12.12.2015 |08:00 – 23:55 Šiptarski lobisti rade na deljem napredku „Republike Kosovo“ širom sveta, dok Srbi sa svojom Vladom „gledaju kud vrane lete…“


SRB: Nacrt rezolucije o KiM pristrasan u korist PR

12. 12. 2015, 20:00|Izvor: B92/Beta

Foto: Beta/AP/arhiva

Srbija je diplomatski putem EP predočila da su delovi nacrta rezolucije o KiM „neuravnoteženi i nedosledni“, naročito kad je reč o dijalogu Beograd – Priština.

Nacrt rezolucije je pre nekoliko dana podnela potpredsednica Evropskog parlamenta Ulrike Lunaček.- Šiptarska lobistkinja iz Evropskog Parlamenta

„Rezolucije EP privlače široku pažnju medija i javnosti i moraju, što je više moguće, izbegavati utisak da su pristrasne i navijačke za jednu stranu,“ navodi se u pismu koje je šef Misije Srbije pri Evropskoj uniji, ambasador Duško Lopandić, uputio Spoljnopolitičkom odboru EP, a čiju je kopiju u Parlamentu EU dobila agencija Beta.

U diplomatskoj poruci Srbije čelnicima i poslanicima tog odbora EP se skreće pažnja na to da u dokumentu, koji je podnesen, uopšte nema pomena činjenice da su vlasti u Prištini, jednostrano kršeći dijalog sa Beogradom i sadržinu Briselskog sporazuma, prenele u nadležnost Ustavnog suda Kosova ocenu ustavnosti sporazuma o Zajednici srpskih opština.

Takođe se upozorava da se uopšte ne spominje sudbina, niti od vlasti u Prištini traži da obezbede povratak preko 200.000 sa Kosova izbeglih, privremeno raseljenih Srba.

Ambasador Srbije pri EU ukazuje i na to da se u jednom pasusu nacrta rezolucije, štaviše, „izražava žaljenje zbog odbacivanja molbe Kosova za članstvo u UNESCO zbog“, kako se to navodi u pripremnom dokumentu EP, „aktivnog protivljenja Srbije“.

Poslanica Lunaček se veoma usprotivila odluci UNESCO-a da odbaci molbu Prištine, ocenivši da bi time, naprotiv, bila bolje zaštićena srpska verska i kulturna baština, a u poruci medijima je tada pored ostalog iznela tvrdnju da je reč o „četiri manastira hrišćansko-pravoslavne manjine na Kosovu“.

Ona u nacrtu rezolucije to ipak ovako spominje: „Pohvalno je što je više objekata srpske verske i kulturne baštine, nažalost razorenih 2004., obnovljeno novcem poreskih obveznika Kosova“.

Lopandić je predočio da je s tim u vezi „čvrst stav Srbije da ne priznaje jednostrano proglašenu ‘nezavisnost Kosova’, što nije priznala ni većina u međunarodnoj zajednici, uključujući pet država članica EU“.

On je podsetio na pogrom koji su kosovski Albanci izvršili nad Srbima i njihovim svetinjama i istorijskim objektima 2004. godine, uništivši, pored ostalog, 35 crkava i manastira.

U retkom obraćanju vlasti Srbije Evropskom parlamentu, zvanični Beograd posredstvom Misije pri EU se, takođe, stavlja do znanja da je neosnovan ponuđeni stav u nacrtu rezolucije da „EP žali zbog toga što je načelnik generalštaba Vojske Srbije, general Ljubiša Diković, optužen za ratne zločine, pozvan od KFOR-a u Prištinu“.

„KFOR je“, naglašava u pismu poslanicima EP ambasador Srbije, „legitimna vlast zadužena za red na prostoru, koji je Kosovo i Metohija, na temelju rezolucije 1244 SBUN, kao i bitnih sporazuma“.

„A kad je reč o navodnim ‘optužbama protiv generala Dikovića’, želim da vas obavestim da general Diković nije ‘optužen za ratne zločine’, kako se to kaže u nacrtu vaše rezolucije, od strane bilo koje nacionalne, ili značajne međunarodne pravosudne vlasti,“ podvlači ambasador Lopandić.

Dodaje da je „nadležni tužilac za ratne zločine u Srbiji svojevremeno saopštio da nema osnova za to da se on (general Diković) sumnjiči za krivičnu odgovornost…a general Diković je podneo i privatne tužbe protiv predstavnika nevladinih organizacija koje su ga optuživale“.

