazivali „problematičnu pokrajinu“ na jugu Srbije – avioni, projektili, bombe NATO pakta, vojska, policija, UČK, paramilitarci, izbeglice…Branko je mobilisan još na početku rata i poslat na granicu ka Makedoniji, supruga u radnoj obavezi rat je provela u pošti u Prištini. Julija i Olivera su jednog dana otišle niz seoski put Murina da kupe šećer za kolač koji im je mesila baka. Ubio ih je bombarder kojem je na komandnoj tabli seoska prodavnica pod Čakorom bila vojna meta. U prodavnici troje dece. Ukupno šestoro mrtvih.

Murino je malo mesto na severu Crne Gore, na oko devet kilometara od Plava, na raskrsnici kojom se prolazilo kada se nekada starim putem išlo na more, preko planine Čakor, pa se potom Prokletijama spuštalo prema Crnoj Gori. U Murinu je živela porodica Brankove supruge, a njihova deca su tamo provodila raspuste i bilo je to mesto za koje je Branko mislio da je idealno da decu sakrije od ratnog ludila koje je zahvatilo Kosovo i Metohiju.

“Prvo smo svi bili u Prištini, a onda sam ja insistirao da ih sklonim u Murino, baš zbog tih čestih bombardovanja Prištine, mogućih napada…teroristi haraju gradom…U Prištini smo boravili po podrumima i onda sam ja rekao porodici, kad već imamo mogućnost da odemo, da decu prebacimo tamo – moje dve ćerkice, desetogodišnju Juliju i sedmogodišnju Teodoru i njihove dve sestre od tetke – Ivanu i Oliveru.

U to vreme nije bilo lako putovati. NATO je svakodnevno bombardovao mostove i putnu infrastrukturu, zaposleni su imali radnu obavezu, uveden je policijski čas i kontrole na putevima su bile stalne. Branko je na samom početku bombardovanja mobilisan i poslat na tromeđu Crne Gore, Srbije i Makedonije, u selo Rence, prema Dragašu, dok je njegova tadašnja supruga imala radnu obavezu kao službenik pošte koje su tada bile posebno važne zbog potrebe održavanja komunikacionih sistema.

Kada se Branku i njegovom kolegi desetak dana od početka bombardovanja ukazala mogućnost da kolima tadašnje TV Priština svoju decu prebace na bezbedniju teritoriju, iskoristili su tu prvu, možda, mislili su – i jedinu priliku i decu odvezli do granice sa Crnom Gorom, gde su ih sačekali rođaci i uzeli decu.


Pročitajte još:

24.03.1999. – 24.03.2014.


Nisam mogao posle rata da komuniciram sa strancima

Branko je sa nekoliko kolega 2002. godine pokrenuo pitanje razvoja sadašnje televizije Most u Kosovskoj Mitrovici, na kojoj je ostao do 2010. godine, kada je, po sopstvenom priznanju, dobio otkaz među 170 radnika koliko je tada planirano da dobije otkaz i uzme socijalni program. Branko ne radi već pet godina. U međuvremenu, tužio je svoju matičnu kuću, dobio presudu, rešio formalno-pravni status, čeka primenu sudske odluke, ali je i izgubio volju da se ikada više bavi novinarstvom.

Prisećajući se svog rada na zvečanskoj televiziji posle rata, Branko kaže da je imao problem da komunicira sa međunarodnim predstavnicima koji su često svraćali u televiziju.

“Nisam mogao normalno sa njima da razgovaram. Sa pojedinima sam mogao, ali to je zavisilo od čoveka do čoveka, kako bi se ko postavio kada bi dolazio kod nas na televiziju. Posebno nisam mogao sa onim drčnijim, arogantnim. Nalazio sam se u takvim situacijama u kojima bih jednostavo ustao i otišao.”

Bombardovanje je neopravdan zločin

„Mogu da razumem da se vojske međusobno tuku, ali ne i da gađaju civile i da ubijaju decu.

Branko je bio siguran da je decu sklonio na bezbedno mesto.

„Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom“​

„Jesam, imao sam jako lep osećaj, mislio sam – sad može da se desi šta god, neće biti nikakvog problema. Murino je jedno tako beznačajno mesto i deca su mi na sigurnom. Ja sam spokojan otišao na položaj, na sasvim drugi kraj zemlje.“

Julija, Teodora, Olivera i Ivana su se bezbrižno igrale mesec dana, kao i sva deca iz kraja. Bio je to još jedan raspust, premda neuobičajen i neplaniran.

“Bio je 30. april. Bio sam na položaju. Drugari iz jedinice su na radiju čuli da je bombardovano Murino. Šta tamo imaju da gađaju? Ničeg za njih tamo nije bilo; ničeg važnog što bi moglo da privuče bombe NATO-a. To je tako beznačajno mesto.”

Branko je noć proveo uz radio, jedinu vezu sa spoljnim svetom koju je imao. Bio je i dalje čudno spokojan. Njegova deca su bezbedna i na sigurnom.

“Sve sam mislio da je to lažna vest, u to vreme se pisalo svašta.”

Dva dana kasnije do položaja na kojem se nalazio stigle su kolege sa televizije. Novinari su se u to vreme jedini i mogli probijati gotovo pustim, porušenim, kontrolisanim i ujedno nebezbednim putevima.

“Bilo je oko 10 sati, 1. maj. Oni su već došli na mesto gde sam ja bio. Jedan kolega je došao džipom i vozačem…tad’ sam dobio potvrdu vesti.“

Poginuli su njegova starija ćerka – desetogodišnja Julija…i njena sestra od tetke, 13-godišnja Olivera…i još jedan 13-godišnji dečak…i još troje ljudi.

Supruga je vest o smrti ćerke dobila pre Branka i ranije stigla u Murino, a Branko nakon dva dana.

„Išle su da kupe šećer. Baka im je pravila kolač“

“U Murinu, na raskrsnici i kod mosta, ima neka prodavnica. One su krenule nešto da kupe, da poslušaju babu. Sve četiri su krenule. Rekli su mi da je desetak minuta nakon što su se spustile do prodavnice, jedna bomba pala ispred mosta na oko kilometar. Meštani su to protumačili kao da ovi iz vazduha koji gađaju hoće da upozore. Ali, sledeća bomba je pala direktno na prodavnicu. Julija i Olivera su u tom trenutku bile u prodavnici. Poginule su na licu mesta i sa njima, 13-godišnji Miroslav Knežević. 30. aprila u 16 časova.”

