26. 11.2015|08:00 -23:55|Vreme koje dolazi biće puno izazova, ako se neorganizujemo ozbiljnije bićemo u bezizlaznim problemima…


Brioni: Jahjaga – Miloševićev režim etnički očistio stanovništvo Kosova; Nikolić: Daće Bog da se uvek ovako sastajemo

26. 11.2015, 10:12|Izvor: KoSSev|

Foto: Kabinet Predsednika Srbije

Pre šesnaest godina Miloševićev režim je „etnički očistio polovinu stanovništva Kosova“. Svi smo se vratili kući i „izgradili slobodno, demokratsko i nezavisno Kosovo“, „najmlađu državu“ u Evropi, poručila je kosovska predsednica, Atifete Jahjaga, na jučerašnjem samitu „Brdo-Brioni“. Na samitu je, takođe, učestvovao i predsednik Srbije, Tomislav Nikolić. On je, reagujući na Jahjagin govor, kako je rekao u izjavi novinarima nakon samita, poručio da Jahjaga ne može da govori o „suštinskoj autonomiji“, a o tome da je Kosovo „najmlađa država na Balkanu“ bi „mogla da kaže nešto tek posle odluke Saveta bezbednosti“. Šta je tačno Predsednik Srbije poručio Jahjagi, nije, međutim, poznato.

 U saopštenju iz njegovog kabineta ne pominje se njegova reakcija na govor kosovske predsednice, kao ni to da je kosovska predsednica učestvovala na samitu, uprkos fotografiji koja je objavljena na tviter nalogu Tomislava Nikolića, a na kojoj se jasno vidi i Atifete Jahjaga.

„Daće Bog da se uvek ovako sastajemo“

Na Tviter nalogu Predsednika Srbije u dva tvita je potvrđeno da se on nalazi na samitu. Tako je u prvom, uz fotografiju Predsednika dok potpisuje deklaraciju sa samita, on poručio:

„Daće Bog da se uvek ovako sastajemo i da obnavljamo prijateljstva i uspostavljamo saradnju.“

A u drugom tvitu, uz fotografiju šefova zemalja učesnica i Atifete Jahjage, poručeno je – „Brdo-Brioni proces u Zagrebu. Predsednik Republike Srbije“, uz link saopštenja sa samita.

U saopštenju se, međutim, ne pominje da je na samitu učestvovala i kosovska predsednica, već da je Tomislav Nikolić učestvovao na samitu, da je razgovarao sa Džozefom Bajdenom i da „učеstvuju prеdsеdnici država bivšе SFRJ i Albanijе“.

„Tačno u podnе, u kabinеtu hrvatskе prеdsеdnicе, Kolindе Grabar Kitarović, počеo jе samit Brdo-Brioni na komе učеstvuju prеdsеdnici država bivšе SFRJ i Albanijе, a komе prisustvuju amеrički potprеdsеdnik Džozеf Bajdеn i prеdsеdnik Savеta Evropе Donald Tusk,“ stoji u saopštenju u kojem se dodaju detalji sastanka Nikolića i Bajdena.

„U srdačnom i otvorеnom razgovoru“ sa potprеdsеdnikom SAD-a Nikolić je kako se navodi „posеbno istakao važnost saradnjе u prеvazilažеnju izazova današnjicе, mеđu kojima jе tеrorizam najvеći,“ da se Bajdеn zahvalio prеdsеdniku Nikoliću na „doprinosu Srbijе u prеvazilažеnju bеzbеdnosnih izazova“ i ponovio stav da „SAD podržava Srbiju u njеnim naporima da sprovеdе rеformе, kao i u tеžnji da postanе punopravni član EU“.

Bajdеn jе, kako se dodaje u saopštenju iz Nikolićevog kabineta, „podvukao da SAD podržavaju politiku koju vodi prеdsеdnik Nikolić i pozitivan odnos Srbijе prеma migrantskoj krizi i njеnom doprinosu miru i stabilnosti u rеgionu.“

„Srdačan razgovor“ imala je i kosovska predsednica sa Bajdenom, a kako se navodi iz njenog kabineta, oni su „diskutovali o događajima na Kosovu i regionu i o postignutom napretku u ciljevima evropskih i evroatlantskih integracija,“ dok je Bajden „ponovo potvrdio neštedljivu podršku Sjedinjenih američkih država za napredak Kosova.“

