Izvor: KIM |
Samit predsednika centralne Evrope počinje danas u Bratislavi, a na njemu pored 20 predsednika država centralne, jugoistočne i istočne Evrope, učestvuje i predsednica Kosova Atifete Jahjaga.
Kako je KIM radiju saopšteno Jahjaga je sinoć prisustvovala svečanoj večeri koju je organizovao predsednik Slovačke Ivan Gašparovič.
Jahjaga će danas govoriti na samitu.
Samitu prisustvuje i predsednik Srbije Tomislav Nikolić.
Samit se održava pod radnim nazivom „Strategija rasta u post-kriznom oporavku – uloga zemalja centralne, jugoistočne i istočne Evrope“,
13. jun 2013, 12:45 -> 19:41
Nikolić: Srbija pripada Evropi
Evropska unija neće predstavljati zaokružen politički, ekonomski i kulturni prostor, sve dok Srbija, ali i ostale balkanske države ne budu u potpunosti integrisane u nju, rekao predsednik Tomislav Nikolić i pozvao učesnike samita zemalja centralne Evrope da podrže evropski put Srbije. Nikolić je apelovao na maksimalnu konstruktivnost svih aktera u rešavanju kosovskog pitanja.
Predsednik Srbije Tomislav Nikolić pozvao je u Bratislavi učesnike samitazemalja centralne Evrope da podrže evropski put Srbije i dodeljivanje datuma za pregovore o članstvu naše zemlje u EU.
Predsednik Tomislav Nikolić rekao je da to što se predsednica Kosova Atifete Jahjaga prvi put na jednom međunarodnom skupu nalazi zajedno sa predsednikom Srbije predstavlja još jedan od dokaza da je Srbija načinila mnogo teških koraka i donela hrabre odluke u rešavanju pitanja Kosova i Metohije.
Nikolić je rekao da je zahvalan predsedniku Slovačke Ivanu Gašparoviču što je poštovao njihov interni dogovor o načinu predstavljanja Jahjage na Samitu bez navođenja imena zemlje i zastave.
Predsednik Srbije je ukazao i da su pojedine članice EU ili one koje to žele da budu i danas na Samitu govorile o „državi Kosovo“. „Ja sam i tu morao da kažem – izvinite, ne postoji država Kosova i nemojte o tome da govortite“, naveo je Nikolić.
Predsednik Srbije je istovremeno zatražio da se ozbiljno sagledaju posledice drugačijeg, negativnog stava Brisela na sve procese koje je Srbija, kako je istakao, započela sa ogromnim entuzijazmom.
„Ta podrška koju ovom prilikom od vas tražim, ujedno je i podrška našoj zajedničkoj budućnosti. Srbija pripada Evropi. Mi drugu, sem evropske porodice naroda i zemalja, nemamo“, poručio je Nikolić na samitu.
Nikolić je istovremeno apelovao na maksimalnu konstruktivnost svih aktera rešavanja kosovskog pitanja.
„Sa ovog mesta apelujem još jednom na sve aktere koji učestvuju u procesu rešavanja pitanja Kosova i Metohije da budu maksimalno konstruktivni u iznalaženju trajnog i održivog rešenja, koje će nam u budućnosti omogućiti da se zajedno fokusiramo na teme ekonomskog razvoja i unapređenja kvaliteta života svih naših građana“, poručio je Nikolić.
Prema njegovim rečima, ako svi učine koliko je učinila Srbija, ako svi shvate da realnost i dobro rešenje pretpostavljaju da svi mogu da budu pomalo nezadovoljni, imaćemo obostrano dobre vesti.
„Srbija o lošim vestima više ne razmišlja“, rekao je srpski predsednik. Prema njegovim rečima, EU neće predstavljati zaokružen politički, ekonomski i kulturni prostor, sve dok Srbija, ali i ostale balkanske države ne budu u potpunosti integrisane u nju.
„To je i stav koji sam nebrojeno puta čuo od strane najviših svetskih i evropskih zvaničnika. Vreme je da on bude pretočen u odluku Evropskog saveta krajem ovog meseca“, naglasio je predsednik Srbije.
