Evo zašto se Srbi sa Kosova protive sporazumima koje Srbija pravi sa Šiptarima. Ti sporazumi naprave se formalno da bi se primenjivali neformalno odnosno daju pun legitimitet novopriznatoj Šiptarskoj državi!
Ipak Srbi sa Kosova koji tu i žive mnogo dalje sagledavaju stavri na Kosovu od svih “nazovi” pregovarača i nelegitimnih predstavnika Srba sa Kosova, koji razgovaraju u naše ime. Sve se znalo od prvog trenutka šta je dogovoreno jer je sve očigledno.
INTERVJU
Borislav Stefanović za S media: EU mora da sačuva naš sporazum sa KosovomEP ne prihvata zvezdicu i fusnotu u imenu Kosova, već poziva MOK da dopusti kosovskim sportistima učešće na Olimpijadi u Londonu.Većina evropskih zemalja je priznala Kosovo, logično je da njihovi poslanici tako glasaju, kaže u intervjuu za S media portal Borislav Stefanović, šef pregovaračkog tima sa Prištinom.
Istovremeno sa usvajanjem Rezolucije o napretku u pridruživanju Srbije Evropskoj uniji, Evropski parlament usvojio je i Rezoluciju o napretku Kosova u procesu evropskih integracija. Evropski poslanici odbili su i inicijativu da se Kosovo u dokumentima u ovom telu pominje sa fusnotom, onako kako su šefovi srpskog i kosovskog pregovaračkog tima Borislav Stefanović i Edita Tahiri dogovorili u Briselu.
| Analitičari: Fusnota velika kao Srbija! S media saznaje: EU traži raspuštanje institucija na severu Kosova! EU geografija: Srbiji „odsečeno“ Kosovo! (FOTO) |
- Sporazum koji smo postigli sa Prištinom odnosi se na regionalne skupove i konferencije koje EU organizuje sa zapadnim Balkanom – kaže u intervjuu za S medija portal šef srpskog pregovaračkog tima Borislav Stefanović.
- Prema tome, ne postoji ni stvarna ni formalna potreba da Parlament usvoji istu terminologiju i označavanje koji je srpska delegacija dogovorila sa Prištinom u Briselu. To je strogo formalno gledano.
A mimo formalnosti?
- Evropski parlament (EP) je doneo dosta pozitivnih Rezolucija za Srbiju, ali i dosta negativnih zbog činjenice da većinu EP čine poslanici čije su zemlje priznale nezavisnost Kosova. Te odluke, naravno, nisu obavezujuće za Republiku Srbiju, naročito ako su one u direktnom konfliktu sa našim Ustavom i našim nacionalnim interesima. To u svakom slučaju ne znači da ovaj dogovor može da se primenjuje na taj način, jer kada bi mogao onda bi on bio primenjen u organizacijama gde to nama nikako ne odgovara, tamo gde bismo Kosovu omogućili članstvo, u organizacijama kao što su OEBS,Savet Evrope, Ujedinjene nacije.
Da li smo im pomogli?
Da li je Srbija, sklapajući sporazum sa Prištinom o regionalnom predstavljanju, pustila zemljama organizatorima skupova na volju hoće li na tabli ispred kosovske delegacije stajati fusnota ili ne? Da li topredstavlja ono topljenje zvezdice, na koje je mislila Edita Tahiri?
- To nije tačno, zato što je dogovor veoma jasan i EU to zna i na njoj je da objasni regionalnim organizacijama da se dogovor odnosi na Kosovo sa zvezdicom i sa fusnotom. Neophodno je da Brisel napravi iskorak i objasni o čemu je reč zemljama koje organizuju konferencije u regionu, kako ne bi bili predmet zloupotrebe Prištine.
Šta ukoliko postane praksa da se dogovor ne poštuje? Već smo imali slučajeve u Sarajevu i Budvi.
- Ukoliko se dogovor ne poštuje, mi nećemo prisustvovati tim skupovima. Time potvrđujemo da onaj ko je čuvar i tumač ovog rešenja, a to je EU, mora da uloži dodatni napor i potvrdi naš sporazum tačno onako kako je napravljen.
EU bi trebalo da kontroliše primenu sporazuma?
- Tačno, a mi ćemo im pomoći da u što kraćem roku daju adekvatno i istinito tumačenje našeg dogovora, a to je da je fusnota neodvojivi deo imena pod kojim se predstavlja Kosovo na regionalnim skupovima.
Priština napreduje u evrointegracijama
Evropski komesar Štefan File je nedavno u Prištini uručio tamošnjim zvaničnicima dokument o početku Studije izvodljivosti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Da li je Srbija sporazumima u Briselu pomogla evrointegracije Kosova?
- Priština ima svoj evropski put od Samita u Solunu. Od tada EU ima posebnu agendu za Kosovo. Da to nije slučaj, ne bi ostvarili nikakav napredak u evropskim integracijama. To, naravno, ne prejudicira status niti znači da je Kosovo nezavisna država. To samo znači da EU na poseban način gleda na proces reformi i ono što na Kosovu treba da se uradi. Mi svakako ubuduće treba da znamo da EU treba da svojim dokumentima i onim što se odnosi na Evropski savet i Evropsku komisiju Kosovo označava kroz formu koja je postignuta u Briselu, dakle kroz zvezdicu i fusnotu, a Evropski parlament nema tu obavezu.
Kako komentarišete poziv Evropskog parlamenta Međunarodnom olimpijskom komitetu da omogući Kosovu učesće na Olimpijadi u Londonu?
- To je deklarativni, politički akt na inicijativu poslanice Ulrike Lunaček koji je očekivan, samim tim što su oni na njenu inicijativu usvojili već nekoliko rezolucija u kojima se zemlje koje nisu priznale Kosovo pozivaju da to učine što pre. Ovim se samo potvrđuje stav većine zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova. To pitanje nije u nadležnosti EP, kao što nije ni u nadležnosti bilo koje Vlade, već Olimpijskog komiteta. Mislim da jeOlimpijski komitet Srbije dao adekvatan odgovor da kosovski sportisti mogu učestvovati samo u dogovoru sa našim Olimpijskim komitetom.
J.B.
sve mi je jasno,,, i,,, nista mi nije jasno
Постоји Међународна конвенција о отварању амбасада. Потписана је у Бриселу, 1962 године и још увек је на снази. (За сваки случај овај податак треба проверити. Увек треба применити правили три пута провери, па онда “сеци”.) По овој конвенцији, свака држава на територији друге државе, по признању, може отворити своју амбасаду. Конкретно. Све земље које су признале државу Србију, а у складу са Уставом Србије, Србију су признале у оквиру граница које су дефинисане у моменту признања заједно са осталим вредностима. Дакле они су признали да је АП Косово и Метохија саставни део Србије. После тога те земље на територију државе Србије коју су признале, признају творевину “Косова”. Ово “признање” је у супротности са њиховим признањем државе Србије. Дакле, признавањем творевине “Косова”, те земље не признају више суверенитет државе Србије онако како су претходно овим признањем казале. То значи да се морају мењати њихова документа о признавању Србије. Ако би садашња власт државе Србије прихватила промену докумената то би значило да Србија пристаје на губитак територија. Зато је важно казати свима, да на територију једне државе може се отворити само једна амбасада. У нашем случају, поштујући међународни документ, наша Влада мора ово питање расправити са земљама које су у Приштини, на територију Србије, отворили још једну амбасада и ако разговори не дају резултате раскинути дипломатске односе. Позивање на европске вредности је бесмислено јер већина грађана се хлади према ЕУ а поготово према НАТО пакту.