„Pre 16 godina polovina stanovništva Kosova je etnički očišćeno od strane Miloševićevog režima. Upravo su države za ovim stolom one koje su nam pružale ruke. Niste nas izneverili, ni mi ne treba da izneverimo one koji su naterani da napuste njihove kuće zbog rata koji oduzima živote nedužnih ljudi,“ rekla je između ostalog Jahjaga u svom govoru na samitu u Hrvatskoj i dodala:

„Svi smo se vratili kući i izgradili smo slobodno, demokratsko i nezavisno Kosovo. Kapaciteti Kosova ostaju ograničeni da smeste izbeglice, ali izražavam moju posvećenost da budem deo evropskog rešenja krize izbeglica. Ovo iskustvo je nama veoma poznato.“

Ona je dodala, kako se navodi u saopštenju iz njenog kabineta, i da je „Republika Kosovo, kao najmlađa država Evrope, posvećena reformama“ i da su „odlučni u opredeljenju“ da se učlane u Evropsku uniju i NATO, te da je to „jedinstvena prilika da postavimo region na nepovratan put mira i prosperiteta“.


Kosovski mediji: Nikolić i Jahjaga za istim stolom; Nikolić nije mogao da gleda kako Jahjaga potpisuje deklaraciju 

Kosovski mediji su juče, takođe, pisali o samitu u Zagrebu, a među vestima su se našle i one koje izveštavaju o tome da su Nikolić i Jahjaga sedeli za istim stolom, ali i da nisu razgovarali, kao i ona u kojoj se navodi da Nikolić navodno „nije mogao da gleda“ Jahjagu dok potpisuje zajedničku deklaraciju sa samita. Uz ovu vest objavljena je i fotografija na kojoj Jahjaga potpisuje deklaraciju, dok Nikolić, pretpostavlja se, gleda u telefon. Foto: Gazeta Express

Nikolić: „Ja onda odgovorim u kom je Kosovo statusu i da je to večiti status i da bi bilo bolje da pregovaramo“

Sa druge strane, iz kabineta srpskog predsednika, Tomislava Nikolića, nije saopšteno šta je on poručio u svom govoru na samitu, ali su beogradske agencije prenele izjavu koju je dao novinarima i u kojoj je objasnio kako je reagovao na Jahjagin govor.

On je u Zagrebu izjavio da, kako je preneo Tanjug, „Beograd i Priština treba da nastave da pregovaraju, ali otvoreno i iskreno, a da ono što je dogovoreno treba i da ispune“.

Nikolić je, takođe, rekao da je tokom samita vođen razgovor u veoma prijateljskom tonu, ali da „uvek ima varnica sa kosovskom predsednicom, „koja po azbučnom redu govori kao ranije i uvek naglašava da je Kosovo država, na šta predsednik Srbije uvek precizira u kom je Kosovo statusu“.

„Ja onda odgovorim u kom je Kosovo statusu i da je to večiti status i da bi bilo bolje da pregovaramo, ali iskreno i otvoreno i da ono što dogovorimo i ispunimo,“ rekao je Nikolić, podsećajući da je Priština dan nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ustavnom sudu „prepustila“ da „odmah suspenduje onaj deo Briselskog dogovora koji se tiče Zajednice srpskih opština“, a da se „Srbija ne zaklanja iza odluke ni jedne druge institucije ukoliko predsednik države, ili predsednik vlade nešto dogovore,“ te i da „Srbija to uvek ispuni.“

On je istakao i da Jahjaga ne može da govori o suštinskoj autonomiji, a o tome da je to najmlađa država na Balkanu bi „mogla da kaže nešto tek posle odluke Saveta bezbednosti,“ navodi Tanjug.

Na samitu je, kako je Nikolić izjavio, bilo reči i o tome koliko je vlada Srbije učinila u dosadašnjim reformama, ocenivši da bi Evropska unija trebalo da Srbiju ohrabri otvaranjem poglavlja.

„Ja sam zamolio i na skupu i posebno (američkog) potpredsednika (Džozefa) Bajdena da utiče na Evropsku uniju da tu vladu ohrabri otvaranjem poglavlja zato što je nemoguće da neko uradi toliko posla i da ne otvori ni jedno poglavlje tim pre što to otvaranje poglavlja ne predstavlja prijem u Evropsku uniju, ali predstavlja veliko ohrabrenje da ono što radite, radite dobro i da to što ste uradili dobro se jednom konačno valorizuje i kroz stav Evropske unije,“ rekao je Nikolić.

