E-Novine Kosova i Metohije

Hronologija događaja koji se tiču našeg života na KiM

E-Novine  Kosova i Metohije

10.06.2014 |08:00 – 23:55 Srbi većinskim bojkotom Šiptarskih izbora pokazali da su nelegitimni predstavnici Srba pred Državom Srbijom i Šiptarima, njih su nasilno nametnuli ljubitelji kriminalnog i nepismenog miljea!


Srpska lista, SLS i sve ostale koje su su nastupale na Šiptarskim izborima, nemaju dovoljnu podršku Srpskog naroda pokušavaju da se nametnu kao nekakav politički subjekt. Velika većina Srba, ih ne želi za svoje predstavnike i ako se ponašaju kao da sve od njih zavisi na svetu! Pokušavali su različitim pritiscima na ljude, prevarama na terenu da povećaju broj glasova koji su osvojili ali eto nikako nisu uspeli. Većina ih je bojkotovala.

Sada se trude i dalje da nedoprinose razvoju i napredku ka boljem životu već naprotiv teže destabilizaciji i destrukciji kroz različite sistemske pljačke. Na žalost „što jedna budala može da pokvari i uništi to mnogo pametnih ne može da popravi“. Tako i ovi nazovi stručnjaci bez struke. Ni na koji način ne unapređuje se život već svakodnevo teži se propadanju.

 

15 godina od Rezolucije 1244

Savet bezbednosti UN pre 15 godina usvojio je Rezoluciju 1244, kojom je Kosovo stavljeno pod mandat UN.

Sednica SB UN (Foto telegraf.rs)

Rezolucija je doneta dan nakon potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, kojim je okončano bombardovanje SRJ koje je trajalo 79 dana.

Odluka o bombardovanju, u kom je tokom 11 nedelja stradalo najmanje 2.500 ljudi, većinom civila, prvi put u istoriji je doneta bez odobrenja Saveta bezbednosti, podseća B92.

Rezoluciji najvišeg tela UN prethodili su brojni pregovori predsednika SRJ Slobodana Miloševića i Viktora Černomirdina, koji je bio predstavnik tadašnjeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina, a u pregovore je ušao po dogovoru sa Amerikom i EU. Ti pregovori završeni su početkom juna, uz posredstvo Martija Ahtisarija, koji je predstavljao EU i UN. Dokument o dogovoru Milošević-Ahtisari-Černomirdin, koji je prihvatila Narodna skupština a zatim i Savezna vlada, bio je osnova za Rezoluciju 1244.

Ovom rezolucijom je zagarantovan suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, a za Kosovo je predviđena „široka autonomija“ u okviru Srbije.

Tumačenja Rezolucije jedne i druge strane su protivurečna. Iz Beograda se može čuti da ni u jednom delu Rezolucije nema pomena o referendumu o budućem statusu, a s druge strane, u Prištini kažu da ni jedna odredba rezolucije ne zabranjuje nezavisnost Kosova. Neki prištinski pravnici tvrde da ona čak i zagovara konačni status.

Jedno je sigurno: Rezolucija je podrazumevala da se vojska i policija, u potpunosti i u tačno određenom periodu, ubrzano povuku sa Kosova, što se i dogodilo. Samo jednom broju pripadnika naknadno je dozvoljeno da se vrati, i obavlja određene dužnosti, u skladu sa odredbama Rezolucije, u kojoj stoji da je u pitanju „mali broj, stotine, ne hiljade“.

Jedan od glavnih zadataka koji je SB ovom rezolucijom postavio pred sebe i međunarodnu zajednicu je bezbedan i slobodan povratak raseljenih lica, kojih je oko 200.000.

I posle 15 godina veoma je nizak nivo povratka. Od 1999. na Kosovo se vratilo 18.000 interno raseljenih, a manje od 4.000 njih je ostvarilo održivi povratak.

O stanju na Kosovu, na svaka tri meseca, Savetu bezbednosti izveštaj podnosi generalni sekretar UN Ban ki Mun.

„Nije prestala potreba za međunarodnim angažovanjem“

Deceniju i po nakon usvojena Rezolucija SB UN 1244 jasno je da nije prestala potreba za međunarodnim angažovanjem na Kosovu, saopštava Kancelarija za Kosovo i Metohiju.