Ostale dve devojčice su se spasile samo prstom sudbine, kaskajući za sestrama na oko stotinak metara dalje od njih. Zadobile su na čudan način samo ogrebotine, ali i veliku traumu, koju su roditelji kasnije lečili uz stručnu pomoć psihologa.


U napadu na seosku prodavnicu i mostić u Murinu, stradalo je ukupno šestoro ljudi, od njih – troje dece. Desetak dana kasnije NATO je ‘dokrajčio’ most, onako kako je ‘dokrajčio’ i prodavnicu, tog puta bez žrtava. Poginuli su: Julija Brudar (devet godina), Olivera Maksimovic (12), Miroslav Knežević (13), Vukić Vuletić (47), Milka Kocanović (63) i Manojlo Komatina (67). 


Branko govori da su decu jedva sahranili. Tela su bila raskomadana i razasuta na sve strane.

“Delove njihovih tela pokupili su stručnjaci koji su radili uviđaj. Na Internetu postoji slika,” čuju se u glasu ovog čoveka istovremeno praznina i težina poraza – ono što više nikada ne može da bude isto.

Kakvo je sećanje na Juliju? Kakva je bila devojčica?

“Volela je muziku. Bila je jako muzikalna. Bila je nasmejana devojčica, ne govorim zato što je više nema, nego zato što je takva bila … Ona i Teodora su podelile… Julija je imala moj lik, a karakter moje supruge – mirna, staložena. Teodora je povukla majčin lik, a moj karakter – malo je eksplozivna, brza. Julija je bila fina devojčica. Uveliko je išla u školu, ostajala je i sama kući. Ja sam tada mnogo vremena provodio na terenu, po Kosovu, a pre toga u Hrvatskoj, pa u Bosni i Hercegovini, a ona je bila poslušna, redovno je pisala domaći, bila dobar đak i bila je jako muzikalna.”

Šta je želela da postane kad poraste?

“Pričali smo. Ona je kao i svako dete lutala. Počela je sa baletom, pa je došla čak do veterinara, te dečje priče. Ja sam tada u to vreme slabo bio kući, jer se puno radilo po terenu.”

Šta je radila poslednjeg dana svog života?

“Kao i svakog dana kako su vreme provodile u Murinu. Kako su mi posle pričali, naše devojčice su se u kraju bogatom prirodom, punom zelenila, igrale i tog dana normalno. Igrale su se i baka je htela nečim da ih počasti, da napravi neki kolač, a okolo ima i dosta rođaka i svi se igraju, te su odlučile da odu do seoske prodavnice i kupe šećer, ili već neki sastojak za kolač. I onda su zamolile baku da ih pusti, govorile su joj, ‘pa hajde da odemo’, baka njima, ‘nemojte, imamo dovoljno’, one su navaljivale, ‘hajde da odemo malo od kuće, van dvorišta’. Htele su valjda da se lepše osećaju i onda su krenule i tako – bilo je to.”

Branko je jak muškarac. Trudi se da seče rečenice dužim pauzama i sakrije stegnutost i suvoću grla. Prošao je u svojoj karijeri i životu dosta toga. Dok razgovaramo o Juliji, a mala Una vozi rolere, rasplakao se. Ne želi da ostane u suzama. Vraća se kratkim rečenicama.

“Teško. Teško. Teško je to opisati. Sve je jako teško rečima opisati. Ja se i ne sećam, iskren da budem. Možda desetak dana nakon toga, slabo se čega sećam. Slabo se čega sećam. Ja sam posle toga odlazio i za Prištinu, ali teško je to opisati. To je praznina jedna velika. To je strašno nešto. Evo, koliko je prošlo, a kako kažu, meni kao da je juče bilo.”

Una je treća Brankova ćerka, prva iz drugog braka. Rodila se skoro dvadeset godina posle Julijine smrti. Ona je Branka vratila u život. Branko joj priča o Juliji, sestri koju nikada neće moći da upozna. Una ima sedam godina, Julija bi danas imala 26. Una Juliju vidi najviše na fotografijama koje se čuvaju kod Brankovih roditelja.

“Pričam joj, ali ona još uvek ne shvata. Par puta me je pitala za Juliju, zato što su kod mojih roditelja Julijine fotografije. Ja joj onda objasnim – to je jedna tvoja seka, pričaće ti tata o njoj. Ali, to što se Una rodila, mislim da me je to vratilo u život i da tako kažem – u neku normalu. Posvetio sam se njoj, njenom odrastanju i onda nekako lakše podnosim sve.

„Svejedno mi je gde sam bio; cela godina, svaka godina je ista“

Posle sahrane ćerke Julije ’99, porodica Brudar se vratila svojim ratnim obavezama. Branku su izašli u susret i nisu ga slali na isti položaj, već u drugu jedinicu u kojoj su uglavnom bili novinari. Po sopstvenom priznanju, uprkos razumevanju kolega, bilo mu je svejedno gde je bio.

“Da li sam bio u Prištini, na granici, ili gde god već – u drugoj jedinici, bilo mi je svejedno…”

Porodica se po okončanju bombardovanja ponovo okupila u svom stanu u Prištini, na Sunčanom bregu. Bez Julije.

Iz Prištine i sa Kosova i Metohije odlaze vojska i policija, a stotine hiljade albanskih izbeglica ulazi u pokrajinu, Srbi se izlažu javnom linču i proteruju.

“Živeli smo na Sunčanom bregu, ali je tamo bilo nemoguće više živeti. Odlazim u Beograd, gde mi se nalazila rodbina. Nije mi Beograd najsrećniji izbor, ali ni na koga nisam imao da se oslonim osim da odem tamo. Tu smo došli, tako sam tu i ostao, evo do danas.”

O čemu razmišljate svakog 24. marta, 30. aprila?

“Meni je cela godina ista. Cela godina, svaka godina je ista, nema tu posebnog dana. Tada se samo intenzivinije sećaš svega i tada idemo u Murino, jer su nam deca sahranjena tamo. Sahranili smo ih privremeno u Murinu, a ostale su nam tamo. Kada je godišnjica, kada su zadušnice, idemo. Obilazimo i kad osetimo potrebu.”