Srbija namerava da preuzme kontrolu nad vazdušnim prostorom Kosova

26. 11. 2015, 13:00|Izvor: Koha.net|

Izvor: Koha.net (tekst je izvorno preveden sa albanskog)

Vlada Srbije podnela je zvaničan zahtev Evropskoj uniji da preuzme kontrolu i nadzor važdušnih usluga na teritoriji Kosova, a kada istekne rok u kom to obavlja Mađarska.

Ovaj zahtev je uputio šef Kancelarije za Kosovo Vlade Srbije, Marko Đurić, na sastanku koji je u septembru održan u Briselu  sa zvaničnicima Saveta Evropske unije, a o čemu su međunarodni diplomatski izvori izvestili list „Koha Ditore“.

„Predstavnik Vlade Srbije je predstavio zahtev u kontekstu cilja približavanja Srbije Evropskoj uniji i NATO-u, a na osnovu normalizacije odnosa između Srbije i Kosova u okviru briselskog dijaloga, kao i regionalnoj saradnji i ekspertizi u oblasti vazduhoplovstva. Ovaj argument su pozdravili briselski zvaničnici kao da bi mogao da se odobri,“ istakao je diplomata tokom sastanka.

Đurić: Kontrola nad donjim slojem kosovskog vazdušnog prostora statusno pitanje; RS zainteresovana za uspostavljanje aviolinije BG-PR

 26.11. 2015, 13:21|Izvor: KoSSev|

Pitanje kontrole nad donjim slojem vazdušnog prostora je statusno pitanje, dok je pitanje uspostavljanja aviolinije „prevashodno komercijalno pitanje za koje je moguće naći rešenje u dijalogu“ – poručio je danas direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić. Direktor Kancelarije za KiM je tako reagovao na pisanje kosovskih medija da je Vlada Srbije podnela zvaničan zahtev Evropskoj uniji da preuzme kontrolu i nadzor važdušnih usluga na teritoriji Kosova, kada istekne rok u kom to obavlja Mađarska. On, međutim, nije niti demantovao, niti potvrdio navode kosovskih medija. U nastavku pročitajte Đurićevu reakciju.

Pročitajte još: 

Srbija namerava da preuzme kontrolu nad vazdušnim prostorom Kosova

Danas i sutra nastavak razgovora u Briselu: Beograd i Priština ponovo različito o dnevnom redu​

Tahiri neće o avio saobraćaju u Rimu – samo u Briselu; sutra BG-PR sastanci i u Briselu

„Srbija se u kontinuitetu zalaže za rešavanje svih spornih pitanja u odnosima sa našom južnom pokrajinom kroz dijalog i uz uzdržavanje od jednostranih poteza.

Srbija je zainteresovana za obnavljanje letova između Beograda i Prištine nakon 16 godina, u interesu obe strane i svih građana.

Pitanje uspostavljanja aviosaobraćaja između republičkog i pokrajinskog glavnog grada različito je i odvojeno od pitanja kontrole nad donjim slojem vazdušnog prostora. Pitanje kontrole nad donjim slojem vazdušnog prostora je statusno pitanje koje se tiče suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje, u vezi sa kojim je pozicija Srbije definisana Ustavom, zakonima i drugim domaćim i međunarodnim propisima, dok je pitanje uspostavljanja aviolinije prevashodno komercijalno pitanje za koje je moguće naći rešenje u dijalogu.“

Kosovski portal Koha je ranije danas preneo da je Marko Đurić, ispred Vlade Srbije, podneo zahtev za preuzimanje kontrole i nadzora važdušnih usluga na teritoriji Kosova, te da je zahtev predstavljen u „kontekstu cilja približavanja Srbije Evropskoj uniji i NATO-u, a na osnovu normalizacije odnosa između Srbije i Kosova u okviru briselskog dijaloga, kao i regionalnoj saradnji i ekspertizi u oblasti vazduhoplovstva.“

Pozivajući se na svoje međunarodne izvore, Koha je navela i da su ovaj argument „pozdravili briselski zvaničnici kao da bi mogao da se odobri.“



Srpska strana je dva puta ove godine pokušala u dijalogu sa Prištinom da pokrene pitanje avio-saobraćaja i avio-linije Beograd – Priština. Prvi put u aprilu, kada je o tome trebalo da se razgovara na sastanku Privredne komore Srbije i Privredne komore Kosova, a što je kosovska ministarka za dijalog, Edita Tahiri, odbila, i drugi put u septembru, kada je iz Kancelarije za KiM najavljeno da će tema razgovora biti avio-linija BG-PR. Tada su, međutim, iz Kancelarije kosovskog premijera najavljene druge teme razgovora.