„Od juna 1999. godine sa Kosova i Metohije prognano je i izbeglo više od 242 hiljade Srba, Goranaca, Roma, Turaka, Egipćana, Aškalija i drugih, a od 437 mesta u kojima su živeli Srbi do 1999. godine etnički je potpuno očišćeno 312“, navodi se u saopštenju .

Kancelarija podseća da su se od 99. godine dogodila masovna stradanja, progon srpskog naroda i drugih nealbanaca, da se desilo više od 7.200 etnički motivisanih napada, ubijeno je preko 1.100 Srba i građana drugih narodnosti, oko 1.000 ih je teško ranjeno, a  kidnapovana je i 841 osoba srpske nacionalnosti.

„Republika Srbija ostaje čvrsto privržena principima međunarodnog prava i UN i nastaviće da kroz dijalog sa privremenim institucijama samouprave i partnerima u međunarodnoj zajednici gradi put da tragične posledice rata ne ostanu breme budućim generacijama. Kroz odgovornost i solidarnost sa našim sunarodnicima i sugrađanima na Kosovu i Metohiji Srbija će pokazati odgovornost prema sebi i svojoj budućnosti“, navedeno je u saopštenju.

OEBS: Poruka vlastima ostaje ista

Beograd — Predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović ponovila je u razgovoru za list “Danas“ da njena poruka Vladi Srbije ostaje ista.

(Beta/AP)
(Beta/AP)

„Aktivnosti“ u vezi sa situacijom u medijima treba da budu istražene, a oni koji stoje iza toga moraju da snose odgovornost, poručila je Mijatovićeva.

„Osim toga, ne smeju se hapsiti ljudi zbog onoga što su pisali. Uloga i dužnost Vlade je da štiti i neguje slobodu izražavanja bilo na internetu ili van njega, što je i njena ustavna obaveza, a na institucijama da istraže“, rekla je Dunja Mijatović za “Danas“.

Ona je to izjavila povodom optužbi premijera Srbije Aleksandra Vučića da tvrdnjama o cenzuri srpskih medija OEBS i pojedini ambasadori u Beogradu vrše pritisak na medije u Srbiji da napadaju njega i njegovu porodicu.

Prema rečima Dunje Mijatović, njena kancelarija će nastaviti da prati ta dešavanja i spremna je da u tom pitanju pomogne Srbiji na svaki način.

„Ovih dana ima novih slučajeva koji se odnose na stanje slobode medija u Srbiji. Prošlog četvrtka je novinar RTV Mladenovac Dragan Nikolić pozvan na informativni razgovor zbog napisa na Fejsbuku u kojem je navodno vređao i štetio ugledu i dostojanstvu javnih ličnosti. Ispitivanje novinara zbog njihovog pisanja kao i pretnje tužbama nisu prihvatljivi. Taj slučaj, zajedno sa drugim primerima na koje sam ukazivala u svojim nedavnim izjavama, ukazuje na zabrinjavajuću situaciju u vezi sa slobodom medija“, rekla je ona.

Ona je podsetila da je još u decembru izdala saopštenje u kojem je izrazila zabrinutost zbog napada na nekoliko informativnih veb stranica i nezakonitog uklanjanja istraživačkih članaka sa nekih internet medija.

„Taj trend je nažalost nastavljen sa novim elementom – pojedincima uhapšenim zbog onoga što su napisali na svojim blogovima ili u komentarima vesti na internetu. To je bio povod za moje saopštenje za medije od 27. maja, kojim sam želela da skrenem pažnju Vladi na ovu pojavu. Brojne druge institucije koje se bave nadgledanjem medijskih sloboda su takođe javno govorile o tom incidentu. Takav uznemiravajući razvoj nastavljen je napadom i blokiranjem veb-stranice Peščanika“, rekla je Mijatović.

Komisija dobar primer saradnje

Prema njenim rečima, ne smemo zaboraviti da već duže vremena postoji odlična saradnja njene kancelarije sa Vladom Srbije, a da je jedan od najboljih primera komisija za istraživanje ubistva novinara koja je osnovana nakon njenog sastanka sa gospodinom Vučićem prošle godine koji je tada bio prvi potpredsednik Vlade.

“Moja kancelarija je nastavila i finansijsku i političku podršku ovoj komisiji koja pokazuje odlične rezultate na koje ja stalno ukazujem. Zajedno smo takođe i radili na kampanji za borbu protiv nekažnjivosti zločina počinjenim nad novinarima. Takođe moja kancelarija je u bliskoj suradnji sa Ministarstvom kulture oko nacrta novih medijskih zakona kako bismo osigurali najbolja rešenja. Međutim dobra saradnja ne znači da neću ukazivati na sva potencijalna kršenja medijskih sloboda, u Srbiji ili u bilo kojoj drugoj državi članici OEBS-a“, zaključuje Dunja Mijatović.