Brankova mlađa ćerka Teodora, koja je 30. aprila ’99, za sestrom kaskala seoskim putem, danas je dvadesetrogodišnja majka dečačića. Sestre se seća, ali o tome, priznaje Branko, priča uglavnom sa majkom.

“Ja ne mogu. I ovako činim veliki napor da govorim o tome”,  još jednom mu podrhtava glas.

Branka ostavljamo sa Unom u Beogradu da nastavi da posmatra ćerku dok raste i vozi rolere. A Juliju, Oliveru i Miroslava, pored humki u Murinu i sećanja njihovim najmilijih, uneli smo u priču o stradaloj deci 1999. Z A Š T O?

Priča o pogibiji male Julije Brudar blokirana na Fejsbuku; inbox KoSSeva zakrčen porukama o etničkoj Albaniji

 24.03. 2015, 20:09 Izvor: KoSSev

Link vesti o stradanju devojčice Julije Brudar tokom bombardovanja 1999. godine trenutno je nedostupan za bilo kakvo deljenje na društvenoj mreži Fejsbuk, kao i za komentarisanje, jer je ova društvena mreža iz bezbednosnih razloga večeras blokirala bilo kakvu mogućnost ‘šerovanja’ ove vesti, a na osnovu prijava više anonimnih korisnika da link sadrži „too many scraps“, te da ga je Fejsbuk blokirao kao nebezbedan za korišćenje. Istovremeno, u inbox našeg portala na ovoj društvenoj mreži stižu uzastopne poruke sa fotografijama na kojima se promoviše tzv. Etnička Albanija. Poruke stižu i dok objavljujemo ovu vest.

U ovim trenucima redakcija našeg portala se hitno obraća Fejsbuk timu da se problem reši što pre i link učini dostupnim. U međuvremenu, KoSSev je postavio nov link sa ovom vešću koja je danas imala ogroman broj pregleda i deljenja preko svih društvenih mreža, te molimo čitaoce da priču o maloj Juliji Brudar dele preko novog linka –http://kossev.info/strana/arhiva/z_a_s_t_o_devojcica_koja_je_volela_muziku/4283

„Uvek razmišljajte o realnosti Albanaca i njihovoj istoriji, ne pričajte prazne priče i ne pravite lažne priče i lažnu istoriju o prirodnoj i autohtonoj zemlji Albanaca, jer je ona nezavisna od 28. novembra 1912. Hvala na saradnji!!!“ jedna je od poruka koju je KoSSev, takođe, dobio od profila „Ethnic Albania“.

Čitaoce podsećamo da je priča o desetogodišnjoj Juliji Brudar svedočanstvo o njenoj smrti, koju je našem portalu dao Julijin otac, Branko Brudar, te da ova priča u sebi, osim ličnog iskustva, ne sadrži bilo kakvu analizu, odnosno neposredno tumačenje istorijskih procesa.

Ovo su neke od fotografija Fejsbuk profila „Etnička Albanija“ koje neprestano stižu u naš inboks:

Kosovska vlada duboko zahvaljuje SAD-u i NATO; Stojanović: Proći će još mnogo vremena, mislićemo i dalje drugačije

24.03. 2015, 13:14

Foto: kosovska vlada

Kosovo se „duboko zahvaljuje“ zemljama članicama NATO-a, jer 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode „naše zemlje“, saopštio je kosovski premijer Isa Mustafa na današnjoj sednici kosovske vlade. Za ovu vladu je podsećanje na 24. mart dan 1999, dan kada je NATO započeo bombardovao „vojnih, policijskih i paravojnih ciljeva, kako bi zaštitio civile i građane Republike Kosovo“. Njegov zamenik, Branimir Stojanović, koji nije učestvovao na današnjoj sednici ima suprotan stav u vezi sa značajem 24. marta, 16 godina od bombardovanja.

„Želeo bih da danas, posle 16 godina, u ime Vlade Republike Kosovo, u ime naroda Kosova, iskažemo veliku i duboku zahvalnost zemljama članicama NATO-a. Dan 24. mart označava početak kraja rata na Kosovu i početak slobode naše zemlje; 16 godina kasnije, Kosovo doživljavamo kao slobodnu, suverenu i nezavisnu državu, čiji je cilj da se integriše u Evropsku uniju. Želim da se zahvalim Sjedinjenim američkim državama i drugim saveznicima naše zemlje, koje su dale veliki doprinos u zaštiti civila i zaštiti građana Republike Kosovo, kao i podršku i pomoć za našu slobodu i nezavisnost,“ rekao je premijer Mustafa na današnjoj redovnoj sednici vlade.

Sednica je održana bez srpskih predstavnika. Zamenik kosovskog premijera, Branimir Stojanović, u izjavi za KoSSev, navodi da srpska strana, očekivano, ima drugačije viđenje značaja 24. marta, te da, niti on, niti ostali članovi liste „Srpska“, ne dele stav sa današnje sednice kosovske vlade.

„Mi sasvim suprotno vidimo taj datum i proći će mnogo vremena, a naši pogledi na ta dešavanja i te godine razlikovaće se i dalje. Za nas je to početak velikog stradanja. Mi gledamo na to drugačije – kao na bolno i tragično vreme. Istovremeno gledajući u budućnost, na nama je i obaveza da stradanje srpskog naroda nikada ne zaboravimo,“ rekao je Stojanović za KoSSev.

On nije imao informaciju u vezi sa mogućnošću da li i kada bi se mogao očekivati povratak srpskih predstavnika u kosovsku vladu, a takođe je i potvrdio da sutra neće učestvovati niko od srpskih predstavnika sa Kosova i Metohije bilo kakvim aktivnostima u vezi sa ministarskim skupom u Prištini, čiji je pokrovitelj Evropska unija, a na kojem se očekuje dolazak i predsedavajućeg OEBS-a, srpskog ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, te ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorane Mihajlović.

Johanes Han danas na Kosovu

Evropski komesar za politiku susedstva i pregovore o proširenju Johanes Han dolazi danas u dvodnevnu posetu Kosovu.Johanes Han 

Han će se, kako je saopšteno iz Kancelarija EU u Prištini, danas sastati sa političkim liderima u Prištini.

Evropski komesar će sutra, 25. marta prisustvovati svečanosti povodom otvaranja kompleksa Palate pravde, čiju su izgradnju finansirali Evropska unija i Vlada Kosova.