Trajno rešenje za pitanje Kosova
Ističući da je Srbija pored ekonomskih teškoća, bila suočena i sa političkim problemom jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova na teritoriji srpske AP KiM, Nikolić je naveo da je naša zemlja odlučila da uloži maksimalne napore u pronalaženju trajnog i održivog rešenja, svesna da taj problem treba rešiti radi postizanja pune regionalne stabilnosti u interesu njenih građana svih veroispovesti i nacionalnosti koji žive na tom području.
„U vreme kada se mnogi ne obaziru na obaveze koje su prihvatili u međunarodnim organizacijama, Srbija rešava svoj unutrašnji problem isključivo u okvirima međunarodnog prava“, naglasio je on.
U tom cilju, dodao je, Vlada Republike Srbije i ja lično, uložili smo sve svoje kapacitete i ugled koji uživamo među građanima Srbije. To je rezultiralo postizanjem Prvog sporazuma o principima normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, na čijoj implementaciji ovih dana vrlo konstruktivno radimo.
„Ne moram ni da naglašavam u kojoj meri je uopšte bilo teško postići ovakav dogovor i koliko će biti teško sprovesti ga na terenu“, rekao je Nikolić.
Srbiju je, kako je istakao, kroz čitav proces hrabrila ideja o zajedničkoj evropskoj budućnosti čitavog regiona, kao i potreba da se svi građani, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, osećaju bezbednije i budu u prilici da dobiju jasniju perspektivu bolje budućnosti i još jednom naglasio značaj podrške koji bi Srbiji bili upućeni činom dodeljivanja datuma krajem ovog meseca.
Reforme jačaju društvo iznutra
Navodeći da je skup prilika za učešće u otvorenom razgovoru sa predsednicima drugih država o produbljivanju saradnje i izazovima budućeg načina funkcionisanja EU, čiji će član, kako je dodao, i Srbija postati u dogledno vreme, Nikolić je rekao da je naša zemlja učinila i nastavlja da čini reforme u koje ulaže sve svoje resurse kako bi postigla standarde koji se od nje traže.
„Za proteklih godinu dana daleko smo odmakli na tom putu. Reforme se ozbiljno shvataju, predloge i sugestije koji nam dolaze iz Brisela najozbiljnije razmatramo i trudimo se da usvojimo sve ono što je neophodno i doprinosi boljitku našeg društva“, kazao je Nikolić.
On je izrazio spremnost da se reforme koje nisu dale odgovarajuće rezultate, kao što je reforma pravosudnog sistema, revidiraju i u potpunosti usaglase sa najvišim evropskim standardima, ukazujući da Srbija zna da reforme jačaju društvo iznutra, čineći zemlju boljim mestom za život njenih građana kao i pouzdanijim i poželjnijim partnerom za druge države i sve potencijalne investitore.
„Vlada i Skupština Srbije ulažu ogromne napore kako bi, u trenutno veoma složenim političkim okolnostima, uskladili naše zakone i propise sa zakonima koji važe u Uniji. Naš konačni cilj je uspostavljanje efikasnog sistema državne uprave i društvenih odnosa ustanovljenih na principima vladavine prava kao neophodnih preduslova za dostizanje regionalne stabilnosti i ubrzanog ekonomskog razvoja“, objasnio je Nikolić.
Evropa najznačajniji ekonomski partner Srbije
Napominjući da Srbija, iako nije članica EU, i te kako oseća na svojoj koži ekonomsku i finansijsku krizu kroz koju Unija prolazi, predsednik je podsetio da je srpska privreda u protekle dve decenije prošla kroz period sistematskog uništavanja, ekonomskih sankcija, rata, loše sprovedene privatizacije, lutajući bez odgovarajuće strategije i suočavajući se sa konstantnim nedostatkom sopstvenih razvojnih sredstava.
U tim okolnostima, uvažavajući činjenicu da Srbija poseduje prirodne resurse, stručnjake, obrazovanu radnu snagu i prednosti koje proizilaze iz njenog geografskog položaja, bili smo prinuđeni, rekao je Nikolić, da se primarno orijentišemo na privlačenje stranih investicija u cilju pokretanja ekonomskih aktivnosti.