“Danas“ podseća da je nakon saopštenja Dunje Mijatović 27. maja u kojem kritikuje vlasti u Srbiji zbog cenzure u medijima, premijer Aleksandar Vučić reagovao je tako što je zatražio izvinjenje ili dokaze za takve tvrdnje.

Međutim, nakon toga su Mijatovićeva i Vučić razgovarali, posle čega je saopšteno da je Vlada Srbije uverila OEBS da će se pozabaviti pitanjem cenzure. Pre dva dana, ipak, premijer Srbije izjavio je da i dalje čeka izvinjenje OEBS-a i “da će ga dočekati“, iznoseći tvrdnje da se vodi medijska kampanja protiv njega u koju su uključeni i predstavnici međunarodne zajednice.

Srpska čeka da se vrati Vučić

Beograd — Odluka o tome da li će Srbi učestvovati u novoj kosovskoj vladi biće doneta po povratku premijera Vučića iz Berlina.

(Tanjug)
(Tanjug)

Šef izbornog štaba Srpske liste na Kosovu i Metohiji, Vladeta Kostić, izjavio je da je razgovarao sa premijerom Aleksandrom Vučićem i da su se dogovorili da će po Vučićevom povratku iz Nemačke biti održan sastanak predstavnika te liste i premijera, na kome će biti doneta odluka oko učešća Srba u kosovskoj vladi.

„Srbi sa Kosova i Metohije ubuduće nikakve odluke neće donositi bez konsultacija sa Vladom Srbije“, rekao je Kostić Tanjugu.

Srpska lista na minulim parlamentarnim izborima na Kosovu osvojila je devet od mogućih 10 mandata.

„Osvojili smo devet mandata, ali naša borba tu ne staje i mi ćemo zahtevati da se podela mandata izvrši po Zakonu o opštim izborima, po kom su izbori i sprovedeni, a ne da podelu mandata vrši nekakva radna grupa Centralne izborne komisije“, naglasio je Kostić.

Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj biće novi kosovski premijer, rezultat je današnjeg dogovora predstavnika te stranke sa Demokratskim savezom Kosova i Inicijative za Kosovo.

DSK će dobiti mesto kosovskog predsednika i predsednika parlamenta, dok će lider Inicijative za Kosovo Fatmir Limaj biti zamenik premijera.

Izvori lista „Ekspres“ navode da su se lideri partija koje su do sada bile u opoziciji dogovorili da Haradinaj bude budući premijer.

„DSK, ABK i Inicijativa za Kosovo se dogovorili da ne ulaze u koaliciji sa DPK. Isa Mustafa i Fatmir Limaj su se složili da mesto premijera pripadne Ramušu Haradinaju u budućoj zajednickoj vladi“, rekao je izvor tog lista.

Ovu vladu, kako tvrde mediji u Prištini, podržaće Samoopredeljenje Albina Kurtija.

Tim dogovorom DPK Hašima Tačija ostaje u opoziciji, prenose mediji u Prištini.

Prema dosad prebrojanim glasovima (99,87 odsto) koje je CIK objavio na veb sajtu, DPK Tačija vodi sa 30,71 odsto glasova, druga je DSK sa 25,75 odsto, treće Samoopredeljenje sa 13,51 odsto, četvrta ABK sa 9,61 odsto i peta je Inicijativa za Kosovo sa 5,24 odsto glasova.

Prevedeno na broj poslanika, ovaj procenat bi približno izlgedao ovako: DPK Tačija – 34 ili 35 poslanika; DSK Mustafe – 29 ili 30 poslanika; Samoopredeljenje Aljbina Kurtija 16 ili 17 poslanika; ABK Haradinaja 12 ili 13 poslanika i Inicijativa za Kosovo šest poslanika.

Što se tiče nealbanskih zajednica, Srbi će imati 10 poslanika i ostali takođe 10 poslanika.

„Marketinški trik Samoopredeljenja“

Beograd — Analitičar Dušan Janjić ocenio je da su nerealani uslovi o prekidu dijaloga sa Beogradom, koji albanskim opozicionim partijama postavlja Samoopredeljenje.