Ove sedmice Kosovo će posetiti i visoka predstavnica Evropske unija za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini.

Mogerinijeva će se 26. marta sastati sa najvišim kosovskim zvaničnicima, kao i sa predstavnicima opozicije i zajednica.

„Vizni režim za Kosovo, sramota EU“

Premijer Albanije Edi Rama oštro je osudio EU zbog izostanka liberalizacije viza za Kosovo, rekavši da je to sramota za EU i Evropu, piše dnevnik Koha ditore.Edi Rama 

Kako prenosi list, kosovski premijer Isa Mustafa je nakon jučerašnje zajedničke sednice u Tirani vlade Albanije i kosovske vlade, izjavio da je za Kosovo izuzetno značajno da se postigne sporazum o viznoj liberalizaciji.

„Tim sporazumom otkloniće se stanje izolacije i ojačaće osećaj evropskog identiteta i pripadnosti. To su naši izazovi“, izjavio je Mustafa.

Nakon zajedničke sednice potpisano je 5 sporazuma, 4 memoranduma, 2 protokola i jedna zajednička izjava o pograničnim slobodnim zonama, podseća list.

Isa Mustafa je tim povodom rekao da će „sporazumi između dve vlade konsolidovati jedan nepovratni proces ujedinjenja svih snaga u pravcu zajedničkog cilja – nacionalnog ujedinjenja preko Evropske Unije“, prenosi Koha ditore.

Dačić i Mihajlovićeva sutra u Prištini

Šef diplomatije Ivica Dačić i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović sutra će u Prištini učestvovati na skupu o Zapadnom Balkanu, potvrđeno je agenciji Beta u Beogradu.Zorana Mihajlović i Ivica Dačić 

Kosovo će biti domaćin ministarske konferencije zemalja zapadnog Balkana, “Western Balkans’ 6”, na kojoj će se raspravljati o konkretnim ekonomskim projektima od regionalnog karaktera, s posebnim naglaskom na ulaganja u infrastrukturu, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova Kosova.

Skupu, koji će biti održan po „gimnih formuli“, prisustvovaće ministri spoljnih poslova i infrastrukture zemalja regiona, kao i evropski komesar za susedstvo i proširenje Johanes Han, dok će se Evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc obratiti video-porukom.

Ova konferencija se organizuje nakon konferencije zemalja zapadnog Balkana u Berlinu, pod pokroviteljstvom nemačke kancelarke  Angele Merkel, u cilju promovisanja ekonomske saradnje između zemalja regiona“, navodi se u saopštenju dostavljenom medijima.

Dan nakon održavanja ovog skupa, u Prištinu dolazi visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Federika Mogerini koja će potom u petak doći u Beograd.

U Kosovskoj Mitrovici služen pomen stradalima u bombardovanju

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.Hram Svetog Dimitrija

Parastosu su, osim građana, prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovsko-mitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.
“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke“, poručio je Rakić.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Protestna šetnja u Kosovskoj Mitrovici

U okviru obeležavanja 16 godina od NATO bombardovanja, u Kosovskoj Mitrovici održana je protestna šetnja.

Sa protesta u Mitrovici 

Šetnju je organizovala Skupština AP Kosova i Metohije, koju zvanični Beograd ne priznaje, a učesnici su nosili srpske zastave i transparente s porukama: „Kosovo je Srbija“, „Srbija, Rusija, ne treba nam Unija“, „Hoću Moskvu neću Brisel“…

Na tribini organizovanoj tim povodom predstavnici „patriotskog bloka“ kritikovali su Briselski sporazum, vladu u Beogradu, premijera i predsednika Srbije, tvrdeći da je sadašnja vlast formirana na izdaji i kršenju svih predizbornih obećanja i da rasprodaje sve što je ostalo da se rasproda u Srbiji, te da je direktan saučesnik u stvaranju nezavisnog Kosova.

„Da bismo pamtili NATO bombardovanje, odbranili KiM i duhovni i nacionalni identitet i sačuvali preostale prirodne i privredne resurse jedino resenje je pad aktuelne vlasti u Srbiji“, poručili su učesnici tribine najavljujući kao cilj patriotskog bloka u 2015. pad vlade Aleksandra Vučića i vanredne parlamentarni izbori.

Predsednica Demokratske stranke Srbije Sanda Rašković Ivić izjavila je da je Briselski sporazum veleizdaja te da je prvi put u svojoj istoriji srpski narod glasao za izdajnike, a premijera je kritikovala zbog angažovanja Tonija Blera kao savetnika vlade, ali i zbog sporazuma sa NATO.

U protestnu šetnju krenulo se od glavnog mosta na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, a ona je završena kod nekadašnje zgrade SUP-a koja je uništena u bombardovanju 1999, a na čijem mestu je sada zgrada Filozofskog fakulteta, gde je zatim održana javna tribina.

Na tribini su, osim Rašković Ivić, govorili potpredsednik Sabora srpskog jedinstva Zoran Zečević, politički analitičar Đorđe Vukadinović, potpredsednik SRS Zoran Krasić, član pokreta Dveri Boško Obradović.

Gnjilane, srpski đaci izbačeni iz autobusa i ostavljeni na putu

Dva autobusa „Kolašin prevoza“ koja su prevozila srpske đake zaustavljena su oko 13.30 u Gnjilanu i isključena iz saobraćaja, a učenici ostavljeni na putu.

„Apsolutno je neprihvatljivo ovo što se danas dogodilo. Đacima je i onako ugrožena sloboda kretanja, a na ovaj način narušeno je njihovo pravo na bezbednost i na obrazovanje“, rekla je Tanjugu Slađana Marković Stojanović, pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije.

Autobusi su zaustavljeni na kružnom putu u Gnjilanu i tom prilikom sa njih su skinute registarske tablice, a iz autobusa su izbačeni učenici.

Đaci su ostavljeni na kružnom putu da se sami snalaze do kuća, koje su im udaljene i po više desetina kilometara.

Inspekcija je vozačima autobusa uručila rešenja o isključenju na albanskom jeziku.

Regionalni portparol kosovske policije Ismet Hašani izjavio je Tanjugu da vozači ova dva autobusa nisu imali urednu dokumentaciju za prevoz putnika.

Hašani je dodao da policija nije napisala prijave već da su to uradili predstavnici inspekcije kosovskog Ministarstva infrastrukture i saobraćaja, a da je policija samo asistirala.