John Kerry 2. decembra u Prištini

 26. 11.2015, 10:21|Izvor: Info-ks/RTK2|

Izvor: Info-ks (tekst je izvorno preuzet i nije lektorisan)

Državni sekretar SAD-a John Kerry će se tokom svoje posjete Kosovu 2. decembra sastati sa predsjednicom Kosova Atifetom Jahjagom, predsjednikom vlade Isom Mustafom, predsjednikom skupštine Kadrijem Veselijem i prvim zamjenikom premijera Kosova i ministrom inostranih poslova Hashimom Thaçijem.

Za sada se još uvijek ne zna da li će se sastati i sa liderima opozicionih stranaka na Kosovu.
Iz američke ambasade u Prištini su za „Klan Kosova“ rekli da njegova agenda još uvijek nije finalizovana, ali nije isključeno da će se sastati i sa liderima opozicije.
List „Zëri“ je citirao portparola američke ambasade Michela Shona koji je rekao da Kerryjeva posjeta nema veze samo sa trenutnom političkom situacijom, već će ona pokazati i snažno prijateljstvo između Kosova i SAD-a.

Teške optužbe na liniji Moskva–Ankara, Rusi napuštaju Tursku

Najviši ruski i turski zvaničnici razmenili teške optužbe posle obaranja „suhoja“ u Siriji. Rusija razmešta pojačanja u Siriji – lovačke avione i sistem S-400. Putin očekuje izvinjenje Ankare, Erdogan optužio Rusiju da pomaže radikalne islamiste. Rusima savetovano da napuste Tursku. Moskva priprema paket ekonomskih mera protiv Ankare.

21.50 – Putin je poručio da je Rusija spremna da sarađuje sa koalicijom koju predvode SAD protiv Islamske države.

20.00 – Protivavionski raketni sistem S-400 raspoređen je u Siriji i već je aktivan na pokrivanju područja, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane.

19.55 – Rusko ministarstvo odbrane i turske oružane snage prekinule su sve kanale vojne interakcije, kaže general-major Igor Konašenkov.

19.12 – Predsednici Rusije i Turske razgovaraće večeras ili sutra ujutro, javljaju turski mediji. Erdogan je, nešto ranije, rekao da je zvao Putina telefonom, ali da mu se najmoćniji čovek u Rusiji nije javio.

17.50 – Putin rekao Fransoa Olandu da je spreman da sarađuje sa Francuskom u borbi protiv terorizma.

17.30 – Moskva saopštava da su ubijeni svi teroristi oko mesta pada Su-24. Poslednja tri dana ruski avioni pogodili 449 meta, prenosi Interfaks.

16.15 – Rusko Ministarstvo spoljnih poslova poziva državljane Rusije da napuste Tursku i vrate se kući, javlja AFP.

15.45 – Potpredsednik Iraka Nuri el Maliki upozorava da Turska rizikuje da izazove rat.

15.35 – Erdogan optužuje Moskvu da podržava džihadiste i dodaje da će Turska nastaviti da podržava one koji se bore protiv Asada.

15.20 – Rusija: Turska je saučesnik terorista.

14.30 – Čavušoglu poručuje da se Turska neće izviniti Rusiji.

13.50 – Medvedev ističe da Rusija priprema ekonomske mere protiv Turske.

13.25 – Erdogan negira optužbe Rusije da Ankara sarađuje sa Islamskom državom.

12.50 – Putin: Turska se još nije izvinila zbog obaranja aviona.

12.20 – Protivavionski raketni sistem tipa S-400 stigao u bazu u Siriji, javlja RIA Novosti.