Foto: Tanjug, arhiva
Foto: Tanjug, arhiva

Janjić smatra da je reč o političko-marketinškom triku.

U Prištini su se danas predstavnici Alijanse za budućnost Kosova, Demokratskog saveza Kosova i Inicijative za Kosovo dogovorili da za mandatara predlože lidera Alijanse Ramuša Haradinaja kako dosadašnji premijer Hašim Tači, lider Demokratske partije Kosova koja je osvojila najviše glasova na izborima, ne bi po treći put bio predsednik Vlade.

Lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti rekao je da taj pokret neće ući u vladu ali da će podržati opozicioni blok ukoliko ispuni uslove koji se odnose na pregovore sa Srbijom i zaustavljanje implementacije svih sporazuma.

Samoopredeljenje postavlja nemoguć uslov, jer su predstavnici AZBK i DSK sve vreme podržavali pregovore Beograda i Prištine i u njima učestovali na političko-ekspertskom nivou„, kazao je Janjić agenciji Beta.

Janjić je ocenio da Samoopredeljenje igra jedinu moguću igru i tim stavom da će podržati Haradinaja za premijera pokušava da nastavi kampanju da bi promovisao ideju „velike Albanije“.

Prema rečima Janjića, izbor Haradinaja za premijera ne bi bio iznenadjenje jer se o tome razgovaralo i sa Hašimom Tačijem, koji bi na kraju mogao da postane predsednik Kosova.

U tom slučaju imali bi jaku većinu i za primenu Briselskog sporazuma i za borbu protiv korupcije„, dodao je Janjić.

Objektivno im Srbi nisu potrebni, mada očekujem da manjine udju u vladu zajedno sa Progresivnom demokratskom strankom Nenada Rašića, koja je osvojila najverovatnije jedan od deset mandata, garantovanih za srpsku zajednicu, rekao je Janjić.

Prema njegovoj oceni, sigurno je da će u novoj vladi srpska zajednica imati manje zameničkih i ministarskih mesta u odnosu na prošli saziv za čije formiranje je bilo neophodno njihovo učesće.

Kući: Opozicija tvrdi pazar

Potpredsednik DPK Hajredin Kući ocenio je da je današnji sporazum četiri partije o nominovanju Ramuša Haradinaja za premijera Kosova jedna vrsta pritiska sa ciljem da se poveća „pregovarački pazar“ s DPK-a.

Hajredin Kući (Foto arhiva KIM)

„Verujem da treba čitati Ustav, imaju oni (u svojim redovima) dobre pravnike. Volja građana se ne može menjati protivustavnim sporazumima“, izjavio je Kući, komentarišući postizanje sporazuma
između četiri opozicione partije.

Predstavnici Demokratskog saveza Kosova (DSK), Alijanse za budućnost Kosova (AZBK), Inicijative za Kosovo i pokreta Samoopredeljenje dogovorili su se danas da za premijera kandiduju lidera AZBK Ramuša Haradinaja kako bi sprečili da na tu funkciju po treći put dođe lider Demokratske partije Kosova (DPK) Hašim Tači.

Šefovi izbornih štabova te četiri partije rekli su medijima da je postignuta sagalasnost i da nijedna od njih ne uđe u koaliciju s Tačijevom DPK, koja je  u nedelju na prevremenim parlamentarnim izborima, prema još preliminarnim rezultatima, pobedila.

Prema ustaljenoj praksi, predsednik Kosova dužan je da mesto premijera prvo ponudi partiji koja ima najviše glasova u parlamentu, u konkretnom slučaju Hašimu Tačiju.

Mandatar za premijera dužan je da u roku od 15 dana pred skupštinu izađe s predlogom o sastavu vlade.

Za izbor vlade potrebna je prosta većina, 61 glas od 120 poslanika.

Ukoliko mandatar to ne obezbedi, predsednica Kosova u roku od deset dana imenuje novog mandatara iz partije koja je na izborima osvojila drugo mesto po broju glasača.

U ovom slučaju, to bi trebalo da budu DSK i njen lider Isa Mustafa. Međutim, koalicija koja je danas formirana, u kojoj je i DSK, može predložiti Ramuša Haradinaja za mandatara vlade.

Sporazum otežava formiranje Vlade Kosova, pošto DPK i manjine ne mogu obezbediti 61 glas poteban za izbor vlade i premijera.

Ustav ne da Haradinaju fotelju?