Marković Stojanović je isterivanje učenika iz autobusa i ostavljanje na putu nazvala skandaloznim, i dodala da će Kancelarija za Kosovo i Metohiju od kosovske policije zatražiti odgovor za takvo postupanje i uložiti protest.

Stojanovićeva je rekla da je vozačima autobusa uručeno samo rešenje o isključenju iz saobraćaja koje je bilo ispisano na albanskom jeziku.

Autobusi „Kolašin prevoza“ svakodnevno su prevozili osnovce i srednjoškolce srpske nacionalnosti od kuće do škole i nazad.

„Ne tražite od nas da zaboravimo“

Centralna državna ceremonija povodom obeležavanja 16. godišnjice od početka NATO bombardovanja održana je ispred zgrade bivšeg generalštaba Vojske u Beogradu.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Ceremonija je simbolično počela u 19.58 sati intoniranjem himne „Bože pravde“, uz simuliranje zvuka sirena, reflektorima su pokazivana mesta koja su bombardovana, a okupljeni građani su palili sveće.

Nakon toga je minutom ćutanja odata pošta žrtavama bombardovanja.

U umetničkoj formi glumci i narator podsetili su zatim na svih 78 dana bombardovanja sećajući se najtragičnijih događaja i žrtava.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je Beograđanima što su se u velikom broju okupili ispred zgrade bivšeg generalštaba, poručujući da Srbija neće zaboraviti 24. mart 1999. godine. Vučić je istakao da je Srbija naučila lekciju, izvukla pouke i da će nastaviti da se bori za normalan i dostojanstven život građana.

„Nećemo sukobe ni sa kim, ni sa NATO-om, ali ljubomorno čuvamo svoju vojnu neutralnost“, rekao je Vučić.

Premijer je rekao da Srbija nije neprijatelj sa onima koji su nas ubijali, jer je to jedini mogući put.

On je rekao da Srbija hoće u Evropu ponosna i čistog obraza, ali da ne da joj bilo ko ruši dobre odnose sa Rusijom i sa prijateljima na istoku.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna, u kojoj živi narod koji je nemoguće pokoriti. Izvukli smo lekcije i borićemo se za normalan i dostojanstven život kakav imaju svi civilizovani narodi u Evropi“, rekao je Vučić.

Dodao je da Srbija zaslužuje da se za nju živi i da danas zna samo za jednu borbu, borbu za život.

„Taj život, to je naša pobeda, pristojna i uređena zemlja, svaka fabrika koju napravimo, naša je pobeda, svaki Srbin koji može mirno da radi na KIM naša je pobeda, Srbija u Evropi, naša je pobeda. Hoćemo u Evropu uzdignuta čela, čista obraza, mi smo mala zemlja, ali čvrsta i ponosna“, poručio je premijer i dodao: „Takva zemlja može sve, da pamti, ali i da pobedi, samo ne tražite od nas da zaboravimo“.

Naveo je da je 24. mart prvi od 78 dana koji Srbija nikada neće zaboraviti te da Srbija, u ime svih nastradalih, pamti svaku bombu, geler i smrt, besmisao, sirene, glas Avrama Izraela, „tomahavke“, ruševine, bombe, mostove, avione…

„Mi pamtimo, a svi ostali treba da zapamte – dugačko je naše srpsko pamćenje i nećemo nikada zaboraviti. Ni za jedan od tih 78 dana, ni za jednu žrtvu, ni za jednu tugu nema zaborava“, rekao je Vučić.

Podsetivši da je na Srbiju krenulo 19 zemalja, bez odobrenja Ujedinjenih nacija, premijer je rekao da danas neće pričati o pravdi i nepravdi, ni o pokušaju otimanja naše teritorije, jer se to zna, „znamo mi a znaju i oni koji su to uradili, kao i da smo stajali uspravno i bez straha“.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

„Neću o tome, jer nije na nama da danas bilo kome sudimo, dosta nam je isterivanja bilo čega“, rekao je Vučić dodajući da ni srpska politika nije bila bezgrešna, niti je ovaj rat bio prvi u istoriji.

Nabrajajući da neće biti zaboravljena ni Grdelica, ni Niš, RTS, mostovi, Milica Rakić, niti jedan stradali građanin Srbije, i da ni za jednu žrtvu nema zaborava, poručio je:

„Srbija danas moli, ja danas molim – oprostite svojoj zemlji, vi koji ste joj dali sve. Oprostite ratove, pogrešne odluke, pogrešne saveze koje je stvarala, svaku podelu, oprostite zbog sebe, zbog nas, jer drugu zemlju nemamo, samo Srbiju“, rekao je Vučić.

Srbija će svaku kaznu prihvatiti i ja ću to i sam učiniti, jer nemam veću dužnost od borbe za sopstvenu zemlju, naveo je premijer i zaključio:

„Mi ne vičemo, nećemo ni politički da se delimo, danas se sećamo žrtava dostojanstveno i ozbiljno“.

Danas se navršava 16 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ). Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama iz različitih izvora, poginulo između 1.200 i 4.000 ljudi.

Nikolić: Zar je takva sila trebalo da udari na Srbiju

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić položio je venac na Spomenik žrtvama NATO agresije u Aleksincu i poručio da uvek opraštamo, ali da nikad ne smemo da zaboravimo.

On je naveo i da je Srbija braneći sebe branila pravo i pravdu, međunarodne zakone i institucije.

„Šesnaest godina je prošlo od kako su prve NATO bombe pale na naše gradove i sela, u njima na škole, bolnice, fabrike, televiziju i kasarne, čak i na ambasadu Narodne Republike Kine, izvan njih na naše njive, aerodrome, mostove i pruge. Kada im se učinilo da to nije dovoljno, gađali su naše kuće i u kućama naše najveće blago – našu decu“ rekao je Nikolić.

„Braneći svoju teritorijalnu celovitost, branili smo međunarodni princip celovitosti svake suverene zemlje na svetu, branili smo pravo i pravdu, međunarodne zakone, povelje, institucije pred kojima bi trebalo da smo svi jednaki“ istakao je Nikolić.

On je podvukao da smo i tada upozoravali da presedan nad Srbijom otvara Pandorinu kutiju sa strašnim posledicama po međunarodnu zajednicu.