Prema rečima predsednika Srbije, Evropa je najveći i najznačajniji ekonomski partner Srbije, što našu zemlju u velikoj meri čini izloženim i osetljivim na ekonomsko finansijske oscilacije i tendencije sa kojima se danas Evropa suočava.
„To je ujedno i najveći motiv za nas da u skladu sa svojim mogućnostima pokušamo da doprinesemo iznalaženju rešenja koja bi nas vodila u pravcu formulisanja odgovarajućeg modela održivog razvoja i sveukupnog društvenog napretka Evrope“, uveren je Nikolić.
Izvanredni rezultati u regionalnoj saradnji
On je ukazao da Srbija i u regionalnoj saradnji postiže izvanredne rezultate i da neće stati dok ne stvori oazu mira i saradnje na Balkanu, napominjući da je „to naša prošlost i budućnost“.
Priznajući da Srbija, rešavajući najteži zadatak i najveći izazov, nije uspela da ublaži posledice ekonomske krize koja ju je zadesila, Nikolić je istakao da je skup prilika da čuje ideje i predloge kako možemo unaprediti život naših građana, kako možemo na političkom nivou poslati poruku i samim privrednicima, ali i jednom velikom sistemu kao što je EU.
Potrebno je definisati koje je promene u načinu razmišljanja neophodno načiniti kako bi ona svojim članicama i onim zemljama koje pretenduju da to postanu, mogla da ostane najjači oslonac i najveća nada“, kazao je predsednik i dodao da tu razmenu ideja želi da prenesem građanima i rukovodstvu svoje zemlje.
On je izrazio nadu da će sledeće godine ravnopravnije učestvovati na ovom Samitu, kao predsednik države koja je otpočela pristupne pregovore i koja će, učeći na primeru drugih, uspeti da izgradi postojane temelje za mesto koje joj pripada u porodici evropskih naroda.
Kako je dodao, uveren je da EU sa odobravanjem i poštovanjem gleda na jačanje saradnje u nekada turbulentnom regionu, a i da oni koji Balkan vide kao evropsku periferiju menjaju mišljenje u pravcu neophodnosti daljeg proširenja Unije.
„Želim još jednom da naglasim da će pridruživanje Srbije EU znatno unaprediti političke, ekonomske ali i opšte društvene okolnosti u regionu. Srbija će u našem zajedničkom cilju sa svoje strane pokušati da doprinese uređenim tržištem, izgradnjom efikasnog pravnog sistema i otvorenošću za saradnju u svim oblastima“, poručio je Nikolić uz napomenu da je siguran da je preduslov za dostizanje ekonomskog prosperiteta upravo postizanje političke stabilnosti.
13. jun 2013, 11:08 -> 11:27
Srbija spremna da sprovodi sporazum
Na sednici Saveta bezbednosti UN u Njujorku i u nastavku dijaloga u Briselu Srbija će insistirati da su svi postignuti sporazumi statusno neutralni i pokazati da je spremna da sprovodi briselski sporazum, rekao u Briselu direktor Kancelarije za KiM Aleksandar Vulin.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin rekao je da će, i na sednici Saveta bezbednosti UN u Njujorku i u nastavku dijaloga u Briselu, Srbija insistirati da su svi postignuti sporazumi statusno neutralni i pokazati da je spremna da sprovodi briselski sporazum.
„U Njujorku i u Briselu očekujem da napredujemo i da pokažemo da smo spremni da sprovodimo sporazum, da pokažemo da možemo da ga praktično sprovedemo na terenu u svim onim elementima koji su nesporni, u svim elementima za koji su svi preduslovi zadovoljeni“, rekao je Vulin Tanjugu pred nastavak razgovora u Briselu i sednicu Saveta bezbednosti UN o Kosovu u Njujorku u petak.
„U Njujorku ćemo naravno insistirati na tome da svi postignuti sporazumi, kao što ćemo insistirati i u Briselu, jesu statusno neutralni i da ne mogu odrediti konačni status prostora koji zovemo Kosovo i Metohija“, rekao je Vulin.
Rekao je da, što se Brisela tiče, očekuje da će prištinska strana postupiti u skladu i sa željama i međunarodne zajednice i Srbije da se zakon o amnestiji konačno donese i da posle njega mogu da teku sve radnje koje su dogovorene sporazumom.