Priština — Predsedništvo DPK Hašima Tačija saopštilo je da je kosovski Ustav jasan i da mandat za formiranje Vlade pripada toj partiji jer je ona pobedila na izborima.

Ramuš Haradinaj (Beta, arhiva)
Ramuš Haradinaj (Beta, arhiva)

„U vezi sa današnjim izjavama nekih političkih partija o formiranju buduće koalicione vladavine, Demokratska partija Kosova (DPK) ocenjuje da Ustav Kosova vrlo jasno određuje da mandat za formiranje Vlade pripada pobedniku na izborima, u ovom slučaju DPK“, navodi se u saopštenju sa redovne sednice Predsedništva stranke.

U saopštenju se ističe da mandat za formiranje Vlada proizilazi iz volje građana Kosova koji su DPK dali poverenje da nastavi sa rukovođenjem Vladom i da ostvari novu misiju u funkciji ekonomskog razvoja i staranja novih radnih mesta.

„Mi pozivamo sve da se uzdrže od pokušaja gaženja demokratske volje građana Kosova koji su svojim suverenim glasom jasno izrazili političku i građansku volju za četiri naredne godine“, navodi se u saopštenju.

Na kraju, DPK poziva sve građane Kosova da imaju puno poverenje u nadležne organe i u zakonske i ustavne procese.

I potpredsednik DPK i redovni profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Prištini Arsim Bajrami kazao je kako je Ustav jasan kada se radi o mandataru za formiranje Vlade Kosova.

„U članu 95 Ustava se jasno kaže da mandat za formiranje vlade mogu dobiti partija ili predizborna koalicija koja je osvojila najveći broj glasova“, kazao je Bajrami u emisiji RTK.

Bajrami pojašnjava da postizborne koalicije nemaju pravo da daju mandatara za izbor premijera Kosova i dodaje da ukoliko i u drugom pokušaju, sa drugim mandatarom, partija ili koalicija koja je dobila najveći broj glasova ne uspe da formira vladu, predsednik Kosova je dužan da u roku od 40 dana raspiše vanredne parlamentarne izbore.

Predstavnici Demokratskog saveza Kosova, Alijanse za budućnost Kosova, Inicijative za Kosovo uz podršku pokreta Samoopredeljenje dogovorili su se danas da za premijera kandiduju lidera AZBK Ramuša Haradinaja kako bi sprečili da na tu funkciju po treći put dođe lider Demokratske partije Kosova Hašim Tači, čija je partija osvojila najviše glasova.

Iz Ustavnog suda i kabineta kosovske predsednice Atifete Jahjage takođe su izneli primedbe na tu odluku, ocenjujući da nije u skladu sa Ustavom, piše portal „Gazetatribuna“.

Oni su izneli uverenje da na Kosovu treba ponoviti izbore, jer uloga mandatara treba da pripadne, kako smatraju, Hašimu Tačiju, čija je stranka osvojila najviše glasova na izborima.

„Ustav je jasan, pravo na mandat za formiranje vlade dobija partija koja je prva po rezultatima, u konkretnom slučaju DPK, koja ima pravo da dva puta, sa različitim mandatarima proba da formira Vladu Kosova“, piše prištinski portal.

Ukoliko i drugi put DPK ne uspe da formira vladu, predsednica je dužna da proglasi nove vanredne izbore.

Predsednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani je u tumačenju Ustava, koje prenosi portal, naveo da mandat za formiranje vlade može dobiti samo koalicija koja je formirana pre izbora i koja je dobila većinu glasova na izborima.

Međutim, neki nezavisni stručnjaci ustavnog prava sa Kosova smatraju da danas formirana koalicija treba odmah da dobije mandat za formiranje vlade.

„Sporazum između DSK, ABK i Inicijative za Kosovo uz podrsku Samoopredelenja je apsolutno ustavan“, rekao je u emisiji TV Kohavizon poznati kosovski advokat Azem Vlasi.

Stručnjak za ustavna pitanja, profesor Riza Smaka, smatra da sporazum DSK, ABK i Nisme nije u suprotnosti sa Ustavom.

„On je u skladu sa ustavom i sa članom 95 ustava, i to je moguće“, ističe Smaka za radio Slobodnu Evropu.

Lider ABK Ramuš Haradinaj, koji bi po dogovoru tri stranke trebalo da bude novi premijer, rekao je za TV Klan Kosova da je ovaj sporazum legitiman i ustavan.