„Usamljen i tragičan, glas Srbije izgubio se u kakofoniji silnika koji su razarali samo biće međunarodnog ustrojstva, najpre rečima i odlukama silnika, a onda i bombama. Posledice oholih odluka od pre šesnaest godina danas oseća i sa njima živi čitav svet“ dodao je.

Nikolić je naveo da se Srbija seća svoje nesreće, pamti svoje sugrađane, broji nevine žrtve i radi i da se, opet, kao i čitavog 20. veka, podiže iz pepela.

„Kad pomenemo njihovu prošlost, kažu da je važna samo lepša budućnost. Kad pomenemo našu budućnost, kažu da je ne zaslužujemo zbog prošlosti.Nama nije dozvoljeno da za svoju decu gradimo lepšu budućnost sve dok se, kako kažu, ne suočimo sa svojom prošlošću i odlukama koje smo donosili. Dok se ne izvinimo za sve što su nam učinili“ rekao je Nikolić.

Pa dobro, nastavio je predsednik, ako ova pravila suočavanja važe za Srbiju, da li je to opet iz posebne knjige, da li ona važe samo za nas.

„Neka nam makar pokažu tu knjigu pravila po kojoj su pre šesnaest godina podigli avione i danima bacali po našoj zemlji bombe od kojih i danas oboljevaju naša deca. Bombe koje su posejale razdor po celoj planeti“ rekao je Nikolić.

Srbija pamti i obeležava te dane, čuva sećanje na svoje nevine žrtve, svrstavajući ih uz svete velikomučenike. Oni koji se nisu izvinili, koji se nisu suočili sa posledicama svojih pogubnih odluka i dela, koje ni jedan sud nije pozvao na odgovornost za smrtonosne „kolateralne greške“, ne zaslužuju sećanje ni oprost.

Kada budu, ili, ako ikada budu izgovorili reči izvinjenja i zatražili oprost od nas, čuće reči koje su nam uvek govorili patrijarsi dok su se klanjali senima mrtvih na stratištima: da uvek opraštamo ali da nikad ne smemo da zaboravimo, rekao je predsednik.

Kako je rekao, nove generacije, neopterećene predrasudama prema Srbiji, mogu da učine dela koja bi pomogla da porodice stradalih osete smirenje.

Predsednik Srbije je precizirao da je Aleksinac bombardovan u više navrata, čak šest puta bio kolateralna greška, a 5. aprila, u 21.35, trinaestog dana od početka agresije na tadašnju SR Jugoslaviju, pogodili su centar grada, ubili 11 i ranili 50 građana i među njima celu porodicu Milić: oca Dragomira, majku Dragicu i ćerku Snežanu.

„Kažu da je meta bila kasarna nadomak grada i da su zbog tehničke greške malo promašili. Kako da promaše toliko da metu prepoznaju u dečjem parku, šetalištu i trgu koji čine centar Aleksinca“ rekao je Nikolić.

Kako je dodao, naredbodavci, izvršioci, pomagači – svi su još uvek živi, „neki od njih i sada bombarduju, a Srbija oplakuje, obeležava, otima od zaborava i traži samo pristojno ljudsko izvinjenje od silnika koji su jednu zemlju u evropi bombardovali pred kraj dvadesetog veka“.

„Zar je takva sila, 19 u nepravdi udruženih država, trebalo da udari na Srbiju, a među njima i one zemlje koje se ponose svojom tradicijom pravde i prava, ljudskih sloboda i demokratije, slobodarskih ideja. Da li je njihova tradicija istinita ili lažna. Iz kakve tradicije se izrodio ovakav čin“ upitao je Nikolić.

On je podvukao da Srbija i danas poštuje i veruje u istinske značajne civilizacijske vrednosti i da je pre 16 godina poraz doživeo njihov lažni oblik.

„Još možda i da ih zamolimo da nam oproste greh što se nadamo da će jednog dana, meseca, godine, neko u njihovo ime zatražiti oprost i uputiti izvinjenje porodicama za ubijene civile, za decu, za sve naše postradale građane koje su hladno nazvali kolateralnom greškom“ upozorio je Nikolić.

Kako je naveo greška jeste, ali ne kolateralna, „već njihova istorijska i neljudska“.

Na spomeniku koji je podigao narod Srbije 1. novembra 1999. godine ispisana su imena 24 osobe koje su stradale u NATO bombardovanju.

Pored Nikolića, u delegaciji je bio i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković.

Venac je položila i delegacija Skupštine opštine Aleksinac.

Spomenik se nalazi ispred stambene zgrade koja je izgrađena za ljude kojima su porušene kuće tokom NATO bombardovanja.

Parastos za stradale na Kosovu

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Parastosom žrtvama, koji je služen u hramu Sv. Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je počelo obeležavanje godišnjice NATO bombardovanja.

Parastosu su pored građana prisustvovali predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju, predstavnici opština sa severa Kosova i načelnik kosovskomitrovickog Okruga Vaso Jelić.

Nakon parastosa položeni su venci i cveće na spomenik “Istina” koji se nalazi kod glavnog ibarskog mosta u Kosovskoj Mitrovici.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Goran Rakić podsetio je da je pre 16 godina 19 članica NATO-a započeo rat protiv SR Jugoslavije koji odneo na hiljade nevinih života i izazvao katastrofalna razaranja zemlje.

Rakić je rekao da je poražavajuća i sramna činjenica što je NATO svoju vojnu akciju nazvao “Milosrdni anđeo” i to što su sve nevine žrtve proglasili kolateralnom šetom.

“Sa ovog mesta poručujem NATO generalima i onima koji su odlučivali da nisu vaše bombe bile milosrdni anđeo, da sve žrtve – naši anđeli nisi kolateralna šteta. Vaše bombe su sejale smrt, a sve naše nevine žrtve – naši anđeli imaju svoja imena i prezimena i stradali su od vaše nemilosrdne ruke,”- poručio je Rakić.

I u drugim opštinama na severu Kosova na sličan način se obeležava godišnjica NATO bombardovanja Srbije.

U Kosovskoj Mitrovici u podne je najavljena protestna šetnja od glavnog ibarskog mosta do nekadašnje zgrade SUP-a koju je u bombardovanju 1999. godine uništena, a na čijem mestu se danas nalazi zgrada Filozofskog fakulteta.