U tekstu koji je SPO EP podnela potpredsednica Lunaček se tvrdi da je KFOR morao da traži saglasnost vlasti u Prištini da pozove na sastanak generala Dikovića i „poziva KFOR da deluje zajedno s vlastima Kosova, kako bi se izbegli potezi koji mogu vređati sećanja na žrtve…i štetiti dijalogu Beograd-Priština“.

Šef Misije Srbije pri EU posebno skreće pažnju na činjenicu da „odluka Prištine da, nažalost samo dan pošto je Evropska unija objavila godišnji izveštaj(o proširivanju), suspenduje sporazum o načelima za ustanovljenje Zajednice srpskih opština, predstavlja nezabeležen slučaj kršenja sporazuma utanačenih uz angažovanje EU i šalje očiglednu lošu poruku svima- srpskoj zajednici, Evropskoj uniji i celoj međunarodnoj zajednici“.

Ambasador Srbije pri EU ističe u pismu „snažno uverenje da Evropski parlament, kroz svoju rezoluciju, mora poslati jasan i nedvosmislen poziv vlastima u Prištini da u potpunosti sprovedu sklopljene sporazume, a što je, nažalost, izostalo u podnesenom nacrtu“.

U nacrtu koji je pripremila poslanica Lunaček se bez ikakvog komentara, ili ocene samo kaže da 2EP prima na znanje odluku Ustavnog suda (Kosova) o privremenoj meri obustavljanje primene bilo kojeg zakonskog akta za Udruženje srpskih opština“.

Ambasador Lopandić, takođe, navodi da je „s iznenađenjem ustanovio da u nacrtu rezolucije nijedne reči nema o zaštiti prava srpskog življa na Kosovu i Metohiji, niti se od kosovskih vlasti traži da obezbede održiv povratak preko 200.000 interno raseljenih lica koja se i dalje nalaze unutar teritorije Srbije“.

„Želim da vas obavestim“, dodaje Lopandić, „da se za proteklih 16 godina (na Kosovo i Metohiju) vratilo samo 12.000 interno raseljenih lica, kako to pokazuju podaci Visokog komesarijata za izbeglice UN“.

Ulrike Lunaček u nacrtu rezolucije predlaže, mada ne spominje izričito ni Srbe na Kosovu, niti srpske izbeglice, da „EP primi na znanje da su nužni dalji napori za zaštitu prava svih manjina na Kosovu, uključujući Rome, Aškalije i Egipćane“.

Senatorka Ajove protiv Trampovog zahteva: Muslimanski narod Kosova obožava Amerikance, saradnja KBS i Nacionalne garde

 12. 12. 2015, 11:20|Izvor: KoSSev|

Foto: KMAland

Senatorka američke savezne države Ajova Džoni Ernst je među onima koji su kritikovali predsedničkog kandidata Republikanske partije Donalda Trampa zbog komentara o Muslimanima. Čuveni milijarder Tramp je početkom ove nedelje rekao da se muslimanima treba privremeno zabraniti ulaz u SAD, a njegovi komentari usledili su kao reakcija na teroristički napad 2. decembra na Dom za lica sa posebnim potrebama u San Bernandinu u Kaliforniji, kada je ubijeno 14 ljudi. Senatorka Ernst je kao primer za kritiku Trampovog zahteva navela američkog partnera – „pretežno muslimansku državu Kosovo“, čiji narod „obožava Amerikance“, ističući saradnju između Nacionalne garde Ajove i Kosovskih bezbednosnih snaga.

Ernst je na nedeljnoj konferenciji za štampu rekla, javio je radio i portal iz Ajove „KMAland“ – da se ne može složiti sa Trampovim zahtevom, koji je, kako je navela, protiv osnovnih načela samih SAD-a, te da ova država „širom sveta, ima mnogo partnera muslimana“, među kojima je za primer istakla Kosovo i saradnju Nacionalne garde Ajove i Kosovskih bezbednosnih snaga.

„Kosovo je većinski muslimanska zemlja. Naša Nacionalna garda Ajove je partner sa Kosovskim bezbednosnim snagama i činimo brojne, zaista divne stvari. Angažovani smo u trgovini sa Kosovom. Sprovodimo vojne vežbe sa Kosovom,“ rekla je Ernst, dodajući da „narod Kosova voli Amerikance“.