Premijer Srbije Ivica Dačić će 14. juna govoriti na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj će biti predstavljen izveštaj generalnog sekretara UN Ban Kimuna o stanju na Kosovu.
Dačić, koji boravi u Njujorku, danas će se u sedištu UN na Ist riveru sastati sa generalnim sekretarom svetske organizacije Ban Kimunom, a pored sastanka sa Banom, imaće i odvojene sastanke sa ambasadorom Rusije u UN Vitalijem Čurkinom i ambasadorom Velike Britanije koja ovog meseca predsedava Savetom bezbednosti Lajalom Grantom.
Dijalog Beograda i Prištine o sprovođenju briselskog sporazuma nastavlja se treći dan u Briselu a beogradskom pregovaračkom timu pridružili su se Vulin i savetnik predsednika Srbije Marko Đurić.
Razgovor dva tima sinoć je završen bez izjava za javnost, a ticao se pravosuđa i organizacije lokalnih izbora u srpskim opštinama.
13. jun 2013, 13:38 -> 21:46
Nemačka za početak pregovora u januaru 2014?
Poslanici vladajućih stranaka u Bundestagu su blizu dogovora o stavu da bi Srbiji trebalo odobriti otpočinjanje pregovora u januaru 2014. godine, pod uslovom da do tada EU podnese pozitivan izveštaj o sprovođenju dogovora Beograda i Prištine, saznaje Beta. Stav Holandije najverovatnije će biti identičan konačnoj odluci Nemačke.
Konačan stav poslanika vladajućih stranaka u Bundestagu o saglasnosti za otpočinjanje prisupnih pregovore EU i Srbije još nije poznat.
![Bundestag.jpg Bundestag.jpg](https://i0.wp.com/www.rts.rs/upload/storyBoxImageData/2013/06/13/13017428/Bundestag.jpg)
Vlada Holandije još nije iznela svoj stav o tome da li Srbija zaslužuje da ovog meseca dobije datum za početak pregovora o članstvu u EU ili samo takozvano zeleno svetlo za nastavak evropskih integracija, ali gledište te države najverovatnije će biti identično konačnoj odluci Nemačke, saznaje Danas iz izvora bliskih holandskom parlamentu.
Prema rečima sagovornika lista, pre dve sedmice održan je nemačko-holandski samit „što se ne događa često“ i dve zemlje su „po svoj prilici usaglasile svoje napore kada je reč o evropskim pitanjima koja će se razmatrati u bliskoj budućnosti“.
„Nemačka ne voli da bude usamljena u Briselu dok se raspravlja o kontroverznim pitanjima“, navode izvori Danasa, koji dodaju da „nije ni potrebno da se Holanđani ovih dana eksplicitno izjašnjavaju kada su tu Nemci“.
Međutim, postoji saglasnost o tome da ključna poruka koju žele da upute jeste da Beograd i Priština moraju da ispune obaveze koje su preuzeli međusobnim sporazumom pod okriljem EU.
Kako dopisnica Bete saznaje od obaveštenih sagovornika u Bundestagu, poslanici vladajućih stranaka, Hrišćansko-demokratske unije, Hrišćansko-socijalne unije i Liberala su blizu dogovora o stavu da bi Srbiji trebalo odobriti otpočinjanje pregovora u januaru 2014. godine, pod uslovom da do tada EU podnese pozitivan izveštaj o sprovođenju dogovora Beograda i Prištine.
Bundestag bi 27. juna trebalo da se izjasni o dodeljivanju datuma Srbiji za otpočinjanje pristupnih pregovora.
Dva dana pre toga bi svoje stavove trebalo da konačno oblikuju poslaničke grupe stranaka zastupljenih u Bundestagu, a dan uoči zasedanja će se istom temom baviti i Odbor Bundestaga za pitanja EU.
Početak pregovora u januaru 2014. godine bio bi moguć, ukoliko bi prethodno Evropska komisija podnela pozitivan izveštaj o sprovođenju dogovora Beograda i Prištine.
Taj izveštaj mogao bi, kako saznaje Beta u Berlinu, da bude odobren samo na sastanku ministara inostranih poslova EU, a ne na narednom sastanku šefova država ili vlada Unije krajem 2013. godine.