Stefanović odao poštu poginulim pripadnicima MUP-a

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović odao je danas poštu poginulim pripadnicima MUP-a tokom bombardovanja 1999. godine, porukom da njihova hrabrost i žrtva ne smeju nikada biti zaboravljeni.

„Kada god je bilo teško, srpski policajci bili su prvi na liniji odbrane zemlje i građana. Uvek su bili nepokolebljivi i neustrašivi, mareći više za tuđe živote nego za sopstvene“, rekao je Stefanović koji je položio venac na spomen ploču poginulim pripadnicima MUP-a u Kneza Miloša.

Uz napomenu da je obaveza svih da čuvaju sećanja i uspomene na te hrabre ljude, Stefanović je poručio da oni nikada nisu odustajali i napuštali svoju dužnost, a da je obaveza države da bude snažna podrška za njihove porodice.

„Bili su sinonim za hrabrost, sigurnost i odlučnost. Danas odajemo poštu svim žrtvama pripadnicima MUP-a, a posebno se sećamo žrtava 167 policajaca koji su živote dali u martu, aprilu, maju i junu“, rekao je Stefanović.

Gradonačelnik Beograda Siniša Mali položio je danas venac na spomen obeležje poginulim vojnicima Gardijske brigade Vojske Srbije i pacijentima KBC Dragiša Mišović koji su stradali bombardovanju.

Vence su položili i predstavnici Gardijske brigade, KBC Dragiša Mišović, kao i porodice poginulih gardista i pacijenata.

Mali je nakon polaganja venca rekao da je današnji dan prilika da se setimo svih koji su tragično izgubili živote.

„Na nama je da čuvamo uspomene na sve koji su izgubili živote i da vodimo odgovornu i pametnu politiku koja ne podrazumeva gubitak života nedužnih ljudi“, rekao je Mali novinarima.

Otac jednog od stradalih vojnika i predsednik nevladine orgnaizacije „Porodice nastradalih i unesrećenih“ Branislav Pejčinović rekao je da su rane koje nose i dalje teške i da je akcija „Milosrdni andjeo“ ostavila pakao za sobom.

On je rekao i da treba utvrditi tačan broj ubijenih, ranjenih i onih koji su trajno ostali invalidi zbog NATO bombardovanja što, kako tvrdi, još nije uradjeno.

U raketnom napadu NATO saveza 20. maja 1999. godine 50 minuta posle ponoći poginulo je sedam vojnika i tri pacijenta.

Poginuli su vojnici Gardijske brigade Aleksandar Bajin, Goran Verežan, Predrag Ignjatović, Branimir Krnjajić, Slaviša Miljković, Vojin Pejčinović i Dragan Tankosić i pacijenti Branka Bošković, Zora Brkić i Radosav Novaković.

Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović poklonio se, položio cveće i zapalio sveću na spomen-obeležju „Zašto“ u Tašmajdanskom parku.

Mladenović je novinarima rekao da i posle 16 godina rane i ožiljci još postoje i da se nije i ne sme zaboraviti sve što se dešavalo 1999. godine.

„Bombardovanje zgrade RTS i ubistvo 16 radnika, koji su samo radili svoj posao, je akcija koja je ušla u istoriju kao simbol kako je NATO bombardovao našu zemlju“, rekao je Mladenović povodom godišnjice bombardovanja.

Ne zaboraviti poginule

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Na brdu Štraževica, kraj Rakovice, danas je polaganjem venaca odata počast dvojici pripadnika Vojske Jugoslavije koji su poginuli tokom NATO agresije.

Uz članove porodice i prijatelje vence na spomen obeležje „Glasnik sa Straževice“ položili su ministri spoljnih i unutrašnjih poslova Ivica Dačić i Nebojša Stefanović, kao i predstavnici vojske i policije i gradskih vlasti.

Sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve služilo je opelo poginulima – Vlastimiru Lazareviću i Vladimiru Vujoviću, a izveden je i prigodan kulturno – umetnički program kojim je obležena 16. godišnjica od početka NATO bombardovanja.

Posle odavanja počasti poginulima, Dačić je u izjavi novinarima istakao da se danas, kao svake godine sećamo onih koji su dali živote u odbrani naše zemlje i naroda.

On je naglasio i da je važno da iz sećanja izvučemo određene pouke, a „jedna od tih je da nikada ne zaboravimo veličinu žrtve koji su podneli ljudi koji su se tada braniliu zemlju“.

Dačić je naveo i da je, s druge strane, na nama „da učnimo sve da ne prepustimo zaboravu i njihove lične sudbine i porodice i da država pokaže odgovoran odnos prema porodicama poginulih“.

Prema njegovim rečima, „treba učiniti sve što možemo da se rat više nikada ne ponovi“ i da se „trudimo da na druge načine rešavamo i štitimo naše nacionalen interese“.

Dačić je, napomenuvši da je početak NATO bombardovanja „dan koji obično nazivamo da se ne zaboravi i da se više nikada ne ponovi“, istakao da je za kolektivnu istoriju našeg naroda važno da se obeležava taj datum.

„Kao što znate, ovde smo (SPS) bili savake godine… i u vreme kada to pre više od deset godina i nije bilo zvanično obeležavano“, rekao je Dačić.

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku je važno da razgovaramo s porodicama poginulih „koji posle 16 godina još nisu uspeli da reše neke svoje životne probleme“.

Stefanović je, posle polaganja venca i odavanja počasti, u Spomen knjugu upisao: „Iskreno poštovanje za heroje, ljude bolje od nas koji su dali svoje živote za svoj narod i svoju Srbiju“.

„Uvek ćemo se sećati njhove žrtve čineći sve da budemo dostojni onog što što su učinili za svoju zemlju“, dodao je ministar unutaršnjih poslova.

Poštu stradalima odao je i predsednik gradske skupštine Nikola Nikodijević koji je istakao da je naša civilizacijska obaveza „da se sa pijatetom sećamo svih koji su dali život u borbi za slobodu države“.

Nikodijević je, u izjavi novinarima, naglasio i da je civilizacijska obaveza da se sećamo i svih nevinih žrtava koje su stradale tokom bombardovanja.

„Naša obaveza je, pre svega, da vodimo računa o porodicama stradalih i o onima koji su u tom ratu ranjeni, ostali invalidi… i da izvučemo pouke i da nam se takve stvari više nikada ne ponove“, rekao je Nikodijević.