„Na Kosovu ćete verovatno videti ogroman broj američkih zastava koje se vijore isto koliko i kosovskih nacionalnih zastava,“ ističe Ernst, prenosi KMAland i dodaje:

 „Oni obožavaju Amerikance. Oni su naši veliki partneri. Tako da ja ne podržavam komentare da se svim muslimanima zabrani pristup Sjedinjenim državama. Ne slažem se.“

„Ako kraj poglavlja 35 zahteva nezavisnost KiM…“

12.12. 2015, 16:43|Izvor: B92/Fonet|

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je ocenio da će borba Srbije za Kosovo trajati veoma dugo, ali je podsetio da se to dešavalo još nekim zemljama. On je istakao da te zemlje nikada nisu priznale otcepljenje svoje teritorije.

„Ako završetak poglavlja 35 podrazumeva da Srbija prihvati nezavisnost Kosova i Metohije, mi to nikada nećemo učiniti,“ naglasio je Nikolić.

On je dodao da još ne vidi kako će EU da se saglasi sa tim da Srbija bude članica EU, a da ne prizna nezavisnost Kosova i Metohije.

Nikolić je ponovio da Srbija želi dobre odnose i sa EU i sa Rusijom, napominjući da je Srbija okružena članicama EU, dok sa Rusijom ima istorijske veze.

Na pitanje da li Srbija može da zadrži svoje prijateljstvo sa Rusijom i kao članica EU, Nikolić je odgovorio da Srbija može da sačuva prijateljstvo sa Rusijom i kao članica EU, ali da verovatno ne bi sačuvala mnoge pogodnosti koje danas ima od Rusije.

„Mi imamo drugačiji način obračuna cene i potrošnje gasa. Mi Rusiji dugujemo novac za isporučene energente, a i dalje dobijamo energente,“ ilustrovao je Nikolić.

Podržavam da se pojačano bombarduje Islamska država, ali nikada neću podržati da se bombarduje država u kojoj je predsednik regularno izabran, rekao je Nikolić i dodao da bi NATO i Rusija trebalo da se udruže radi uništenja tog zla i da potom puste građane Sirije da sami izaberu predsednika.

„Svaka eskalacija rata je teška. Trebalo je ranije suzbiti svaki oblik terorizma, a posebno organizaciju Islamska država u Siriji i Iraku,“ ocenio je Nikolić u intervjuu za nacionalnu argentinsku agenciju Telam, prilikom boravka na inauguraciji predsednika Argentine Maurisija Makrija.

Nikolić je naglasio da je danas očigledno da je potrebno to zlo uništiti na terenu gde postoji, i to zajedničkim snagama Rusije i NATO.

„Saveznički, kao u Drugom svetskom ratu, a kada prođe taj rat, neka se svađaju ponovo,“ rekao je Nikolić.

On je ocenio da se sada postavlja pitanje da li je važnije srušiti Islamsku državu, ili predsednika Asada.

„Ja sam to doživeo u Jugoslaviji, tada je NATO rekao da je toliko važno da se sruši Milošević da zbog toga treba bombardovati narod. Uvek ću da budem na strani Sirije. Neka ih oslobode tog zla, neka ih puste na izbore, pa ko pobedi neka bude predsednik,“ objasnio je Nikolić.

Osvrćući se na problem migranata, Nikolić je istakao da je Srbija uradila za njih sve što je mogla i da je, pri tome, imala „beznačajnu evropsku pomoć“.

Žbogar: Kazniti svaki zločin

Šef kancelarije EU na Kosovu Samuel Žbogar zatražio je od tužilaca Kosova da povrate poverenje građana i da kazne svakoga ko je počinio krivično delo.Samuel Žbogar 

“Povratite poverenje građana tako da svako ko to zaslužuje, za svako krivično delo bude kažnjen na Kosovu. Sada je vreme da to uradimo”, rekao je Žbogar na konferenciji tužilaca Kosova u Prištini.

Rekao je da su nedostatak resursa, teškoće u ostvarivanju konfiskacije imovine, zaštita svedoka i nerešeni predmeti neki od izazova sa kojima se suočavaju tužioci.

Žbogar kaže da će EU nastaviti da podržava Tužilački savet Kosova.

Delavi: Pred zakonom su svi jednaki

Američki ambasador na Kosovu Greg Delavije još jednom je zatražio da se na Kosovu počne primena zakona jednako za sve građane.

Govoreći o aktviranju suzavca na sednicama Skupštine Kosova, Delavi je rekao da poslanici imaju pravo i obavezu da predstave građane Kosova, ali i da pred licem pravde treba da budu ravnopravni.