Problem što je sporazum i dalje slovo na papiru
Međutim, kako se ukazuje, nisu svi poslanici CDU uvereni u ispravnost ovakvog pristupa. Iako je, kako se naglašava, teško poverovati da bi njihov stav mogao da odstupa od onog za koji se zalaže savezna kancelarka Angela Merkel.
Kancelarka se smatra obaveznom da ne odstupi od stava iz avgusta 2011. godine kada je, tokom posete Beogradu, rekla da otpočinjanja pregovora neće biti dok ne bude postignut sporazum o raspuštanju paralelnih struktura na severu Kosova.
Sada sporazum postoji, ali je za mnoge konzervativne poslanike Bundestaga problem to što je on i dalje slovo na papiru, odnosno što sprovođenje najvažnijih delova dogovora Beograda i Prištine treba da usledi tek u drugoj polovini godine.
Odluka po kojoj bi pregovori počeli u januaru 2014. godine, pod pretpostavkom da se sporazum, po oceni EU, uspešno sprovodi, bila bi opcija koja bi verovatno zadovoljila i sumnjičave poslanike.
Jer, kako prema saznanjima Bete smatraju poslanici skloni ovakom stavu, ne bi trebalo stvarati utisak da je Nemačka jedina zemlja u EU koja je protiv Srbije.
Pri tome se ističe da Nemačka želi da Srbija ispuni samo ono što je sama potpisala u sporazumu sa Prištinom.
13.06.2013 | 21:27
Stav Holanđana i Nemaca isti?
IZVOR: DANASBeograd — Stav Holandije u vezi sa tim da li Srbija zaslužuje datum najverovatnije će biti identičan kao i konačna odluka Nemačke, saznaje Danas.
![Foto: Beta/AP, arhiva](https://i0.wp.com/www.b92.net/news/pics/2013/05/08/13242197185189dffda3c11755166789_368x246.jpg)
Vlada Holandije još nije izrazila svoj stav o tome da li Srbija zaslužuje da ovog meseca dobije datum za početak pregovora o članstvu u EU ili samo takozvano zeleno svetlo za nastavak evropske integracije, ali list Danas saznaje iz izvora bliskih holandskom parlamentu u Hagu, da će biti identičan nemačkom.
Prema rečima sagovornika lista Danas, pre dve sedmice održan je nemačko-holandski samit, „što se ne događa često“, i dve zemlje su „po svoj prilici usaglasile svoje napore kada je reč o evropskim pitanjima koja će se razmatrati u bliskoj budućnosti“.
„Nemačka ne voli da bude usamljena u Briselu dok se raspravlja o kontroverznim pitanjima“, navode izvori lista Danas, koji dodaju da „nije ni potrebno da se Holanđani ovih dana eksplicitno izjašnjavaju kada su tu Nemci“.
U Ministarstvu spoljnih poslova Holandije, ni u Ambasadi te države u Beogradu juče nismo dobili odgovor na pitanje kakva se odluka o Srbiji može očekivati ovog meseca, dok je u kabinetu šefa srpske diplomatije Ivana Mrkića Danasu rečeno da im nije poznato da se „Holanđani usklađuju s Nemcima“. „Svakako očekujemo pozitivan ishod“, kažu u MSP Srbije.
Aleksandra Joksimović, predsednica Centra za spoljnu politiku, kaže za Danas da je „moguće da će Nemci tražiti saveznike kao što su Holanđani“ u slučaju da Bundestag usvoji stav da Evropski savet 28. juna ne treba da odredi konkretan datum početka pregovora Srbije sa EU.
„Nijedna članica Unije, osim Nemačke, nije javno rekla da ima određene zadrške kada je reč o dodeljivanju datuma Srbiji, ali činjenica je da svi pažljivo prate proces sprovođenja Sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, od čega najviše zavisi ishod samita Evropskog saveta. Primetno je da na tehničkom nivou ima teškoća i da je neophodno maksimalno angažovati i političke resurse kako bi u praksi bilo sprovedeno ono što je dogovoreno s Prištinom, jer je rok izuzetno kratak“, ukazuje Aleksandra Joksimović.