Do obaranja Su-24 u utorak, ruski bombarderi su leteli bez zaštite, jer su u Ministarstvu odbrane smatrali da nema potencijalne opasnosti. Posle tog incidenta, odlučeno je da ruska avijacija bombarduje u Siriji samo pod zaštitom lovaca, navodi neimenovani izvor tog lista.

Dodaje i da je Generalštab odlučio da poveća broj lovaca u bazi Hmejmim za još 10 do 12 letelica, kako bi svi Su-24M i Su-34 leteli na bojeve zadatke isključivo u paru sa lovcima Su-27SM ili Su-30SM.

Agencija RIA Novosti je javila i da je, kako je prethodno najavljeno, protivavionski raketni sistem tipa S-400 stigao u Siriju. Taj raketni sistem ima domet do 400 kilometara i smatra se izuzetno preciznim.

„Prema odluci vrhovnog komandanta odbrane, sistem PVO S-400 isporučen je u rusku vazduhoplovnu bazu Hmejmim u Siriji i već je aktivan na pokrivanju područja“, navelo je večeras ministarstvo odbrane u saopštenju.

Istovremeno, raketna krstarica „Moskva“ zaplovila je ka sirijskim teritorijalnim vodama.

Portparol ruskog ministarstva odbrane, general-major Igor Konašenkov, rekao je večeras da su rusko ministarstvo odbrane i turske oružane snage prekinul i sve kanale vojne interakcije.

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je u obraćanju novinarima u Kremlju da se Turska još nije izvinila zbog obaranja ruskog vojnog aviona pre dva dana iznad tursko-sirijske granice, niti je ponudila garancije da će „odgovorni za taj zločin“ biti kažnjeni. Požalio se i da Moskva nije dobila ni „ponudu da se nadoknadi šteta“.

S-400 stigao u Siriju

S-400 stigao u Siriju

Ističe da žali što su odnosi Turske i Rusije zapeli u ćorsokak.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev zatražio je od Vlade da u roku od dva dana uvede niz ekonomskih mera protiv Turske posle, kako je naveo, „terorističkog akta“ Turske. Medvedev kaže da će se te mere odnositi na tržište i investicije, kao i na zapošljavanje radne snage, turizam i vazdušni saobraćaj.

Inače, rusko Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je ranije danas da je Rusija odlučila da pooštri kontrolu prehrambenih proizvoda uvezenih iz Turske zbog kršenja sanitarnih normi.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova kaže da NATO dozvoljava Ankari da izvodi akcije koje prete globalnom miru i bezbednosti, optuživši Tursku da je saučesnik terorista samim tim što je njen „napad usmeren na one koji sprovede operaciju protiv terorista“, preneo je Tas. Rekla je i da bi Alijansa trebalo da bude svesna mogućih posledica takve politike.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan negirao je optužbe Rusije da Ankara sarađuje sa Islamskom državom i naglasio da je borba njegove zemlje protiv džihadista „nesporna“.

Erdogan je poručio da je „stav Turske u borbi protiv džihadista jasan od početka“, prenosi AFP.

„To se ne dovodi u pitanje. Niko nema pravo da osporava borbu naše države protiv Islamske države ili da nas inkriminiše“, poručio je Erdogan.

Takođe je demantovao optužbe Rusije da Turska kupuje naftu od Islamske države.

Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan na nedavnom Samitu G-20 u Antaliji

Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan na nedavnom Samitu G-20 u Antaliji

„Treba da vas je sramota. Oni koji tvrde da mi kupujemo naftu od Daeša obavezni su da to i dokažu. Ako ne, oni su klevetnici“, poručio je Erdogan.

Optužuje sirijskog predsednika Bašara el Asada i one koji ga podržavaju, među kojima je i Moskva, da su izvor finansijske i vojne moći džihadista.

Erdogan je istakao da će Ankara nastaviti da podržava „moderne pobunjenike“ u Siriji i turske vojnike koji se bore protiv Asada.

Ankara, inače, tvrdi da je avion oboren pošto je narušio turski vazdušni prostor, dok rusko Ministarstvo odbrane navodi da je Su-24 bio u vazdušnom prostoru iznad Sirije u vreme napada.

Oba pilota su se katapultirala kada je avion pogođen projektilom vazduh–vazduh, ali su ekstremisti na zemlji ubili komandanta kada se spustio padobranom.

Postavi komentar