Prema rečima lider DSK Ise Mustafe, kosovska presednica Kosova može da da mandat za sastav vlade i Tačiju, ali da je „potpisanim sporazumom tri politicka subjekta, uz podrsku Samoopredelenja, jasno svima da većinu u skupštinu Kosova čine ti politički subjekti“.

„Ustav kaže da ako Tači ne moze da formira vladu, onda posle 15 dana mandat se daje drugom po redu i on formira vladu. Ali obzirom da sa danas potpisanim sporazumom mi imamo apsolutno većinu u skupstinu, onda je kristalno jasno kome pripada mandat za formiranje vlade“, rekao je Mustafa prištinskim medijima.

Kabinet kosovske predsednice Atifete Jahjaga je saopštio da se čekaju zvanični rezultati izbori da bi se potom krenulo u dalje aktivnosti.

Ban Ki Mun: Nastavak dijaloga

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun kaže da očekuje nastavak dijaloga Beograda i Prištine uz posredstvo Evropske unije, čim se uspostavi nova vlada u Prištini, saopšila je Misija UN na Kosovu.Ban Ki Mun (Foto un.org)

Ban Ki Mun je, kako je istaknuto, pozdravio uspešno sprovođenje parlamentarnih izbora na Kosovu, u nedelju 8. juna.

U saopštenju se navodi da je Ban Ki Mun ohrabren pozitivnim izveštajima lokalnih i međunarodnih posmatrača, kao i izveštajima UNMIK o dobro organizovanim izborima na kojima je glasao veliki broj građana širom Kosova.

Generalni sekretar UN je pohvalio kosovske vlasti i građane za uspešno sprovedene izbore i pozvao kosovske vlasti da i dalje jačaju demokratiju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, piše u saopštenju.

Đurić: O mandatima sa međunarodnom zajednicom

Marko Đurić kaže da će Srbija razgovarati sa međunarodnom zajednicom o načinu raspodele mandata srpskim poslanicima u Skupštini Kosova.

Marko Đurić (Foto KIM)

„Za nas je ovo veoma značajna tema, koja zadire u stepen političkih prava Srba i mi ćemo se odlučno boriti za to“, rekao je šef Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić.

On je najavio da će o tome biti reči sa „najuticajnijim zemljama Evropske unije i šire“, i izrazio uverenje da će se o tome razgovarati u Briselu.

Komentarišući izlazak Srba na parlamentarne izbore na Kosovu, koji su održani 8. juna, Đurić je ocenio da su država Srbija i kosovski Srbi pokazali odgovornost i jedinstvo.

„To jedinstvo nam garantuje da ćemo u pokrajinskom političkom životu sa 10 mandata igrati značajnu ulogu i biti nezaobilazni faktor. Mislim da možemo da budemo ponosni na činjenicu da smo kao država i kao narod, posebno na Kosovu i Metohiji, pokazali odgovornost“, kazao je on.

Šef Kancelarije za KiM kazao je da očekuje da će svi poslanici Srbi u kosovskom parlamentu, koji su izabrani sa različitih lista, raditi zajedno i u koordinaciji sa Beogradom.

Uoči posete predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića Nemačkoj, Đurić je izrazio uverenje da Berlin „pozitivno gleda na činjenicu da se Srbija odgovorno odnosi prema nekim stvarima“, za razliku od institucija u Prištini.

U Rudnici najmanje 50 tela

Komisija Vlade Srbije za nestala lica je saopštila da su u masovnoj grobnici u Rudnici pronađeni posmrtni ostaci najmanje 50 tela kosovskih Albanaca.

Pretraga u Rudnici (Foto KPR)

Veliki deo lokacije masovne grobnice kosovskih Albanaca u kamenolomu Rudnica kod Raške detaljno je istražen i do sada su otkrivena 43 tela i veći
broj delova tela.

Kako je navdeno, u ovom trenutku minimalni broj žrtava procenjuje se na 50.

Do sada ekshumirani posmrtni ostaci su u procesu obdukcije i identifikacije, a u sledećih nekoliko nedelja predviđa se početak istraživanja druge lokacije.

Pretpostavlja se da se na njoj nalazi još posmrtnih ostataka u okviru istog kamenoloma.

Lokaciju Rudnica obišli su predstavnici udruženja porodica nestalih, lica srpske i albanske nacionalnosti sa prostora Kosova, koji su se bliže upoznali sa metodologijom rada kao i budućim aktivnostima na tom mestu.

Postavi komentar