“Oni su (poslanici opozicije) izabrali suzavac, međutim Skupština nije arena oružja. Dozvolite mi da budem jasan, poslanici imaju pravo da budu glas onih koje predstavljaju, ali i oni treba da poštuju zakon kao i svaki građanin. Pravni sistem koji daje privilegije određenim ljudima osuđen je na neuspeh”, rekao je američki ambasador.

Protest opozicije u Gnjilanu

Kosovska opozicija održala je danas miran protesni skup u centru Gnjilana, zahtevajući od vlade da poništi sporazume o formiranju Zajednice srpskih opština i dogovor o demarkaciji granice sa Crnom Gorom.Protest opozicije u Gnjilanu

Pred oko 1.500 okupljenih građana, predstavnici tri opozicione partije Ramuš Haradinaj iz Alijanse za budućnost Kosova, Visar Imeri iz Samoopredeljenja i Fatmir Ljimaj iz Inicijative za Kosovo poručili su da je potrebno da se što pre oslobode opozicioni poslanici.

Hidajet Hiseni predstavnik Samoopredeljenja iz Gnjilana kaže za Puls da današnje okupljanje nije protest, već manifestacija za republiku Kosovo.

Na trgu ispred narodnog pozorišta aktivisti su nosili transparente „Zajednica neće proći“, a protest je protekao bez incidenata.

Zlato za kosovsku karatistkinju: Pobedila u meču protiv srpske – KUKAVIČLUK SRPSKIH PREDSTAVNIKA SPORTA OD BORE, VLADE I OSTALIH KUKAVICA STVORILO JE POJAVU REPUBLIKE KOSVO NA TAKMIČENJIMA ZA ŠTO BOLJU NJEGOVU PROMOCIJU U SVETU… KADA NEKI SRBIN POČNE DA NAS PREDSTAVLJA U BILO ČEMU, ODMAH GA UDARI FOTELJA I PREDSTAVNIŠTVO U GLAVU, ODMAH IZGUBI HRABROST, ČOJSTVO I POŠTENJE PA POČNE DA LETI, I LETI I LETI….

12.12. 2015, 18:03|Izvor: KoSSev|

Foto: Tviter nalog Astrita Zatrićija

Iako kosovski tekvondisti nisu uspeli na Balkanskom prvenstvu u Zaječaru da se nađu u ringu sa srpskim, odustavši od takmičenja – to se juče ipak dogodilo na prvenstvu u drugoj borilačkoj veštini.

Na Balkanskom prvenstvu u karateu u Dubrovniku, u Hrvatskoj, koje se održava od 11. do 13. decembra, srpska karatistkinja Varja Topalović, izgubila jetakozvani kumite meč od kosovske karatistkinje, Draguše Dielze, u kategoriji 68+ kilograma. Topalovićeva je tako osvojila srebro, a Dielza zlato, dok su karatistkinje Bosne i Hercegovine podelile treće.

Da je Dielza ponela zlato, ritvitovali su i albanski korisnici Tvitera, a uz fotografiju na kojoj kosovska karatistkinja, ispred fotografije kosovske zastave, stoji, takođe, ogrnuta kosovskom zastavom.

„Neverovatno priznanje kosovske nezavisnosti“

„Kakvo neverovatno priznanje kosovske nezavisnosti u kojem učestvuje Srbin,“ bio je jedan od tvitova na vest da je kosovska karatistkinja pobedila srpsku.

Takođe, na ovom takmičenju još jedna kosovska karatistkinja je uspela da ponese medalju. Ortana Fortesa je osvojila treće mesto u kategoriji kumite mečevi, -68 kilograma.

Karatisti srpske reprezentacije su bili uspešniji i to sa ukupno dvadeset medalja – sedam zlatnih, četiri srebrne i devet bronzanih.

Ovo, međutim, nije prvi put da su kosovski i srpski ljubitelji borilačkih veština imali sportske okršaje na balkanskim prvenstvima. To se, takođe, dogodilo i na Balkanskom dečjem šampionatu u karateu krajem maja u Herceg Novom, pa se na nekim od fotografija Karate federacije Kosova mogu naći i one na kojima srpski i kosovski karatisti uz svoje zastave, sa medaljama poziraju za fotografiju.

Kosovski karate savez je krajem decembra prošle godine postao privremeni član Svetske karate federacije.

Postavi komentar