Polaganjem venaca i komemoracijom kraj spomenika u Karađorđevom parku u Pirotu , odata je pošta i služen parastos svim stradalima u ratovima od 1990. kao i poginulima u NATO agresiji 1999. godine.

Vence i cveće položili su porodice i rođaci poginulih, predstavnici boračkih udruženja, Udruženja invalida rata, lokalne i okružne vlasti.

U pomenutim ratovima kao i u NATO agresiji poginulo je 26 Piroćanaca, a NATO avioni gađali su ciljeve na territoriji celog Pirotskog okruga – podsetio je prisutne načelnik Pirotskog okruga Dimitrije Vidanović.

Zamenik predsednika Skupštine opštine Milan Petrović je naglasio da poginule ne smemo zaboraviti jer su stradali u odbrani zemlje koja se našla na meti agresora.

Kraljevčani su danas, uz pravoslavni parastos borcima poginulim u ratovima od 1991. do 1999. godine, na Spomen-obeležju u centru Kraljeva, obeležili šesnaestu godišnjicu NATO bombardovanja Srbije.

Članovi porodica, prijatelji, predstavnici Grada Kraljeva, Vojske Srbije, policije i boračkih udruženja, položili su vence kraj spomen ploče sa 86 imena poginulih Kraljevčana, od kojih 77 na Kosovu i Metohiji.

Godišnjica NATO agresije obeležava se i u kasarni “Jovan Kursula” u naselju Jarčujak polaganjem venaca na spomen-obeležje herojima 252. oklopne brigade, kao i u kasarni u Ribnici gde se u spomen-sobi Druge brigade Kopnene vojske čuva sećanje na poginule pripadnike Vojske srbije.

Tokom NATO bombardovanja Kraljevo je na meti vazdušnih napada bilo čak 54 dana u kojima je teže ili lakše povređeno 37 civila, a uništeno je ili oštećeno 1.750 vojnih i civilnih objekata.

Spomenik žrtvama bombardovanja naredne godine

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Država će naredne godine izgraditi spomenik žrtvama bombardovanja 1999. godine, kazao je danas nakon polaganja venaca ispred spomenika deci stradaloj u NATO bombardovanju ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

„Ovo je poslednji put da država Srbija nema gde da položi venac sećanja na svoje pobijene, na sve one koji su u agresiji NATO-a bili brutalno ubijeni. Iduće godine država će podići spomen obeležje, žrtve bar toliko zaslužuju“, kazao je Vulin.

On je zahvalio „Večernjim novostima“ na tome što su podigli spomenik stradaloj deci, jer, kako je naveo, da „nema toga mi (država) danas ne bi imali gde da položimo vence“.

On je kazao da je Jugoslavija bombardovana bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i da se te posledice kršenja međunarodnog prava osećaju u celom svetu.

„Ono što je urađeno pre 16 godina nije moglo da bude urađeno bez posledica. Danas čitav svet gleda gde će se to sve pojaviti ono što je pre 16 godina urađeno našoj zemlji. Danas čitav svet gleda i vidi da kada jednom silujete međunarodno pravo, nikada ne znate gde će se završiti“, kazao je Vulin.

Polaganjem venaca na spomen obeležja na Univerzitetskom trgu u Nišu, odata je danas pošta žrtvama bombardovanja NATO 1999. godine u kojima je poginulo 56 Nišlija, a više od 200 je ranjeno.

Predsednik Skupštine grada Mile Ilić rekao je da Niš treba da čuva sećanje na žrtve NATO bombradovanja i da brine o porodicama stradalih.

Vence su na spomen obeležja položile delegacije grada, Vojske Srbije, policije, Nišavskog upravnog okruga, predstavnici Srpsko-ruskog humanitarnog centra, delegacije boračkih organizacija i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova, kao i rodbina poginulih i prijatelji.

Sirene su se oglasile u Nišu, počev od 24. marta, pa do kraja vazdušnih napada, ukupno 129 puta, a Nišlije su u skloništima provele 52 dana, pet sati i 14 minuta, koliko je grad bio pod vazdušnom opasnošću, što je oko 70 odsto ukupnog vremena.

Niš je gađan iz vazduha 40 puta, 28 puta noću i 12 puta danju. Srušeno je oko 120 objekata, a preko 3.400 stambenih, poslovnih i vojnih objekata je oštećeno.

Na grad je tokom vazdušne kampanje ispaljeno 324 razornih projektila: 161 avio-bomba, 36 kontejnera kasetnih bombi, 71 krstareća raketa i osam grafitnih projektila.

Od kasetnih bombi 7. maja 1999. godine poginulo je 15 Nišlija, a više desetina je ranjeno.

Nastavak suđenja Ivanoviću

Suđenje Oliveru Ivanoviću i još četvorici Srba će biti nastavljeno danas u Kosovskoj Mitrovici saslušanjem svedoka tužilaštva Blagoja Miletića i Bedria Istogua.Oliver Ivanovć 

Advokat Olivera Ivanovića Ljubomir Pantović izjavio je Tanjugu da je Miletić predložen od strane tužilaštva obzirom da je spornog dana, 14.aprila 1999.godine, kao istražni sudija bio na licu mesta i izvršio uviđaj.

„On nije očevidac događaja, već čovek koji je izvršio uviđaj I pribeležio šta je video tako da on nema tu šta značajno da kaže apsolutno, nešto što bi dramatično pogoršalo položaj bilo koga , čak ne može ni da poboljša, šta god da priča. I da je svedok odbrane, isti bi bio ishod njegovog svedočenja, tako da nema veze što je svedok tužilaštva“, rekao je Pantović.

Nakon saslušanja svih svedoka u vezi s događajima iz 1999. godine, sudije saslušati još 40 svedoka tužilaštva u vezi sa događajima iz 2000. godine.

Oliver Ivanović optužen je da je na Kosovu počinio krivično delo ratnog zločina nad civilnim stanovništvom 1999, a zaprećena kazna za to delo je od pet godina do doživotne robije.

I ostaloj četvorici Srba Dragoljubu Delibašiću, ocu i sinu Iliji i Nebojši Vujačiću i Aleksandru Lazoviću optužnicom prete višegodišnje kazne zatvora ako na sudu budu potvrđeni navodi optužnice za ubistvo i pokušaj ubistva.

Sva petorica optuženih Srba izjasnili su se da nisu krivi za dela koja im se stavljaju na teret.