Predrag Simić, predsednik Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, kaže za Danas da je činjenica da je Holandija „bliska“ s Nemačkom, kada je reč o važnim pitanjima poput proširenja Evropske unije.
„Holandija, kao i Nemačka, spada u takozvanu severnu grupu država EU i članica je evrozone, a takve zemlje generalno imaju slične ili iste stavove. U tom kontekstu, postoji verovatnoća da će Holanđani slediti kurs Nemaca i ovoga puta, ali ne treba izgubiti iz vida ni uticaj Amerikanaca na njihova gledišta, kao što je bio slučaj pre nekoliko godina u vezi sa saradnjom Srbije sa Haškim tribunalom“, komentariše Simić.
Nemački savezni parlament Bundestag, na sednici zakazanoj za 27. jun, odlučivaće o tome da li će Berlin podržati početak pregovora o članstvu Srbije u EU. Odluka Bundestaga, koja će biti doneta dan uoči zasedanja Evropskog saveta, obavezujuća je za vladu kancelarke Angele Merkel.
Kako je ranije nagovešteno, Hrišćansko-demokratska unija, stranka nemačke kancelarke, predložiće Bundestagu da usvoji stav da datum za početak pregovora bude određen tek nakon što Sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine u potpunosti bude sproveden. Ipak, izvori lista Danas u Berlinu objašnjavaju da postoji mogućnost izmene scenarija, odnosno da CDU, ključna stranka vladajuće koalicije, još nije „izašla u javnost sa zvaničnim stavom i da sve zavisi od primene briselskog sporazuma“.
U najvećoj nemačkoj opozicionoj stranci, Socijaldemokratskoj partiji (SPD), misle potpuno drugačije. Knut Flekenštajn, funkcioner SPD i poslanik Evropskog parlamenta, ocenio je u nedavnom razgovoru za Danas da Bundestag treba da pošalje „jasan signal Srbiji“ da je Nemačka želi u EU. „Odluka koja bi podrazumevala samo zeleno svetlo bila bi neodgovorna. Srbija je uradila svoj domaći zadatak i sada joj treba to priznati“, istakao je Flekenštajn.
13.06.2013 | 21:35
Vučić: Ovog Vidovdana smo pobednici
IZVOR: TANJUGBijeljina — Prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić smatra da će Srbija 28. juna dobiti ne samo „zeleno svetlo“ nego i datum za otpočinjanje pregovora za članstvo u EU.
![Aleksandar Vučić (Foto. Tanjug, arhiva)](https://i0.wp.com/www.b92.net/news/pics/2013/06/13/32507643451ba201483d3f108591170_368x245.jpg)
“Ne očekujem samo zeleno svetlo, očekujem i odluku i zeleno svetlo i tačan datum za otpočinjanje pregovora”, podvukao je Vučić.
On je naveo da je prošlo 10 meseci teških odluka, da se mnogo radilo i da stoga očekuje da će ovo biti prvi pobednički Vidovdan u srpskoj istoriji.
Na pitanje da li će Nemačka biti „kamen spoticanja“ Vučić je rekao da poštujemo Nemačku, da su oni rekli svoje uslove, a mi šta možemo da uradimo i šta je u skladu sa našim zakonima i da je to i urađeno.
„Nismo nešto radili pa igrali na tri table, nekoga lagali i obmanjivali -i mislim da smo podigli ugled Srbije u svetu“, rekao je Vučić.
Srbija je danas zemalja nade, a ne zemlja propasti kako je do juče izgledalo, rekao je on i naveo da ćemo biti zemlja sa kojom će svi želeti da sarađuju.
Na pitanje da li je tačno da SAD lobiraju da Srbija dobije datum, Vučić je rekao da smatra da Amerikanci dobro znaju koliki je značaj Srbije na Balkanu i koliko smo uradili.
„Oni su konačno dobili partnere…koji ne obmanjuju i ne lažu i spremni su da prime i teške udarce i svoje obaveze da ispune, ali računajući na to da će i druga strana svoje obaveze da ispuni“, rekao je Vučić, dodajući da smatra da će i ruski partneri pozdraviti dobijanje datuma.